Home Blog Page 974

Elektronska platforma za upis hemikalija u Integralni Registar hemikalija (eIRH)

Foto: Milisav Pajević

Elektronska platforma za upis hemikalija u Integralni Registar hemikalija (eIRH) počela je sa radom, a u okviru zakonske obaveze – upisa hemikalija u Registar hemikalija, podaci se mogu dostaviti i elektronskim putem preko portala irhportal.ekologija.gov.rs.

Foto: Milisav Pajević

Uvođenje mogućnosti za elektronsko dostavljanje podataka za upis hemikalija u Registar hemikalija, preko e-platforme, ima za cilj da privrednim subjektima pojednostavi i pojeftini administrativne procedure, i tako doprinese bržem i lakšem ispunjavanju zakonskih obaveza, kao i da ubrza proveru dostavljenih podataka od strane nadležnog organa.

Da bi privredni subjekti i savetnici za hemikalije bili u mogućnosti da pristupe eIRH portalu, neophodno je da prethodno budu registrovani.

Obrazac za registraciju privrednog subjekata može se preuzeti na strani irhportal.ekologija.gov.rs/Account/RegistracijaKompanija.

Obrazac za registraciju savetnika za hemikalije može se preuzeti na strani irhportal.ekologija.gov.rs/Account/RegistracijaSavetnik.

Više informacija u vezi registracije privrednog subjekta i savetnika za hemikalije mogu se naći na strani „Najčešće postavljana pitanja“ irhportal.ekologija.gov.rs/Home/FAQ.

Uspostavljanje elektronske platforme za Integralni Registar hemikalija (eIRH) jedna je od aktivnosti u okviru projekta „Upravljanje rizikom od hemikalija u Srbiji“, koji Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi u saradnji sa Švedskom agencijom za hemikalije (KemI) i Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Tradicionalni zimski popis ptica vodenih staništa

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije od 10. do 30. januara sprovodi tradicionalni zimski popis ptica vodenih staništa.

Ova istraživačka akcija se u Jugoslaviji, odnosno Srbiji, sprovodi od 1982. godine. Više od 150 volontera-popisivača će u narednim danima obići reke, jezera, bare, ribnjake, kanale i slična vodena staništa u potrazi za pticama.

Ornitolozi i ljubitelji ptica lociraće i prebrojaće divlje patke, guske, labudove, barske koke, ždralove, čaplje, ronce, gnjurce, kormorane, galebove, šljuke i brojne druge vrste divljih ptica koje žive uz vodena staništa, poput ugroženog belorepana i crnog orla.

– Cilj ovogodišnjeg zimskog popisa ptica je obilazak celokupnih tokova naših najvećih reka poput Dunava, Save, Tise, Zapadne Morave i Drine. Prebrojavanje ptica na Dunavu ove, kao i ranijih godina, radiće se sa vode i sa kopna i to nam je najveći izazov. Ptice močvarice postaju sve ugroženije širom sveta, prvenstveno zbog gubitka staništa. Tokom januara one se uglavnom zadržavaju na određenim lokacijama i tada ih je najbolje probrojati.

Upoređivanjem sa brojnostima iz ranijih godina procenjuje se status populacija (rastu li, opadaju ili su stabilne) i ugroženost pojedinih vrsta. Na osnovu tih saznanja planira se zaštita najugroženijih vrsta i njihovih staništa. Zato nam je preko potrebna međunarodna saradnja u prikupljanju podataka i njihova razmena sa naučnom i stručnom zajednicom, objašnjava Marko Šćiban, koordinator popisa ptica iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pored evidentiranja vrsta i brojnosti uočenih ptica, istraživači će beležiti i slučajeve krivolova, stanje ekosistema, obala i šuma u priobalju reka i divlje deponije.

Učešće u zimskom popisu ptica odvija se na volonterskoj osnovi, a uspeh akcije zavisi od dobre volje i motivacije učesnika. Akcija je odlična prilika da se novi volonteri priključe, nauče da raspoznaju i popisuju ptice, i obiđu mnoge krajeve Srbije.

Nakon završenog popisa, svi podaci o zabeleženim i izbrojanim pticama u našoj zemlji biće prosleđeni u svetsku bazu podataka, u Biro za istraživanje vodenih ptica u Holandiju.

Milisav Pajević

Vazduh u šest gradova u Srbiji zagađeniji nego u Pekingu

Photo: Pixabay

Vazduh u šest gradova u Srbiji juče je u prepodnevnim satima bio je zagađeniji nego u Pekingu, preneo je Blic pozivajući se na aplikaciju Airvisual.

Photo: Pixabay

Za sajtu airvisual.com, može se naći lista gradova po indeksu zagađenosti, koja se ažurira gotovo iz minuta u minut.

Prema podacima, zabeleženim juče oko 15 sati, Sarajevo se našlo na petom mestu, sa indeksom 180, Skoplje na 14. mestu sa 151, Budimpešta na 15. mestu, sa indeksom 146, dok je Beograd sa indeksom 115, na 20. mestu.

Ranije juče, oko 10 sati, na toj listi Beograd je bio na 10. a Peking na 14. mestu. Glavni grad Kine sada je na 10. mestu sa indeksom 163.

Blic je preneo i podatke o zagađenosti sa sajta waqi.info (World Air Quality Index) prema kojima je juče Valjevo, sa indeksom kvaliteta vazduha od 382, na skali od šest nivoa, odnosno boja, bio u “veoma nezdravo”.

I na tom sajtu se podaci često ažuriraju, a prema poslednjim podacima, Valjevo ima indeks 169.

Po tim podacima, Sarajevo trenutno “prednjači” po zagađenosti u regionu sa indeksom 298.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović kaže da je nezahvalno da komentariše podatke drugih ustanova, i da može da govori samo o podacima domaćih institucija, odnosno te Agencije.

Takođe kaže da je tačno da je ove zime bilo prekoračenja zagađujućih materija u vazduhu, i da ih je bilo i juče.

Dominiraju suspendovane čestice PM-10, koje su, ističe, boljka savremenog čovečanstva.

Širenju tih čestica u vazduhu naročito doprinose individualna ložišta, kao i saobraćaj, industrija.

Razlog celokupne situacije kada je kvalitet vazduha u pitanju je kaže to što se decenijama nije ulagalo u prevenciju aerozagađenja, modernizaciju infrastrukture, kao i energetsku efikasnost.

Sada se kaže više radi na tome.

– Vlada Republike Srbije je u novu Topionicu u Boru uložila 200 miliona evra, i praktično je zahvaljujući tome Bor otklonjen sa liste najzagađenjiih gradova, kaže Filip Radović za Tanjug.

Takođe, ukazuje i na to da Elektroprivreda Srbije ulaže značajna sredstva u projekte koji će se realizovati do 2025. godine, koji takođe imaju za cilj smanjenje aerozagađenja.

Kako kaže, resorno ministarstvo je za sledeću godinu planiralo pola milijarde dinara za lokalne samouprave kako bi modernizovale svoja elektroenergetska postrojenja, odnosno da ugase kotlarnice i pređu na nova sredstva grejanja.

Ministarstvo energetike kaže, sprema veliki budžetski fond, i radiće na podizanju koeficijenta energetske efikasnosti stambenih objekata.

– Radiće se i na tome da se zabrani uvoz vozila sa D3 motorima koji su najzagađujući faktor u saobraćaju, kaže Radović.

Izvor: Tanjug, Blic

Milisav Pajević

Maloprodajne cene goriva u Srbiji se smanjuju

Foto-ilustracija: Pixabay (IADE-Michoko)

Prosečne maloprodajne cene goriva u Srbiji se smanjuju već mesec i po, i benzin i dizel su jeftiniji za oko osam dinara nego 1. decembra, rekao je Tanjugu generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović.

Foto: pixabay.com

On navodi da to nije najveća razlika, jer smo najskuplje gorivo plaćali posle 1. novembra, te je razlika između te cene i današnje u proseku za 13 dinara niža kada je u pitanju benzin, a 11 dinara kada je reč o evrodizel.

Mićović kaže da je na pad cene goriva uticalo više faktora.

– Na cenu goriva pre svega utiču troškovi distrubitera. Oni se menjaju pod uticajem kursa stranih valuta s obzirom da se veliki deo derivata nafte ili sirove nafte uvozi, zatim ključnu ulogu igra cena sirove nafte na osnovu koje se formiraju cene u nabavci kod proizvođača goriva, transportni troškovi…, objašnjava Mićović.

Prema njegovim rečima, svi ti troškovi zajedno utiču na to kako će distributeri menjati cenu – na više ili na niže.

– U ovom slučaju naravno da je ključnu ulogu u smanjenju cena dao pad cene sirove nafte koji je u istom tom periodu, čak i nešto ranije, krenuo da se smanjuje, ukazao je Mićović.

Međutim, navodi da je već 17 dana, od 24. decembra, uspostavljen trend rasta cene sirove nafte, uz konstataciju da se bez obzira na to, cene goriva i dalje smanjuju.

Dodaje da cene određuje i tržište, a ne samo berzanske kotacije, te kaže da su distributeri ti koji jedni druge primoravaju da ponude najnižu moguću cenu u tom trenutku.

– Treba razvijati tržište, treba razvijati tržišnu konkurenciju, jer je najbolja zaštita potrošača zdrava tržišna konkurencija koja će u još većoj meri primoravati one koje snabdevaju tržište da ponude najpovoljnije i najkorektnije cene goriva, zaključio je Mićović.

Milisav Pajević

Ukradeno šest crnih palm kakadu papagaja iz privatnog zoološkog vrta kod Sombora

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Iz zoološkog vrta “Miki” u Kolutu ukradeno je šest crnih palm kakadu papagaja.

Reč je o izuzetno retkoj vrsti ptica.

Kako kaže vlasnik zoološkog vrta Milan Mirić, na tržištu ove ptice vrede oko 80.000 evra.

– Ja sam emotivno vezan za njih, ne računam koliko je to novaca. Jeste to bilo osam komada tih ptica i jeste to velika vrednost, ali ja to nikada nisam hteo prodati za novac, jer mi novac znači samo za to da moram kupiti nešto i platiti.

U pticama ne vidim novac, nego vidim trampu ili zamenu. Zamenio bih neke papagaje za isto toliko retke i meni drage ptice, kazao je Mirić.

Vlasnik jedinog privatnog zoološkog vrta na teritoriji grada Sombora prvi put se suočio sa lopovima.

– Za 30 godina koliko je registrovan zoološki vrt ovo je najgora stvar koja mi se mogla desiti. Imao sam puno neuspeha i pehova, ali sve je to bilo ukalkulisano u startu kada sam krenuo i računao sam na to. Ništa me ne može iznenaditi i demoralisati, ali ovo je najkrupnija i najgroznija stvar koja mi se mogla desiti za ovih 30 godina.

Vrlo je zagonetna ta situacija, jer ja ne napuštam ovo moje dvorište i ovde sam praktično 24 sata. Čudno je da tog momenta kada sam otišao na večeru neko me je pratio i odmah je ušao unutra i ukrao papagaje, izjavio je on.

Iz policije još nema zvaničnog saopštenja u vezi sa ovim događajem, a kako smo nezvanično saznali intenzivno se traga za počiniocima.

Izvor: RTV (Bojana Radovanović)

Milisav Pajević

Gradiće se ”Staparska gradina” na lokalitetu Staparska banja

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice je u partnerstvu sa Gradom Tuzlom dobio oko 600.000 evra od Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji za sprovođenje projekta „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim područjima od posebnog značaja –NEOLIFE“.

Ovaj projekat će se finansirati iz Programa prekogranične saradnje Srbija – BiH i planirano je da traje 18 meseci.

– Uspeli smo da obezbedimo zaista veliki iznos sredstava za razvoj lokacije Staparska banja.

Evropska unija je prepoznala ovaj projekat i podržala izgradnju replike neolitskog naselja ”Staparska gradina” na lokalitetu Staparska banja. Realizacijom ovog projekta otvara se potpuno nova dimenzija celog tog poteza jer dobijamo sadržaj od nacionalnog značaja, istakao je zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić.

Ovim projektom pored izgradnje replike neolitskog naselja koja uključuje sojenice, zemunice, neolitske peći, neolitsku kuhinju i radioničarski prostor nabaviće se i oprema za stalnu muzejsku postavku i uspostaviće se održiv sistem funkcionisanja naselja.

Milisav Pajević

JKP „Gradska čistoća” uklanjanja led sa beogradskih javnih površina

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Više od 450 komunalnih radnika i oko 120 vozila različite namene anagažovano je na odnošenju i deponovanju smeća, ali i na uklanjanju leda sa beogradskih javnih površina koje su u nadležnosti JKP „Gradska čistoća”, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Površine u nadležnosti „Gradske čistoće” obuhvataju pešačke zone, prilaze pešačkim prelazima, javna stepeništa, pasarele, podzemne prolaze i njihove prilaze i trotoare šire od pet metara.

Radnici JKP „Gradska čistoća” su pre padavina posuli so na javne površine što znatno olakšava ručno uklanjanje leda.

Ekipe „Čistoće” će nastaviti da rade na uklanjanju snega i leda sve dok za tim bude bilo potrebe, kako bi sugrađani mogli nesmetano da funkcionišu.

Iz ovog preduzeća podsećaju da su, prema propisanom komunalnom redu, vlasnici nepokretnosti u obavezi da uklanjaju sneg i led sa trotoara širine do pet metara koji se nalazi ispred stambenih zgrada, kuća i poslovnih prostorija.

Pored čišćenja snega i leda, ekipe „Čistoće” redovno obavljaju i osnovnu delatnost – odvoženje smeća sa teritorije Beograda.

Zbog otežanih uslova rada, proces pražnjenja sudova u pojedinim delovima grada je nešto sporiji i zato će ekipe „Čistoće” na terenu biti danonoćno i potruditi se da posao urade brzo i profesionalno, a ujedno apeluju na sugrađane da imaju strpljenja i razumevanja.

Milisav Pajević

Povećana “naelektrisanost” okeana – Meduze, pretnja po ekosistem i električnu mrežu

Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da su meduze naseljavale našu planetu i pre dinosaurusa? Iako nemaju kosti, te je nemoguće naći njihove fosile, naučnici su utvrdili da svetske okeane naseljavaju bar 500 miliona godina, ako ne i 700. Naučna spisateljica Džuli Bervald ih, iz tog razloga, naziva “duhovima iz rajskog vrta”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Populacija meduza uspešno odoleva i klimatskim promenama i zagađenju – štaviše, broj ovih morskih stvorova u novonastalim okolnostima, koje se negativno odražavaju na većinu životinja, čak i raste. Topliji okeani, koji su posledica globalnog zagrevanja, predstavljaju odgovarajuću sredinu za njihovo razmnožavanje.

Povrh toga, meduzama je potrebno manje kiseonika nego ribama, a ovog gasa je, zbog zagađenja, u morima sve manje. Prekomerni ribolov, najčešće nezakonit, takođe remeti ravnotežu vodenih ekosistema. Smanjeni riblji fond negativno utiče i na ostatak lanca ishrane.

Povećanje populacije meduza predstavlja opasnost i za energetsko snabdevanje. Eksplozija broja meduza neretko izaziva gašenje delova električne mreže u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu, Švedskoj, Škotskoj, Japanu i na Filipinima.

“Jedan japanski naučnik otkrio mi je da su prva pretnja po električni sistem u Japanu zemljotresi, a druga – meduze”, rekla je spisateljica Džuli Bervald.

Bervald smatra da iz porasta broja ovih žarnjaka treba da naučimo da brinemo o okeanima. “S obzirom na to da smo kopnena stvorenja, do sada nismo u dovoljnoj meri vodili računa o zdravlju voda. Smatrali smo da je okean toliko velik da nikada ne možemo da ga oštetimo. Poruka od meduza je da ipak možemo!”, zaključila je ona.

Jelena Kozbašić

EPS dobio energetsku dozvolu za izgradnju vetroparka u Kostolcu

Photo: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio da je 31. decembra dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu, koji predstavlja najveći projekat u razvoju.

Foto: Pixabay

Velika vest za EPS je da je poslednjeg dana prošle godine, dobijena energetska dozvola za izgradnju vetroparka u Kostolcu. Veoma smo srećni da se tako završila 2018. godina i očekujemo da će izgradnja tog vetroparka početi u trećem kvartalu 2019. godine.“ izjavio je Milorad Grčić.

Očekuje se da će u 2019. na mreži biti još gotovo 150 megavata iz energije vetra i da će EMS energiju primiti u sistem i obezbedi njenu punu stabilnost.

„Prethodnu godinu je obeležilo više od 200 megavata nove energije iz vetra. Tu mislim, pre svega, na projekte Čibuk i Alibunar, koji su nova energija Srbije. Tih 200 megavata se trenutno nalazi na mreži u probnom radu i sa nekih 100 do 150 megavata koje smo izgradili u prethodnim godinama iz obnovljivih izvora, danas mogu pozitivnim da ocenim to „prolazno vreme“. U Srbiji trenutno imamo izgrađeno više od 350 novih megavata iz obnovljivih izvora, što je veliki uspeh za našu zemlju“, izjavio je ministar energetike Aleksandar Antić.

Želim da poručim da je energetski sistem Srbije potpuno stabilan i da je pred nama mirna godina u kojoj svi možemo da očekujemo apsolutnu sigurnost u snabdevanju svim ključnim energentima“, zaključio je ministar.

EPS je ispunio planove u 2018. i povećao proizvodnju struje za 1,2 odsto, a u 2019. planirano je da ukupna proizvodnja električne energije u Srbiji bude uvećana za četiri odsto i iznosi ukupno 40 teravat časova.

Vlada Crne Gore donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

U cilju jačanja sistema zaštite potrošača na svim nivoima i daljeg unapređivanja u skladu sa standardima i dobrom praksom Evropske unije, Vlada Crne Gore je donela Nacionalni program zaštite potrošača 2019 – 2021. godine sa Akcionim planom za sprovođenje Nacionalnog programa zaštite potrošača 2019 – 2021, za period 2019. godine.

Ovim aktima definisani su ciljevi i aktivnosti koji će doprineti unapređenju regulatornog okvira, jačanju nezavisnosti i reprezentativnosti organizacija za zaštitu potrošača, unapređenju mehanizama za pomoć potrošačima pri rešavanju prigovora, uspostavljanju odgovarajućeg sistema vansudskog rešavanja potrošačkih sporova i utvrđivanju odgovarajućih uslova za sprovođenje politike bezbednosti proizvoda.

Milisav Pajević

Los svratio u bolnicu na Aljasci na užinu (VIDEO)

Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)
Foto: Twitter @APDInfo (screenshot)

Ogroman los zalutao je juče u zgradu bolnice u Enkoridžu, najvećem gradu na Aljasci, a čim je ušetao namirisao je užinu – dekorativno bilje u holu, dok su pacijenti i zaposleni u čudu i strahu posmatrali životinju pozamašne veličine.

Na video-snimku vidi se kako los brsti zelenu biljku u blizini ulaza, a zatim zuri u pravcu kamere, prenosi AP.

Posle kratkog oklevanja, zalutala životinja je polako izašla kroz otvorena vrata.

Los je u bolnicu ušao kroz vrata koja su bila širom otvorena da se ne bi zaglavila usled ekstremne hladnoće u Enkoridžu, rekla je portparolka te zdravstvene ustanove Kjerstin Lastufka.

Prema njenim rečima, po svoj prilici su biljke u toplom predvorju privukle životinju, koja ih je brstila 10-ak minuta.

Tokom svoje kratke “posete”, los nikoga nije povredio niti je napravio neki veći problem, osim što je užinao.

Pogledajte video:

https://www.youtube.com/watch?v=oqzso15FRlM

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Ponovo se odvozi komunalni otpad u Srbobranu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Od juče u Srbobranu Javno komunalno preduzeće “Graditelj” odnosi komunalni otpad po redovnom rasporedu.

Podsetimo da je Javno komunalno preduzeće “Graditelj” obavestilo sve građane, korisnike usluga u Srbobranu, da zbog novogodišnjih i božićnih praznika služba za odnošenje komunalnog otpada neće raditi do 8. januara.

Milisav Pajević

Putevima peleta!

Foto: Pixabay

Ograničenost i štetnost fosilnih goriva u proizvodnji energije upućuju čovečanstvo ka pronalaženju i većem nivou iskorišćenja alternativa ovih prljavih energenata. Širom naše planete niču vetrenjače, energija Sunca se crpi pomoću solarnih panela, a na rečnim tokovima grade se hidroelektrane. Ipak, najrasprostranjeniji energetski izvor ostaje nedovoljno iskorišćen. Reč je o biomasi.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

U biomasu spadaju biorazgradivi delovi nusproizvoda drvne industrije, otpaci i ostaci biološkog porekla iz poljoprivrede, što podrazumeva biljne i životinjske materije, i industrijski i komunalni otpad. Njenim sagorevanjem dobija se toplotna energija, a poslednjih decenija koristi se i za proizvodnju struje. U energetske svrhe može da se koristi i kao biogas dobijen razlaganjem različitog biološkog otpada u gasovito stanje, i biogorivo dobijeno pretvaranjem biomase u tečno stanje.

Fotografija: CEEFOR (privatna arhiva)

Biomasa čini 61 odsto ukupnog potencijala obnovljivih energetskih resursa u Srbiji, koju nažalost rasipamo za krajnje neefikasno dobijanje energije. U saradnji sa Centrom za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION ) iz Beograda skupština opštine Lapovo je odlučila da stane na kraj uludom traćenju biomase i da dotadašnji neefikasan sistem grejanja, zasnovan na TA pećima, grejalicama i klima uređajima, zameni kotlarnicom na pelet.

Osnovno polje delatnosti CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION -a osim dva očigledna – energetske efikasnosti i održivog razvoja – upravo su obnovljivi izvori energije. Grejanje na drveni pelet je u poslednjih nekoliko godina postalo popularno prvenstveno zbog svojih ekoloških i finansijskih prednosti i u konstantnom je porastu u smislu upotrebe kako u domaćinstvima tako i u poslovnim i javnim objektima. Pelet predstavlja energetsko gorivo visoke efikasnosti koje se dobija posebnim tehnološkim postupkom mlevenja, sušenja i presovanja raznih biomaterijala.

CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION-ov tim čini 20 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom: od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Nacionalnim akcionim planom Republike Srbije do 2020. godine predviđena je izgradnja postrojenja na biomasu do čak 100 MW i izgradnja biogasnih postrojenja do 30  MW. Ukupna instalisana snaga elektrana na biomasu trenutno iznosi 2,4 MW, a na biogas 25,2 MW. Količina ovog bogatog energetskog resursa u Srbiji se procenjuje na 3,405 tona naftnog ekvivalenta, te je on i dalje u velikoj meri na raspolaganju investitorima koji planiraju da ulože u izgradnju postrojenja.

Ukoliko razmišljate o ulaganju u elektranu na biomasu ili biogas vaš prvi korak jeste da odaberete lokaciju za izgradnju postrojenja uzimajući u obzir dostupnost i količine ovih sirovinskih potencijala. Baš kao što su bili vodiči Lapovcima na putu ka energetski efikasnijem zagrevanju prostorija opštine, inženjeri preduzeća CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION mogu da budu i vaši kormilari na putu ka prvim zelenim kilovatima iz elektrane.

Više informacija možete potražiti na:

CEEFOR d.o.o

Bulevar oslobođenja 103, Beograd

W | www.ceefor.co.rs

M | info@ceefor.co.rs

T | 011 40 63 160

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je prethodno objavljen u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

Šenžen grad električnih taksija

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Jedan od najvećih kineskih gradova, Šenžen, stigao je do ekološkog zaokreta sa svojom gotovo potpuno električnom taksi flotom.

Šenžen, centar visoke tehnologije u južnoj Kini, objavio je početkom ove godine da su od 21.689 taksija koji voze u gradu – 99 odsto električni.

Prošle godine, na putevima grada je bilo 7.500 taksija na benzinski pogon.

I danas se još može naći nekolicina taksi-benzinaca, ali je broj električnih daleko veći, prenosi agencija AP.

Ova metropola, sa 12,5 miliona stanovnika, drugi je po redu grad, ali istovremeno najveći, koji je ostvario ovakav podvig u Kini.

Naime, grad Taijuan na severu Kine, koji broji 4,3 miliona žitelja, još od 2016. godine ima samo električne taksije.

Autobuski vozni park Šenžena je potpuno električni od 2017. godine. To je jedan od 13 pilot gradova koji promovišu javni prevoz na alternativne energije kako bi se smanjio smog i razvila alternativna energetska industrija, saopšteno je iz Gradskog odbora za saobraćaj.

Peking i druge kineske gradove opslužuju eskadrile električnih skutera, bicikala i dostavnih vozila na tri točka, koja pomažu da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Flota od 20.000 i više električnih taksija u Šenženu smanjiće emisiju ugljenika za oko 850.000 tona godišnje, saopštio je Gradski odbor za saobraćaj.

Međutim, inicijativa o potpuno električnim vozilima ne obuhvata usluge prevoznika za deljenje vožnje ili onih koji voze na poziv preko mobilne aplikacije, poput Uber-a, a koji su vrlo popularni u Kini.

Grad je, inače, obezbedio mrežu od oko 20.000 javnih punktova za punjenje vozila strujom.

Električni taksiji su opremljeni terminalom u vozilu, koji vozače obaveštava o lokacijama gde trenutno fale taksiji, kao što su aerodrom, železnička stanica ili druge destinacije.

Takođe su opremljeni displejevima na kojima se jasno očitava cena i ruta taksi vožnje, što će, kako poručuju iz Gradskog odbora, pomoći u sprečavanju vozača da naplaćuju više ili da krenu zaobilaznim putem kako bi uzeli više novca.

Šenžen, koji se nalazi na granici sa Hong Kongom, dom je Huavej Tehnolodžiza i mnoštva drugih kineskih tehnoloških kompanija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Više cene daljinskog grejanja u Kikindi

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početak nove godine u Kikindi obeležile su, između ostalog vrlo niske temperature i više cene daljinskog grejanje.

Naime, januarski računi biće uvećani od šest do  procenata.

Primera radi, za stan od 60 metara kvadratnih, to povećanje iznosi oko 650 dinara na mesečnom nivou.

U kikindskom JP „Toplana”, korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je povećanjem cena energenata – gasa i električne energije.

Od 1. januara, u zavisnosti od načina obračuna, izdvajanja domaćinstava, kao i drugih korisnika daljinskog grejanja u Kikindi biće uvećana od šest do sedam procenata.

Korekcija cena daljinskog grejanja obrazložena je u JP „Toplana”, povećanjem cena energenata.

Odbornici gradske Skupštine mogli bi već na prvom ovogodišnjem zasedanju lokalnog parlamenta da raspravljaju i o predlogu ugovora o koncesiji, na osnovu kojeg bi proizvodnja i distribucija toplotne energije u Kikindi mogla biti poverena privatnoj kompaniji.

I u tom slučaju, korekcije cena daljinskog grejanja ostale bi u ingerenciji lokalne samouprave.

Milisav Pajević

Sarajevo na sedmom mestu najzagađenijih glavnih gradova na svetu

Foto: https://pixabay.com

Sarajevo se ponovo našlo na listi 10 najzagađenijih glavnih gradova na svetu, pokazuju podaci “AirVisuala”.

Foto: https://pixabay.com

Portal Kliks.ba prenosi da se, nakon što su stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine poslednjih nekoliko dana mogli da uživaju u relativno čistom vazduhu, stanje juče drastično pogoršalo.

Sarajevo se, naime, prema statistici “AirVisuala”, našlo na sedmom mestu na listi najzagađenijih glavnih gradova na svetu.

Najgore stanje je na Marijin-Dvoru, kod Ambasade SAD, gde je stanica za merenje očitala koncentraciju štetnih čestica ugljen monoksida od 304 AQI.

Vazduh je na tom području okarakterisan kao opasan, dok je u drugim delovima grada označen kao nezdrav.

U narednim danima, zbog najavljenih padavina, očekuje se poboljšanje kvaliteta vazduha u Sarajevu.

Milisav Pajević