Home Blog Page 900

Ugrađen prvi limitator buke u Herceg Novom

Foto: Opština Herceg Novi

Prvi limitator buke u Crnoj Gori ugrađen je u Herceg Novom, tačnije u ugostiteljskom objektu Pub Got.

Foto: Opština Herceg Novi

Uređaji za ograničavanje nivoa zvuka novitet su na našem tržištu, ali, sudeći po iskustvima drugih turističkih zemalja, neophodan su element u regulaciji i poštovanju propisa koji se tiču zvučnog zagađenja.

Кako je istakla načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić, radi se o aktivnostima sa ciljem podizanja kvaliteta života u gradu, a kao i prethodnih godina, ta služba će vršiti konstantne kontrole i tom prilikom meriti nivo buke koja nastaje iz ugostiteljskih objekata u večernjim satima.

U cilju sprovođenja zakonitosti zaštite od buke, komunalni inspektor i komunalni policajac su dužni da kontinuirano prate i kontrolišu izvršenje mera i radnji koje su naredili, i da uvek u redovnom potupku po službenoj dužnosti prate ispunjenost uslova tehničke ispravnosti i funkcionalnosti instaliranog limitatora jačine zvuka.

Ona je napomenula da je Zakon o turizmu i ugostiteljstvu doneo novitete sa ciljem sprečavanja prekoračenja dozvoljenog nivoa buke. Tako će sada svaki ugostiteljski objekat u kome se izvodi muzički program, uz upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja, biti dužan da na uređaju sa kojeg se muzika emituje, instalira limitator jačine zvuka.

Andrić je napomenula da je za dobijanje Odobrenja za izvođenje muzičkog programa, uz zahtev kao jedan od priloga neophodno dostaviti i Potvrdu o instaliranim limitatorima.

Кako je pojasnio stručni saradnik za merenje buke u životnoj sredini Instituta „Sigurnost“ Boško Perović, od 1. maja ove godine važi Pravilnik o graničnim vrednostima buke u životnoj sredini i o limitatorima zvuka.

„Stupanjem na snagu ovog propisa stvorili su se uslovi za rešavanje problema sa bukom, koji su naročito izraženi u primorskim opštinama. Sada te probleme možemo koliko toliko sanirati i rešiti. Postoje i pozitivni podzakonski propisi koji regulišu dozvoljeni nivo buke, ovog puta i unutar zatvorenog objekta, kao i spolja”, kazao je Perović i dodao da spoljašnji zvuk, odnosno zvuk van objekta, ne bi trebalo da pređe 65 decibela, shodno Zakonu o zaštiti od buke. Prema pravilnicima o zaštiti na radu, granica za kafe-barove je 75 decibela.

On pojašnjava da se instaliranjem limitatora nivoa zvuka obezbeđuje funkcionalnost – ukoliko dođe do prekoračenja nivoa zvuka, sam uređaj će vratiti nivo zvuka na onaj nivo na koji je uređaj baždaren.

„To znači da neće biti ukidanja muzike i struje. Smatram da je ovo najbolje rešenje, ugostiteljski objekat će moći nastaviti sa radom normalno, odnosno pod onim uslovima koje mu limitator dozvoljava”, kazao je Perović.

Limitacija zvuka se vrši na osnovu merenja akreditovane institucije za merenje buke, koja sačinjava izveštaj o ispunjenosti uslova za postavljanje limitatora.

Ovlašćeni serviser-uvoznik limitatora montira uređaj na osnovu terenskih merenja, a Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora stavlja svoj službeni žig na limitator, koji ne sme biti fizički povređen ni u jednom trenutku za vreme svog rada.

Herceg Novi je prvi grad u Crnoj Gori koji započinje ovu praksu, a u narednim danima će to uraditi i pojedini ugostiteljski objekti u Nikšiću i Baru.

Milisav Pajević

Bugarska zavisna od ruskog gasa

Foto: pixabay

Bugarski predsednik Rumen Radev rekao je da je njegova zemlja zavisna od ruskog gasa i da je zainteresovana za nastavak strateške saradnje sa Ruskom federacijom u oblasti energetike.

Foto: pixabay

On je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu kazao da su Bugarska i Rusija decenijama važni partnerni u oblasti energetike.

„Naša zemlja je 100 odsto zavisna od ruskog gasa“, naveo je Radev ističući da su u toku razgovori o nastavku te strateške saradnje u budućnosti.

Ipak, on je podsetio da su se u Bugarskoj nedavno dogodile određene promene.

„Bugarska se modernizuje i proširuje svoj sistema gasa, kreirajući nove mogućnosti da postane distributivni centar gasa”, naglasio je Radev objašnjavajući da će takav trend omogućiti i nove prilike za Rusiju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Pariz protiv električnih trotineta

Foto-ilustracija: Pixabay

Sramežljivi dolazak toplijih dana u Beograd je bio ispraćen i sve većim brojem električnih trotineta na trotoarima. Pojedini uživaju jezdeći na njima zbog jednostavnosti kretanja i pristupačnosti različitih lokacija, dok pojedini strahuju za bezbednost svoje dece usled sve raširenijeg prisustva ovog prevoznog sredstva u saobraćaju. Prema našim saznanjima, u glavnom gradu Srbije ne postoji nijedno preduzeće koje iznajmljuje električne trotinete i njihovi vozači su uglavnom i njihovi vlasnici.

Foto-ilustracija: Pixabay

S druge strane, Parižani imaju mogućnost da iznajme oko 20 hiljada električnih trotineta. Uslugu iznajmljivanja dvotočkaša na struju im nudi ukupno 12 startapova – što je više nego u Sjedinjenim Američkim Državama.

Zamislite haotičnost situacije u francuskoj prestonici i nivo zabrinutosti tamošnjih roditelja!

Gradski trotoari su, usled nepostojanja regulative u ovoj oblasti, postali borbena arena između vozača i pešaka. Veliki broj građana je prijavio povrede. Mnogi polomljeni električni trotineti osvanu napušteni u pariskim parkovima ili nehajno odbačeni u reku Senu. Nadležni organi su zbog svega pomenutog odlučili da stave tačku na saobraćajnu anarhiju.

Prema rečima gradonačelnice Pariza An Idalgo, električni trotineti su se tako našli u sivoj zoni pravne sfere.

Podržana policijom, Idalgo želi da uvede ograničenja brzine od 20 km/h i 8 km/h u područjima gustog saobraćaja. Takođe planiraju da donesu zabranu parkiranja trotineta bilo gde van označenih prostora.

Određene mere su već stupile na snagu. Za kretanje po trotoaru, vozači električnih trotineta pretrpeće udarac po novčaniku u iznosu od 135 evra, a za ometanje pešaka pogrešnim parkiranjem – 35 evra. Povrh toga, novčane kazne za svaki polomljen dvotočkaš koji komunalni radnici moraju da pokupe sa javnih površina biće dostavljane preduzećima koja ih iznajmljuju.

“Kako bismo osigurali bezbednost na putevima i mir na ulicama, trotoarima i kvartovima, neophodni su red i pravila”, izjavila je Idalgo.

Prema rezultatima istraživanja, turisti čine trećinu vozača električnih trotineta.

Jelena Kozbašić

Najveći nacionalni park u Srbiji obeležio 30 godina postojanja i rada

Otvaranjem preuređenog Centra za posetioce Nacionalnog parka Đerdap u Donjem Milanovcu, JP Nacionalni park Đerdap koje je upravljač najvećeg nacionalnog parka u Srbiji juče je obeležilo 30 godina postojanja i rada preduzeća i 45 godina od proglašenja Nacionalnog parka Đerdap.

Nacionalni park Đerdap nalazi se u jugoistočnom delu Evrope, u severoistočnom delu Srbije, na samoj granici sa Rumunijom.

Duž desne obale Dunava od Golubačkog grada do Diane Кarataš u dužini od oko 100 kilometara NP Đerdap obuhvata uzani i šumoviti brdsko-planinski pojas širine od dva do osam kilometara koji ide od 50 do 800 metara visine.

Nacionalni park Đerdap ima tri primarna ulaza, dva se nalaze na Đerdapskoj magistrali – M 25 kod Golubačkog grada i Diane Кarataš, a jedan na regionalnom putu R 106 Porečki most – Кlokočevac.

Za posetioce NP Đerdap je otvoren čitave godine, moguće je obići ga ploveći Dunavom, Đerdapskom magistralom, biciklističkim i pešačkim stazama uz poštovanje Pravilnika o unutrašnjem redu i pravila ponašanja u zaštićenim područjima.

Milisav Pajević

Upoznavanje sa štetočinama opasnim po zdravlje čoveka i životinja

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Konfederacija evropskih udruženja za suzbijanje štetočina (CEPA) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) tradicionalno je prekjuče u svim evropskim zemljama obeležila dan upoznavanja sa štetočinama opasnim po zdravlje čoveka i životinja.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i preduzeća BIO SPIN, Laboratorija za medicinsku i veterinarsku entomologiju, Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu održala je treći po redu „Global Pest Awareness Day“ u cilju promovisanja bezbednih mera zaštite od vektora i posledica transmisivnih bolesti na zdravlje ljudi i životinja i ekonomiju ugroženih područja.

U ime Sekretarijata skup je pozdravio v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanja Erceg i upoznao prisutne sa aktivnostima koje Sekretarijat sprovodi u cilju zaštite stanovništva od zaraznih bolesti čiji su prenosioci komarci i krpelji.

Ovogodišnji skup bio je posvećen pojavi, nadzoru i suzbijanju azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), krpelja, nadzoru i kontroli transmisivnih bolesti.

Radi jačanja multisektorske saradnje na skup su pozvani predstavnici naučnih institucija, pokrajinskih i lokalnih vlasti, inspektori koji se bave ovom tematikom kao i izvođači suzbijanja komaraca i krpelja.

Milisav Pajević

Održan poslovni forum sa Republikom Srpskom u Privrednoj komori Vojvodine

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

U cilju postizanja boljih poslovnih rezultata i višeg stepena saradnje, u Privrednoj komori Vojvodine (PKV)  održan je Poslovni forum sa Republikom Srpskom, u organizaciji Pokrajinske vlade i PKV kao jedna od manifestacija „Sajma zavičaja“.

Ovim povodom okupilo se preko 70 privrednika iz Republike Srpske i Republike Srbije, kao i predstavnici najznačajnijih institucija u regionu.

„Prisustvo velikog broja eminentnih privrednika kao i najviših predstavnika vlasti svakako će doprineti da ostvarimo najznačajnije ciljeve današnje manifestacije: unapređenje naše poslovne saradnje, povećanje robne razmene, jačanje proizvodnih kapaciteta prerađivačke industrije, otklanjanje barijera u poslovanju i daljem podsticaju zajedničkim nastupima naših kompanija na trećim tržištima“, rekao je Vučurević u svom obraćanju prisutnima. On je naveo da je vojvođanskim privrednicima Republika Srpska jedno je od najznačajnijih tržišta.

„Godinama unazad vrednost izvoza je mnogo veća i premašuje vrednost uvoza 3-4 puta. Iz saradnje se ostvaruje pozitivan saldo razmene uz visok procenat pokrivenosti uvoza izvozom“, istakao je Vučurević i dodao da se, uz koordiniranu aktivnost privrednih komora, a naročito vlada, želi postići smanjenje eventualnih prepreka nesmetanog protoka roba, kao i davanje podsticaja aktivnostima kompanija kroz zajedničke nastupe.

U svom obraćanju, predsednik Mirović istakao je da je intenziviranje međusobne privredne saradnje, istovremeno osnov za sve druge vidove saradnje Srbije i AP Vojvodine i Republike Srpske.

„Naša privredna saradnja već ima naglašenu tendenciju rasta. Važno je da ona bude aktivnija i konkretnija u svim segmentima“, rekao je Mirović i dodao da je ekonomsko, društveno i svako drugo povezivanje Republike Srbije i Republike Srpske logično, i da je privreda tu u najznačajnojoj ulozi.

Prisutnima se obratio i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković koji je naglasio koliko je značajna podrška koju je Vlada Republike Srbije pružila Republici Srpskoj u proteklih nekoliko godina kroz investicije u infrastrukturne projekte. On je dodao da je cilj ovakvih skupova tešnje povezivanje poslovnih zajednica sa obe strane Drine, te da su neophodni zajednički nastupi na trećim tržištima kao i podizanje nivoa konkurentnosti celokupnog regiona.

Na Poslovnom forumu, obratio i predsednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, a primere dobre prakse poslovanja na obe teritorije prezentovali su privrednici Republike Srpske i Republike Srbije.

Električni automobili u Evropskoj uniji moraće da prave buku

Foto: Energetski portal

Svaki novi električni automobil u Evropskoj uniji sa četiri ili više točkova od 1. jula će morati da, iz bezbednosnih razloga, imaju ugrađen akustični sistem za uzbunu (AVAS), koji će praviti kontinuiranu buku od 56 do 75 decibela ako se vozilo kreće brzinom do 20 kilometara na čas.

Foto: Energetski portal

Kako navode specijalizovani automobilski listovi širom EU, pešaci će za par nedelja, kada na snagu stupi novi zakon, imati mnogo manje razloga da pogled skreću sa svojih mobilnih telefona kada se budu uključivali u saobraćaj.

Novi zakon, koji je donet posle kritika javnosti zbog nečujnosti električnih vozila, jer predstavlja opasnost za druge učesnike u saobraćaju, predviđa da samo električni automobili, ne i električni motocikli, ubuduće imaju ugrađen AVAS, bez posebnih preporuka o tonalitetu samog zvuka.

Takvu zakonsku regulativu su neki proizvođači automobila već iskoristili, pa je, na primer, britanski Jaguar svoje nove električne automobile opremio sistemom AVAS koji zvuči slično kao svemirski brod, dok se nemački BMW opredelio za klasičan zvuk benzinskog motora.

Predviđenih 56 decibela nije preterana buka, s obzirom da, na primer, kamion sa dizel motorom pri prolasku pored pešačkog prelaza proizvodi oko 85 decibela.

Prema poređenu pojedinih automobilskih listova, 56 decibela je buka koju proizvodi klima uređaj ili električna četkica za zube, tako da pešaci koji se kreću slušajući muziku na slušalicama neće moći da čuju ni novije električne automobile.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Usvojen Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore

Foto: EP
Foto: EP

Vlada Crne Gore je usvojila Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II – 2014-2020 verzija 1.2. kojim su definisane mere čija će realizacija omogućiti korišćenje sredstava IPA II u ovoj oblasti, a koje su usmerene na poboljšanje konkurentnosti, povećanje dodate vrednosti proizvoda, otvaranje novih radnih mesta, poboljšanje života u ruralnim područjima, kao i povezivanje sa turizmom.

U diskusiji je istaknuto da je cilj Programa da korišćenjem sredstava IPA II u što većoj meri pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u Evrepsku uniju, što će dovesti do unapređenja kvaliteta proizvoda, povećana obima proizvodnje, veće konkurentnosti i dostizanja EU standarda bezbednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru.

Milisav Pajević

Da li će se u Srbiji graditi nuklearni centar?!

Foto: pixabay

Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović je danas, posle sastanka sa generalnim direktorom ruske državne korporacije Rosatom Aleksejom Lihačovim, najavio da će u narednih nekoliko meseci biti postignut međuvladin dogovor dve zemlje za izgradnju istraživačkog i naučnog centra za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe u Srbiji.

Foto: pixabay

„Mi sa njima razgovaramo o izgradnji istraživačkog i naučnog centra koji bi se koristio isključivo u mirnodopske svrhe, a pre svega za medicinu i poljoprivredu i sve nove tehnologije koje se koriste u okviru razvoja digitalizacije”, rekao je Popović novinarima na ekonomskom forumu SPIEF.

Kaže da je na današnje sastanku sa Lihačovim postignuto nekoliko dogovora koji će biti realizovani u narednih nekoliko meseci i kroz međuvladin dogovor.

„Kao i potpisivanjem nekoliko sporazuma koji će biti osnova za izgradnju tog naučno- istraživačkog centra”, naveo je Popović.

Rosatom trenutno ima veliku ekspanziju izgradnje nuklearnih elektrana po celom svetu, dodao je ministar.

Milisav Pajević

Kogeneracija na biomasu od 5 MWe svečano otvorena u hrvatskom gradu Slatina

Foto: Resalta

Resalta, kompanija za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, je obeležila ove nedelje svečano otvaranje kogeneracije na biomasu u hrvatskom gradu Slatina. Postrojenje od 5 MWe je jedno od većih projekata obnovljive energije u tom delu zemlje i proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 500 domaćinstava.

Foto: Resalta

Resalta je kompanija sa sedištem u Ljubljani, prisutna u osam zemalja širom regiona. Njena delatnost se deli na projekte energetske efikasnosti i veće projekte obnovljivih izvora energije kao što je kogeneracija u Slatini, prvi Resaltin takav projekat u Hrvatskoj.

U kogeneraciju je investirano 24 miliona evra. Građevinski radovi započeli su u septembru 2017. godine a postrojenje je pušteno u pogon krajem 2018. godine. Postrojenje sa parnim kotlom, koji korist drvna sečka, sa parnom turbinom i generatorom, proizvodi električnu i toplotnu energiju. Sušara u okviru postrojenja se koristi za sušenje biomase i omogućava maksimizaciju efikasnosti kogeneracije.

Foto: Resalta

Električni kapacitet iznosi 5 MW, dok toplotni kapacitet je čak 12 MW te će postrojenje proizvoditi pored 40 GWh električne energije godišnje i 96 GWh toplotne energije. Proizvođač kotla je hrvatska tvrtka Đuro Đaković TEP iz Slavonskog Broda. Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) potpisao je ugovor o kupovini proizvedene električne energije na 14 godina.

Ovo postrojenje je primer uspešnog razvoja OIE u Hrvatskoj, posebno u Viroviticko-Podravskoj županiji. Novoizgrađeno kogenerativno postrojenje zapošljava 13 radnika sa teritorije Slatine i jedno je od prvih objekata u novoj industrijskoj zoni Trnovača.

Svečano otvaranje je održano 5. juna u Slatini, u prisustvu Virovitičko-Podravskog župana Igora Androvića i gradonačelnika Slatine Denisa Ostrošića.

“Projekat ‘Slatina’ ima najbolju raspoloživu tehnološku opremu sa najvišim nivoom energetske efikasnosti i najnižim emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Resalta kao lider u ESCO uslugama u jugoistočnoj Evropi planira sve više da investira u postrojenja na biomasu i obnovljive izvore energije, što je prirodan korak za našu kompaniju koja je u potpunosti orijentisana na uštedu energije i ulaganje u projekte čiste energije. Vrlo smo ponosni na saradnju s opštinom Slatina i Županijom, i na podršku koju su pružili ovom projektu, kao i na odličnu saradnju sa Đuro Đakovićem,  koji su zajedno omogućili da prvo ovakvo postrojenje izgradimo baš u Hrvatskoj”, rekao je Marko Podlesek, Resaltin direktor za obnovljive izvore energije.

Foto: Resalta

Resalta je vodeća kompanija za energetske usluge u jugoistočnoj Evropi. Nudi rešenja klijentima iz privatnog i javnog sektora po ESCO modelu, dakle po principu ključ u ruke: za svaki projekat energetske efikasnosti, Resalta nudi celokupnu uslugu od energetskog pregleda do projektovanja, implementacije, održavanja i finansiranja.

Klijenti otplaćuju Resaltinu investiciju od ostvarenih ušteda, a Resalta snosi sve rizike, tehnološke i finansijske. Sa timom stručnjaka iz inžinjeringa, finansija, implementacije i drugih polja, Resalta je uspešno izvela više od 180 projekata za preko 120 zavodoljnih klijenata, među kojima su Grad Ljubljana, Gorenje, Atlantik Grupa, Mercator, Grad Novigrad, i mnogi drugi. Pored projekata energetske efikasnosti, Resalta razvija i projekte obnovljivih izvora energije kao što su postrojenja na biomasu i fotovoltaici.

Trivan: Zakonom zabraniti izgradnju malih hidroelektrana u zaštićenim područjima

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Na skupu u Srpskoj akademiji nauka – SANU o uticaju malih hidroelektrana na životnu sredinu, naučna i stručna javnost iznela je činjenice i argumente kojima je doprinela sagledavanju ovog, za celokupnu društvenu zajednicu, aktuelnog i značajnog pitanja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Skup „Uticaj malih hidroelektrana na životnu sredinu“ organizovao je Akademijski odbor „Čovek i životna sredina“ SANU, sa ciljem sagledavanja svih relevantnih aspekata izgradnje i eksploatacije malih hidroelektrana u odnosu na očuvanje i unapređenje životne sredine.

Pozdravljajući skup, predsednik SANU, akademik Vladimir S. Kostić naglasio je da teme kao što su značajna životna pitanja zaštite biodiverziteta i voda, zaslužuju punu akademsku pažnju.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u svom obraćanju ukazao je da su mišljenje i stavovi stručne i naučne javnosti ključni za utvrđivanje pretežnog stava o malim hidroelektranama – MHE kao obnovljivim izvorima energije i njihovom uticaju na životnu sredinu.

„Dobro je da dođe do sučeljavanja mišljenja, da se čuju različiti stavovi i analize različitih aspekata uticaja MHE, jer se jedino činjenicama i argumentima može doći do pravih rešenja“, naglasio je ministar.

Priroda je nezamenljiva, dodao je, a rečice i potoci na kojima se podižu derivacione male hidroelektrane kao što su MHE na Staroj planini su manji vodotokovi hiperosetljivi na promene, gde svaka intervencija ostavlja dramatične posledice po živi svet.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je ukazao da, u trenutku kada svet gubi milion vrsta, svako uništavanje biodiverziteta i nacionalnog prirodnog bogatstva bitno menja i ugrožava samog čoveka.

Ministarstvo zaštite životne sredine ima jasan stav da MHE, pre svega derivacione MHE, imaju mnogostruk negativan uticaj na okruženje i narušavaju biološku ravnotežu, zbog čega bi trebalo zakonom zabraniti izgradnju MHE u zaštićenim područjima.

„Nismo protiv da se MHE grade van zaštićenih područja, ali u tom slučaju, moraju se strogo poštovati zakonski propisi i svetski standardi, uz redovnu inspekcijsku kontrolu“ istakao je Goran Trivan. On je naglasio da se Ministarstvo u razmatranju ovog problema oslonilo na nauku i legitimna istraživanja, i shodno tome pripremilo izmene Zakona o zaštiti prirode kojima bi se zabranila izgradnja MHE u zaštićenim područjima Srbije.

Za donošenje ovakih izmena zakona bilo je potrebno da se iznesu svi argumenti i steknu uslovi u promenjenom društvenom opredeljenju i javnoj svesti koja se dešava, i shodno tome, ulazimo u period kada bismo mogli da predložimo izmenu zakona, ocenio je ministar.

Za društveno opredeljenje i promenu stava društvene zajednice kada je u pitanju opravdanost izgradnje MHE na Katastrom predviđenih 856 lokacija, a od toga na 280 lokacija u zaštićenim područjima, dragocena je rasprava u SANU koja je rešavanju ovog značajnog društvenog pitanja dala značajan doprinos.

Milisav Pajević

Crna Gora donela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore je na 124. sednici donela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa iz vodotoka 2019. – 2021. godine.

Foto: pixabay

Kako bi se nastavilo sa daljim aktivnostima tokom trajanja moratorijuma na eksploataciju šljunka i peska iz rečnih korita, koji je uveden u aprilu 2017. godine radi dodatnog unapređenja brige o zaštiti rečnih tokova i zaštiti od voda i suzbijanja nelegalne eksploatacije, izrađen je Akcioni plan kojim će se u narednom periodu postići efikasniji nadzor nad nelegalnom eksploatacijom, obezbeđenje kontinuiranog monitoringa i izveštavanja o stanju na vodotocima, kao i u cilju realizacije Akcionog plana za suzbijanje nelegalne eksploatacije rečnih nanosa iz vodotoka, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi, Vlada Crne Gore je donela Uredbu o poveravanju dela poslova Uprave za inspekcijske poslove Glavnom gradu Podgorica i opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Nikšić i Rožaje.

Uredbom se poslovi državne uprave iz nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, u delu koji se odnosi na eksploataciju i deponovanje rečnih nanosa na vodnom zemljištu, poveravaju ovim lokalnim samoupravama na period od 18 meseci.

Milisav Pajević

Valjevo dobilo mobilnu stanicu za kontrolu kvaliteta vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Postavljanjem mobilne stanice za kontrolu kvaliteta vazduha u Valjevu zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine obeležili su Dan zaštite životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Valjevo je protekle zime bio jedan od najzagađenijih gradova u Srbiji sa preko 150 dana u kojima je zagađenost vazduha prelazila propisane granične vrednosti.

Mobilnu stanicu su posetili ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Keefe i predstavnici opštine Valjevo, a brojnim sugrađanima je predstavljen način na koji Agencija vrši monitoring kvaliteta vazduha, kao i tumačenje podataka koji se dobijaju tom prilikom.

Direktor Agencije, Filip Radović, razgovarao je sa đacima Valjevske gimnazije o značaju ove teme i potrebi za većim uključivanjem mladih u aktuelne probleme kako bi svi zajedno imali zdraviju životnu sredinu.

„Valjevo je izabrano kao svojevrstan simbol, jer želimo da ukažemo na značaj aerozagađenja, kroz edukaciju i razgovor o merama koje će biti primenjene kako bi pravazišli stanje koje je zatečeno”, rekao je tim povodom direktor Agencije Filip Radović.

Milisav Pajević

Francuska najavljuje nove korake za zaštitu životne sredine

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Bićemo prvi u svetu u tome”, rekao je premijer Francuske Eduar Filip predstavljajući nove korake za zaštitu životnu sredinu. Najavljeni potezi francuske vlade predstavljaju odgovor na očekivanja ekologa u Francuskoj čijoj brojnosti svedoči i prodor Zelenih na izborima za Evropski parlament.

Filip je nagovestio da će za dve do četiri godine u zemlji biti zabranjeno uništavanje neprodate robe koja nije prehrambena, kao što je odeća, kućni aparati, kozmetika i sredstva za higijenu.

Ta mera će se odnositi na poklanjanje ili recikliranje proizvoda. Predviđeno je da stupi na snagu krajem 2021. ili krajem 2023, a u međuvremenu će biti uvedene mere protiv bacanja hrane.

Roba u vrednosti višoj od 650 miliona evra, nova i neprodata, se svake godine baci ili uništi, što je pet puta više od donacija tih istih proizvoda, rekao je francuski premijer.

Istovremeno, francuska vlada zatražila je da se otpad koji proizvodi Evropska unija reciklira na licu mesta. “Nadam se da ćemo, na evropskom nivou, uvesti pravilo da svoj otpad recikliramo u Evropi”, rekao je francuski ministar za ekologiju Fransoa de Riži za sajt Konbini njuz. On je dodao i da je izvoz reciklirajućeg otpada legalan jer je u pitanju sirovina.

Malezija je pre nekoliko dana najavila da će vratiti oko 3.000 tona nereciklirajuće plastike stranim zemljama među kojima su SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija. Malezija time nastoji da spreči da postane mesto za istovar otpada iz bogatih zemalja.

Željka Vesić

Najbolje fotografije devete nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Vesna Mijailović

Nakon devet nedelja ocenjivanja fotografija koje su naši čitaoci slali na Eko foto-konkurs, naš žiri konačno može da predahne. Iako su se tokom dvomesečnog perioda bili zapanjeni mnogobrojnim delima i inspirisani kreativnošću autora, svake nedelje njihova uloga je bila sve zahtevnija, a zadatak sve teži. Kulminaciju svakako predstavlja izbor tri najbolje fotografije od 27 fotografija u užem izboru.

Galerija najboljih fotografija na nedeljnom nivou je dostupna na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Pobednici će biti otkriveni uskoro – a šansu da budu jedni od njih su u poslednjoj nedelji osvojili Vesna Mijailović, Nikolina Osmić i Radovan Živanović.

Foto: Vesna Mijailović
Foto: Nikolina Osmić
Foto: Radovan Živanović

U sastavu žirija bili su fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala.

Do nekog narednog konkursa, zahvaljujemo i njima i učesnicima!

Vlada Srbije donela odluku o proglašenju elementarne nepogode

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici odluku o proglašenju elementarne nepogode zbog obilnih padavina, grada i izlivanja bujičnih i drugih vodotokova, ovog meseca, koje su izazvale veliku materijalnu štetu u pojedinim opštinama.

Odluka predstavlja prvi korak u aktiviranju države u definisanju tačnog broja opština i štete nastale u poplavama, kako bi se pristupilo obnovi infrastrukture, privatnih i objekata javne namene, navodi se u saopštenju Kancelarije Vlade za saradnju s medijima.

Milisav Pajević