Home Blog Page 912

Plastična kesa i omoti od bombona na nadubljoj tački planete

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki podvodni istraživač, koji je zaronio na do sada najdublje zabeleženo mesto na kojem je čovek ikada bio, vratio se na površinu sa – plastičnom kesom, piše CNN.

Osim četiri nove vrste koje bi mogle da ponude tragove u proučavanju porekla života na Zemlji, Viktor Veskovo je primetio i plastičnu kesu i omotače bombona na najdubljoj tački na planeti.

Veskovo zaronio je na dubinu od 10.927 metara, na dno “Challanege deap”, južnog kraja Marijanskog rova u Pacifičkom okeanu, u okviru misije da mapira najdublja podvodna mesta u svetu. On je više puta putovao do dna okeana, uključujući i jedno četvorosatno ronjenje, te tako postavio rekord u najdubljem solo ronjenju u istoriji. Prethodni rekord postavio je 2012. režiser “Titanika” Džejms Kameron.

 Veskovo je rekao da je ovim putovanjem testirao granice ljudskih napora ali i naučnih otkrića.

“Mislim da je odlazak u ekstrem prirodna sklonost čoveka. To je čudesan deo ljudske prirode koji nas tera da guramo sebe preko ivice, što nas je kao vrstu dovelo do toga gde smo danas”, izjavio je za CNN.

On se na dno kretao u mini podmornici zvanoj “Ograničavajući faktor”, a njegovo putovanje deo je odiseje u morske dubine  koja se snima za kanal Diskaveri pod nazivom “Ekspedicija pet dubina”. Cilj ekspedicije je da sonarom detaljno mapira pet najdubljih tačaka u našim okeanima. Osim Marijanskog rova, obavljene su i ekspedicije na dno Portorikanske brazde u Atlantiku, Južnosendvičkog rova takođe u Atlantiku i Sundske ili Javanske brazde u Indijskom okeanu. Sledi putovanje na dno još neistražene dubine Moloj u Arktičkom okeanu, koje će biti obavljeno u avgustu.

Najbolje fotografije pete nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Miloš Karaklić

Žiri Eko foto-konkursa je još jednom većao i odabrao najbolje fotografije koje ste poslali u periodu od 26. aprila do 2. maja 2019. godine. Uži izbor pete, kao i svih ostalih nedelja za nama, možete da pogledate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Pozivamo i vas da uzmete učešće na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Iza tri fotografije s najvišim ocenama, poslate u toku pete nedelje takmičenja, stoje dva autora – Miloš Karaklić i Dragan Leleš. Zajedno sa pobednicima iz prethodnih nedelja našeg konkursa, oni su stekli priliku da u finalu osvoje neku od vrednih novčanih nagrada koje smo pripremili.

Svojim fotografijama, Karaklić i Leleš su opčinili fotografe Bojana Džodana i Stanka Kostića, renomiranog istoričara umetnosti Dušana Milovanovića, proslavljenog glumca Vuka Kostića i Tamaru Zjačić, zamenika urednika Energetskog portala. Da li su i vas?

Foto: Miloš Karaklić
Foto: Miloš Karaklić
Foto: Dragan Leleš

Održana 22. sednica Odbora za zaštitu životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Članovi Odbora za zaštitu životne sredine juče su na 22. sednici razmotrili Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period novembar, decembar 2018. godine i januar 2019. godine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Članovima Odbora Informaciju o radu obrazložio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Ministar je istakao da se u Ministarstvu kroz sektore realizuju sve tekuće aktivnosti, da se radi na osavremenjivanju Ministarstva, ali da zbog velikog obima posla i njegove kompleksnosti Ministarstvo nema dovoljan broj izvršilaca.

Istakao je da je međunarodna saradnja Ministarstva zaštite životne sredine na zavidnom nivou, i dodao da će se za realizaciju postavljenih ciljeva, koja se između ostalog, tiču pitanja prerade otpadnih voda i upravljanja otpadom, obezbediti sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije.

Na sednici je bilo reči i o nacrtu zakona o klimatskim promenama i njegovom ulasku u skupštinsku proceduru, kao i o drugim zakonima koji se tiču zaštite životne sredine, na šta je ministar odgovorio da bi Predlog zakona trebao biti spreman u junu ove godine.

U diskusiji je pomenuto i pregovaračko poglavlje 27, na šta je odgovoreno da će Ministarstvo biti spremno za otvaranje do kraja godine, što je godinu dana ranije od očekivanog, ali da samo otvaranje poglavlja zavisi od Evropske komisije.

Nakon diskusije članovi Odbora usvojili su Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period novembar, decembar 2018. godine i januar 2019. godine.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Maja Gojković, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, Duško Tarbuk, Gordana Čomić, Radoslav Cokić, Jasmina Karanac, Žarko Bogatinović, Nada Lazić, Branko Popović, Borka Grubor i Milena Ćorilić.

Milisav Pajević

Podrška UNDP-a Crnoj Gori u zatvaranju Poglavlja 27

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović sastao se sa novoimenovanom stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Danielom Gašparikovom.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Tokom sastanka ministar Radulović i stalna predstavnica UNDP-a Gašparikova razgovarali su o Poglavlju 27, održivom razvoju, zelenim investicijama i inovativnim tehnologijama u oblasti životne sredine.

Ministar Radulović ocenio je izuzetno dobrom dosadašnju saradnju Ministarstva održivog razvoja i turizma i UNDP-a te istakao da postoje brojne mogućnosti za dodatno jačanje i proširenje iste, sa čime se saglasila i Gašparikova.

On je takođe podsetio da je Crna Gora uspostavila Eko-fond, kao ključan mehanizam kojim će se obezbediti sredstva za pripremu i sprovođenje programa, projekata i drugih aktivnosti usmerenih na očuvanje životne sredine i održivo korišćenje prirodnih resursa.

Radulović je takođe najavio projekat u okviru kog će biti sprovedena kampanja u cilju podizanja ekološke svesti stanovništva.

Stalna predstavnica UNDP-a Gašparikova uputila je čestitke Crnoj Gori povodom otvaranja Poglavlja 27, ocenivši isto kao veliko dostignuće i izrazivši spremnost za pružanje dalje podrške UNDP-a u pogledu ispunjenja završnih merila i privremenog zatvaranja Poglavlja.

Gašparikova je ujedno potvrdila spremnost UNDP-a da, zajedno sa Vladom Crne Gore, nastavi da unapređuje kapacitete za funkcionisanje Eko-fonda.

Ona je takođe istakla značaj dalje saradnje kroz projekte koji su toku, posebno one koje su u finalnoj fazi pripreme, a kojim će Crna Gora aplicirati za sredstva Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Zelenog klimatskog fonda (GCF) i Instrumenta za pretpristupnu podršku -IPA.

Milisav Pajević

Neophodna sanacija podzemnih vodotokova koji se ulivaju u Palićko jezero

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povodom inicijative za saniranje Palićkog jezera i strategije upravljanja komunalnim otpadom, danas se ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao sa direktorom Regionalne razvojne agencije PANONREG iz Subotice Milanom Maličevićem, i menadžerom grada Subotice Zagorkom Panić, koji su ga informisali o aktivnostima za poboljšanje kvaliteta vode Palićkog jezera i očuvanje biodiverziteta na ovom području.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Oni su naglasili da je u obavljenim ispitivanjima ustanovljeno da su podzemne vode koje se ulivaju u jezero trajni faktor njegovog zagađenja, zbog čega je, pre projekta čišćenja jezera, neophodno izvesti sanaciju vodotokova podzemnih voda.

Ministar Trivan je izrazio podršku nastojanjima da se izrade i sprovedu projekti biološke remedijacije jezera, i reše druga pitanja zaštite životne sredine na ovom području.

On je istakao da je Palić biser Srbije, i da se moraju preduzeti mere da se Palić zaštiti i očuva u svojim prirodnim vrednostima, što neće biti moguće ukoliko se ne obezbedi prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u jezero.

Kako je naglasio, Ministarstvo zaštite životne sredine angažovaće se na iznalaženju mogućnosti da pomogne izradu neophodne projektno-tehničke dokumentacije za prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u Palićko jezero, i shodno zajedničkim opredeljenjima sa Pokrajinskom vladom, pružiti svu stručnu pomoć i podršku u rešavanju ovih i drugih pitanja zaštite životne sredine Palića.

Milisav Pajević

Šta treba da znate o kompostiranju organskog otpada?

Foto-ilustracija: Pixabay

Dvorište moje porodične kuće u Subotici ulepšava nekoliko sadnica voća i cveće. S obzirom na to da smo svojevremeno pokušali da podignemo naše baštovanske veštine na viši nivo, sa uzgajanja lala i narcisa prešli smo na i pokoji paradajz, papriku i luk. Ambicije su nam sezale i do stabala lešnika i limuna, s tom razlikom da je mama, zahvaljujući plodovima prvog drveta, napravila mnogo nugat torti, a od drugog nikada nismo dobili ni čašu limunade.

Otprilike u istom periodu kada smo od našeg doma kolektivno umislili biro za pejzažnu arhitekturu “Suvrt”, a najviše podstaknuti idejom moje majke, odvajali smo granje, lišće i otpatke iz kuhinje i bacali ih u bure koje nam je stajalo pored korpe za ostalo đubre.

Tada sam išla u srednju školu i često sam sumnjala u korisnost sopstvenog postojanja, što pripisujem tinejdžerskoj egzistencijalnoj krizi, ali i u korisnost postojanja tog bureta, što pripisujem nedovoljnoj ukorenjenosti oblasti zaštite životne sredine u našem obrazovnom sistemu. Dva pitanja, filozofsko “Biti ili ne biti?” i (ne)ekološko “Zašto, dođavola, ljuske od jaja moram da odlažem tamo, umesto da ih zafrljačim u korpu sa ostalim smećem?”, neprestano su se vrtela po mojoj glavi, posebno u trenucima kada bih pržila kajganu. Odgovor na filozofsko pitanje i dalje tražim, ali barem sam sa (ne)ekološkim načisto. Nažalost, “Suvrt” je doživeo krah, nakon nekoliko neuspešnih berbi na plantaži limuna – koja se, doduše, “prostirala” širinom čitave jedne saksije. Sporno bure je zatim “garažirano”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Ono obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima zahvaljujući mikroorganizmima.

U Sjedinjenim Američkim Državama kompostiranje se vrši u znatno većim i ozbiljnijim razmerama, te postoje i postrojenja s tom namenom koja, između ostalog, kompostiraju i tela životinja nastradalih u saobraćaju.

Značaj ovog procesa se ogleda u dve ključne stvari:

  • rešava se problem otpada organskog porekla,
  • dobija se krajnji proizvod boljeg kvaliteta i veće vrednosti od početnog materijala – kompost, đubrivo s visokim sadržajem humusa.

Stručnjaci su procenili da između 40 i 60 odsto komunalnog otpada u Srbiji bude upravo organskog porekla, što znači da sirovine za kompostiranje svakako imate. Ukoliko posedujete i zemljište čija karakteristike želite da poboljšate, onda imate i motiv da se time bavite.

Kada je reč o posudi za organski otpad, u skladu sa novcem koji želite da uložite, možete da se opredelite za “uradi sam” projekat u svom dvorištu ili kupovnu kantu od tamne plastike ili čak rolo-komposter.

Ako izaberete da zasučete rukave, za sastavljanje kompostera biće vam neophodno tek nekoliko sati i da probudite Jagodu Beko u sebi. Drvene stubove, visine oko 1,5 m, postavite u kvadrat. Preporučeni razmak između njih iznosi 0,75 m. Zarad stabilnosti konstrukcije, stubove treba da ukucate maljem u zemlju u dubini od oko 0,3 m. Mesto na kojem ćete držati kompost treba da bude zaštićeno od vetra i jakog direktnog sunca, te svoj improvizovani komposter postavite u skladu sa tim. Nakon što ste postavili stubove, obavijte ih žičanom mrežom koju ćete pričvrstiti zakivcima ili ekserima. Na žičani zid i dno kompostera postavite karton kako otpad ne bi ispadao kroz otvore.

Za proces kompostiranja je potrebno da u smesi ima dovoljno vazduha i vlage što se postiže njenim prevrtanjem. U kućnim uslovima, ovo možete da obavite ručno ili vilama. Prevrtanjem se takođe vrši i pregled otpada i kontrola njegovog razlaganja, te se uočava da li je previše vlažan ili suv. U skladu sa uočenim stanjem, dodaje se karton ili piljevina ili se vrši vlaženje.

U komposter ubacujte ostatke voća i povrća, ljuske od jaja, kosu, dlake, otpatke od čaja, talog od kafe, pokošenu travu i živu ogradu, stabljike biljaka, lišće, grančice, slamu, seno, iglice četinara, drvni otpad poput piljevine, kore i iverja, kao i papir i karton. Izbegavajte meso, kosti, kožu, ribu, mlečne proizvode, gumu, ambalažno pakovanje, pepeo, obojeno i lakirano drvo, masnoće različitog porekla, izmet kućnih ljubimaca, obolele biljke, korenje, lišće oraha, staklo, cigarete, novine i časopise.

Kako biste dobili dobro kompostiranu masu, odnos “zelenih” i “smeđih” sirovina mora da bude 50:50. Zeleno lišće, sveža trava i biljke kompost obogaćuju azotom, a suvo lišće, slama i karton mu obezbeđuju ugljenik. Ubacivanjem previše zelenila, rizikujete da dobijete sluzavu mešavinu koja širi neprijatan miris, dok bi previše suve materije moglo da produži razlaganje. Kompostiranje uobičajeno traje nekoliko meseci.

Kompost popravlja kvalitet tla, vodni kapacitet i plodnost, doprinoseći povećanju prinosa. Eto zbog čega sam ljuske od jaja morala da odlažem u bure, umesto da ih zafrljačim u korpu sa ostalim smećem.

Jelena Kozbašić

Prema proceni, 2.500 smrtnih slučajeva u Srbiji izazvano azbestozom

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Stručna radionica na temu “Mapiranje azbesta kao izuzetno štetnog materijala po zdravlje ljudi” održana je danas u prostorijama Privredne komore Srbije. Događaj je organizovao Centar za cirkularnu ekonomiju, koji posluje u okviru Privredne komore Srbije, uz podršku i stručno vođenje tima stručnjaka iz internacionalne kompanije “KIWA”, sa sedištem u Holandiji, a koja posluje u više od 40 zemalja na poslovima uklanjanja azbesta.

Prvi i ujedno najvažniji aspekt ove teme odnosi se na štetne posledice upotrebe azbesta. Holandski stručnjak Marcel Brouns objasnio je da je azbest jedini mineral koji izaziva pojavu mezotelioma, retkog i agresivnog tumora. Rizik od oboljevanja nastaje usled inhalacije ili oralnog unosa azbesta tokom života .

“U Holandiji je procenjeno da će do 2020. godine umreti 500 ljudi od direktnih posledica azbestoze. Trenutno smo na 800″, rekao je Brouns. On je napomenuo da se posledice javljaju u rasponu od 20 do 40 godina nakon izloženosti štetnom dejstvu, u zavisnosti od stepena izloženosti. Te posledice se mogu javiti znatno ranije ukoliko je stepen izloženosti veći.  Sam azbest se zapravo zauvek zadržava u organizmu. Holandski ekspert zatražio je podatke od učesnika na radionici o broju smrtnih slučajeva izazvanih azbestozom, ali budući da ne postoji zvanična evidencija, predstavnici nekoliko Ministarstava su tom prilikom dali procenu da je u Srbiji taj broj oko 2500 ljudi.

Opasnost ne preti jedino od samog otpada, nego i od materijala koji i dalje sadrže azbest i kojima još nije istekao upotrebni rok. Ako se ima u vidu da je azbest imao široku primenu u građevinskim materijalima, može se konstatovati da je prisutan u velikom broju objekata, odnosno građevina. Brouns je podsetio na to da se azbest u najvećoj meri koristio u industrijskim objektima, monumentalnim građevinama, naftnoj i petrohemijskoj industriji, vojnim objektima i drugima, kao protivpožarna zaštita ili kao toplotni izolacioni materijal i krovna konstrukcija.

Foto: Energetski portal

Hari Vonk, holandski ekspert za azbest koji je napisao najveći broj knjiga o ovoj temi, govorio je o tome koji su sve koraci potrebni da bi se izvršio pregled zgrada i objekata kao i adekvatna kontrola. On je istakao da više od 18.000 predmeta sadrži azbest a samo 15 odsto od ovog broja ne izaziva rak.

“Pregled objekta mora da se izvrši izuzetno oprezno i pažljivo, obavezne provere se rade pre rušenja zgrade, a uzorak se uzima po adekvatnoj proceduri. Ako se on ne uzme pravilno, samo ćemo napraviti veću štetu. I potrebno je vršiti analize tokom jedne sedmice”, objasnio je Vonk i dodao da se to odnosi na male objekte, dok veliki objekti zahtevaju znatno duži vremenski rok i naravno, više rada – više od 20 nedelja i oko 1.000 analiza.

Nebojša Stojiljković, takođe ekspert u kompaniji KIWA, ukratko je objasnio postupak sigurnog uklanjanja azbesta, čemu prethodi ocena radnog terena, a zatim definisanje vrste i načina sanacije. Stojiljković je rekao da je tokom svog radnog veka svedočio prisustvu azbesta na najneverovatnijim mestima.

“Odelo, maska, čizme, šlem, rukavice – to je najminimalnija lična zaštita koja je apsolutno neophodna za svaki rad koji je vezan za uklanjanje azbesta”, rekao je Stojiljković. On je govorio i o načinu pakovanja i transporta azbesta, jer ovaj štetan materijal mora da bude propisno i zapakovan, u duple folije i kontejnere, jer u suprotnom može da izazove novu štetu u toku transporta.

Gotovo svaki oblik azbesta i azbestnog otpada je problematičan. Sprejni azbest je najgori, a on se sastoji od čistog azbesta sa malo lepka. Takođe postoje čvrsto i slabo vezani azbesti. Slabo vezani se nalaze u vazduhu, dok čvrsto vezani vremenom propadaju i nakon određenog broja godina se pretvaraju u slabo vezane. Slabo vezan azbest se koristi u merama zaštite od požara. Tu se i najčešće koristi jer je jeftin, dobar je izolator, sporo se haba, podnosi veliku temperaturu. Ipak, organizatori ove radionice kažu da se često pogrešno poseže za azbestom u zaštiti od požara.

Foto: Energetski portal

U Srbiji trenutno ne postoji deponija na koju bi se odlagao azbestni otpad. Do prošle godine je dozvolu imala deponija u Leskovcu, ali je odlukom grada ta deponija zatvorena.

Učešće u radionici uzeli su predstavnici gotovo svih relevantnih institucija: predstavnici Ministarstva za zaštitu životne sredine, Ministarstva rada, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za zaštitu životne sredine, Ambasade Kraljevine Holandije i Švedske, predstavnici međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, zdravstveni stručnjaci ali i predstavnici više domaćih kompanija koje se bave recikliranjem i uklanjanjem otpada. Po završetku zvaničnog i stručnog dela oni su podelili svoja iskustva vezana za ovu važnu temu. Saglasili su se da samo jak zakonski okvir i pojačana inspekcija mogu pokrenuti stvari sa mrtve tačke

Željka Vesić

Doneta odluka o zaštiti prirodnog dobra „Pančevačke ade”

Foto: pixabay

Skupština grada Pančeva, na sednici održanoj 5. maja je na osnovu studije o zaštiti koju je izradio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode donela odluku o zaštiti prirodnog dobra „Pančevačke ade”.

Foto: pixabay

Ade Forkontumac, Štefanac i Čakljanac su smeštene unutar vodotoka reke Dunav i to na mestu gde se u njega uliva reka Tamiš.

Ove tri ade čine zaštićeno stanište treće kategorije i predstavlja funkcionalnu celinu vodenih, vlažnih i šumskih staništa.

Prema rečima Marka Šćibana iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije novoproglašeno zaštićeno stanište biće od velike važnosti za očuvanje populacija zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, posebno onih koja naseljavaju vodena staništa.

„Ovo područje predstavlja jedno od najvažnijih močvarnih staništa za ptice u Srbiji. Tokom seobe i zimskih meseci na Dunavu i močvarama unutar ovih ada okuplja se između pet i 10 hiljada pataka, 10–40 hiljada galebova, a među njima je i niz vrlo retkih i ugroženih vrsta. Pored pomenutih, ovde se gnezdi i nekoliko parova orlova belorepana, crnih roda, a tu je i kolonija čaplji i vranaca”, dodao je Šćiban.

Upravljanje Zaštićenim staništem „Pančevačke ade” povereno je Javnom preduzeću „Vojvodinašume”, odnosno Šumskom gazdinstvu „Banat” iz Pančeva.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Obavljen monitoring kvaliteta vode akumulacije „Stubo-Rovni” kod Valjeva

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U periodu od 7. do 14. maja ekipa Agencije za zaštitu životne sredine obavila je uzorkovanje vode na akumulaciji „Stubo-Rovni” i njenim pritokama u sklopu prvog ovogodišnjeg ciklusa sprovođenja monitoringa kvaliteta vode ove akumulacije.

Dobijeni rezultati monitoringa u hidrološkom ciklusu ove godine predstavljaće „nulti monitoring” statusa prema kriterijumima Okvirne direktive o vodi Evropske unije.

Milisav Pajević

Suzbijanje krpelja na gradskim zelenim površinama Beograda

Foto: pixabay

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju obaveštava građane da će sutra sprovesti akciju suzbijanja krpelja na gradskim zelenim površinama.

Foto: pixabay

Suzbijanje krpelja obaviće se na lokacijama SP „Jajinci”, Miljakovačka šuma, Banjica, Hajd park, Topčider, Кošutnjak, Pionirski grad, Filmski grad, Nova Skojevska, park na Banovom brdu, park Bele vode, Ada Ciganlija, Šumice i okolina, Zvezdarska šuma, Tašmajdan, Кalemegdan, Novi Beograd – međublokovske površine, Bojčinska šuma, Stepin gaj, Avala (izletničke površine), Surčin (zelene površine oko sportskog centra, škole, nautičkog sela „Biser”, parkovske površine u Jakovu, u Bečmenu i Dobanovcima).

Tretman suzbijanja krpelja će se sprovoditi od 10 do 15 časova.

Prema hidrometeorološkoj prognozi, klimatski uslovi će biti povoljni za hemijski tretman ovih zglavkara.

Milisav Pajević

Goran Vesić: Beograd se okreće proizvodnji zdrave hrane

Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić prisustvovao je sinoć prijemu u Starom dvoru koji je održan povodom početka Svetske konferencije unije veletržnica. Skupu je prisustvovao i direktor JКP „Gradske pijace” Bojan Bajagić, kao i delegati iz više od 30 zemalja koje učestvuju na predstojećoj konferenciji.

Foto: Grad Beograd

Vesić je kazao da je za Grad Beograd velika čast što je domaćin ove konferencije i što će 150 delegata iz preko 30 zemalja sa pet kontinenata uživati u našem gradu.

„Beograd je najznačajnija turistička destinacija u ovom delu Evrope i mi svake godine imamo porast turista od preko deset odsto.

Beograd je takođe grad koji se okreće proizvodnji zdrave hrane. Uloga pijaca u samoj distribuciji hrane je nezamenjiva, a mi u Srbiji imamo običaj da kažemo da su pijace „puls grada” jer na njih dolaze svi i zato su nam one od velike važnosti.

Biće nam veliko zadovoljstvo da vam narednih dana predstavimo Palilulsku pijacu, naš novi projekat, pijacu koja će biti najmodernija u ovom delu Evrope.

Ona je prva koju ćemo rekonstruisati na taj način i tako ćemo narednih godina raditi i ostale. Ispred nas je i proces pretvaranja „Veletržnice” u nacionalnu, što je od velikog značaja za Beograd i Srbiju. Bićete u mogućnosti da prisustvujete i Beogradskom noćnom marketu, manifestaciji kojom želimo da produžimo radno vreme pijaca i obezbedimo i drugačije sadržaje. Želim vam uspešan rad, da zapamtite naš grad i u Beograd se vratite kao turisti. O Beogradu ćete čuti razne stvari, ali će vam svi reći da je naš grad velikog srca u kome ima mesta za svakog prijatelja”,  rekao je Goran Vesić.

Direktor JКP „Gradske pijace” Bojan Bajagić zahvalio je Bordu direktora unije veletržnica što je omogućio da se konferencija održi u Beogradu, zatim zameniku gradonačelnika Goranu Vesiću na podršci, Privrednoj komori Srbije, kao i svima koji su omogućili da se ova konferencija održi u našem gradu.

„Ova konferencija biće primer dobre prakse, a sve naše aktivnosti biće usmerene ka poboljšanju usluge. Na skupu ćemo čuti najznačajnija iskustva sa svih strana sveta, a biće tu tehničkih poseta i drugih aktivnosti koje će vam približiti naš grad i naše pijace. Ovo je samo početak međusobne saradnje i ubeđen sam da ćete iz Beograda otići sa dobrim impresijama, kao i da ćete nam se brzo vratiti”, kazao je Bajagić.

Svetska konferencija unije veletržnica (WUWM – World Union of Wholesale Markets), čiji je domaćin JКP „Gradske pijace” i koja se po prvi put održava u Beogradu, okuplja preko 150 delegata iz više od 30 zemalja širom sveta, među kojima su Švedska, Italija, Španija, Holandija, Francuska, Poljska, Grčka, Кina, Amerika, Australija, Indija, Argentina, Meksiko i mnoge druge.

Glavna tema konferencije koja će 16. i 17. maja biti održana u hotelu „Metropol” je „Izazovi u lancu snabdevanja svežom hranom”, a sam skup doprineće da se Beograd i Srbija predstave i pozicioniraju kao mesta gde se proizvodi zdrava hrana, daljem razvoju privrede, poljoprivrede i turizma.

Uz glavnu temu, događaj će ponuditi plenarne diskusije koje će pokrivati različite segmente, a biće prezentovana i izgradnja najmodernije pijace u Jugoistočnoj Evropi – pijace Palilula.

Milisav Pajević

Uspešno sprovođenje Zakona o komunalnim delatnostima

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović primila je juče delegaciju Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije, koju je predvodio predsednik Milan Grujić.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je, na sastanku na kojem je bilo reči i o saradnji na unapređenju rada u komunalnoj delatnosti, istakla da je Sindikat komunalno-stambenih delatnosti pouzdan i dobar socijalni partner i da je Ministarstvo otvoreno za sva pitanja i predloge.

Ona je izrazila uverenje da se saradnjom može doprineti ne samo uspešnom sprovođenju Zakona o komunalnim delatnostima, već i boljim uslovima za rad zaposlenih u ovoj oblasti i unapređenju komunalnih usluga na dobrobit naših građana.

Grujić je naglasio da je u opštem interesu da usluga komunalnih delatnosti bude najbolja moguća i, s tim u vezi, zamolio potpredsednicu Vlade da se razmotri mogućnost formiranja međuresorne komisije za unapređenje rada u komunalnim preduzećima, kao i potpisivanje proširenog dejstva Posebnog kolektivnog ugovora za javna preduzeća u ovoj delatnosti.

Na sastanku je postignut dogovor o tome da se takav predlog uputi Vladi Republike Srbije, kao i inicijativa za ustanovljavanje dana komunalnih delatnosti, navodi se u saopštenju kabineta potpredsednice Vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Milisav Pajević

Održana Šumarijada

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Nedavno je održano tradicionalno proizvodno-sportsko takmičenje radnika u šumarstvu Vojvodine – XIV Šumarijada.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Kao i prethodnih godina, radnici JP “Vojvodinašume” odmerili su snage i veštine u Školsko-rekreativnom centru “Čardak” u Deliblatskoj peščari.

U proizvodnom delu, iskusni sekači su odmerili svoje sposobnosti u nekoliko disciplina: obaranje stabla, okretanje vodilice i zamena lanca, kresanje grana, kombinovano i precizno prerezivanje i prikazali kantri disciplinu.

Uz prisustvo blizu 500 gostiju i partnera JP “Vojvodinašume”, takmičari su se nadmetali u sportskim disciplinamа: mali fubal, pikado, odbojka, stoni tenis, gađanje glinenih golubova, disciplina luk i strela, šah i nadvlačenje konopca.

U ukupnom plasmanu, pobednički pehar je osvojilo Šumsko gazdinstvo – Sremska Mitrovica.

Milisav Pajević

Odbornici Beograda sutra o Izveštaju o realizaciji lokalnog plana upravljanja otpadom

Foto: EP

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević zakazao je za sutra dvanaestu sednicu Skupštine grada.

Foto: EP

Pred odbornicima je i Izveštaj o realizaciji lokalnog plana upravljanja otpadom grada, kao i Izveštaj o realizaciji programa sprovođenja mera tehničke zaštite objekata utvrđenih za kulturno dobro i objekata u okviru prostornih kulturno-istorijskih celina na teritoriji grada Beograda.

Odbornici će raspravljati o Predlogu odluke o izmenama i dopunama Odluke o Gradskoj upravi Grada Beograda, o komunalnoj policiji, o oglašavanju, o izmenama i dopunama Odluke o građevinskom zemljištu, o načinu postupanja sa nepokretnostima koje su u javnoj svojini, na kojima Grad Beograd ima posebna svojinska ovlašćenja, kao i o utvrđivanju kategorija korisnika koji plaćaju subvencionisanu cenu komunalnih usluga.

Takođe, na dnevnom redu su i predlozi izmena i dopuna Odluke o komunalnom redu, Odluke o uređivanju i održavanju parkova, rekreacionih zelenih površina, kao i Odluke o snabdevanju toplotnom energijom u Beogradu.

Na sednici Skupštine Grada Beograda naći će se još nekoliko odluka bitnih za komunalno i infrastrukturno uređenje grada.

Milisav Pajević

Prve količine gasa kroz Turski tok poteći će do kraja godine

Foto: Gasprom

Do kraja decembra poteći će prve količine gasa kroz Turski tok, najavo je danas zamenik izvršnog direktora Gasproma Oleg Aksjutin.

Foto: Gasprom

„Očekujemo da isporuke gasa preko Turskog toka počnu do 31. decembra. Očekujemo da će pun nivo spremnost biti u novembru, tako da ciljamo na poslednji deo decembra”, rekao je on na konferenciji za novinare, prenosi TASS.

Projekat Turskog toka predviđa izgradnju gasovoda preko Crnog mora do evropskog dela Turske i dalje do granice sa Grčkom.

Isporuka gasa preko prvog kraka gasovoda trebalo bi da zadovolji rastuće tursko tržište, dok bi drugim krakom, kako je planirano, gas trebalo da bude isporučen zemljama južne jugoistočne Evrope.

Gasprom vidi Grčku, Italiju, Bugarsku, Srbiju i Mađarsku kao potencijalna tržišta.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Razvili smo širu nacionalnu svest o potrebi ličnog angažovanja

Foto: Unsplsh/ JasperVan DerMeij
Foto: Ambasador SAD

Poznato je da su 2017. godine Sjedinjene Američke Države istupile iz Pariskog sporazuma kojim su se države potpisnice prethodno obavezale na borbu sa posledicama klimatskih promena a prevashodno na ograničavanje rasta prosečne temperature čiji je uzrok globalno zagrevanje.

Aktuelni američki predsednik je od tada u više navrata izjavljivao da bi se određenim izmenama sporazuma postiglo da Sjedinjene Države ponovno razmotre njegovo prihvatanje. U međuvremenu, prema rečima američkog ambasadora u Srbiji Kajla Skota, ne samo da briga o zaštiti životne sredine nije izostala, već ova oblast, zajedno sa obnovljivim izvorima energije, doživljava procvat u njegovoj domovini.

U intervjuu sa Kajlom Skotom, između ostalog, saznaćete kako se donose zakoni u oblasti primene čistih izvora energije, o nastanku ekološkog pokreta u SAD, osnivanju prvog nacionalnog parka na svetu na prostoru SAD kao i o tome u kojim sektorima bi Srbija mogla da poveća svoj profit.

EP: Prema raspoloživim podacima iz izveštaja Američke agencije za zaštitu životne sredine (EPA) za 2014. i 2015. godinu stopa reciklaže je iznosila 25 odsto. Da li smatrate da je to dovoljno dobar rezultat za SAD imajući u vidu veličinu države i broj stanovnika i konačno, šta se čini da se ta stopa uveća?

Kajl Skot: Uvek može bolje, ali isto tako, prema podacima EPA, naša stopa reciklaže je zapravo porasla sa okvirno 7 odsto u 1960. godini na sadašnju stopu od oko 35 odsto (podaci za 2018. godinu). Recikliranje je od ključne važnosti ne samo sa stanovišta zaštite životne sredine, već i biznisa. U jednoj studiji koju je sprovela EPA ustanovljeno je da na svakih 10.000 tona recikliranog materijala bude otvoreno gotovo 16 radnih mesta sa godišnjom isplatom zarada u vrednosti od 760.000 dolara. Trebalo bi imati u vidu i da Zakoni o reciklaži u SAD takođe variraju od države do države, čak od grada do grada. Danas u mnogim sredinama možete biti novčano kažnjeni ako ne reciklirate, dok u pojedinim mestima nisu tako strogi. Takođe bih istakao da je čitav ekološki pokret koji stoji iza reciklaže zapravo potekao iz naroda. Ja sam vladin službenik, ali verujem da najbolja rešenja često dolaze od pojedinaca i malih grupacija. Ekološki pokret u Sjedinjenim Državama inicirali su sami građani nezadovoljni time što vlasti ne uspevaju da zaštite ono što je najpotrebnije za održanje života: vazduh, vodu i hranu. Zakon o ugroženim vrstama, Zakoni o čistom vazduhu i vodi, zajedno sa svim ostalim revolucionarnim Zakonima o zaštiti čovekove okoline usvojeni su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka u Kongresu, jer su građani tražili promene. Sećam se da sam kao dečak čitao o tome kako su na rekama u industrijskim zonama Amerike izbijali požari. Toliko su bile zagađene. Danas su te reke staništa brojnih ribljih vrsta.

Foto: Unsplsh/ JasperVan DerMeij

EP: Mnogo američkih sajtova promoviše eko-turizam koji predstavlja budućnost ove industrije. Koliko stanovništvo prepoznaje važnost koncepta održivosti u turizmu?

Kajl Skot: Amerikanci su strastveni zaljubljenici u prostrane i lepe prirodne pejzaže poput koralnih grebena Floride, Velikih jezera Srednjeg zapada i kanjona Kolorada u mojoj matičnoj državi Arizoni. Zapravo, prvi nacionalni park na svetu Jelouston ustanovljen je pre više od jednog veka na američkom Zapadu.

Pre pedeset godina usvojili smo Zakon o divljini kojim su zaštićeni milioni hektara šuma, travnatih prostranstava i pustinja od svih razvojnih aktivnosti čoveka. Takve oblasti ne samo što čuvaju živi svet i daju nam čist vazduh i vodu već donose i prihod od turizma lokalnim zajednicama. Prema nekim procenama, prošlogodišnji doprinos eko-turizma američkoj privredi iznosio je više od 730 milijardi dolara. S obzirom na to da je svet sve naseljeniji, mislim da će eko-turizam još više dobijati na značaju i u ekološkom i u ekonomskom smislu. U tom pogledu Srbija ima neverovatan potencijal. Vaše reke, planine i šume su privlačne za turiste i to bi trebalo iskoristiti jer povećan broj gostiju može dovesti do procvata lokalne privrede. Ljubitelji prirode često su spremni da potroše mnogo novca da bi imali priliku da pešače planinama istočne Srbije, skijaju niz padine Kopaonika, splavare rekom Tarom ili posmatraju ptice na Fruškoj Gori.

EP: Kakve kampanje ste vodili u SAD u cilju promocije zaštite životne sredine? Koje od njih su i sada u toku?

Kajl Skot: Pedesetih godina prošlog veka Sjedinjene Države su pokrenule masovnu kampanju koja je imala za cilj da promeni ponašanje pojedinaca – da pomogne ljudima da shvate da je, primera radi, bacanje otpadaka kroz prozor auta zapravo uvreda za zemlju. Već je uobičajeno da volonteri rade na čišćenju okoline u mestima gde žive. U školama, deca od najranijeg uzrasta uče o značaju zaštite okoline i o tome da ispuštanje otpadnog ulja u rečne tokove može izazvati višedecenijski pomor ribe i insekata. Razvili smo širu nacionalnu svest o potrebi ličnog angažovanja – vlada igra ključnu ulogu ali na kraju svaka osoba odlučuje hoće li baciti opušak kroz prozor kola ili ne, da li će reciklirati aluminijumsku limenku ili koristiti štedljive sijalice u svom domu. Rekao bih da su te obrazovne kampanje bile dosta uspešne, ali sa tim se mora početi od malih nogu. I kao što sam već rekao, Srbija je obdarena zadivljujućim prirodnim lepotama. Zaštita tog resursa je dobra za našu planetu, a doneće i ekonomsku korist ruralnim sredinama, kojima je ona često najpotrebnija.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019