Home Blog Page 895

Počela „Inicijativa za zeleni Lovćen”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Na Ivanovim koritima juče je počela „Inicijativa za zeleni Lovćen” koju su pokrenuli nevladina organizacija Aktivna zona i Nacionalni park Lovćen, sa ciljem pozelenjavanja delova nacionalog parka oštećenih požarima.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Inicijativa je započeta akcijom čišćenja tri lokacije u okviru nacionalog parka – Staza vuka, put ka Mauzoleju i lokacija u blizini restorana „Pod bukvom”) uz podršku od preko 100 izviđača iz Budve, Herceg Novog, Bara, Cetinja, Podgorice i Rožaja, članova/ca Saveza izviđača Crne Gore.

Prvog dana inicijative, na tri lokacije prikupljeno je preko 150 vreća otpada, a podršku akciji pružilo je DOO Komunalno Cetinje, koje je obezbedilo prevoz prikupljenog otpada.

Takođe, Inicijativi se pridružila i Turistička organizacija Prestonice Cetinje, koja je obezbedila prevoz izviđača na udaljenim lokacijama.

Milisav Pajević

Zaštita ekosistema i upravljanja vodnim resursima

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U okviru redovnih godišnjih tematskih sastanaka članica Evropske agencije za životnu sredinu i pridruženih članova, među kojima je i Republika Srbija, 3. i 4. juna u Кopenhagenu je održan „2019 Joint Eionet Workshop – NRCs Biodiversity and Freshwater”.

Osnovna tema je bila procena međusobnog delovanja biodiverziteta i kvaliteta vode, naglašen je značaj saradnje na aktivnostima u okviru sprovođenja Direktive o vodi Evropske unije i Natura 2000 u cilju bolje zaštite ekosistema i upravljanja vodnim resursima.

Učesnici su prezentovali „slučajeve dobre prakse” iz svojih zemalja, pri čemu su predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine dali doprinos kroz prezentaciju čiji sadržaj možete videti ovde.

Milisav Pajević

Pobedničke fotografije Eko foto-konkursa

Foto: Đurđina Tomić

Dragi čitaoci Energetskog portala, kao što verovatno već znate, Eko foto-konkurs je okončan 31. maja 2019. godine.

Obostranom nestrpljenju došao je kraj!

Iza nas je dva meseca napetog žiriranja i više od 1200 pristiglih fotografija, a ispred nas – tri najbolje fotografije prema mišljenju članova stručnog žirija.

Fotograf Bojan Džodan, umetnički fotograf i član ULUPUDS-a Stanko Kostić, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika Energetskog portala su tokom poslednjeg glasanja imali najteži zadatak. U sklopu ovog nadmetanja u ilustrovanju netaknute ili uništene prirode pomoću piksela fotoaparata, dvadeset sedam autorskih dela se plasiralo u najuži krug, a konačan izbor je predstavljao izbor tri najbolje.

Treće mesto i novčana nagrada u iznosu od 15.000 dinara su pripali Janu Valu. Valo je žiri fascinirao sa nekoliko svojih radova i njima je ulepšao i našu galeriju na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije. Najveće oduševljenje od svih izazvali su labudovi u “ledenom startu”.

Foto: Jan Valo

Da li se sećate Najboljih fotografija pete nedelje Eko foto-konkursa?

Tada se dogodila jedinstvena situacija. Iza tri fotografije koje su prošle u uži krug su stajala – samo dva autora. Kako je to moguće? Jedan od njih – Miloš Karaklić pritisnuo je okidač fotoaparata u dva trenutka koja su ostavila jak utisak na žiri uhvativši “veče na jezeru” i “dar prirode”. “Dar prirode” mu je doneo drugo mesto na Eko foto-konkursu i novčanu nagradu u iznosu od 25.000 dinara.

Foto: Miloš Karaklić

U našem nagradnom fondu je ostalo još 50.000 dinara. A taj iznos ide….

… u ruke Đurđine Tomić. Svojom fotografijom nam je predstavila drugu stranu odnosa prirode i društva za razliku od fotografija autora Vala i Karaklića – onu u kojoj je priroda stradalnik, a društvo oholi rušitelj njene ravnoteže.

Foto: Đurđina Tomić

Izložba pod nazivom “Priroda u slici i (ne)prilici”, koja će biti otvorena 12. juna u Galeriji Radio-televizije Srbije u Beogradu, biće kruna našeg zalaganja da, zajedno sa učesnicima, podignemo svest o neophodnosti zaštite životne sredine.

Do nekog narednog konkursa, pozivamo vas da je posetite!

Konkurs su organizovali Energetski portal i CEEFOR, uz podršku Radio-televizije Srbije, Ambasade Finske, Agencije za zaštitu životne sredine i kompanija Alfa klima iz Knjaževca, Bee&Well i Fornatura iz Beograda.

NVO Crne Gore kroz turneju Euroskop informišu građane o Poglavlju 27

Foto: pixabay

Ekološke nevladine organizacije Ozon, Breznica, Društvo mladih ekologa Nikšić, Severna zemlja, Green Home i Centar za razvoj Durmitora u narednih pet meseci organizovaće sedam javnih dešavanja sa ciljem boljeg informisanja građana o Poglavlju 27 – životna sredina i klimatske promene

Foto: pixabay

Događaji će, kako je najavljeno, biti organizovni na centralnim gradskim prostorima Podgorice, Nikšića, Pljevalja, Žabljaka, Berana, Rožaja i Ulcinja, kako bi građane upoznali o procesu pregovora u Poglavlju 27, najkompleksnijem i finansijski najzahtevnijem, segmentu evropskih integracija.

„Turneja, simbolično nazvana Euroskop, startovaće na Žabljaku, gde je pre 27 godina Crna Gora, jednoglasnom odlukom parlamentaraca, proglašena za ekološku državu i biće posvećen aktuelnoj temi upravljanja zaštićenim područjima sa fokusom na Nacionalni park Durmitor i reku Taru”, navodi se u saopštenju organizatora.

Milisav Pajević

Somborski osnovci učili o zaštiti životne sredine i invazivnim vrstama

Foto: JP „Vojvodinašume“

JP „Vojvodinašume“ – ŠG „Sombor“ je u saradnji sa gradom Somborom organizovao edukativne radionice za preko 650 dece somborskih osnovnih škola.

Foto: JP „Vojvodinašume“

Neka deca su već imala prilike da posete i upoznaju SRP „Gornje Podunavlje“ a ostali će okolinu svog grada upoznati posetama koje će se realizovati do kraja školske godine.

Na Obedskoj bari, je 60 učenika OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Sremske Mitrovice i OŠ „Dušan Vukasović Diogen“ iz Ašanje koja su ujedno i škole ambasadori u okviru projekta „WWF akademija za prirodu”, imalo priliku da kroz kreativne edukativne radionice dobiju brojne zanimljive informacije, kako od zaposlenih JP „Vojvodinašume“ tako i od stručnjaka  sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada i zaposlenih iz WWF Adria kancelarije u Srbiji.

U fokusu su bile ne samo teme koje se generalno odnose na zaštitu životne sredine, već i da se upoznaju sa invazivnim vrstama koje su glavna tema projekta Sava Ties čiji je preduzeće član.

Milisav Pajević

Ukidanje vanredne odbrane od poplava u Srbiji

Foto: JVP „Srbijavode“

JVP „Srbijavode” izdale su u petak nalog za ukidanje vanredne odbrane od poplava na području Republike Srbije u nadležnosti JVP „Srbijavode”.

Foto: JVP „Srbijavode“

Aktuelne hidrološko meteorološke prognoze ukazuju da se u narednom periodu ne očekuju padavine koje bi mogle izazvati izlivanja i plavljenja na slivovima bujučnih tokova na vodnim područjima u nadležnosti JVP „Srbijavode“.

Milisav Pajević

Greta Tunberg dobitnica prestižne nagrade za borbu protiv klimatskih promena

Foto: Wikipedia / Anders Hellberg
Foto: Wikipedia / Anders Hellberg

Aktivistkinja protiv klimatskih promena, Greta Tunberg (16) i Fridays for Future pokret dobili su Amnesty International nagradu za Ambassador of Conscience.

“Slavimo ljude koji su se pokazali kao jedinstveni lideri i iskazali hrabrost da ustanu za ljudska prava. A ne mogu da se setim nikog ko je to više zaslužio ove godine od Grete Tunberg i Fridays for Future pokreta protiv klimatskih promena”,  rekao je Kumi Naidu, Generalni sekretar Amnesty International.

Nagrada Ambassador of Conscience osnovana je 2002. godine, kako bi slavila individualce i grupe koji su se istakli u zaštiti ljudskih prava i inspirisali ostale. Prethodni laureati su Nelson Mandela, Malala Jusafzai, Hari Belafonte, Ališa Kiz i Kolin Kepernik.

“Ogromna je čast primiti ovu nagradu ispred pokreta Fridays for Future. Ovo nije moja, već nagrada svih nas. Neverovatno je da smo dobili priznanje za to što radimo i što vidimo da zapravo ima smisla i ostvarujemo uticaj u ovoj borbi koju vodimo”, izjavila je Greta Tunberg.

“Odlučnost koju su pokazali mladi aktivisti širom sveta čini nas poniznim, ali i inspiriše i stavlja nas pred izazov da se suočimo sa realnošću klimatske krize. Svaka mlada osoba koja je deo Fridays for Future je otelotvorenje delovanja po savesti. Podsećaju nas da smo moćniji nego što slutimo i da svi imamo ulogu u zaštiti ljudskih prava protiv klimatske katastrofe“, naglasili su organizatori.

Izvor: Original Magazin

 

Antić potpisao sporazum o izgradnji gasnih elektrana u Srbiji

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić potpisao je u petak u Sankt Peterburgu sa „Gasprom energoholdingom” Sporazum o izgradnji gasnih elektrana na teritoriji Srbije.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Antić je, u izjavi za agenciju Tanjug, istakao da pomenuti sporazum, koji je potpisan na marginama ekonomskog foruma SPIEF u prisustvu predsednika UO „Gasproma” Alekseja Milera, predviđa da se mogućnost gradnje tih elektrana, koje bi bile za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije, razmotri za nekoliko gradova, među kojima su Kragujevac, Beograd, Niš i Novi Sad.

Izgradnja gasnih elektrana, kako je objasnio, moguća je i izvodljiva jedino ukoliko pored proizvodnje struje možemo da obezbedimo adekvatan konzum za toplotnu energiju.

Ministar je istakao da je sa predstavnicima „Gasprom energoholdinga” razgovarao i o „HIP-Petrohemiji”, budući da NIS, odnosno „Gaspromnjeft”, pokazuju snažno interesovanje za ovu pančevačku fabriku.

Prema njegovim rečima, važno je da Srbija za „Petrohemiju” nađe partnera koji će obezbediti snažne investicije i učiniti tu kompaniju uspešnom i održivom, bez obzira na moguće turbulencije kada je cena sirove nafte u pitanju.

Antić je dodao da je u današnjim razgovorima sa direktorom „Gaspromnjefta” Aleksandrom Đukovim bilo reči i o zajedničkim aktivnostima u pravcu jačanja NIS-a, što kao kompanije, što kao reginalnog igrača.

U tom smislu, kako je precizirao, konstatovano je da se ključni projekat vezan za proizvodnju postrojenja „Duboka prerada” u  Rafineriji nafte Pančevo odvija dobro i da će biti završen na jesen.

Ministar je predočio da se ovom investicijom, vrednom približno 300 miliona evra, značajno povećava efikasnost i dubina prerade na više od 99 odsto, a njom će biti zadovoljeni i najviši standardi u oblasti ekologije.

Milisav Pajević

Ugrađen prvi limitator buke u Herceg Novom

Foto: Opština Herceg Novi

Prvi limitator buke u Crnoj Gori ugrađen je u Herceg Novom, tačnije u ugostiteljskom objektu Pub Got.

Foto: Opština Herceg Novi

Uređaji za ograničavanje nivoa zvuka novitet su na našem tržištu, ali, sudeći po iskustvima drugih turističkih zemalja, neophodan su element u regulaciji i poštovanju propisa koji se tiču zvučnog zagađenja.

Кako je istakla načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić, radi se o aktivnostima sa ciljem podizanja kvaliteta života u gradu, a kao i prethodnih godina, ta služba će vršiti konstantne kontrole i tom prilikom meriti nivo buke koja nastaje iz ugostiteljskih objekata u večernjim satima.

U cilju sprovođenja zakonitosti zaštite od buke, komunalni inspektor i komunalni policajac su dužni da kontinuirano prate i kontrolišu izvršenje mera i radnji koje su naredili, i da uvek u redovnom potupku po službenoj dužnosti prate ispunjenost uslova tehničke ispravnosti i funkcionalnosti instaliranog limitatora jačine zvuka.

Ona je napomenula da je Zakon o turizmu i ugostiteljstvu doneo novitete sa ciljem sprečavanja prekoračenja dozvoljenog nivoa buke. Tako će sada svaki ugostiteljski objekat u kome se izvodi muzički program, uz upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja, biti dužan da na uređaju sa kojeg se muzika emituje, instalira limitator jačine zvuka.

Andrić je napomenula da je za dobijanje Odobrenja za izvođenje muzičkog programa, uz zahtev kao jedan od priloga neophodno dostaviti i Potvrdu o instaliranim limitatorima.

Кako je pojasnio stručni saradnik za merenje buke u životnoj sredini Instituta „Sigurnost“ Boško Perović, od 1. maja ove godine važi Pravilnik o graničnim vrednostima buke u životnoj sredini i o limitatorima zvuka.

„Stupanjem na snagu ovog propisa stvorili su se uslovi za rešavanje problema sa bukom, koji su naročito izraženi u primorskim opštinama. Sada te probleme možemo koliko toliko sanirati i rešiti. Postoje i pozitivni podzakonski propisi koji regulišu dozvoljeni nivo buke, ovog puta i unutar zatvorenog objekta, kao i spolja”, kazao je Perović i dodao da spoljašnji zvuk, odnosno zvuk van objekta, ne bi trebalo da pređe 65 decibela, shodno Zakonu o zaštiti od buke. Prema pravilnicima o zaštiti na radu, granica za kafe-barove je 75 decibela.

On pojašnjava da se instaliranjem limitatora nivoa zvuka obezbeđuje funkcionalnost – ukoliko dođe do prekoračenja nivoa zvuka, sam uređaj će vratiti nivo zvuka na onaj nivo na koji je uređaj baždaren.

„To znači da neće biti ukidanja muzike i struje. Smatram da je ovo najbolje rešenje, ugostiteljski objekat će moći nastaviti sa radom normalno, odnosno pod onim uslovima koje mu limitator dozvoljava”, kazao je Perović.

Limitacija zvuka se vrši na osnovu merenja akreditovane institucije za merenje buke, koja sačinjava izveštaj o ispunjenosti uslova za postavljanje limitatora.

Ovlašćeni serviser-uvoznik limitatora montira uređaj na osnovu terenskih merenja, a Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora stavlja svoj službeni žig na limitator, koji ne sme biti fizički povređen ni u jednom trenutku za vreme svog rada.

Herceg Novi je prvi grad u Crnoj Gori koji započinje ovu praksu, a u narednim danima će to uraditi i pojedini ugostiteljski objekti u Nikšiću i Baru.

Milisav Pajević

Bugarska zavisna od ruskog gasa

Foto: pixabay

Bugarski predsednik Rumen Radev rekao je da je njegova zemlja zavisna od ruskog gasa i da je zainteresovana za nastavak strateške saradnje sa Ruskom federacijom u oblasti energetike.

Foto: pixabay

On je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu kazao da su Bugarska i Rusija decenijama važni partnerni u oblasti energetike.

„Naša zemlja je 100 odsto zavisna od ruskog gasa“, naveo je Radev ističući da su u toku razgovori o nastavku te strateške saradnje u budućnosti.

Ipak, on je podsetio da su se u Bugarskoj nedavno dogodile određene promene.

„Bugarska se modernizuje i proširuje svoj sistema gasa, kreirajući nove mogućnosti da postane distributivni centar gasa”, naglasio je Radev objašnjavajući da će takav trend omogućiti i nove prilike za Rusiju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Pariz protiv električnih trotineta

Foto-ilustracija: Pixabay

Sramežljivi dolazak toplijih dana u Beograd je bio ispraćen i sve većim brojem električnih trotineta na trotoarima. Pojedini uživaju jezdeći na njima zbog jednostavnosti kretanja i pristupačnosti različitih lokacija, dok pojedini strahuju za bezbednost svoje dece usled sve raširenijeg prisustva ovog prevoznog sredstva u saobraćaju. Prema našim saznanjima, u glavnom gradu Srbije ne postoji nijedno preduzeće koje iznajmljuje električne trotinete i njihovi vozači su uglavnom i njihovi vlasnici.

Foto-ilustracija: Pixabay

S druge strane, Parižani imaju mogućnost da iznajme oko 20 hiljada električnih trotineta. Uslugu iznajmljivanja dvotočkaša na struju im nudi ukupno 12 startapova – što je više nego u Sjedinjenim Američkim Državama.

Zamislite haotičnost situacije u francuskoj prestonici i nivo zabrinutosti tamošnjih roditelja!

Gradski trotoari su, usled nepostojanja regulative u ovoj oblasti, postali borbena arena između vozača i pešaka. Veliki broj građana je prijavio povrede. Mnogi polomljeni električni trotineti osvanu napušteni u pariskim parkovima ili nehajno odbačeni u reku Senu. Nadležni organi su zbog svega pomenutog odlučili da stave tačku na saobraćajnu anarhiju.

Prema rečima gradonačelnice Pariza An Idalgo, električni trotineti su se tako našli u sivoj zoni pravne sfere.

Podržana policijom, Idalgo želi da uvede ograničenja brzine od 20 km/h i 8 km/h u područjima gustog saobraćaja. Takođe planiraju da donesu zabranu parkiranja trotineta bilo gde van označenih prostora.

Određene mere su već stupile na snagu. Za kretanje po trotoaru, vozači električnih trotineta pretrpeće udarac po novčaniku u iznosu od 135 evra, a za ometanje pešaka pogrešnim parkiranjem – 35 evra. Povrh toga, novčane kazne za svaki polomljen dvotočkaš koji komunalni radnici moraju da pokupe sa javnih površina biće dostavljane preduzećima koja ih iznajmljuju.

“Kako bismo osigurali bezbednost na putevima i mir na ulicama, trotoarima i kvartovima, neophodni su red i pravila”, izjavila je Idalgo.

Prema rezultatima istraživanja, turisti čine trećinu vozača električnih trotineta.

Jelena Kozbašić

Najveći nacionalni park u Srbiji obeležio 30 godina postojanja i rada

Otvaranjem preuređenog Centra za posetioce Nacionalnog parka Đerdap u Donjem Milanovcu, JP Nacionalni park Đerdap koje je upravljač najvećeg nacionalnog parka u Srbiji juče je obeležilo 30 godina postojanja i rada preduzeća i 45 godina od proglašenja Nacionalnog parka Đerdap.

Nacionalni park Đerdap nalazi se u jugoistočnom delu Evrope, u severoistočnom delu Srbije, na samoj granici sa Rumunijom.

Duž desne obale Dunava od Golubačkog grada do Diane Кarataš u dužini od oko 100 kilometara NP Đerdap obuhvata uzani i šumoviti brdsko-planinski pojas širine od dva do osam kilometara koji ide od 50 do 800 metara visine.

Nacionalni park Đerdap ima tri primarna ulaza, dva se nalaze na Đerdapskoj magistrali – M 25 kod Golubačkog grada i Diane Кarataš, a jedan na regionalnom putu R 106 Porečki most – Кlokočevac.

Za posetioce NP Đerdap je otvoren čitave godine, moguće je obići ga ploveći Dunavom, Đerdapskom magistralom, biciklističkim i pešačkim stazama uz poštovanje Pravilnika o unutrašnjem redu i pravila ponašanja u zaštićenim područjima.

Milisav Pajević

Upoznavanje sa štetočinama opasnim po zdravlje čoveka i životinja

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Konfederacija evropskih udruženja za suzbijanje štetočina (CEPA) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) tradicionalno je prekjuče u svim evropskim zemljama obeležila dan upoznavanja sa štetočinama opasnim po zdravlje čoveka i životinja.

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i preduzeća BIO SPIN, Laboratorija za medicinsku i veterinarsku entomologiju, Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu održala je treći po redu „Global Pest Awareness Day“ u cilju promovisanja bezbednih mera zaštite od vektora i posledica transmisivnih bolesti na zdravlje ljudi i životinja i ekonomiju ugroženih područja.

U ime Sekretarijata skup je pozdravio v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanja Erceg i upoznao prisutne sa aktivnostima koje Sekretarijat sprovodi u cilju zaštite stanovništva od zaraznih bolesti čiji su prenosioci komarci i krpelji.

Ovogodišnji skup bio je posvećen pojavi, nadzoru i suzbijanju azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), krpelja, nadzoru i kontroli transmisivnih bolesti.

Radi jačanja multisektorske saradnje na skup su pozvani predstavnici naučnih institucija, pokrajinskih i lokalnih vlasti, inspektori koji se bave ovom tematikom kao i izvođači suzbijanja komaraca i krpelja.

Milisav Pajević

Održan poslovni forum sa Republikom Srpskom u Privrednoj komori Vojvodine

Foto: Privredna komora Vojvodine
Foto: Privredna komora Vojvodine

U cilju postizanja boljih poslovnih rezultata i višeg stepena saradnje, u Privrednoj komori Vojvodine (PKV)  održan je Poslovni forum sa Republikom Srpskom, u organizaciji Pokrajinske vlade i PKV kao jedna od manifestacija „Sajma zavičaja“.

Ovim povodom okupilo se preko 70 privrednika iz Republike Srpske i Republike Srbije, kao i predstavnici najznačajnijih institucija u regionu.

„Prisustvo velikog broja eminentnih privrednika kao i najviših predstavnika vlasti svakako će doprineti da ostvarimo najznačajnije ciljeve današnje manifestacije: unapređenje naše poslovne saradnje, povećanje robne razmene, jačanje proizvodnih kapaciteta prerađivačke industrije, otklanjanje barijera u poslovanju i daljem podsticaju zajedničkim nastupima naših kompanija na trećim tržištima“, rekao je Vučurević u svom obraćanju prisutnima. On je naveo da je vojvođanskim privrednicima Republika Srpska jedno je od najznačajnijih tržišta.

„Godinama unazad vrednost izvoza je mnogo veća i premašuje vrednost uvoza 3-4 puta. Iz saradnje se ostvaruje pozitivan saldo razmene uz visok procenat pokrivenosti uvoza izvozom“, istakao je Vučurević i dodao da se, uz koordiniranu aktivnost privrednih komora, a naročito vlada, želi postići smanjenje eventualnih prepreka nesmetanog protoka roba, kao i davanje podsticaja aktivnostima kompanija kroz zajedničke nastupe.

U svom obraćanju, predsednik Mirović istakao je da je intenziviranje međusobne privredne saradnje, istovremeno osnov za sve druge vidove saradnje Srbije i AP Vojvodine i Republike Srpske.

„Naša privredna saradnja već ima naglašenu tendenciju rasta. Važno je da ona bude aktivnija i konkretnija u svim segmentima“, rekao je Mirović i dodao da je ekonomsko, društveno i svako drugo povezivanje Republike Srbije i Republike Srpske logično, i da je privreda tu u najznačajnojoj ulozi.

Prisutnima se obratio i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković koji je naglasio koliko je značajna podrška koju je Vlada Republike Srbije pružila Republici Srpskoj u proteklih nekoliko godina kroz investicije u infrastrukturne projekte. On je dodao da je cilj ovakvih skupova tešnje povezivanje poslovnih zajednica sa obe strane Drine, te da su neophodni zajednički nastupi na trećim tržištima kao i podizanje nivoa konkurentnosti celokupnog regiona.

Na Poslovnom forumu, obratio i predsednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić, a primere dobre prakse poslovanja na obe teritorije prezentovali su privrednici Republike Srpske i Republike Srbije.

Električni automobili u Evropskoj uniji moraće da prave buku

Foto: Energetski portal

Svaki novi električni automobil u Evropskoj uniji sa četiri ili više točkova od 1. jula će morati da, iz bezbednosnih razloga, imaju ugrađen akustični sistem za uzbunu (AVAS), koji će praviti kontinuiranu buku od 56 do 75 decibela ako se vozilo kreće brzinom do 20 kilometara na čas.

Foto: Energetski portal

Kako navode specijalizovani automobilski listovi širom EU, pešaci će za par nedelja, kada na snagu stupi novi zakon, imati mnogo manje razloga da pogled skreću sa svojih mobilnih telefona kada se budu uključivali u saobraćaj.

Novi zakon, koji je donet posle kritika javnosti zbog nečujnosti električnih vozila, jer predstavlja opasnost za druge učesnike u saobraćaju, predviđa da samo električni automobili, ne i električni motocikli, ubuduće imaju ugrađen AVAS, bez posebnih preporuka o tonalitetu samog zvuka.

Takvu zakonsku regulativu su neki proizvođači automobila već iskoristili, pa je, na primer, britanski Jaguar svoje nove električne automobile opremio sistemom AVAS koji zvuči slično kao svemirski brod, dok se nemački BMW opredelio za klasičan zvuk benzinskog motora.

Predviđenih 56 decibela nije preterana buka, s obzirom da, na primer, kamion sa dizel motorom pri prolasku pored pešačkog prelaza proizvodi oko 85 decibela.

Prema poređenu pojedinih automobilskih listova, 56 decibela je buka koju proizvodi klima uređaj ili električna četkica za zube, tako da pešaci koji se kreću slušajući muziku na slušalicama neće moći da čuju ni novije električne automobile.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Usvojen Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore

Foto: EP
Foto: EP

Vlada Crne Gore je usvojila Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD II – 2014-2020 verzija 1.2. kojim su definisane mere čija će realizacija omogućiti korišćenje sredstava IPA II u ovoj oblasti, a koje su usmerene na poboljšanje konkurentnosti, povećanje dodate vrednosti proizvoda, otvaranje novih radnih mesta, poboljšanje života u ruralnim područjima, kao i povezivanje sa turizmom.

U diskusiji je istaknuto da je cilj Programa da korišćenjem sredstava IPA II u što većoj meri pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u Evrepsku uniju, što će dovesti do unapređenja kvaliteta proizvoda, povećana obima proizvodnje, veće konkurentnosti i dostizanja EU standarda bezbednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru.

Milisav Pajević