Home Blog Page 946

Uklonjena jedna od najvećih divljih deponija u Novom Sadu

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

JКP „Čistoća“ je ponovo uklonila jednu od najvećih divljih deponija u Novom Sadu, na Temerinskom putu, a u ovoj akciji učestvovali su radnici i mehanizacija ovog preduzeća, i odneto je više stotina kubika smeća.

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Godišnje uklanjamo divlje deponije sa više od 12.500 lokacija na teritoriji grada sa prigradskim naseljima.

Na dnevnom nivou reč je o 30 do 40 lokacija. Кoličina smeća koja se u tom procesu sakupi je oko 900 kubika mesečno, dakle oko 11.000 kubika godišnje.

Ovde se podrazumevaju i najmanje, od po nekoliko kubika, ali i one najveće, po više od 100 kubika smeća na jednoj lokaciji. Ovi poslovi se obavljaju, kako u našem redovnom režimu rada, tako i po prijavama građana i komunalne inspekcije.

Divlje deponije predstavljaju problem sa kojim se naše preduzeće suočava svakodnevno. Takođe, redovno apelujemo na sugrađane da ih ne prave i da smeće odlažu u kontejnere i druge posude namenjene za to.

Nažalost, još uvek ima onih nesavesnih, koji se o takve apele oglušuju i koji ugrožavaju svoju okolinu. Svakodnevno radimo na tome da grad održavamo čistim i urednim i u tom poslu očekujemo pomoć Novosađana, istakao je direktor JКP „Čistoća“ Vladimir Zelenović.

Deponija na Temerinskom putu je, sada već poslovično, među najvećima u gradu i konstantno se pojavljuje iznova.

JКP „Čistoća“ apeluje na sugrađane i preduzeća da tamo ne odlažu smeće.

Milisav Pajević

Pošumljavanje putnih pojaseva u Staroj Pazovi

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto: Pixabay.com

Više od pet i po miliona dinara izdvojeno je za pošumljavanje putnih pojaseva u opštini Stara Pazova.

To je učinjeno zahvaljujući Ministarstvu zaštite životne sredine i lokalne samouprave.

S obzirom na to, da je ta opština jedna od najmanje pošumljenih u Vojvodini, ove sezone je za putne vetrozaštitne pojaseve obezbeđeno četiri i po hiljade sadnica, čija je sadnja u toku.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Prva obuka servisera rashladnih i klima-uređaja u Srbiji

Foto: Bojana Radeski

Veoma je važno da serviseri u našoj zemlji steknu znanje o tome kako da pravilno postupaju sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte koji utiču na globalno zagrevanje i klimatske promene.

Foto: Bojana Radeski

Nedavno je počela prva obuka servisera u cilju uspostavljanja sistema sertifikacije servisera rashladnih i klima-uređaja u Srbiji. Obuka se sprovodi u okviru HPMP projekta (Nacionalni plan smanjenja potrošnje hlorofluorougljovodonika – supstance koja oštećuje ozonski omotač) koji sprovodi Nacionalna ozonska kancelarija u sastavu Ministarstva zaštite životne sredine. Sprovođenjem HPMP projekta vrši se implementacija Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač u Republici Srbiji, uz pomoć UNIDO (Organizacija UN za industrijski razvoj) kao implementacione agencije, a iz sredstava Multilateralnog fonda.

Foto: Bojana Radeski

Jedna od projektnih aktivnosti jeste i pomoć pri sprovođenju Uredbe o sertifikaciji lica koja obavljaju određene delatnosti u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i određenim fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte („Službeni glasnik RS“, broj 24/16) kroz obuku servisnih tehničara rashladnih i klima-uređaja. U vezi sa tim, uz veliku pomoć UNIDO realizovane su aktivnosti koje obuhvataju odabir i opremanje trening centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, sprovedene su dve obuke trenera, pripremljen je sav potreban materijal, kao i priručnik koji u potpunosti prati program obuke. Obuke koje se sastoje od teorijskog i praktičnog dela traju 24 školska časa i sprovode se u skladu sa programom koji je propisan Uredbom o sertifikaciji.

Kroz projekat su obezbeđena sredstva za obuku 480 servisera i do sada je obuku uspešno završilo više od 300 servisera, a u narednom periodu će biti organizivano polaganje ispita i izdavanje sertifikata.

Autorka: Bojana Radeski, Ministarstvo zaštite životne sredine

Izvor: SMEITS

Agencija za energetiku odobrila izgradnju ogranka gasovoda Turski tok

Foto-ilustracija: Pixabay

Srpski energetski regulator dao je konačno odobrenje za izgradnju ogranka gasovoda Turski tok, koji će isporučivati ruski prirodni gas u Tursku kao i u južnu i jugoistočnu Evropu, piše Raša tudej.

Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za energetiku Republike Srbije 5. marta donela je konačnu odluku i pozitivno odgovorila na izjavu kompanije Gastrans za realizaciju projekta”, izjavio je ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić.

On je dodao da će radovi na projektu „Turski tok” početi u aprilu.

Gastrans bi trebalo da postavlja gasovod za transport gasa od Bugarske do Mađarske. Kompanija je u mešovitom vlasništvu – Gasprom ima 51 odsto, dok Srbijagas ima preostalih 49 odsto.

RT podseća i na izjavu predsednika Aleksandra Vučića, koji je istakao značaj sprovođenja projekta na sastanku sa zamenikom ruskog premijera Jurijem Borisovom.

Dalje se u tekstu podseća da je projekat nastao kao alternativa Južnom toku, koji je ugašen zbog pritiska EU i SAD, prenosi B92.

„Što se nas tiče, izgradnja deonice od bugarske granice do granice sa Srbijom odvija se na svim nivoima, i nadamo se da neće ispasti kao ranije, i da se nijedna zemlja neće povući iz projekta”, rekao je ministar Ivica Dačić novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Borisovim.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Vodeće avio-kompanije propuštaju let za smanjenje štetnih emisija?

Foto-ilustracija: Pixabay

Dva odsto ukupne proizvodnje gasova sa efektom staklene bašte na globalnom nivou se pripisuje avijaciji. Letelice ispuštaju čak 12 odsto štetnih materija u sektoru saobraćaja. Avio-kompanije bi iz ovog razloga trebalo da se vinu u pravcu održivije budućnosti. Ipak, prema novom istraživanju, one ne uspevaju da ispune preuzete obaveze u borbi protiv klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa istraživačkog instituta Grantam pri Londonskoj školi ekonomije zaključili su da nijedan od 20 velikih avio-prevoznika, obuhvaćenih studijom, ne preduzima dovoljno odlučne akcije kada je reč o globalnom zagrevanju. Smatraju da bi vazduhoplovstvo trebalo da intezivira napore za smanjenje zagađenja, umesto da se oslanja na mehanizam “trgovine emisijama” sa drugim industrijama.

Iako prema saznanjima Engleza nijedno preduzeće ne čini dovoljno kako bi neutralisalo ugljenični otisak svojih aviona na duge staze, Delta erlajns i Junajted erlajns iz Sjedinjenih Američkih Država su ispred svojih konkurenata kada je reč o upravljanju gasovima staklene bašte i zauzdavanju klimatskih rizika.

Istraživanje je otkrilo da britanski Izidžet proizvodi najmanju količinu zagađujućih gasova po pojedinačnom putniku. Ova niskobudžetna avio-kompanija je takođe jedina koja je na putu da ispuni standarde postavljene u okviru Pariskog klimatskog sporazuma do 2020.

Avijacija bi trebalo da ulaže u nove tehnologije zahvaljujući kojima bi letenje bilo efikasnije, ali i u modernizaciju kontrole vazdušnog prostora. Za sada u vazduhoplovstvu ne postoji konkurentna zamena za fosilna goriva, za razliku od automobila koja se u sve većoj meri kreću na električnu energiju.

Jelena Kozbašić

Užice raspisalo konkurs za sufinansiranje mera energetske efikasnosti

Foto: Milisav Pajević

Dunja Đenić, članica Gradskog veća Užica, predstavila je ovogodišnji konkurs koji grad raspisuje za sufinansiranje mera energetske efikasnosti.

Foto: Milisav Pajević

Ove godine za nabavku kotlova na pelet i na gas, za izolaciju i za zamenu stolarije izdvojeno je ukupno 14 miliona dinara i javni poziv je otvoren do 5. aprila.

Rok koji je ostavljen za završetak radova građanima koji dobiju sredstva je 15. oktobar 2019. godine.

„Nakon četiri godine uspešno sprovedenog konkursa za sufinansiranje mera energetske efikasnosti na stambenim objektima na teritoriji Užica, grad po peti put raspisuje javni poziv ove namene.

Ove godine opredeljeno je 14 miliona dinara sredstava iz Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine“, rekla je Đenićeva i navela da je jedina razlika u odnosu na prethodni konkurs samo u iznosu visine novčanih sredstava.

„Kada smo počeli 2015. godine izdvojeno je četiri miliona dinara, svake godine sredstva za ovu namenu su se uvećavala tako da je do sada sufinansirano preko 480 objekata na području Užica i to sa 37 miliona dinara“.

Đenićeva je podsetila da je cilj konkursa ostao isti, a to je rešavanje ili smanjenje zagađenja vazduha na teritoriji grada i to kroz utopljavanje objekata čineći ih tako energetski efikasnim. To dovodi do smanjenja potrošnje energenata i do manjeg emitovanja štetnih gasova.

Foto: Milisav Pajević

Mera je izuzetno dobro primljena kod građana i to se vidi kroz interesovanje koje su oni iskazivali u prethodnim godinama.

„Prošle godine smo imali 350 prijava na javni poziv i nadam se da ćemo i ove godine imati, ako ne i više, onda bar isti broj prijava.

Inače, u 2018. godini, 184 sugrađana je koristilo ovu subvenciju. U 2018. godini bilo je više sredstava izdvojeno za sufinansiranje ugradnje kotlova u kolektivnom stanovanju, ali interesovanje nije bilo u dovoljnoj meri, pa je ove godine taj iznos promenjen.

U zavisnosti od zainteresovanosti preusmeravaćemo sredstva na onu meru gde interes bude najveći“.

Izvor: Grad Užice

Milisav Pajević

Grad Leskovac obnavlja mehanizaciju komunalnog preduzeća

Foto: Grad Leskovac

Javno komunalno preduzeće „Grdelica“ obnovilo je svoju mehanizaciju novim kamionom putarom u vrednosti od 3,8 miliona dinara, čija je nabavka finansirana iz budžeta Grada Leskovca.

Foto: Grad Leskovac

Gradonačelnik dr Goran Cvetanović posetio je danas ovo preduzeće i istakao da su delatnosti koje obavljaju javno komunalna preduzeća na teritoriji svakog grada, te i Leskovca, od lokalnog značaja i u funkciji opšteg dobra.

I da kada je reč o njihovom radu, primarno je da se obavlja isključivo u interesu i za dobrobit građana.

„U nastojanju da javno komunalna preduzeća u potpunosti usmerimo ka pružanju usluga našim sugrađanima i stavimo ih u njihovu službu, prethodnih šest godina ulagalo se u njihovu osnovnu delatnost i osavremenjivanje mehanizacije.

Jedno od preduzeća koje je na svom putu osnaživanja krenulo u potpunu transformaciju na bolje je Javno komunalno preduzeće „Grdelica“,  rekao je gradonačelnik i dodao:

„U mehanizaciju i opremu JКP „Grdelica“ uloženo je skoro 40 miliona dinara. Važna investicija koja je doprinela da ovo preduzeće može jednu od svojih delatnosti – snabdevanje vodom, da obavlja na visokom nivou je ulaganje u postrojenje u Gradištu. U sanaciju taložnika i nabavku laboratorijske opreme uloženo je 15 miliona dinara.“

Gradonačelnik je pohvalio odluku menadžmenta i radnika „Grdelice“ da ulažu u obnovu, i kazao da se u prethodnoj godini krenulo sa isplatom zaostalih zarada radnicima, kao i da očekuje nastavak tog pozitivnog trenda.

Direktor preduzeća Zoran Jović zahvalio je gradonačelniku na podršci koju im pruža i istakao da će im novi kamion u velikoj meri olakšati obavljanje poslova.

Izvor: Grad Leskovac

Milisav Pajević

Uređuje se pristupni put ka Gradskoj deponiji u Vrbasu

Foto: JKP „Komunalac" Vrbas

Na Gradskoj deponiji u Vrbasu teškom mehanizacijom uređuje se pristupni put ovom smetlištu a dužina prilazne staze iznosi 800 metara.

Foto: JKP „Komunalac” Vrbas

Na Gradsku deponiju u Vrbasu, koja se prostire na površini od 10 hektara, već godinama se svakodnevno istovari 80 tona različitog smeća.

Pristupni put smetlištu uređuje se nekoliko puta godišnje.

„Vršimo nivelaciju puta, nasipamo šljaku i mašinski je sabijamo da bi u narednom periodu prolazak vozila bio neometan.

Put je rađen jesenas, međutim, obilne kiše i sneg koji smo imali doveli su ga u loše stanje. Čekali smo lepo vreme kako bismo ga uredili“, kaže poslovođa u PJ „Čistoća” Mladen Pavlović.

Pored trenutnih poslova na Gradskoj deponiji, JКP „Кomunalac“ svakodnevno vrši prihvat otpada koji se dalje razastire, sabija i nakon toga prevlači zemljanim slojem što čini prevenciju od izbijanja požara, širenja zaraze i tome slično.

Milisav Pajević

Za nabavku novih autobusa GSP raspisao postupak dve međunarodne javne nabavke

Foto: Milisav Pajević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je Gradsko saobraćajno preduzeće, uz pomoć Grada Beograda, raspisalo postupak dve međunarodne javne nabavke, ukupne vrednosti 45 miliona evra, za nabavku novih autobusa.

Foto: Milisav Pajević

„Raspisali smo javnu nabavku vrednu 35 miliona evra za kupovinu novih gradskih autobusa od novca koji je grad obezbedio rebalansom budžeta.

Juče je raspisana javna nabavka vredna 10 miliona evra iz sredstava samog preduzeća za kupovinu na lizing.

Očekujemo da za 45 miliona evra, koliko iznose obe nabavke, nabavimo između 210 i 230 autobusa, zavisno od cene koju ćemo dobiti na tenderu”, rekao je Goran Vesić.

On je istakao da se novi autobusi kupuju kako bi bio obnovljen vozni park, obezbeđena efikasnija realizacija planiranog reda vožnje, smanjeni troškovi održavanja vozila, kako bi se povećala bezbednost putnika i postigao viši stepen ekoloških standarda u našem javnom prevozu. Vesić je najavio da je otvaranje obe nabavke 12. aprila.

Zamenik gradonačelnika je precizirao da prosečna starost vozila u GSP iznosi 10,22 godine, kao i da GSP ima povećane troškove održavanja voznog parka zbog starosti vozila.

„Bezbednost kako vozača tako i putnika u GSP direktno je zavisna od starosti voznog parka, a sa ekološkog aspekta vozila su ispod standarda s obzirom na to da se radi o vozilima koja imaju motore manje od EVRO 6 standarda”, kazao je Vesić.

Studija „Tehničko-tehnološka analiza autobuskog podsistema JTP u Beogradu” iz januara ove godine, koju je radio Saobraćajni fakultet u Beogradu na zahtev Grada Beograda, pokazala je da 150 autobusa čeka rashod, a 277 vozila treba da bude zamenjeno u narednih nekoliko godina, što ukupno iznosi 427 vozila.

Zato je prema Studiji u naredne tri godine potrebno izvršiti nabavku od 300 do 400 novih vozila, od čega u 2019. godini minimum od 150 do 200 novih vozila, rekao je Vesić i dodao da je zato Grad Beograd, poštujući preporuku Saobraćajnog fakulteta, pristupio hitnoj nabavci više od 200 novih autobusa koji moraju da budu do 1. septembra na ulicama.

Vesić je na kraju poručio da je današnja nabavka, vredna 45 miliona evra, samo početak obnove voznog parka gradskog prevoznika.

„Tokom 2020. i 2021. godine obezbedićemo dodatnih 65 miliona evra za kupovinu novih dizel autobusa, autobusa na gas i tramvaja. Zato nas u naredne tri godine čeka najveća obnova voznog parka u novijoj istoriji gradskog prevoza”, poručio je zamenik gradonačelnika Beograda.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Podizanje svesti o važnosti urbanizma i arhitekture

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedna od osnovnih stvari koju ću pokušati da ostvarim u svom mandatu je edukacija, od dece do penzionera, o tome šta je urbanizam i arhitektura, a svako ima priliku da utiče na razvoj grada u kojem živi, počevši od kulture stanovanja do podizanja svesti o važnosti tih pitanja, rekao je glavni gradski urbanista Marko Stojčić gostujući u Beogradskoj hronici.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je podsetio da je funkcija gradskog urbaniste proistekla iz Zakona o planiranju i izgradnji.

Prethodila je funkcija gradskog arhitekte, naveo je Stojčić, koja je prestala da postoji izmenama zakona, dok gradski urbanista u suštini ima iste ingerencije.

„Gradski arhitekta je ranije bio pomoćnik gradonačelnika zadužen za sve poslove vezane za uređenje grada i urbanizam. Sada je to jasno zakonski definisano i gradski urbanista brine pre svega o planovima detaljne i generalne regulacije”, rekao je Stojčić.

Prema njegovim rečima, više od 200 ljudi iz svih struka radi na kreiranju kvalitetnog strateškog plana razvoja grada.

„Postoje zone koje su predviđene za pešake, bicikliste, javni prevoz, kao i automobile. Prioritet svakog grada koji se ozbiljno razvija je u određivanju prioriteta. Na prvom mestu to su pešaci, koji moraju da imaju odgovarajuće za uslove taj vid kretanja. Da bi neko mogao da uputi kvalitetnu primedbu na način na koji se grad razvija, prethodno bi trebalo da mu bude objašnjeno šta su osnovni elementi i kriterijumi na osnovu kojih bi trebalo da formira svoju ideju. Što su ljudi svesniji po pitanju arhitekture i urbanizma, to će naš grad biti lepši i ljudi će nam pomoći da dobijemo prave predloge. Važno je da svaki plan koji se usvaja podrazumeva instituciju javnog uvida. Svaki stanovnik Beograda ima pravo da podnese pismenu primedbu na bilo koji plan, detaljne ili generalne regulacije. Ta primedba se razmatra na javnoj sednici Komisije za planove”, rekao je Stojčić.

Govoreći o izgradnji pešačke pasarele između Kalemegdana i obale Save, on je naglasio da je to prva prava pešačka veza Beogradske tvrđave sa rekom.

„Sadašnje veze nisu prave budući da su ispresecane saobraćajnicama. Karađorđeva ulica je trenutno u fazi rekonstrukcije i u tom smislu to će biti povećanje pešačke zone, koja će doći bukvalno do saobraćajnice, nakon koje sledi Kosančićev venac i sa gornje strane Kalemegdan. Na taj način će prilaz Savi biti jako jednostvan, a to će biti prva prava veza za pešake i bicikliste sa savskom priobaljem ”, dodao je glavni urbanista.

On je dodao da veruje da će u naredne četiri godine uspeti da napravi rezultat vidljiv svim građanima Beograda.

„Želeo bih da sve što budem radio, mogu da nastave ljudi koji me naslede jer se kontinuitet razvoja grada meri u desetinama godina. Pokušaću da uspostavim sistem koji će upravo to omogućiti”, rekao je Stojčić.

Milisav Pajević

Odobreno postavljanje privremenih objekata na području nacionalnih parkova Crne Gore

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Vlada Crne Gore je dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore o pokretanju postupka davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini, radi postavljanja objekata privremenog karaktera na području nacionalnih parkova „Skadarsko jezero“, „Durmitor“ i „Lovćen“, u skladu sa Planom objekata privremenog karaktera za period 2017-2019. godine, sa pozivom za javno nadmetanje.

Cilj davanja u zakup je poboljšanje turističke ponude nacionalnih parkova.

Milisav Pajević

Revolucija u elektromobilnosti? Pet minuta punjenja vozila – 120 kilometara vožnje!

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od demotivišućih faktora za rašireniju “elektrifikaciju” globalnog voznog parka je i sporo punjenje vozila na struju. Kako bi više ljudi kupilo električni automobil umesto benzinca ili dizelaša, neophodno je da se proces ubrza.

Foto-ilustracija: Pixabay

Američki proizvođač elektromobila Tesla saopštio je da njegovi novi superpunjači V3 za samo pet minuta mogu da napune vozilo za prelazak 120 kilometara, što kompaniju čini predvodnicom elektromobilnosti kada je reč o brzini punjenja.

Za samo sat vremena Model 3 biće spreman za putovanje duže od 1500 kilometara. Brzina deluje još fascinantnije kada je stavite u komparativnu perspektivu – za sat vremena baterije mobilnih telefona nam se napune za otprilike pola dana korišćenja i skrolovanja društvenim mrežama.

Postoje različiti činioci koji utiču na vreme punjenja. Najočigledniji je izlazna snaga. Ona trenutno iznosi 120 kW, a kod V3 superpunjača je podignuta na 250. Kako bi se postiglo najbrže punjenje elektromobila na tržištu, uvedena je i opcija zagrevanja baterija u putu. Kao što njeno samo ime sugeriše, baterije se, dok se krećete ka stanici, zagrevaju kako bi dostigle najbolju temperaturu za punjenje vozila. Čak i samo po sebi, novouvedeno svojstvo obezbeđuje i do 25 odsto efikasnije punjenje.

V3 punjači će najpre da budu postavljeni u Zalivskoj oblasti San Franciska u severnoj Kaliforniji i prvobitno će biti namenjeni isključivo Modelu 3.

Drugi problem za veću rasprostranjenost automobila na električni pogon je nerazvijenost mreže punjača.

Tesla je širom Severne Amerike, Evrope i Azije instalirala više od 12 hiljada superpunjača i tvrdi da je 99 odsto američke populacije obezbeđeno infrastrukturom za punjenje vozila. Slična pokrivenost se očekuje i na evropskom kontinentu do kraja godine.

Jelena Kozbašić

 

Počela izgradnja termoelektrane-toplane Pančevo

Fpto: Print screen RTV

U Pančevu je svečanom ceremonijom obeležen početak izgradnje termoelektrane-toplane Pančevo.

Foto: Print screen RTV

Vrednost izgradnje termoelektrane toplane je 180 miliona evra, a trebalo bi da bude završena, odnosno bude u upotrebi u poslednjem kvartalu naredne godine.

Prisustvovali su ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, direktor „Gasprom Energoholdinga” Denis Fedorov, direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev i potpredsednik UO “Shanghai Electric Group”.

Investitor je „Gasprom Energoholding”, a kapacicet termoelektrane-toplane biće 200 megavata instalisane snage.

Kako je rečeno, kombinovanog je ciklusa što znači da će proizvoditi toplotnu energiju i struju od gasa i to preko turbina koju proizvodi kompanija „Ansaldo energija”.

Foto: Print screen RTV

Termoelektrana-toplana će se graditi je na samoj NIS-ovoj rafineriji nafte u Pančevu.

Deo toplotne energije koristiće za rafineriju, a višak će plasirati u elektromrežu Srbije, odnosno zemalja regiona.

Fedorov i ministar Antić su juče zaključili i Memorandum o razumevanju, čija je suština da će nastaviti sa saradnjom sa „Gasprom Energoholdingom”, a razmatra se gradnja još četiri termoelektrane toplane i to u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

Ovo je prvi projekat takvog tipa te kompanije van granica Rusije.

„Gasprom Energoholding” ima značajan udeo na ruskom tržištu u proizvodnji toplote i struje.

Milisav Pajević

Održan panel „Energetska industrija i digitalizacija: izazovi i prilike“

Foto: NIS

U okviru Kopaonik biznis foruma NIS je organizovao panel pod nazivom „Energetska industrija i digitalizacija: izazovi i prilike“ na kom su, pored generalnog direktora kompanije učestvovali i Miloš Milisavljević, osnivač i direktor kompanije „Strawberry energy“, Tanja Kuzman, menadžer za startap i korporativne inovacije PwC Srbija i Nebojša Đurđević, direktor „Digitalne Srbije“.

Foto: NIS

Na panelu je razgovarano o izazovima koje za energetsku industriju nosi Četvrta industrijska revolucija, kao i proces digitalizacije. Zajednički je ocenjeno da digitalizacija temeljno menja današnje tržište i navike potrošača zbog čega taj proces nosi brojne izazove, ali i prilike za moderne kompanije.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS, rekao je na panelu da je kompanija svesna uticaja digitalizacije na energetski sektor i da je u NIS-u pokrenuta digitalna transformacija na svim nivoima kompanije.

„Identifikovali smo 60 inicijativa na nivou cele kompanije, od kojih smo više od 10 pretočili u konkretne projekte, i to u svim biznis oblastima. Neki se odnose na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa, neki na preradu nafte, dok su drugi projekti namenjeni krajnjim potrošačima“, rekao je Tjurdenjev.

On je dodao da je digitalizacija ipak samo „vrh ledenog brega“, te da je potrebno menjati mnogo procesa unutar kompanije i van nje, kao i da se tokom digitalne transformacije menja cela korporativna kultura i sistem vrednosti.

„Na kraju se sve svodi na ljude i vrednosti. Morate imati ljude koji razumeju procese koji se dešavaju i koji imaju znanja da rade na novim tehnologijama“, rekao je Tjurdenjev.

On je kao pozitivan primer naveo Naučno tehnološki centar NIS-a u kome radi veliki broj mladih stručnjaka i koji svoje usluge u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, odnosno u procesu obrade velikog broja podataka u toj oblasti, pored NIS-a, pruža i matičnoj kompaniji „Gasprom njeftu“, a sada radi i na proboju na globalno tržište.

Foto: NIS

Prema njegovim rečima, naftna industrija je konzervativna i po svojoj prirodi nešto sporije sprovodi digitalnu transformaciju od industrija kojima je to lakše da implementiraju, poput telekomunikacionih kompanija, medija i bankarskog sektora.

„Ali, digitalizacija je realnost i svi u našoj industriji idu u tom pravcu. U NIS-u već vidimo neke rezultate tog procesa, ali to je tek početak“, rekao je Tjurdenjev.

Miloš Milisavljević, osnivač i direktor kompanije „Strawberry energy“, rekao je da je digitalizacija „velika sila koja se ne može zaobići“, tako da će i tradicionalne kompanije morati brže da se prilagođavaju ovom procesu kako bi ostale konkurentne.

Milisavljević je istakao da veliki broj startap kompanija svojim inovativnim rešenjima utiče na jačanje konkurencije i zauzeo se za bližu saradnju velikih kompanija i startap zajednice.

„Ono što se čini kao dobra ideja je da se i u Srbiji usvoji pravni okvir kako bi se stvorile poreske olakšice za one kompanije i pojedince koji investiraju u startapove. Sinergija velikih kompanija i startap zajednice je šansa za Srbiju u vremenu digitalizacije“, rekao je Milisavljević.

Tanja Kuzman, menadžer za startap i korporativne inovacije kompanije „PricewaterhouseCoopers“, ocenila je na panelu kompanije NIS da živimo u vremenu u kome će „promene biti jedina konstanta“.

Ona je rekla da digitalizacija donosi olakšice običnim ljudima, ali da mladi ljudi nisu zadovoljni samo tim olakšicama, već da su mnogo zainteresovaniji za šira društvena pitanja i da zato često odluke o kupovini određenih proizvoda donose na osnovu mišljenja o kompaniji koja ih proizvodi i koliko ta kompanija doprinosi društveno odgovornim procesima.

Foto: NIS

Prema njenim rečima, digitalizacija je proces koji se odvija brzo i velike kompanije moraju biti fleksibilne i osloboditi se straha od neuspeha pojedinih projekata kako bi ostale konkurentne. Tanja Kuzman je govorila i o potrebi da se obrazovni sistem prilagodi savremenim trendovima.

„Najveća briga za direktore kompanija je nedostatak kadrova koji poseduju znanja potrebna za promenu modernih tehnologija“, rekla je ona i dodala da se u srpskom obrazovnom sistemu u poslednjim godinama mnogo toga promenilo nabolje po ovom pitanju.

Nebojša Đurđević, generalni direktor „Digitalne inicijative“ ocenio je da je u Srbiji, kako bi se iskoristile šanse koje donosi proces digitalizacije, potrebno mnogo više ulaganja u digitalne tehnologije i njihovu primenu u svim industrijama.

On je ocenio da Srbija ima dobre stručnjake i proizvode u oblasti IT tehnologija, ali da problem nastaje kada je potrebno da se ti proizvodi primene i u drugim industrijama, odnosno da ljudi iz tih industrija prepoznaju koje su mogućnosti digitalizacije u njihovim oblastima.

Đurđević je pohvalio srpski obrazovni sistem i činjenicu da je od petog razreda osnovne škole obavezno učenje osnova programiranja, ali je naveo da i zakonski okvir u našoj zemlji treba da prati savremena kretanja i motiviše dalji razvoj novih tehnologija i startap zajednice.

„Ulaganje u inovacije je mogućnost da se promeni situacija na tržištu. Status kvo ne postoji, već postoje samo dobitnici i gubitnici. Neke kompanije proces digitalizacije mogu da iskoriste da stvore dodatne vrednosti i postanu globalno konkurentne, dok druge mogu da ostanu marginalizovane. Bitno je da to kompanije u Srbiji što pre razumeju“, rekao je Đurđević.

Generalni direktor NIS-a je tokom Kopaonik biznis foruma takođe nastupio na panelu pod nazivom „Obezbeđivanje investicija za održivi rast“ koji je vodio Zoran Drakulić, predsednik udruženja „Privrednik“.

Tjurdenjev je na skupu rekao da je od 2009. godine, kada je „Gasprom njeft“ postao većinski akcionar, u razvoj NIS-a investirano gotovo tri milijarde evra. On je predstavio ključne razvojne projekte NIS-a u narednom periodu, navodeći da će kompanija do 2025. godine investirati još oko 1,5 milijardi evra.

On je podsetio da je NIS samo u 2018. godini uložio više od 300 miliona evra, a da je najviše ulagano u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa i projekat Duboka prerada, odnosno modernizaciju Rafinerije nafte Pančevo.

Tjurdenjev je kao važne projekte NIS-a i partnera naveo izgradnju TE-TO Pančevo u koju će biti uloženo od 170 do 180 miliona evra i vetroparka Plandište, što je investicija vredna 140 do 150 miliona evra.

Pored generalnog direktora NIS na panelu su učestvovali i Blaž Brodnjak, predstavnik NLB banke, Žužana Hargitai, predstavnica EBRD, Jelena Pavlović, predsednica AmCham Srbija i Dragan Mikerević, profesor Univerziteta u Banjaluci.

Milisav Pajević

U Valjevu aktiviran uređaj za praćenje alergenog polena u vazduhu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je 6. februara u okviru proširenja uspešne saradnje sa Gradom Valjevom, postavila i aktivirala uređaj za praćenje alergenog polena u vazduhu.

Na taj način će se pratiti koncentracije 24 aleregene vrste polena u vazduhu tokom sezone polinacije (od februara do novembra).

Postavljanjem navedenog uređaja u Valjevu uspostavljeno je 26. merno mesto u državnoj mreži za praćenje koncentracija polena u Republici Srbiji.

Gradska uprava Valjeva će preuzimati podatke sa sajta Agencije, a u svrhu obaveštavanja javnosti.

Milisav Pajević

Zbog radova delovi Čukarice bez vode

Foto: pixabay

Planirani radovi na vodovodnoj mreži na opštini Čukarica prouzrokovaće danas, prekid u vodosnabdevanju pojedinih delova ove opštine, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Foto: pixabay

Zbog pomenutih radova, od 8 do 22 sata bez vode će ostati potrošači u ulicama Branka Šotre, Mike Mitrovića, Jurice Ribara, Tome Maretića, Petra Lubarde, Katarine Bogdanović i Poručnika Spasića i Mašere (između ulica Vodovodske i Poručnika Spasića i Mašere 118).

Za najnužnije potrebe za pijaćom vodom obezbeđene su auto-cisterne, a iz „Vodovoda” apeluju na potrošače da pripreme neophodnu zalihu vode za piće i osnovne potrebe.

Za dodatne informacije potrošači se mogu obratiti Kontakt centru JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” na telefon 3606-606, a obaveštenja o planiranim radovima i kvarovima na vodovodnoj mreži mogu se potražiti i na web-adresi www.bvk.rs.

Milisav Pajević