Home Blog Page 915

Akcija besplatnog odnošenja kabastog otpada u Beogradu

Foto: Grad Beograd

JKP „Gradska čistoća” organizuje akciju besplatnog odnošenja kabastog otpada koja će umesto uobičajeno svakog prvog vikenda u mesecu, ovoga puta biti produžena i trajati sedam dana, počev od 4. do 10. maja, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća.

Foto: Grad Beograd

Prema dosadašnjem iskustvu, dolaskom proleća i lepih dana na beogradskim ulicama ima najviše kabastog otpada, jer počinje sezona građevinskih radova, renoviranja i preuređenja domova.

Zato je JKP „Gradska istoća” odlučila da izađe u susret sugrađanima i olakša im odnošenje kabastog otpada tokom cele naredne nedelje.

Fizička lica, nepotrebne kabaste stvari će moći da ostave ispred svojih dvorišta ili pored najbližih kontejnera odakle će ih ekipe preduzeća odneti bez ikakve novčane naknade tokom narednih sedam dana. Inače, ova usluga je besplatna samo tokom prvog vikenda u mesecu, dok se drugim danima u mesecu usluga naplaćuje u skladu sa cenovnikom JKP „Gradska čistoća”.

I tokom ove produžene akcije, sugrađani koji imaju kabasti otpad potrebno je da se jave „Gradskoj čistoći” na broj telefona 011 3314 131, kako bi obavestili ekipe preduzeća o količini otpada i lokaciji na kojoj će ga ostaviti.

Radnici „Čistoće” će ubrzo izaći na teren i ukloniti otpad, kako se ne bi gomilao na javnim površinama, tako da prioritet imaju sugrađani koji raspolažu većim količinama nepotrebnih kabastih stvari.

Inače, u ovom preduzeću namopinju da u kabasti otpad ne spada šut i drugi građevinski otpad.

„Čistoća” apeluje na sugrađane da iskoriste ovu besplatnu akciju kako se kabasti otpad ne bi gomilao na javnim površinama ostalim danima u mesecu, kada nesavesni pojedinci u želji da izbegnu plaćanje ove usluge kabasti otpad ostavljaju na za to nepredviđene javne površine.

Odnošenje kabastog otpada besplatno je samo za fizička lica.

Pravni subjekti i preduzetnici uslugu odnošenja kabastog otpada mogu koristiti kad god imaju potrebu za tim i po izuzetno povoljnim cenama, a usluga se plaća po kubnom metru odnetog otpada i broju utrošenih sati.

Sve informacije o cenama i uslugama „Gradske čistoće” dostupne su i na sajtu www.gradskacistoca.rs.

Milisav Pajević

Delegacija Nacionalnih parkova Crne Gore boravila u Iranu

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U cilju unaprjeđivanja već ranije uspostavljene naučno-stručne saradnje sa institucijama i organizacijama iz oblasti zaštite životne sredine, poljoprivrede i ruralnog razvoja, i agrobiznisa u zaštićenim prostorima, delegacija Crne Gore, uključujući predstavnika JP Nacionalni parkovi Crne Gore, boravila je u studijskoj poseti Univerzitetima u Iranu.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Tokom dinamične i sadržajne radne posete, predstavnici Crne Gore, imali su priliku da posete institucije i razmjene ideje i iskustva sa Upravama univerziteta, stručnjacima, istraživačima i studentima Tarbiat Modares Univerziteta (Noor), Univerziteta poljoprivrednih nauka i prirodnih
resursa u Sariju,

Univerziteta poljoprivrednih nauka i prirodnih resursa u Gorganu, te predstavnicima Provincije Sjevernog Khorasana i Vodoprivrednog udruženja Irana, kao i da posete Nacionalni park Golestan u Gorganu.

Takođe su imali priliku da obiđu i upoznaju se sa načinom organizacije i funkcionisanja laboratorija navedenih institucija, terena na oglednim poljoprivrednim imanjima i rasadnicima, kao i zaštićenim područjima Hyrcanian Forests i Nacionalnim parkom Golestan.

Tokom studijske posjete, savetnik u NPCG, doc. dr Goran Škatarić, predstavio je Nacionalne parkove Crne Gore kroz prezentaciju pet zaštićenih područja i informisao o organizaciji i načinu njihovog upravljanja, kao i najznačajnijim prirodnim i kulturnim vrednostima.

Delegaciju Crne Gore u studijskoj posjeti Iranu činili su, osim predstavnika JP Nacionalni parkovi Crne Gore, dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof.dr Svetislav G. Popović, doc. dr Velibor Spalević (Filozofski fakultet) i Deniz Frljučkić (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore).

Predstavljeni su Arhitektonski fakultet i Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, kao i aktivnosti i potencijali u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore.

Tokom naučno-stručnim institucijama Irana, razmatrana je mogućnost unaprjeđivanja i formalizovanja saradnje sa institucijama naše zemlje iz oblasti životne sredine, urbanog i ruralnog planiranja, agrobiznisa, poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Milisav Pajević

Turizam razvojna šansa Novog Pazara

Foto: novipazar.rs

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je prilikom otvaranja pešačke staze do Gradine, tvrđave u okviru kompleksa Stari Ras, da je cilj Vlade i opštine Novi Pazar da za pet godina taj grad godišnje poseti 100.000 turista.

Foto: novipazar.rs

Ljajić je tom prilikom istakao da je izgradnjom turističko-pešačke staze, duge 950 metara, to srednjovekovno utvrđenje postalo dostupnije domaćim i stranim turistima.

Gradina može da bude turistička atrakcija jer je deo jednog od najznačajnijih spomenika kulture u Srbiji, Starog Rasa sa Sopoćanima, koji je na Uneskovoj listi svetske baštine.

Ranije je bilo nemoguće doći do ovog lokaliteta, a sa ovim radovima je put postao bezbedan, ali i izazovan, objasnio je on.

Prema njegovim rečima, duž staze uređeno je sedam odmarališta sa klupama, postavljeni su putokazi, rukohvati, zaštitna ograda, edukativno-informativne table, dok će LED osvetljenje biti urađeno tokom maja.

Radove, koji su koštali više od 12 miliona dinara, finansiralo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, a država i lokalna samouprava nastaviće da ulažu u razvoj turizma, ukazao je Ljajić.

Novi Pazar, kako je rekao, ima najveći broj kulturno-istorijskih spomenika na tako malom prostoru i veliki broj turističkih proizvoda koji nikada nisu bili manje valorizovani.

Cilj nam je da Novi Pazar pozicioniramo kao važnu turističku destinaciju, jer ima preduslove za to. Plan nam je da za dve godine povećamo broj turista sa sadašnjih 20.000 na 50.000, a za pet godina na 100.000 na godišnjem nivou, poručio je Ljajić.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac istakao je da lokalna samouprava prepoznaje značaj kulturno-istorijskih spomenika za razvoj turizma i da će sa nadležnim ministarstvo raditi na njihovom očuvanju i promociji.

Biševac je podsetio na to da je zbog vrednih kulturno-istorijskih spomenika Novi Pazar dobio nagradu EDEN za izuzetnu turističku destinaciju Evrope za prošlu godinu, što je dalo podsticaj za razvoj turizma.

Stari Ras sa manastirom Sopoćani uvršten je na listu svetske baštine Uneska 1979. godine i to je bio prvi lokalitet iz Srbije koji se našao pod zaštitom te međunarodne organizacije.

Milisav Pajević

U junu otvaranje obnovljene Ramske tvrđave

Foto: Wikipedia/Crni Bombarder
Foto: Wikipedia/Crni Bombarder

Nakon dvogodišnje obnove, Ramska tvđava, početkom juna, trebalo bi zvanično da bude otvorena za turiste.

Turska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (TIKA) uložila je preko 1,5 miliona evra u obnovu devastirane tvrđave koja je bila obrasla gustim rastinjem i zatrpana šutom i zemljom.

Obnovi su prethodila arheološka istraživanja i obimna priprema. Hiljade kubnih metara otpada izneto je iz tvrđave, obnovljeni su bedemi i kule, urađena je rasveta, a trenutno se rade pristupne staze i unutrašnja dekorativna rasveta.

Koordinator turskih kompanija koje sprovode restauraciju, Ilija Jacanović, kaže da je urađena 21 analiza originalnog maltera kako bi se koristio identičan onom koji je korišćen prilikom zidanja.

„Našli smo identičan kamen, odnosno rudnik kamena iz koga smo donosili kamen za sadašnju restauraciju. Nismo koristili cement, gvožđe, već drvene grede, slične onima koje su se i tada koristile, tako da je Ramska tvrđava iako nova, sačuvala autentičnost, a arheolozi su se trudili da nam pomognu da njena izgradnja bude ista kao pre 500 godina”, objašnjava Jacanović za Tanjug.

Tvrđava se nalazi na oko 20 kilometara od nedavno obnovljene Golubačke tvrđave i na oko 30 kilometara od arheološkog parka Viminacijum, na steni iznad Dunava i rubu sela Ram. Tvđavu je podigao sultan Bajazit Drugi, 1483. godine.

Jacanović podseća na priče u kojima je zabeleženo da je sultan Bajazit Drugi kada je došao na ovo područje, toliko bio oduševljen da je tu spustio svoj ćilim, pomolio se Bogu i rekao: „Ovde mi podignite tvrđavu”.

Dunav je kod Rama širok 5 kilometara ali je tu najmirniji jer ga presecaju četiri reke. Tvrđava ima pet kula, a pravljene su tako da u njima boravi vojska, svaki sprat imao je svoje ložište i nije bilo moguće preći iz jedne kule u drugu.

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija izdvojilo je 20 miliona dinara da se u podnožju trvđave izgradi pristanište za kruzere, a uveliko se radi put dužine od 15 kilometara koji će omogućiti turistima lakši dolazak do sela Ram.

Selo Ram je najmanje selo u opštini Veliko Gradište, sa svega 60 domaćinstava.

Željka Vesić

U prošlosti način za vraćanje kusura, u sadašnjosti gradivni element za patike

Foto-ilustracija: Unsplash (Marlene Bauer)

Da postoji crvena lista proizvoda u prodavnicama, kao što postoji crvena lista divlje flore i faune, žvakaće gume na komad bi definitivno imale status krajnje ugrožene vrste. Viđam ih obično u malim prodajnim objektima u koje ljudi iz kraja svrate kada im zafali ulje ili im se posle nedeljnog ručka prijede nešto slatko. U njima retko ko obavlja mesečne nabavke s obzirom na to da su cene namirnica bar za dvadeset dinara više nego u supermarketima. Ipak, jedino u takvim trgovinama naići ćete na Shock žvake. Ukoliko ste nostalgični za vremenom kada smo pržili receptore čula ukusa na jeziku kiselinom i neprestano želeli još, verovatno je vaša lokalna prodavnica, potencijalno nazvana po vlasniku, mesto na kojem ćete zadovoljiti svoj mazohizam i imati priliku da pazarite Shock.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marlene Bauer)

Desetak godina ranije, upravo su pojedinačno pakovane žvakaće gume bile te kojima su kasiri vraćali dva-tri dinara kusura kada “nemaju” ništa sitno. Pojava je bila toliko ukorenjena da je izazvala i reakciju u vidu kampanje “Neću žvaku, hoću kusur”. I zaista, otprilike tada, prodavci su prestali da ih koriste kao novčano sredstvo. Praksa davanja žvakaćih guma umesto kusura je u velikom delu bila zamenjena praksom nedavanja kusura uopšte što me navodi na pomisao da je možda bila bolja žvaka u ustima, nego moje kovanice u kasi mini-marketa “Jagoda”.

Desetak godina kasnije, naklonjeniji smo pakovanjima Orbit ili Airwaves žvakaćih guma. Međutim, ono o čemu sigurno ne razmišljamo dok njima osvežavamo dah pred sastanak sa partnerom su dalekosežne posledice koje imaju po životnu sredinu. Kompanija Gumshoe iz Holandije je odlučila da tome stane na put.

Svake godine stvaramo 100 hiljada tona plastičnog otpada koji dolazi – iz naših usta.

Većina žvaka na tržištu po sastavu podseća na automobilske gume, što dodatno pojašnjava zašto se zovu baš “žvakaće gume”. Na godišnjem nivou, na ulicama holandske prestonice Amsterdama završi više od 1,5 miliona kilograma ovog smeća. Zabrinuti zbog prizora njihovog grada oblepljenog žvakama, osnivači Gumshoe su nastojali da im pronađu alternativnu namenu. U svom cilju su i uspeli – odbačene žvakaće gume oživljavaju u obliku patika.

“Gledajući na otpad iz drugačije perspektive, možemo da otkrijemo inovativne načine koji će doneti promenu i pomoći da očistimo našu planetu”, kazala je dizajnerka tima Gumshoe.

Smesu dobijenu reciklažom žvaka Gumshoe upotrebljava za izradu đonova cipela. Za nastanak jednog para je neophodno oko jedan kilogram žvakaćih guma, a u proizvodnji se koriste i drugi reciklirani materijali – platno, pamuk i koža.

Prema tvrdnjama Gumshoe, njihov revolucionarni izum bi poslužio i za proizvodnju drugih artikala poput posuđa i igrački. Njegovom komercijalizacijom Zemlja bi bila čistija, a šanse da ugazite ili sednete u žvaku na nekoj klupi – znatno smanjene.

Jelena Kozbašić

Preti li nam nestanak brojnih populacija insekata?

Foto-ilustracija: Pixabay

Širom sveta povećavaju se izgledi za nestanak insekata koji mogu izazvati mnogo više od opšte katastrofe. Njihovim izumiranjem bi bile pogođene biljke, ptice, ribe, mali sisari i druga živa bića.

Foto-ilustracija: Pixabay

To bi bio samo početak kataklizmičnog urušavanja ekosistema, upozorava udruženje “Sačuvajmo pčele”. Ostale vrste i ljudi direktno zavise od biljaka i životinja kojima su u lancu ishrane neophodni insekti. Kada oni nestanu, i mi nestajemo, tvrde stručnjaci.

Rezultati najnovijih istraživanja su pokazali da se biomasa insekata svake godine smanjuje za 2,5 odsto. Ukoliko se negativni trend nastavi trenutnim tempom, polovina insekata u svetu će nestati za 50 godina, a svi za jedan vek.

Glavni pokretač ovakvog zlokobnog scenarija u najavi je nepromišljena ljudska pohlepa. Konvencija UN o biodiverzitetu je potpisana 1992. godine, uporedo sa Konvencijom o klimatskim promenama koja je davala snagu razumnosti da obuzdamo apetite i reagujemo po hitnom postupku kako bi zaustavili ili usporili negativne uticaje uništenja biodiverziteta i klimatskih promena.

Polja i biljke godinama trpe nedovoljno kontrolisanu upotrebu pesticida i čini se da upravo oni čine najveću štetu. Usled njihove višegodišnje upotrebe mnoge vrste insekata su ostala bez svojih staništa, bez obzira da li su štetne za ljudske interese ili ne.

Kiša spira zemljište natopljeno pesticidima i voda sa njih se sliva u mnogobrojne kanale i reke što za posledicu ima ogroman pomor nedužnih vodenih insekata, riba i ptica.

Civilno društvo kroz razne organizacije i udruženja za zaštitu životne sredine i biodiverziteta ukazuje na hitnost obuzdavanja svih pojava koje decenijama rapidno uništavaju zdravo životno okruženje. Napisani su brojni razumni predlozi uz objašnjenja sa  razlozima za promenu i dopunu zakona koji bi omogućili institucijama i nadležnim organima približavanje rešavanju problema na najbližu moguću distancu, kako bi rešenje bilo lako, tvrdi udruženje.

Manifest u šest tačaka izdat od strane udruženja “Sačuvajmo pčele” je proširen 2019. godine na još dve tačke koje se odnose na očuvanje celokupnog biodiverziteta, posebno medonosne pčele, a članovi kažu da povratnih informacija od nadležnih ministarstava nisu imali.

Potpuna tišina i ignorisanje njihovih zahteva ih navodi da se zapitaju da li su političari saučesnici u ubijanju naših insekata i da ih opomenu da smo, ako ne reaguju, mi kao ljudska rasa sledeći.

Od 1970. godine na ovamo oštećeno je ili uništeno 60 odsto sisara, ptica, riba i gmizavaca.

Kao članica “Save the bees coalition EU”, udruženje “Sačuvajmo pčele” je u redovnom kontaktu sa mnogim kolegama iz srodnih organizacija širom Evropske unije i potpuno su posvećeni načinu na koji naše organizacije trebaju da utiču na vlade koje moraju uvesti ograničenje upotrebe pesticida i njihovoj većoj kontroli, kao i rigoroznijoj kaznenoj politici sa upotrebom termina i takvim tretmanom da se radi o tzv. ekološkom kriminalu.

U Evropi postoji legalan put do svega ovog. Evropska unija je 2009. godine usvojila Direktivu o održivom korišćenju pesticida. Ona ima za cilj da smanji rizike i uticaje korišćenja pesticida  na ljudsko zdravlje i životnu sredinu, uz prioritetno korišćenje alternativnih pristupa ili tehnika nehemijskih metoda. Pošto se radi o direktivi, a ne zakonskoj regulativi, i ona kao takva zahteva implementaciju u zakonodavstvo, politika koja smanjuje upotrebu pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji se sporo sprovodi.

Udruženje “Sačuvajmo pčele” veruje da samo poljoprivredni sistem koji će sebe posmatrati kao deo  mreže ekosistema ima dugoročnu budućnost, a za sada to može biti samo organska poljoprivredna proizvodnja. Promena načina na koji proizvodimo hranu je ključna tačka za očuvanje biodiverziteta i medonosne pčele i ona mora biti pobuna protiv masovnog izumiranja.

Kao hrana drugim bićima, kao oprašivači i recikleri mnogih štetnih materija u prirodi, insekti su neophodni za pravilno funkcionisanje ekosistema. Ukoliko ne preduzmemo drastične akcije i ne napravimo pomak u njihovom očuvanju, insekti će potpuno izumreti.

U borbi za zaštitu životne sredine, moramo raditi zajedno na sistemskoj transformaciji, koja će biti korenito drugačija od dosadašnje. Pored izveštavanja o činjenicama iza kojih stoji pogubno delovanje, istražujmo uzroke i razgovarajmo sa ljudima koji pokušavaju da poboljšaju budućnost, poziva nas udruženje “Sačuvajmo pčele”.

“Kao jedino udruženje u Srbiji koje se bavi očuvanjem biodiverziteta i medonosne pčele i članica ‘Save the bees coalition EU’ dobili smo poziv na učešće u ‘Otvorenoj radionici’ naše koalicije pod nazivom ‘PREUZMI INICIJATIVU’ koja će se održati 15. maja u Briselu”, saopštili su članovi. Zbog nedovoljnih novčanih sredstava udruženja “Sačuvajmo pčele” njihov odlazak  i učešće u radionici zavisiće isključivo od donacija preduzeća i pojedinaca.

Izvor: Udruženje “Sačuvajmo pčele”

Zaštita i unapređenje biodiverziteta neophodni za očuvanje prirode

Foto: pixabay

Sedma IPBES plenarna sednica se trenutno održava u Parizu do 4. maja, a njoj je prethodio Dan zainteresovanih strana (eng. Stakeholder Day) koji je održan 28. aprila.

Foto: pixabay

U fokusu 7. plenarne sednice je pripremljeni nacrt Izveštaja o globalnoj proceni biološke raznovrsnosti i ekosistemskih usluga.

Globalna procena ujedno predstavlja jedan od najznačajnijih doprinosa IPBES eksperata za saznanja u oblasti biološke raznovrstnosti.

Ovaj dokument je rezultat rada više od 150 vodećih međunarodnih eksperata iz 50 država, uz podršku od strane dodatnih 310 saradnika.

Globalna procena izrađena nakon trogodišnjeg procesa izrade predstavlja prvu globalnu procenu koja je ikada imala sistematičan pristup i uključivanje lokalnog i autohtonog znanja zapotrebe razmatranja tematskih oblasti koje se vežu za lokalno stanovništvo i njihove zajednice.

„Smanjenje vrsta, ekosistema i genetske raznovrsnosti već predstavlja pretnju za dobrobiti koje čovek ima od prirode. Zaštita neizmernih koristi koje priroda ima za čoveka je ključni izazov za naredne decenije. Politike, napori i aktivnosti na svim nivoima mogu biti uspešni ukoliko budu bazirani na korištenju najboljeg znanja kao i merljivih dokaza. Ovo predstavlja ono što IPBES globalna procena promoviše”, istakao je Robert Watson, predsedavajući IPBES-a.

Prvi program rada se završava usvajanjem Globalne procene 2019. godine.

Foto: pixabay

Ovakva globalna procena će predstavljati osnovnu informaciju o stanju biodiverziteta, kojom će se raspolagati onda kada se budu pregovarali ciljevi sledećeg Strateškog plana Konvencije o biološkoj raznovrsnosti.

Istovremeno, IPBES Biro i Panel su postigli dogovore vezane za usvajanje Drugog programa rada Platforme za period 2019-2030.

Prema dogovorima Drugi program rada bi trebao kao i prethodni da sadrži određen broj ciljeva koji bi mogli biti uspešno postignuti u zadatom vremenskom okviru, a istovremeno usmeravajući naprioritetne tematske oblasti.

Predviđeni ciljevi za Drugi program rada Platforme su: procena znanja, izgradnja kapaciteta, jačanje temeljnog znanja, podrška političkim okvirima, komunikacija i uključivanje zainteresovanih strana; i revizija efektivnosti.

Takođe, u okviru planova za budući program rada postoje zajednička pitanja koja se nastoje uskladiti sa Agendom za održivi razvoj 2030, kao i sa ključnim pitanjima usmerenim na smanjenje biološke raznovrsnosti i neophodnih izmena za postizanje 2050 Vizije o biološkoj raznovrsnosti.

Milisav Pajević

Hoće li gorivo opet poskupeti u Srbiji?!

Foto-ilustracija: Pixabay (IADE-Michoko)

Geopolitička dešavanja se neće odmah odraziti na tržište Srbije kada je reč o cenama naftnih derivata, ali ako se geopolitički trendovi nastave, mogla bi se očekivati poskupljenja, rekao je za RTS Goran Radosavljević iz Nacionalnog naftnog komiteta i dodaje da je tržište osetljivo i da su prognoze nezahvalne.

Foto: pixabay.com

Zbog napete situacije u Venecueli i uz američke sankcije, cena barela sirove nafte je dostigla 73 dolara, što je 40 odsto više u poređenju sa cenama krajem prošle godine.

Skok cena crnog zlata pogađa ceo svet, a posebno evropsko tržište koje je uvozno zavisno, pa tako i Srbiju.

Od ukupne potrošnje nafte i derivata naša zemlja uvozom pokriva dve trećine.

Cene derivata na pumpama u Srbiji od februara već su porasle u proseku za šest dinara, a počela je da raste i cena gasa za automobile koja je do sada padala.

Goran Radosavljević je, gostujući u Dnevniku RTS-a rekao da, što se tiče TNG-a, u ovom trenutku postoji vanredna situacija jer je upumpana nafta lošijeg kvaliteta i onda su zemlje koje koriste naftovod iz Rusije, a to su Nemačka, Poljska, Slovačka i Mađarska, zaustavile uvoz dok se problem ne reši.

Ističe da je reč o potpuno vanrednoj situaciji jer cena tečnog naftnog gasa (TNG) sezonski inače pada u ovo doba godine, ali napominje da je čitavo tržište osetljivo na promene.

Кada je reč o globalnim dešavanjima koja utiču na cenu nafte, kaže da u trenutku kada cene idu gore-dole, svaki događaj može da poremeti cenu.

Govorio je o navodima da bi Iran mogao da obustavi isporuke, o dogovoru Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEК), dešavanjima u Venecueli, kao i najavama Rusije i Кine da neće poštovati embargo.

„Sve to nas stavlja u kontekst velike neizvesnosti, a kad je neizvesnost, onda cena raste”, kaže Radosavljević.

Dodaje da se to, na sreću, neće odmah odraziti na tržište Srbije jer se nafta kupuje na odloženi period i dogovara se unapred, a postoje i zalihe. Međutim, kako kaže, ako se trend nastavi, mogla bi se očekivati poskupljenja.

Geopolitičke tenzije ne samo da su uzburkale svetsko naftno tržište, već se skoro nije desilo da u istom trenutku ima ovoliko rizika koji kroje cenu barela.

Izvor: RTS/Ružica Vranjković

Milisav Pajević

Pametniji prostor za vaše instalacije – ABB UK600 spratne table

Foto: ABB
Foto: ABB

ABB je vodeći svetski proizvođač i distributer opreme za električne instalacije u zgradama. Sveobuhvatno poznavanje domena, globalno iskustvo i kontinuitet u inovacijama omogućavaju nam da pružimo optimalna rešenja za stambene i poslovne zgrade.

Naša rešenja pomažu da vaši objekti budu sigurni, pametni i na taj način opremljeni za budućnost.

Zahvaljujući svojoj modularnoj osnovi, poboljšanom konceptu prostora i brojnim rešenjima za detalje, nedavno razvijena UK600 serija ugradnih i spratnih tabli pruža maksimalnu fleksibilnost za svaku instalaciju po ideji korisnika, bez obzira na to koliko ona neobična bila.

Detaljna rešenja UK600 čine kombinovane spratne table tako fleksibilnim da su čak i naknadne izmene ili dopune moguće bez mnogo napora. Sa mnoštvom dostupnih dizajnerskih vrata UK600 se, takođe, može lako integrisati u koncept vaše sobe. Spratne table serije UK600 dostupne su u tri osnovne verzije: samo za modularnu opremu, samo za mrežnu opremu ili kao kombinovana varijanta. Zahvaljujući svojoj izuzetnoj unutrašnjosti, UK600 služi i kao komforno kućište za mrežne uređaje. Kombinovana spratna tabla uključuje izolovano kućište za mrežne komponente, poput rutera ili medijskih modula. Spratne table serije UK600 dolaze sa odgovarajućim konektorima koji omogućavaju horizontalno i vertikalno povezivanje u višestrukim kombinacijama. Opcionalno dostupni priključni elementi pojednostavljuju stručno spajanje različitih spratnih tabli u slučaju zahteva za dodatnim prostorom. Isporučuje se u pet veličina, od jednog do pet redova (od 12 do 60 modula). U zavisnosti od tipa, u okviru isporuke uključeni su različiti dodatni pribori.

Foto: ABB

Serija UK600 sa svojim brojnim novim i tehničkim karakteristikama nudi 200 odsto više prostora za priključke, čime omogućava jednostavnu i efikasnu ugradnju uređaja.

Razni dizajni vrata i ramova pomažu korisniku da ih uklopi u već postojeći dizajn svoga doma ili da ga oplemeni novim. Na raspolaganju je ukupno šest različitih varijanti dizajna. Korisnik može odabrati ogledalo, umetak plutane table, dekor od drveta ili izgled od nerđajućeg čelika, kao i klasični zamenjivi okvir sa zaštitnim staklom i zadnjim zidom.

Takođe, možete ubaciti pojedine slike ili fotografije. Dostupno je opciono i LED osvetljenje kako bi se dodatno naglasio odabrani motiv na umetnutim folijama, čime se postiže efekat pozadinskog ambijentalnog osvetljenja. Snažni magneti integrisani u zamenljivi dizajnirani okvir čuvaju vrata bezbedno zatvorenim. ABB (ABBN: SIX Swiss Ex) je inventivni tehnološki lider u oblasti elektroenergetskih mreža, elektroenergetske opreme, industrijske automatizacije, robotike i elektromotornih pogona, koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe koje traje duže od 130 godina, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije, sa dva jasna vrednosna cilja: dovođenje električne energije iz bilo koje elektrane do bilo kog priključka, odnosno automatizacijom industrije od prirodnih resursa do gotovih proizvoda. Kao glavni partner Formule E, potpuno električne klase FIA moto sporta, ABB pomera granice u cilju podsticanja održive budućnosti e-mobilnosti. ABB posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 147.000 ljudi.

Prvi hotel u Hrvatskoj bez plastike za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iz hotela Adriatic u Rovinju, odlučili su se da sve raspoložive plastične predmete za jednokratnu upotrebu zamene adekvatnom alternativom, čime su postali jedini hotel u Hrvatskoj koji se zalaže za čistiju sredinu i odmor bez plastike.

U sprovođenje inicijative hotela aktivno su se uključili i zaposleni, partneri, gosti ali i građani.

Do kraja godine u Adriaticu će se koristiti isključivo biološka sredstva za čišćenje i uspostaviti saradnja sa dobavljačima čiji se proizvodi proizvode od prirodnih, bioloških, ekološki prihvatljivih ili recikliranih materijala.

“Kao prvi hotel u Hrvatskoj bez plastike za jednokratnu upotrebu, hotel Adriatic nastoji biti predvodnik u inovativnosti i održivosti te poziva sve svoje zaposlenike na odgovorno poslovanje koje će gostima omogućiti aktivno sudjelovanje u ovoj ekološkoj akciji i jedinstveni doživljaj Jadranskog mora“, rekao je predsednik uprave hotela Tomislav Popović.

Hotel je nedavno počeo da plastične slamke zamenjuje onima od papira. Do juna hotel će prestati da koristi 80 odsto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu a plan je da se do kraja godine u potpunosti izbace iz svih smeštajnih jedinica, barova i restorana.

 

Željka Vesić

Donacija EU za brže reagovanje u slučaju prirodnih nepogoda

Foto: ABB
Foto: ABB

Elektroprivredi Srbije (EPS) je svečano predata na upotrebu najveća mobilna transformatorska stanica naponskog nivoa 110/35 kV, snage 20 MVA i težine 70 tona, koja je montirana na vozilu dužine 20 metara. Ona predstavlja donaciju Evropske unije (EU) i omogućiće brzo reagovanje u slučaju prirodnih nepogoda. U redovnom režimu ova transformatorska stanica raspoređena u Beogradu biće korišćena kao zamenski kapacitet tokom rekonstrukcije postojećih transformatorskih stanica. EPS je od EU dobio i tri manje transformatorske stanice od po 35 kV, koje će biti raspoređene u distributivnim područjima Kraljeva, Niša i Kragujevca.

Po rečima Milorada Grčića, v.d. direktora EPS-a, donacija mobilnih transformatorskih stanica predstavlja krunu višegodišnje saradnje sa Evropskom unijom koja je intenzivirana 2014. godine, kada su poplave zadesile Srbiju i dodao da je pomoć veoma važna, jer sa ovakvim transformatorskim stanicama može se mnogo lakše i efikasnije raditi rekonstrukcija bilo koje transformatorske stanice te snage, a da potrošači to i ne osete.

„Ova donacija ne pokazuje sebe samo kroz finansijsku vrednost, već je to kruna saradnje koja je intenzivirana 2014. godine, kada su velike poplave zadesile Srbiju. Najpre smo se bavili sanacijama, a sada smo na nivou da se bavimo prevencijama, što je najvažnije“, poručio je Milorad Grčić prilikom primopredaje transformatorske stanice, u društvu predstavnika EU u Republici Srbiji.

Foto: ABB

Donacija Evropske unije za ovaj projekat deo je IPA II nacionalnog programa za Srbiju koji je namenjen otklanjanju posledica poplava 2014. godine.

„Evropska unija je odmah pritekla u pomoć kada su se dogodile strašne poplave i ovo je nastavak tog čina prijateljstva. Ovakva mašina koja je najnovija reč tehnologije, omogućiće Srbiji da odmah može da reaguje u hitnim slučajevima“, rekao je Sem Fabrici, ambasador Evropske unije u Srbiji, zahvalivši se svim učesnicima u ovom projektu.

Najveća mobilna transformatorska stanica proizvedena je u fabrici kompanije ABB u Italiji.

„Realizacija donacije doprineće dugoročnom poboljšanju tehničkih performansi distributivne srednjenaponske mreže, pouzdanijem snabdevanju građana i privrede električnom energijom, kao i boljoj reakciji u vanrednim situacijama i neočekivanim i ekstremnim vremenskim uslovima”, izjavio je Aleksandar Ćosić, direktor kompanije ABB u Srbiji.

U realizaciji projekta uključeno je više ABB kompanija: ABB Italija, kao glavni izvođač i konstruktor mobilne transformatorske stanice, proizvođač visokonaponskog rasklopnog postrojenja i energetskog transformatora 20MVA, zatim ABB Nemačka kao proizvođač srednjenaponskog razvodnog postrojenja i ABB Finska kao proizvođač opreme relejne zaštite i sistema upravljanja za kompletnu transformatorsku stanicu.

 

Berane dobija postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: pixabay

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Beranama, čija se izgradnja realizuje u okviru projekta „Unapređenje sistema vodosnabdevanja, izgradnja kanalizacione mreže i PPOV”, počelo je krajem protekle sedmice probni rad, koji će trajati šest mjeseci.

Foto: pixabay

Nakon testiranja, postrojenje će biti predato na korišćenje lokalnoj upravi.

Ukupna vrednost ovog projekata iznosi 12 miliona evra, od čega se 85 odsto finansira iz IPA fondova Evropske unije.

Kako je rečeno nedavno tokom posjete visoke predstavnice Evropske komisije, programskog menadžera IPA fondova prekogranične saradnje, Magali Lenoel, privodi se kraju izgradnja nove kanalizacione mreže, a u toku su i ispitivanja stanica za potrebe vodovodne mreže.

Projektom koordinira stručni tim Uprave javnih radova, u saradnji sa izvođačem, nadzorom i nadležnim službama lokalne uprave.

Milisav Pajević

Projekat energetske sanacije četiri javna objekta u Beogradu

Foto: Milisav Pajević

Gradonačelnik prof. dr Zoran Radojičić, ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski i direktorka Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije Beograd d.o.o. Snežana Radinović potpisali su prošlog četvrtka Memorandum o saradnji u realizaciji projekta energetske sanacije četiri javna objekta u Beogradu.

Foto: Milisav Pajević

Radojičić je istakao da je ovaj projekat koji se bavi termalnom rehabilitacijom javnih zgrada i energetskom efikasnošću jako važan. On je, u Svečanoj sali Starog dvora, naveo da je reč o zgradi Hitne pomoći, na kojoj se ništa nije radilo 60 godina, zatim o Studenstkoj poliklinici i stacionaru, kao i Biblioteci grada Beograda.

Projekat je vredan 16 miliona evra, od čega je 11 miliona obezbedila Evropska unija, dok će, kako je precizirao, pet miliona obezbediti Grad Beograd iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

„Velika je stvar da Grad Beograd napokon ima veliki IPA projekat iz 2018. godine. Sa druge strane je jako važno skrenuti pažnju javnosti na energetsku efikasnot i zaštitu životne sredine. Kao gradonačelnik potpisao sam sporazum u kojem se kao grad obavezujemo da ćemo do 2030. godine za 40 odsto smanjiti emisiju štetnih gasova, dok će rekonstrukcija ovih javnih zgrada po principima energetske efikasnosti tome doprineti. Samo na takav način možemo dostići taj željeni cilj”, ukazao je Radojičić i zahvalio Ministarstvu za evropske integracije, Evropskoj kancelariji u Srbiji, kao i prethodnom rukovodstvu Grada Beograda na pripremi ovog projekta.

On je rekao da se nada da će i kroz IPA projekte 2019. i 2020. godine dodatni broj javnih zgrada u Beogradu biti uključen u projekat razvoja energetske efikasnosti.

Ministarka Joksimović istakla je da je Beograd kao razvijeniji deo Srbije uvek ostajao van fokusa pretpristupnih fondova Evropske unije.

„Ovaj projekat će biti na korist građanima i to u segmentu zdravlja i kulture, što su osnove razvoja zdrave države. Takođe, energetska efikasnost ne znači samo smanjenje ugljen-dioksida, već i dovodi do konkretnih ušteda energenata, što je dodata vrednost celog projekta”, ukazala je resorna ministarka.

Državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike Stevica Deđanski podsetio je da je u periodu od 2014. do 2019. godine energetska sanacija urađena na 39 objekata u lokalnim samoupravama. Time je ostvarena ušteda energije od 9,4 miliona kilovat časova godišnje, a emisija ugljen-dioksida smanjena za oko 1.800 tona godišnje, precizirao je Deđanski.

Direktorka Regionalne agencije za razvoj i evropske integracije Beograd d.o.o. Snežana Radinović podsetila je da se na ovom preojektu radi više od tri godine, kao i da je reč o proseku za ovakve poslove.

„Objekti koji će se raditi u okviru projekta nisu rekonstruisani 60, 70 ili 100 godina. Tačnije, nisu rađene od momenta izgradnje, a neophodni su da budu u funkciji kako bi građani imali normalne uslove života, poput građana Evropske unije”,  zaključila je Radinovićeva.

Milisav Pajević

Niš će biti prvi „pametni grad” u Srbiji

Foto: Milisav Pajević

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović je prošle subote sa potpredsednikom Vlade Republike Srbije i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem i ministrom finansija Sinišom Malim prisustvovao sastanku sa rukovodstvom kompanije „Huavej”.

Foto: Milisav Pajević

Bulatović je, nakon susreta, izrazio zadovoljstvo činjenicom da je grad Niš obuhvaćen Memorandumom o saradnji između Vlade Srbije i kompanije „Huavej” o izgradnji „pametnih gradova”.

„Načelno je dogovoreno da Niš bude prva lokalna samouprava u Srbiji u kojoj bi trebalo da bude realizovan projekat pametnih gradova.

U tom smislu ćemo u narednom periodu odabrati tri komunalna servisa od testiranih sedam, koji će biti obuhvaćeni pilot projektom.

Projekat pametnog grada će u budućnosti znatno olakšati svakodnevni život stanovnika Niša”, rekao je Bulatović.

Potpredsednik „Huavej” Li Đijan istakao je da će delegacija te kompanije u naredne četiri nedelje posetiti Niš, kako bi na terenu razmotrili koji bi komunalni servisi bili najpogodniji za implementaciju projekta „pametnih gradova”.

On je dodao i da bi Niš mogao biti dobar primer razvoja koncepta „pametnih gradova” ne samo u Srbiji, već i u Evropi.

Milisav Pajević

AP Vojvodina dodelila 80 miliona dinara za plasteničku proizvodnju

Foto: pixabay.com

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević, uručio je prošle nedelje 125 ugovora poljoprivrednicima iz Vojvodine o dodeli bespovratnih sredstava za podizanje i opremanje plastenika.

Foto: pixabay.com

Sekretar Radojević je istakao da je ukupna vrednost ovih ugovora oko 132 miliona dinara, od čega je iz pokrajinskog budzeta izdvojeno nepunih 80 miliona dinara.

„Realizacijom ovih investicija u Vojvodini će pod plastenicima biti novih, blizu 125.000 kvadratnih metara plasteničke proizvodnje.

Ja verujem da je to jedini model da mali i srednji poljoprivrednici izbore svoje mesto na tržištu, tako što će intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju,pri čemu je povrtarska svakako jedan od načina“, rekao je Radojević.

Radojević je istakao da najveći broj korisnika ovih sredstava čine mladi poljoprivrednici do 40 godina i žene – nosioci poljoprivrednih gazdinstava, koje su se opredelile za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Radojević je podsetio da je za prethodne tri godine, Pokrajinska vlada izdvojila oko 220 miliona dinara za proizvodnju u zaštićenom prostoru. On je naveo i da od 2017. godine ima 50 odsto više para namenjenih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima za sve vrste subvencija, i pozvao poljoprivrednike iz naše pokrajine da aktivno prate sve konkursne linije i iskoriste ponuđene mere da investiraju u svoju proizvodnju. On je ukazao na nivo subvencija koji je izuzetan i dostiže čak do 70 odsto.

Najveći broj ugovora dodeljen je poljoprivrednicima iz opština: Ruma, Bačka Palanka, Novi Sad i Odzaka, koji su pokazali najveće interesovanje za ovu meru agrarne politike.

Milisav Pajević

Do 2050. u morima više plastike nego ribe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Ujedinjenih nacija, 30 odsto riba otrovano je plastikom, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe.

Plastične kese se proizvode od polietilena, naftnog derivata koji se razgrađuje čak hiljadu godina, a otrovne hemikalije pritom dospevaju u tlo, jezera, reke i mora.

Prema proceni američkog Zavoda za zaštitu životne sredine, svetska potrošnja plastičnih kesa dostigla je godišnji nivo do 1000 milijardi komada.

Od toga, samo se manje od jedan posto reciklira zbog visokih troškova – skuplje je plastičnu kesu reciklirati nego napraviti novu. Priroda plaća najveći danak, jer ostalih 99 posto zagađuje mora, reke i jezera, vetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode i slično

Zabeleženo je gotovo bezbroj dokumentovanih slučajeva smrti životinja koje su, zamenivši plastičnu kesu za hranu, progutale istu, a onda umirale u bolovima zbog začepljenja ili nemogućnosti daljeg prehranjivanja. Desetine hiljada kitova, ptica i kornjača svake godine umire zbog plastičnih kesa na moru.

Takođe, mnogo je slučajeva u kojima su ptice, ribe, kornjače ili druge životinje ostale zapetljanje u njima i danima umirale u mukama. Brojne zemlje širom sveta shvatile su opasnost koju predstavljaju plastične kese, zbog čega je veliki broj njih zabranio ili uveo poreze na njihovu upotrebu.

Izvor: Nacionalna geografija

Željka Vesić