Home Blog Page 942

Besplatna edukacija mladih u oblasti organske proizvodnje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Besplatna edukacija mladih ljudi do 25 godina koji žele da nauče kako doći do organske proizvodnje, besplatno pola hektara zemlje, seme i vlasništvo nad svim proizvedenim – ovako je glasila ponuda koju je Zoran Radovanović objavio nedavno na svom fejsbuk profilu.

Radovanovic je obećao besplatnu šestomesečnu obuku u imanju Trbušani (6km od Čačka) za najmanje 10 zainteresovanih mladih osoba. Svi koji žele da nauče i primene znanje o organskoj proizvodnji i da nauče kako da proizvode hranu za sopstvene potrebe mogu da se prijave na mejl adresu navedenu na njegovom profilu.

Radovanović je iz Prijevora kod Čačka i sličnu akciju je organizovao 2015. godine, a za svoju proizvodnju od 2013. godine ima sertifikat o organskoj proizvodnji. Želi kako kaže da promoviše ovaj zdrav način ishrane i napominje da zainteresovani ne moraju celu sezonu da provedu tu, nego svako u skladu sa mogućnostima.

Zainteresovani bi određenim danima bi radili na njegovim parcelama, kada bi stekli nova saznanja o organskoj proizvodnji, dok bi ostalim danima radili na svojim parcelama. Seme bi dobili na poklon. Na edukaciji mogu saznati o pripremi, setvi, zaštiti, prihrani, berbi, preradi u organskom sistemu proizvodnje. Radovanović je mislio na sve, pa tako polaznici mogu iznajmiti stan u gradu po ceni od 2e dnevno za vreme trajanja obuke.

Prvi Čep FEST – Inkluzivni festival za celu porodicu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi Čep FEST održaće se u subotu 23. marta, na Beogradskom marketu, u organizaciji udruženja Čep za hendikep i desetine nacionalnih organizacija za osobe sa invaliditetom.

Takmičenje u recikliranju limenki, predstavljanje sportsko-rekreativnih disciplina za osobe sa invaliditetom, nastupi hora i plesne grupa, digitalne igrice, samo su neki od dešavanja na prvom inkluzivnom ekološkom festivalu za celu porodicu.

Iz Udruženja navode da je cilj da se na jednom mestu sretnu, takmiče i druže ljudi kojima je potrebna pomoć i ljudi koji mogu da pomognu.

Na ulazu će biti postavljen punkt na kome će se od 12 do 14h meriti i odlagati čepovi koje će posetioci donositi a u 15h će biti dodeljene i nagrade najuspešnijima.

Udruženje “Čep za hendikep” od 2012. prikuplja čepove sa plastičnih flaša u školama, na fakultetima i brojim društveno odgovornim kompanijama. Članovi udruženja potom prodaju čepove kompanijama koje se bave reciklažom i za dobijeni novac kupuju osobama sa invaliditetom ortopedska pomagala. Kako se navodi na sajtu udruženja, godišnje sakupe oko 120 tona čepova.

Mart – mesec kampanje zaštite pčela u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom marta Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) i NALED, organizuju javnu kampanju “Mesec zaštite pčela”, saopštio je NALED.

Cilj ove kampanje, kako se navodi u saopštenju, je da svi koji se bave pčelarstvom, poljoprivredom, zaštitom životne sredine ili su na neki drugi način zainteresovani za ovu temu mogu da se uključe i dijalog i ukažu na moguće probleme, izazove i rešenja u borbi protiv trovanja pčela.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija, Rodoljub Živadinović, rekao je da bi izumiranje pčela u Srbiji značilo direktan ekonomski gubitak od 148 miliona evra godišnje. On je dodao da su nam pčele od izuzetne važnosti i zbog toga što su najbolji pokaztelji bezbedne životne sredine za čoveka, jer mogu da žive samo u zdravom i čistom okruženju.

Srbija je zemlja sa najvećim brojem pčela po glavi stanovnika (jedna pčela na šest stanovnika). Oko 20 000 pčečara posluje i uzgaja 1,3 miliona pčela. Nepravilna upotreba pesticida prethodnih godina dovela je do znatnog opadanja populacije pčela i proizvodnja meda u Srbiji pala je sa 12 000 tona u 2015. na 7 000 tona u 2017. godini.

Još jedan od ciljeva kampanje je unapređenje regulatornog okvira, jačanje kapaciteta, edukacija poljoprivrednika, privrede i lokalnih samouprava o štetnosti korišćenja pesticida. Do trovanja pčela najčešće dolazi usled prakse zaprašivanja krpelja i komaraca iz vazduha ili neodgovorne upotrebe pesticida u poljoprivredi, od kojih su mnogi nedozvoljeni i nabavljeni na crnom tržištu.

Kampanja je deo četvorogodišnjeg projekta  koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) a sprovodi NALED sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Italijan podstiče decu da recikliraju i čitaju: Za plastičnu flašu i limenku dobiju knjigu!

Foto-ilustracija: Pixabay

Mikele Đentile, knjižar iz italijanskog gradića Pola je došao na zanimljivu ideju kako da promoviše reciklažu među decom školskog uzrasta. Ukoliko klinci u njegovu knjižaru donesu jednu plastičnu flašu i jednu aluminijusku limenku, zauzvrat će dobiti knjigu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnik knjižare Ex Libris Cafe je istakao da je njegov cilj da proširi strast i ljubav prema čitanju među ljudima koji nemaju ovu naviku, ali i da istovremeno poboljša kvalitet životne sredine. “Nadam se da će ova inicijativa da ‘zarazi’ čitavu zemlju. To bi bilo revolucionarno, ne samo za planetu, već i za obrazovanje dece i njihove poslovne šanse”, dodao je on.

Knjige koje na policama knjižare očekuju mališane sa flašama i limenkama u njihovim rukama su tzv. knjige na čekanju. Ex Libris Cafe je ovu praksu uveo u svoje poslovanje po uzoru na napolitansku tradiciju poklanjanja kafe rođenu tokom Drugog svetskog rata. Tada bi mušterije pazarile dve kafe – jednu za sebe, drugu za narednog gosta kafića. Na isti taj način, kupci u Poli mogu da obraduju đake-reciklere uzimajući štivo i za sebe i za njih.

Dobar glas daleko se čuje. Mališani iz Bordigere su mu poslali 23 boce i limenke i očekuju svoje knjige.

“U toku samo jednog dana donirao sam 60 knjiga na čekanju. Zamislite da ovo postane mala igrica! Sva deca na svetu zamene smeće za knjige. Svestan sam da je ovo samo san, ali zašto ga ne bismo pretvorili u stvarnost?” I zaista – šta nas sprečava?

Đentile je od ranije poznat kao odlučan borac protiv zagađenja otpadom. U saradnji sa tamošnjom srednjom školom je prikupljao aluminijum. Zajedničkim snagama knjižar i srednjoškolci su, kroz projekat reciklaže, zaradili dovoljno novca da se čitavoj učionici obezbede knjige.

Jelena Kozbašić

Evropska unija pomaže da elektroenergetski sistem Srbije postigne evropske standarde

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Srbija će do 2025. godine investirati značajna dodatna sredstva, 700-900 miliona evra, kako bi elektroenergetski sistem funkcionisao po standardima Evropske unije, najavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Zajedno sa njim, prezentaciji povodom završetka projekta redukovanja azotnih oksida, koji je završen na bloku A4 termoelektrane „Nikola Tesla” u Obrenovcu, prisustvovao je šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici.

Ambasador Fabrici rekao je da je EU do sada u obrenovačku termoelektranu uložila 200 miliona evra u revitalizaciju blokova i ekološke projekte i istakao da nivo emisije štetnih materija iz termoelektrana mora da se dovede na evropski nivo.

On je čestitao Srbiji što je već napravila korake u smanjenju emisije štetnih gasova i poručio da je važno nastaviti ulaganje u oblasti borbe protiv klimatskih promena.

Fabrici je ukazao i da je Srbiji potrebno da nastavi sa poboljšanjem rada na pregovaračkim poglavljima 15 i 27, koja pokrivaju tu oblast, jer tako može da lakše privuče strane investitore.

Ministar Antić je istakao da projekat koji je prezentovan samo jedan deo napora koje država i Elektroprivreda Srbije (EPS) čine da bi elektroenergetski sistem postao efikasniji i radio po najvišim evropskim standardima u oblasti zaštite životne sredine.

„Srbija će, bez ikakve sumnje, ispunjavati ciljeve za koje se opredelila. Ima dosta toga da radi i radiće, zajedno sa susednim državama i partnerima iz EU”, poručio je Antić.

On je podsetio da je obrenovačka termoelektrana daje 50 odsto ukupno proizvedene struje u Srbiji i ključna je u elektroenergetskom sistemu, dok je Srbija, istovremeno, ključni faktor stabilnosti energetskog sektora na Zapadnom Balkanu.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

„Ključni cilj je da proizvodnja električne energije u dužem periodu bude stabilna i zasnovana na na najvišim standardima zaštite životne sredine”, rekao je Antić.

Ministar je zahvalio EU što je za ovaj projekat u Obrenovcu, vredan više od 8,5 miliona evra, izdvojila značajna sredstva, iz predpristupnih fondova, kao što je i ključni partner u projektima zaštite životne sredine.

„Time su učinili da ono što mi radimo bude olakšano. To znamo da cenimo i prepoznajemo napore koje čine, naglasio je Antić.

On je naveo da su u termoelektrani „Nikola Tesla” urađeni elektrofilteri na svim blokovima, na najvećem broju su ugrađena i postrojenja za smanjenje emisije azotnih oksida, radi se odsumporavanje dimnih gasova na “Kostolcu B”, a ove godine očekuje se i početak „odsumporavanja” na termoelektrani B u Obrenovcu.

Generalni direktor EPS Milorad Grčić naglasio je da je projekat smanjenja emisije azotnih oksida jedan od ključnih ekoloških projekata koji garantuje opstanak termoelektrane, a da je cilj da svi proizvodni pogoni EPS budu dovedeni na zadovoljavajući nivo i usklađeni sa parametrima koje propisuje EU.

Milisav Pajević

Dmitrij Medvedev: Za produžetak Turskog toka potrebne garancije Evropske unije

Foto: Pixabay

Odluka o produžetku gasovoda Turski tok kroz Bugarsku zavisi od toga da li Sofija može da dobije čvrste garancije Evropske unije da Brisel neće opstruirati planove o snabdevanju gasa prekog novog gasovoda, rekao je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Photo: Pixabay

„Novi gasovod ne bi trebalo da doživi sudbinu Južnog toka”, rekao je Medvedev za bugarski list „Trud”.

Prema njegovim rečima, opcija produžetka Turskog toka prema Bugarskoj, Srbiji i Mađarskoj trenutno se izrađuje, prenosi TAS S.

On je izrazio uverenje da saradnja po pitanju prirodnog gasa odgovora interesima ruske, bugarske i cele evropske ekonomije.

„Put da se počne izgradnja je svima jasan. Veliki i skup projekat poput gasovoda zahteva dodatne garancije”, naglasio je ruski premijer.

Medvedev je rekao i da je uveren da će izgradnja još jednog gasnog koridora osnažiti energetsku bezbednost u Evropi.

Prvi krak Turskog toka trebalo bi da snabdeva tursko tržište, a drugi zemlje Južne i Jugoistočne Evrope.

Izvor : Tanjug

Milisav Pajević

Zaštitari i ribolovci zajedno čuvaju riblji fond Skadarskog jezera

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U cilju očuvanja i efikasnije zaštite riba i drugih vodenih organizama u NP Skadarsko jezero, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore sklopilo je Sporazum o saradnji sa NVO „Grupom za zaštitu šarana“ iz Podgorice.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

„Vidljivo je da zajedničke aktivnosti najznačajnijih subjekata uključenih u zaštitu akvatorijuma – počev od Službe zaštite NP Skadarsko jezero, Granično-pomorske policije, nadležnih inspekcijskih organa, te sportsko-ribolovnih udruženja i volontera, efikasnije doprinose ukupnim aktivnostima u cilju zaštite ribljeg fonda i suzbijanja svih oblika nelegalnih aktivnosti.

Zbog toga je od velikog značaja potpisivanje Sporazuma o saradnji sa NVO „Grupom za zaštitu šarana‟ i volonterima koji će zajedno sa nadzornicima Službe zaštite NP Skadarsko jezero kontrolisati prostor akvatorijuma u cilju sprečavanja nezakonitih radnji, a takođe su u planu i intenzivnije aktivnosti u cilju zaštite ribljeg fonda u periodu ribolovnog zabrana koji počinje od 15. marta,“ informisao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

„Ujedno je prilika da pozovemo i sve druge sportsko-ribolovne klubove i udruženja da se priključe NP Skadarsko jezero u sprovođenju zajedničkih aktivnosti koje će doprinositi efikasnijoj zaštiti najznačajnijh prirodnih vrijednosti ovog zaštićenog prostora,‟ zaključio je Klica.

Milisav Pajević

Odbornici Beograda raspravljaće o monitoringu i suzbijanju ambrozije

Foto: wikipedia.org

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević zakazao je za sutra sednicu Skupštine gradana a na dnevnom redu sednice je, između ostalog, i Predlog programa – Ambrozija kao zdravstveni rizik, monitoring i suzbijanje ambrozije sa neuređenih površina na teritoriji grada Beograda u 2019. godini.

Foto: wikipedia.org

Pred odbornicima je i Predlog odluke o izmenama Odluke o postavljanju bašte ugostiteljskog objekta na teritoriji grada, Predlog odluke o izmeni Odluke o načinu, kriterijumima i merilima za izbor programa i projekata u turizmu koji se sufinansiraju iz budžeta Grada Beograda, kao i Predlog odluke o izmeni i dopuni Odluke o stalnim manifestacijama u oblasti kulture od značaja za grad Beograd.

Na dnevnom redu sednice je Predlog odluke o izmenama i dopunama Odluke o utvrđivanju obima sredstava za vršenje poslova grada i gradskih opština i određivanju prihoda koji pripadaju gradu, odnosno gradskim opštinama u 2019. godini, Predlog odluke o reprogramu i uslovima otpisa dela dospelog duga po osnovu naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, Predlog odluke o zaduženju Grada Beograda za finansiranje kapitalnih investicionih rashoda, Predlog odluke o izmenama i dopunama Odluke o budžetu Grada Beograda za 2019. godinu, kao i Predlog odluke o konverziji potraživanja Grada Beograda po osnovu neizmirenih izvornih i ustupljenih javnih prihoda u trajni ulog u kapitalu privrednog društva HK „Krušik” a.d. Valjevo.

Na dnevnom redu je i Predlog odluke o promeni osnivačkog akta ustanove kulture – „Vuk Stefanović Karadžić”, Izveštaj o radu Kancelarije za mlade za 2018. godinu, kao i Izvešataj o radu Službe za centralizovane javne nabavke i kontrolu nabavki za 2018. godinu.

Odbornici će biti upoznati i sa informacijom o sprovedenom postupku za izbor partnera radi osnivanja zajedničkog privrednog društva za rekonstrukciju i upravljanje objektima JP „Sava centar”, a na dnevnom redu je i nekoliko predloga planova detaljne regulacije važnih za razvoj grada.

Odbornici će po skraćenom postupku odlučivati o predlozima rešenja o razrešenju i imenovanju članova upravnih i nadzornih odbora u jednom broju preduzeća i ustanova čiji je osnivač Grad Beograd, kao i o predlozima rešenja o razrešenju i imenovanju članova školskih odbora u jednom broju osnovnih i srednjih škola na teritoriji grada Beograda.

Milisav Pajević

Po želji Darka Rundeka – trajne plastične čaše na koncertima u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na manifestaciji “Dani Darka Rundeka u Beogradu” koja će se održati od 1. do 7. marta u Domu omladine Beograd, posetioci će prvi put u Srbiji imati priliku da konzumiraju piće isključivo iz trajnih čaša koje se na bacaju.

Posetioci će na nekoliko punktova u Domu omladine, moći za 100 dinara kaucije dobiju čašu za pivo, vodu i sokove. Prilikom izlaska, imaće mogućnost da čašu ponesu sa sobom kao suvenir ili da je vrate na punkt i dobiju nazad svojih 100 dinara.

Muzičar se ranije, najavljujući turneju, obratio publici video porukom u kojoj ih je zamolio da ispoštuju ovo pravilo. Prema njegovim rečima, time se izbegava na muzičkim događajima jednokratno korišćenje i bacanje “bar 2 ili 3 hiljade glupih plastičnih čaša koje se ne mogu raspasti, koje su ružne, koje će zagađivati vodu i gnjaviti nas još stolećima”.

“Trajaće 500 godina, lijepo je iz njih piti, ne mogu se razbiti i lijepo izgledaju”, ističe u video poruci hrvatski muzičar.

Nakon prvog održanog koncerta, muzičar je na svom profilu objavio još jedan video u kom pokazuje kako čaše izgledaju i podseća posetioce da mogu da je ponesu kao suvenir sa koncerta ili da poklone nekome i izrazio nadu da će se ova praksa ustaliti.

Zebrine pruge zaslepljuju muve

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa Univerziteta Bristol i Kalifornija došli su do zaključka da pruge kod zebri imaju zaslepljujuće dejstvo a to se naročito pokazalo kao istina na primeru muva.

Naučnici su na konje stavljali crno-bele prugaste prekrivače, ne bi li izveli neki zaključak o tome zašto zebre imaju pruge.

Takav eksperiment je pokazao da obadi dosta ređe sleću na životinje koje imaju pruge, nego na one koji nemaju. Naveli su da to može biti dokaz da pruge zebri, na neki način. pružaju zaštitu od insekata koji piju krv i šire bolest.

Član tima Bristolskog Univerziteta, Marin Hau, je rekao da postoji šansa da “pruge zaslepljuju muve kada se dovoljno približe zebri, zbog jako niske rezolucije na kojoj vide”. Ovu studiju je objavio časopis Public Library of Sience (PLOS).

Promocija manje poznatih turističkih destinacija „HAMLET” – konkurs za logo

Foto: MORT

U okviru realizacaije IPA projekta HAMLET, Istraživački institut URI iz Albanije je 29. januara ove godine objavio Javni poziv za dostavljanje predloga logo-a koji treba biti povezan sa teritorijama uključenim u projekat, sa ciljem njihove turističke valorizacije.

Foto: Ministarstvo kulture Crne Gore

Poziv je namenjen građanima i pojedinicma iz tri uključene države (Italija, Albanija i Crna Gora) koji žele da usavrše veštine iz oblasti umetnosti, grafičkog dizajna i arhitekture.

Rok za podnošenje prijava produžen je do 20. marta, a prijave se podnose na mail adresu hamlet.brandidentity@gmail.com.

Za više informacija možete se informisati ovde.

Projekat HAMLET realizuje se u okviru Prvog poziva Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a baziran je na promociji manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost.

Izabrani lokaliteti u Crnoj Gori koji će biti obuhvaćeni projektom su prostor Skadarskog jezera i Bihorska oblast, a glavne aktivnosti projekta, koji se realizuje do aprila 2020. godine, odnose se na promociju materijalne i nematerijalne kulturne baštine, posebno tradicionalnih zanata, sa ciljem turističke valorizacije.

Milisav Pajević

Počinje tretman protiv krpelja u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ciklonizacija” sledeće sedmice počinje tretmane protiv krpelja u Novom Sadu i prigradskim naseljima, koji će trajati sve do kraja jeseni.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njihove ekipe su tokom ove nedelje odradile monitoring na Limanima, Detelinari, Novom naselju, Ribarskom ostrvu, Adicama, a narednih dana na redu su Telep, Sajmište, Adamovićevo naselje, Sajlovo, a onda i sremska strana grada i sva prigradska naselja.

Dario Aćimović, menadžer „Ciklonizacije” za odnose s javnošću Dario Aćimović kaže da je kontrola pokazala prisustvo krpelja, te je počela priprema tretmana.

„Bićemo spremni za tretmane početkom naredne nedelje, a kada će biti izvedeni, zavisi od vremenskih uslova. Inače, sistematska akcija obuhvata zelene javne površine, a kao i ranijih godina, akcenat će biti stavljen na prostore na kojima se okupljaju deca i prostore određene za istrčavanje kućnih ljubimaca”, kaže Aćimović.

Aćimović upozorava Novosađane na to da se tretiraju samo uređene zelene površine i da, ukoliko oni ili njihovi kućni ljubimci zalaze i na neuređene površine, obavezno posle toga treba da pregledaju da li na sebi ili svojim kućnim ljubimcima imaju krpelja.

Takođe, ukoliko primete krpelje u svom dvorištu treba da pozovu „Ciklonizaciju”, jer njihove ekipe izlaze na teren i po pozivima građana.

Izvir: novisad.com

Milisav Pajević

Gradi se postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Begeču

Foto: Grad Novi Sad

U Begeču je počela izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čime će biti omogućeno da ranije izgrađena kanalizaciona mreža bude puštena u funkciju.

Foto: Grad Novi Sad

Za ovu investiciju iz budžeta Grada Novog Sada izdvojeno je 192 miliona dinara, a rok za završetak svih predviđenih radova je 240 dana.

Budući kompleks prečistača prostiraće se na površini od 1,5 hektara, udalјenoj oko 500 metara od samog naselјa, južno od magistralnog puta Novi Sad-Bačka Palanka.

Za obezbeđenje adekvatnog kvaliteta prečišćene vode, predviđena je primena kombinovanog postupka mehaničko-biološkog prečišćavanja, čime će biti zadovolјeni svi neophodni uslovi zaštite životne sredine, naročito zaštite okolnog zemlјišta, kao i površinskih i podzemnih voda.

Otpadne vode iz naselјa će se dovodnim kolektorom, iz pravca Ulice Dositeja Obradovića, transportovati do prečistača.

Budući recipijent prečišćenih otpadnih voda iz naselјa je reka Dunav (meandar Dunavac), a prečišćene otpadne vode neće ugroziti kvalitet vode u recipijentu.

Sem samog postrojenja, u okviru kompleksa biće izgrađene i interne saobraćajnice, parking, javno osvetlјenje, vodovodna i elektro mreža, a čitav prostor će se na kraju i hortikulturno urediti.

Izgradnjom prečistača i dovođenjem kanalizacije u funkcionalno stanje rešava se jedan od najkrupnijih komunalnih problema i ujedno omogućuje bolјi i kvalitetniji život stanovnika Begeča.

Time se još jednom potvrđuje opredelјenje grada Novog Sada za uspostavlјanje jednakih komunalnih standarda u svim prigradskim naselјima, uz podsećanje da su prethodnih godina izgrađena i puštena u rad tri prečistača i to u naselјima Kovilј, Stepanovićevo i Rumenka.

Gradska uprava za građevinsko zemlјište i investicije pristupila je realizaciji ovog kapitalnog objekta u cilјu unapređenja komunalne infrastrukture u prigradskim naselјima.

Milisav Pajević

Iscurilo 80 tona nafte u Pacifik

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijski zvaničnici javljaju da je veliki brod nasukan na obalu Pacifika 05. feburara, do sada ispustio oko 80 tona nafte u ovu ekološki osetljivu oblast. Brod, koji plovi pod zastavom Hongkonga, iznajmljen je od strane rudarske kompanije “Bintan Mining”,da prevozi boksit od koga se proizvodi aluminijum. Prema ocenama stručnjaka, na brodu se nalazi još oko 660 tona nafte, koju on i dalje ispušta u okean.

Australijske vlasti na Solomonskim ostrvima navode, da je prema snimcima napravljenim ove nedelje, malo toga učinjeno da se zaustavi curenje nafte iz broda i da se trenutno u Paficiku odvija prava ekološka katastrofa. Jedan litar nafte ima sposobnost da zagadi 1 000 000 l vode. Obala na koju se brod nasukao je ekološki osetljiva zona i nalazi se blizu lokacije pod zaštitom Uneska na Solomonskim ostrvima.

Festival “Kuhinje sveta” narednog vikenda u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedinstveni međunarodni festival gastronomije “Kuhinje sveta” održaće se narednog vikend, 9 i 10 marta, u beogradskoj Kombank dvorani. Festival će okupiti 50 samostalnih izlagača iz celog sveta a među zemljama predstavnicama naći će se i Švedska, Austrija, Palestina, Iran, Maroko i mnoge druge. Izlagači će biti gradovi, udruženja, mali i veliki proizvođači hrane, pića, opreme za proizvodnju i servisiranje hrane i slično.

Predstavnici Privredne komore Vojvodine i Privredne komore Srbije organizovaće prvog dana predavanje o izvozu vina i fondovima Evropske Unije. Predavanje pod imenom “Trendovi u proizvodnji vina, kako do savremenog tržišta?”, održaće sekretar Udruženja poljoprivrede PKV Jelena Drobnjak i prof.dr Branislav Vlahović sa Departmenta za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.  Istog dana, biće održano još jedno predavanje uz podršku Privredne komore Srbije i Evropske mreže preduzetnika. Zainteresovani posetioci će od rukovodioca centra za EU integracije, Marka Kovačevića, moći da saznaju kako privrednici mogu da konkurišu za evropske fondove podrške i da se povežu sa stranim partnerima.

Još neke od zanimljivih radionica i predavanja koje će se sprovesti u okviru festivala su: “Najčešće zablude o šećerima u ishrani”, “Kako spremiti poznate turske slatkiše”, “Keto ishrana-osnovni koncept”, i razne druge.

Pošto je festival prodajnog karaktera, posetioci će moći da kupe ulja, začine, vina, rakije, masline, sokove med i mnoge druge proizvode koje će izlagači ponuditi. Pored toga, posetioci će moći da pazare i aparate, opremu i kuhinjske elemente za pripremu i sevisiranje hrane. Festival će biti otvoren od 11 do 19h oba dana, a u saradnji sa Kombank dvoranom pripremljena su i četiri projekcije filma strane produkcije za zainteresovane posetioce. Ulaz na festival je besplatan a cena ulaznica za filmske projekcije biće snižena na 300 dinara.

Festival je podržalo više od 30 medijskih kuća u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj i Italiji.

 

 

Digitalna transformacija bazna osnova za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Primena informacionih tehnologija u poljoprivredi s ciljem unapređenja kvaliteta i rentabilnosti proizvodnje uz očuvanje životne sredine bila je tema konferencije „Agri-Tech Future“koja je održana u Privrednoj komori Vojvodine (PKV).

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

„Poljoprivreda svakako mora da bude zasnovana na znanju, i na primeni inovacionih tehnologija utemeljenih na naučnim istraživanjima, digitalizaciji, odnosno preciznoj poljoprivrdi“, ovo je istakao pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević na današnjem otvaranju konferencija o tehnološkim inovacijama u poljoprivredi „Agri-Tech Future“, koja je održana u Privrednoj komori Vojvodine.

Radojević je rekao da su inovacija i digitalizacija temelji konkurentnije i održive poljoprivrede Srbije i Vojvodine.

Agrarni sektor, smatra Radojević, mora biti tehnološki napredniji, savremeniji, modernizovaniji i usklađen sa evropskim trendovima u proizvodnji hrane, koji svakako podrazumeva uvođenje informacionih tehnologija. Tako naši poljoprivrednici, ali i agroprivreda u celini, mogu postići još bolje rezultate i doprineti boljem privrednom rastu Republike Srbije.

Radojević je ukazao da Evropska unija, u okviru zajedničke evropske politike, stavlja akcenat na naučna istraživanja i digitalnu transformaciju, kao bazne osnove za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja. Takođe, EU značajan fokus stavlja i na generacijsku obnovu poljoprivrede.

On je istakao da je Sekretarijat prepoznao značaj ulaganja u ove segmente, i od 2017. godine zajednički sa resornim ministarstvom sprovodi meru direktne finansijske podrške poljoprivrednicima mlađim od 40 godina, te da je reč je o bespovratnim sredstvima do 90 odsto u odnosu na vrednost investicije.

Prema njegovim rečima, ova mera dala je rezultate jer se sve više mladih ljudi uključuje i započinje svoj agro-biznis, što je posebno značajno, jer mladi treba da budu generatori budućeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i oni će na najbolji način implementirati informacione tehnologije.

Konferenciju je organizovala kompanija „Color Media Communications“ pod pokroviteljstvom Kabineta ministra za inovacije i tehnološki razvoj Vlade Republike Srbije u saradnji sa PKV.

Milisav Pajević