Home Blog Page 895

Crnogorske NVO obavestile EU o devastaciji korita reke Tare

Foto: Screenshot You Tube

Grupa nevladinih organizacija iz Crne Gore informisala je juče Generalni direktorat Evropske komisije (EK) za životnu sredinu o nastavku zabrinjavajućeg odnosa Vlade Crne Gore prema uticaju izgradnje autoputa na reku Taru.

Foto: Screenshot You Tube

Pismo Direktoratu uputili su Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Green Home, Ekološki pokret Ozon, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Sjeverna zemlja, Breznica, Crnogorsko društvo ekologa i Naša akcija.

U pismu, direktoru Direktorata Daniela Kaleha i njegove pomoćnike Luisa Hereru i Natali Pauels, navodi se da snimci sa terena pokazuju da Vlada Crne Gore kontinuirano toleriše očiglednu devastaciju korita Tare i zanemaruje konkretne preporuke evropskih institucija kada je u pitanju zaštita te reke.

„Snimci koje je Istraživački centar MANS-a napravio prethodne sedmice pokazuju da je CRBC otvorila još jednu nelegalnu deponiju za odlaganje materijala koji nastaje bušenjem tunela, a da su u potpunosti izostale bilo kakve mere zaštite na kojima u kontinuitetu insistira EU“, kaže se u pismu.

Navodi se da su snimci sa terena načinjeni u nekoliko navrata ovog proleća pokazali da količina građevinskog otpada na obalama Tare samo raste, ali i da CRBC nesmetano otvara nove deponije, bez kontrole nadležnih organa.

Sve to se, kako su kazali iz NVO, dešava uprkos apelima sa važnih međunarodnih adresa.

Navodi se da je i izveštaj UNESCO-a, objavljen pre nekoliko dana, demantovao resornog ministra Pavla Radulovića, koji je u medijskim istupima tvrdio da je sa rekom sve u redu i da devastacije nema.

„Ipak, UNESCO navodi da će ostati vidljive posledice izgradnje autoputa na reku Taru, uprkos planu remedijacije, ali i da reka trpi još uvek nejasne posledice zbog izvođenja radova u njenom koritu, kao i da se mora doneti hitan plan upravljanja tim posledicama i uticajima“, kaže se u pismu.

Potpisnici pisma traže od Evropske komisije traže da od Vlade Crne Gore zahteva poboljšanje transparentnosti projekta izgradnje autoputa koja je, kako su kazali, na izuzetno niskom nivou.

„Budući da je velika većina informacija o projektu proglašena tajnom, a da i ono malo informacija koje su javne ili do kojih se dođe kroz terenski rad – otkrivaju velike probleme u realiziji projekta“, navodi se u pismu.

NVO su apelovale na Direktorat da u svojoj komunikaciji sa crnogorskim zvaničnicima „iznova adresiraju pitanje zaštite reke Tare od uticaja izgradnje autoputa, ali i hroničnog nedostatka informacija kada je u pitanju ovaj projekat“.

Milisav Pajević

Pogled na svet kroz zelene naočare

Foto: Ljiljana Tubić
Foto: Ljiljana Tubić

Prema uvreženoj metafori, za optimističan pogled neophodne su ružičaste naočare. Ipak, usred današnje sveopšte degradacije prirode, dobro je gledati i kroz zeleno obojena stakla. Kada vam neko kaže da je oduvek želeo da dokuči kako voda iz zemljišta stigne baš do svakog lista na drvetu, budite sigurni da ta osoba posmatra svet kroz zelene naočare.

Upravo takvu perspektivu ima i Ljiljana Tubić, doktor bioloških nauka na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, koja je odnedavno na postdoktorskim studijama u Brnu, u Češkoj. Između rada u laboratoriji, mozganja oko novih projekata i upoznavanja sa novim prebivalištem, pronašla je vreme da zadovolji i našu radoznalost o poreklu njene opčinjenosti biljkama.

Ljiljana nam je otkrila značaj Dana fascinacije biljkama za „ozelenjavanje“ svesti omladine i naglasila da je neophodno da svi građani daju svoj doprinos da bismo dosegli ideal održive poljoprivrede.

EP: Koordinator ste međunarodne manifestacije Dan fascinacije biljkama na nacionalnom nivou. S kojim ciljem se ona organizuje i da li je bio veliki odziv građana?

Ljiljana Tubić: Pre tačno godinu dana Evropska organizacija za biljne nauke (EPSO) sa sedištem u Briselu imenovala me je za nacionalnog koordinatora manifestacije Dan fascinacije biljkama. Prošle godine naš cilj je bio da, kroz druženje sa našim sugrađanima na edukativan i kreativan način, ukažemo na značajnu ulogu biljaka u očuvanju životne sredine, što je ujedno i glavna poruka ove manifestacije koja se od 2012.  godine obeležava širom sveta. Naučnici, zajedno sa ljubiteljima prirode, žele da pokažu da je nauka o biljkama izuzetno važna za razvoj poljoprivrede, hortikulture, šumarstva i farmacije. Prošle godine smo ceo dan bili u prilici da zajedno otkrivamo, posmatramo, osećamo i čujemo toliko toga fascinatnog o biljkama, počev od naučnih istraživanja, pa sve do umetnosti i muzike koju stvaramo inspirisani biljkama. Dan smo započeli serijom radionica za decu tokom kojih su učesnici imali priliku da uz postavku kreativnih eksperimenata saznaju sve o fascinantnim pojavama kod biljaka. Druženje smo nastavili uz razmenu pelcera i korisnih saveta za uspešno gajenje biljaka. Pažnju je privuklo takmičenje u pravljenju različitih tipova vertikalnih bašti. Naši sugrađani su bili kreativni, uz izražen timski rad. Tokom čitavog dana mogli smo da uživamo u izložbi umetničkih fotografija „Priroda i društvo“ autorke Branislave Brandić. Uz vrlo interesantna predavanja prošetali smo kroz različite teme i naučili smo nešto novo o orhidejama, mahovinama, organski gajenom grožđu, opasnim biljkama Balkana, kao i o zelenim krovovima Beograda. Veče je bilo posvećeno muzici i nastupu elektro-bluz dua „Ljubičice“. Zadovoljni smo kako je proteklo obeležavanje ove manifestacije izvan okvira našeg Instituta i mislimo da smo uspeli da donekle skrenemo pažnju na značaj biljaka. Stizali su nam pozitivni komentari, kao i poruke roditelja o tome da su deca nakon radionica poželela da sama posade biljku u bašti i da se o njoj brinu.

EP: Kako ste se zainteresovali za fiziologiju biljaka?

Ljiljana Tubić: Oduvek mi je bilo fascinantno da od jednog sićušnog semena izraste tako velika biljka i da voda iz zemljišta stigne do svih listova na jednom drvetu. Pravi je izazov otkrivati šta se sve dešava u listu tokom procesa fotosinteze. Verujem da ćete se složiti sa mnom da je to zaista prava mala zelena fabrika. Na drugoj godini fakulteta sam imala predmet Fiziologija biljaka i zahvaljujući izuzetno slikovitim i inspirativnim predavanjima našeg profesora dr Zlatka Gibe zakoračila sam u taj svet. Ima toliko pojava kod biljaka o kojima želim dalje da saznajem i da učestvujem u istraživanjima koja će omogućiti biljkama da se lakše izbore sa problemima koji su nastali kao posledica klimatskih promena.

Foto: Pixabay

EP: Poljoprivredi se pripisuje 13 odsto štetnih emisija i ovaj sektor se smatra drugim svetskim emiterom po veličini. Šta smatrate ključnim koracima ka održivoj poljoprivredi?

Ljiljana Tubić: Smatram da je potrebno da se svi uključimo u pronalaženje ključnih stavki kojima će se postići ravnoteža između povećanja produktivnosti u poljoprivredi i zaštite životne sredine. Bitna su istraživanja u laboratoriji, ali i svakodnevni rad na terenu uz primenu tih znanja u edukaciji lokalnog stanovništva o promenama u poljoprivrednoj proizvodnji. Najviše pažnje bi trebalo posvetiti poboljšanju kvaliteta zemljišta, prirodnih izvorišta vode i očuvanju raznovrsnosti živog sveta. Napuštena poljoprivredna zemljišta trebalo bi obnoviti i naseliti autohtonim biljnim i životinjskih vrstama.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Ostatak intervjua pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019.

Raspisan drugi po redu ovogodišnji konkurs za pomoć pčelarima u Vojvodini

Foto: pixabay

Nakon velikog pomora pčela koji je krajem maja zadesio pčelare u okolini Kikinde, tim povodom je u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo održan radni sastanak sa predstavnicima Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine i Udruženja pčelara “Kikinda”.

Foto: pixabay

Nakon što se upoznao sa podacima o pretrpljenoj šteti pčelara, te da je nekima od njih pčelarstvo jedini izvor prihoda, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević doneo je odluku da raspiše novi, drugi po redu ovogodišnji konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za sufinansiranje investicija u pčelarstvo na teritoriji AP Vojvodine.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je prepoznao nastali problem i izašao u susret pčelarima, kako bi uspeli da u kratkom roku bar delimično prevaziđu nastalu štetu.

Za ovaj konkurs je izdvojeno više od šest miliona dinara za nabavku novih pčelinjih društava.

Pravo da učestvuju na ovom konkursu imaju sva lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, ali će prednost imati oni pčelari koji su pogođeni pomorom pčela.

Konkurs je raspisan 18. juna i otvoren je do utroška sredstava, zaključno sa 25. junom 2019. godine.

Milisav Pajević

Javni poziv za Program podsticajnih mera za oblast turizma u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore raspisali su Javni poziv za Program podsticajnih mera za oblast turizma u vrednosti od 800.000 evra.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Mere bi trebalo da doprinesu unapređenju turističke ponude, povećanju prihoda u turizmu, produžetku sezone i povećanju zaposlenosti stanovništva.

Korisnici, među kojima su građani, seljani, privredna i sportska društva, pravna lica, nevladine organizacije, udruženja, lokalne turističke organizacije, moći će da apliciraju za nepovratna sredstva u šest oblasti u narednih 21 dan koliko traje poziv.

Državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović naglasio je da prioritet imaju projekti koji se realizuju u pred i post sezoni, kako bi ostvarili cilj da Crna Gora bude celogodišnja turistička destinacija.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, pozvala je sve zainteresovane da se prijave na program mera ceneći da itekako utiču na kvalitet turističke ponude ali i na život domaćeg stanovništva koje realizuje projekte.

Generalni direktor Direktorata za turistički razvoj i turističku destinaciju Ćazim Hodžić posebno je ukazao na značaj mera kojima se sufinansira ponuda seoskih domaćinstava, kojih je danas 90 registrovanih u Crnoj Gori.

Podizanje kvaliteta usluga u seoskim domaćinstvima jedna je od dve stavke prve podsticajne mere koja se odnosi na razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju ponudu.

Kako je pojasnio rukovodilac Direkcije za praćenje i razvoj manifestacija Nikola Ražnatović prva mera iznosi 190.000 evra.

Druga mera predstavlja sufinansiranje organizovanja udruženja izdavalaca privatnog smeštaja, dok je treća predviđena za organizovanje manifestacija i iznosi 275.000 evra.

Četvrta mera odnosi se na razvoj MICE (biznis) turizma, što će se sufinansirati do iznosa od 50.000,00 evra. Peta mera je namenjena promociji destinacije putem međunarodnih događaja u inostranstvu.

Novitet je mera broj šest koja se odnosi na podršku subjektima koji promovišu tradicionalnu crnogorsku kuhinju i proizvode u Crnoj Gori i inostranstvu, za šta je namenjeno 15.000 evra.

Milisav Pajević

Beograd sanira posledice nevremena

Foto: Milisav Pajević

Sve komunalne službe rade na otklanjanju posledica nevremena koje je u sredu zahvatilo Beograd, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Foto: Milisav Pajević

Nakon sastanka sa direktorima javnih preduzeća i šefovima komunalnih službi u Skupštini Grada Beograda, Vesić je istakao da se pokazalo da Grad Beograd dobro funkcioniše u situacijama poput jučerašnje, koje nisu uobičajene.

„Nevreme koje je zahvatilo Beograd bilo je najveće od katastrofalnih poplava 2014. godine”, rekao je Goran Vesić nakon sastanka koji je, kako je naveo, održan da bi se proverilo šta je noćas urađano na saniranju posledica jakog nevremena i podelili zadaci za današnji dan.

On je ukazao da nikada u novijoj istoriji, u tako kratkom intervalu, nije za 35 minuta palo toliko mnogo kiše u prestonici Srbije, što je napravilo dosta problema u funkcionisanju grada i dodao da je do jutros na terenu bilo oko 700 radnika različitih preduzeća koji su otklanjali posledice nevremena – iz „Gradske čistoće”, „Beogradskog vodovoda i kanalizacije”, „Zelenila – Beograd”, „Parking servisa”, „Beogradvoda”…

Vesić je ukazao da je JKP „Zelenilo – Beograd” imalo oko 70 prijava i da su njihovi radnici tokom noći uspeli da otklone drveće koje je palo na saobraćajnice, kao i sve grane koje su zaustavljale saobraćaj.

Zamenik gradonačelnika je naveo i da je dobijeno devet prijava za oštećenje automobila, koje će grad nadoknaditi tamo gde je reč o javnim površinima. On je dodao da je „Gradska čistoća” imala posla sa oko 42 podzemna kontejnera, koji su kupljeni pre pet godina i koji su se otvorili tokom oluje.

„Svi oni su sanirani – naveo je Vesić, dodajući da će „Beogradski vodovod i kanalizacija”, zajedno sa radnicima „Gradske čistoće”, čistiti šahtove i slivnike gde se nakupilo dosta mulja i peska.

„Danas ćemo završiti taj posao kako tokom novih padavina, koje se očekuju tokom dana, slivnici ne bi bili zapušeni”, poručio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika najavio je radove i u delovima grada koji se smatraju kritičnim i gde se čak i prilikom manjih padavina od jučerašnjih skuplja i teže otiče voda.

Vesić je istakao da tokom jučerašnjeg nevremena nije radilo 96 semafora jer nije bilo struje, ali je rekao da je većina popravljena tokom noći.

„U ovom trenutku ne radi 13 semafora”, ukazao je Vesić i najavio da će svi semafori biti popravljeni do 15 sati i stavljeni u funkciju.

Pored toga, kao je naveo, „Beograd-put” i „Putevi Beograda” kontrolišu puteve, a radiće se i na rekonstrukciji ulica u kojima je pričinjena šteta.

Budući da se narednih dana najavljuju nove padavine, Vesić je pozvao građane da slušaju uputstva javnih službi o tome kako da se ponašaju i najavio da će gradske službe nastaviti danas da rade na saniranju posledica.

Milisav Pajević

Tube pasti za zube je bilo nemoguće reciklirati… sve do sada!

Foto: Wikipedia/Sheffield Pharmaceuticals' Private Archives

Ljudi već hiljadama godina unazad prepoznaju vezu između održavanja oralne higijene i zdravlja. S tim uzročno-posledičnim odnosom na umu su i izumeli odgovarajuće alate za pranje zuba slične modernim četkicama i prahove namenjene njihovom beljenju, čišćenju usne duplje i osvežavanju daha.

Veruje se da su još 5000 godina pre nove ere Egipćani stvorili preteču paste za zube. Ipak, sastojci egipatske pra-paste korišćene u navedene svrhe bili su različiti od onih u današnjim pastama. Da li biste se odvažili da zube perete mešavinom pepela volovskih kopita, spaljenih ljuski jaja i magmatske stene plovućac?

Ni ja!

Grci i Rimljani su, s druge strane, davali prednost nešto agresivnijim pastama za zube, sačinjenim od drobljenih kosti i školjki. Kinezi su u svoje dodavali so i različite biljke poput ženšena i nane.

I ovo su takođe vrlo neprimamljiva rešenja, ako mene pitate!

Početkom 19. veka je otpočeo proces osavremenjivanja smese za pranje zuba. Sapun i kreda postaju sastavne komponente pasti, koje su se skladištile u raznovrsnim posudama, pa čak i u staklenim teglicama.

Foto: Wikipedia/Sheffield Pharmaceuticals’ Private Archives

Poslednja decenija istog veka donosi revolucionarnu promenu, ali u drugom polju – kompanije su na tržište izbacile paste u tubama, prvobitno napravljene od lima i olova po uzoru na ambalažu u koju su se pakovale tempere za slikanje. Nestašica metala tokom Drugog svetskog rata je utrla put upotrebi plastike za proizvodnju tubi.

Najveći neprijatelji svojoj životnoj sredini smo mi sami – a plastika je samo jedno od sredstava kojim je uništavamo.

Ne samo da neodgovornim odlaganjem plastičnog otpada “kitimo” drveće i prljamo okeane, već i sam nastanak plastike, u kom učestvuju i naftni derivati, ima negativan uticaj po planetu. Problem je mnogostruko veći ako to razarajuće dejstvo ne možemo, uslovno rečeno, da poništimo kroz reciklažu, što je slučaj sa tubama za paste za zube. Pardon! Što je bio slučaj sa tubama za paste za zube… do skoro.

Proizvođač artikala za oralnu higijenu “Kolgejt” je nedavno saopštio da je trud njegovog istraživačkog tima da smisli alternativno reciklabilno pakovanje – urodio plodom. Pronalazak je tek jedan u nizu mnogih koje kompanija razvija sa ciljem da do 2025. sve proizvode pakuje na održiv, “zeleni” način.

Tube će 2020. debitovati na tlu Severne Amerike, najpre kao “držači” za “Kolgejtove” prirodne paste, a u narednih pet godina će osvojiti njihovu čitavu proizvodnu liniju. Iako su na bazi plastike, upravo ih mogućnost reciklaže čini manje štetnim za naše okruženje. “Kolgejt” će u budućnosti težiti da svoje dostignuće proširi i van kompanijskih okvira.

“Kada naša nova tuba bude potvrdila svoju vrednost među našim mušterijama, planiramo da ponudimo tehnologiju svim proizvođačima plastičnih tuba za široku paletu dobara”, izjavio je Džastin Skala, izvršni potpredsenik i vođa sektora za rast i strategije.

“Ohrabrujući druge da je koriste, mogli bismo da imamo još veći uticaj i da povećamo njenu dugoročnu održivost”, dodao je.

Pre nego što postanu uobičajen prizor na policama supermarketa širom sveta, pored “Kolgejta”, tube treba da zasluže priznanje i ostalih sličnih organizacija.

Jelena Kozbašić

Počela grafička evidencija zemljišnih površina u Srbiji

Foto: Uprava za agrarna plaćanja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja započela je aktivnosti na uspostavljanju Sistema identifikacije zemljišnih parcela (LPIS), koji je jedna od najvažnijih komponenti Integrisanog sistema upravljanja i kontrole (IACS) svih direktnih plaćanja, kao i plaćanja iz mera ruralnog razvoja koja se odnose na površinu, a koji Srbija treba da uspostavi do kraja 2023. godine.

Foto: Uprava za agrarna plaćanja

U prvoj fazi se uz ekspertsku i finansijsku podršku EU (iz IPA nealociranih sredstava) sprovodi pilot projekat i LPIS se uspostavlja na osnovu karata korišćenjem geografskog informacionog sistema.

Glavni ciljevi pilot projekta, koji je započeo 22. janura i traje do 31. oktobra 2019. godine, su: određivanje referentne parcele za Srbiju, izrada metodologije, izrada projektnog zadatka i tehničke specifikacije za LPIS softver i LC (zemljišni pokrivač).

Zaposleni u Upravi za agrarna plaćanja su na osnovu kriterijuma najpre izvršili selekciju jedinica lokalne samouprave u kojima će se raditi pilot projekat. Odabrano je 10 opština: Novi Kneževac, Sečanj, Irig, Sremska Mitrovica, Gornji Milanovac, Požarevac, Golubac, Boljevac, Vlasotince i Leskovac, a u šest njih su određena i poljoprivredna gazdinstva koja učestvuju u projektu.

U digitalizaciji referentnih parcela uključeno je 147 poljoprivrednika.

Prikupljeni su neophodni podaci iz različitih registara (Republičkog geodetskog zavoda, registra poljoprivrednih gazdinstava, Republičkog zavoda za statistiku i dr.) i neophodne slike (ortofoto) iz različitih perioda.

U periodu od 20. do 31. maja održane su i radionice za predstavnike izabranih pilot opština o osnovama digitalizacije poljoprivredne parcele, a potom je urađena i digitalizacija parcela izabranih gazdinstava.

Trenutno se radi analiza dobijenih podataka, nakon koje će biti predložen najpogodniji model referentne parcele za Srbiju: katastarska parcela, poljoprivredna parcela, poljoprivredni blok i fizički blok, ili topografska parcela.

LPIS predstavlja grafičku evidenciju svih zemljišnih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

Najvažniji ciljevi uspostavljanja LPIS je pravednija raspodela podsticaja po površini zemljišta koju poljoprivrednici koriste, kontrola podsticaja, kao i prikupljanje podataka o načinu korišćenja poljoprivrednog zemljišta koji će se koristiti za analitiku i statistiku poljoprivredne proizvodnje.

Za uspostavljanje LPIS potrebno je koristiti digitalne ortofotokarte (DOF) u razmeri 1:5000, digitalne katastarske planove, digitalni model terena (DMT) koji je nužan za definisanje pojedinih atributnih podataka, podaci iz registra prostornih jedinica; podaci iz registra poljoprivrednih gazdinstava i drugi podaci.

Milisav Pajević

Izgradnja 25 automatskih protivgradnih stanica za zaštitu Zapadne Srbije

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović i ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić potpisali su u Beogradu Memorandum kojim je predviđeno da Srbija finansira izgradnju 25 automatskih protivgradnih stanica u podrinjskom delu Republike Srpske.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Realizacija zajedničkog projekta automatske protivgradne zaštite u slivu reke Drine omogućiće dodatnu protivgradnu zaštitu i za poljoprivredne proizvođače u Srbiji, a posebno dela Zapadne Srbije koji je najčešće pogođen gradom.

Ministar Nedimović je objasnio da Srbija ulaže u protivgradni sistem preko Drine jer ima interes da dejstvom sa leve obale reke zaštiti poljoprivredu na svojoj teritoriji.

Ministar je ukazao da postoji problem sa protivgradnom zaštitom zapadnog dela Srbije, jer sistem iz stare SFRJ više ne funkcioniše pa su prostori uz Drinu, poput Malog Zvornika, Bajine Bašte, Ljubovije i ostalih mesta uvek bili izloženi gradu.

Sa druge strane, Republika Srpska nije imala sopstveni interes za pokrivanjem sistemom protivgradne zaštite tog područja, pa je Srbija inicirala potpisivanje ovog sporazuma, dodao je Nedimović.

Kako je naglasio, detalji sistema, koji će se protezati od Zvornika do Ruda i uz 25 protivgradnih stanica imati i 10 antenskih stubova za komunikaciju, biće utvrđeni u studiji a preliminarna procena je da će investicija koja će biti plaćena iz budžeta Republike Srbije biti od 700.000 evra do 800.000 evra.

„Mi na ovaj način branimo ovaj deo Srbije koji je najviše bio izložen gradu u poslednjih deset godina“, naglasio je Nedimović.

Ministar očekuje da će automatski sistem protivgradne zaštite biti spreman da dejstvuje sledeće sezone i dodao da na tom terenu na protivgradnoj zaštiti ništa nije rađeno 30 godina. .

Ministar Boris Pašalić je istakao da neće biti problema oko zemljišta za ovaj sistem jer će on biti postavljen na zemljištu koje kontrolišu „Šume Republike Srpske“ i dodao da bi deo sistema mogao biti izgrađen već do kraja ove godine.

„Lokacije smo odredili, možemo veoma brzo da uđemo u instalaciju tih sistema i očekujem da do kraja godine može da bude instalirano nekoliko lansera“, rekao je Pašalić i dodao da će nove stanice biti deo protivgradnog sistema Republike Srpske.

Milisav Pajević

Održana Evropska rudarska akademija

Foto: Z.Petrović/ Ambasada Švedske
Foto: Z.Petrović/Ambasada Švedske

Rudarstvo je jedna od grana industrije koja će se u Srbiji najviše razvijati tokom narednih  godina, jer zemlja ima veliki rudarski potencijal i veoma je atraktivna za strane investicije, zaključak je četvrte Evropske rudarske akademije održane u Beogradu pod nazivom “Rudarstvo za generacije”.

”Mi danas razgovaramo o saradnji Srbije, ne samo sa Švedskom, već i sa celom Evropskom unijom, upravo zato što osećamo da je Srbija deo odgovora na pitanje odakle će Evropa ubuduće uzimati svoje zalihe, istovremeno stvarajući velike ekonomske potencijale u ovoj zemlji. Otvoriće se mnoga radna mesta i u Evropi i u Srbiji upravo zahvaljujući tome što je Srbija na dobrom putu u sektoru rudarstva” rekao je ambasador Švedske u Srbiji Nj.E. Jan Lundin.On je dodao da je evropskoj industriji potrebna ruda iz Srbije, kao što su zalihe litijuma, a što predstavlja budućnost za automobilsku industriju u Evropi.

Da je Srbija bogata rudarskim nalazištima i kao takva zanimljiva investitorima potvrdio je i državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i enegetike Stevica Deđanski. On je kazao da je od 2004. do 2018. u poslove rudarstva u Srbiji uloženo skoro milijardu evra.

Foto: Z.Petrović/ Ambasada Švedske

”Prepoznati smo kao država u koju vredi ulagati. Na samitu u Torontu Srbija je viđena kao četvrti najveći potencijal u Evropi po brzini izdatih dozvola i trajanju procedura” rekao je Deđanski. On je dodao da su strane kompanije spremne da ulažu novac i da rade istraživanja.

”Pojavljuju se projekti, kao što je Jadar Rio Tinto, očekujemo da se u naredne 3-4 godine otvori rudnik jadarita ili Čukaru peki koji je razvila kanadska kompanija i prodala Kinezima. Planirano je da se otvori rudnik i počne eksploatacija bakra za dve godine, što će biti snažan zamajac za srpsku privredu, a naročito za region Bora i Zaječara” rekao je on i dodao da Srbija insistira na tome da to ne bude ”klasično kopanje sirovina, već da se rude prerađuju i da se otvaraju nova radna mesta”.

Osim brojnih predstavnika rudarskih kompanija, poput Rio Tinto, Mundoro, JK EPS, Dundee Precious, Metals, Mineco, na rudarskoj akademiji bili su i predstavnik EBRD Eric Rasmussen i Peter Handley, šef odeljenja za efikasnost resursa i sirovine Evropske komisije.

Foto: Z.Petrović/ Ambasada Švedske

Govoreći o sirovinama za primenu u baterijama, Handley je rekao da je Evropa veoma voljna da dobija sirovine, naročito kritične sirovine za baterije iz Srbije.

”Mnogo je projekata trenutno aktuelno, između ostalih i izgradnja fabrika baterija. Biće nam potrebno nekoliko ogromnih fabrika unutar Evrope” rekao je on i dodao da je ova inicijativa potvrda da je Evropa spremna da ulaže u Srbiju.

Konferenciju su organizovali Vladina kancelarija Švedske, ambasada Švedske u Beogradu i Biznis Švedska, zajedno sa partnerima Ministarstvom rudarstva i energetike Srbije, ambasadom Finske, Privrednom komorom Srbije i Evropskom rudarskom industrijom.

Bez panike i straha, Beograd nema otrovnih zmija!

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Sve zmije su u Srbiji zakonom zaštićene vrste. Ne treba ih ubijati jer je korist od njih višestruka.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Jedna od najbitnijih uloga zmija u prirodi, s obzirom na to da su predatori, jeste regulacija brojnosti sitnih sisara, pre svega, glodara koje smatramo štetočinama, a njihovo prisustvo znači da je sredina zdrava.

U Srbiji živi deset vrsta zmija, od čega su tri otrovnice – poskok, šarka i bosanski šargan.

Iz Zavoda za zaštititu prirode Srbije kažu da na teritoriji Beograda nema prirodno otrovnih zmija, a već od 50 ili 60 kilometara južno od Save i Dunava počinje da se javlja poskok kao otrovna vrsta.

Poskok je ujedno i najzastupljenija otrovna vrsta u Srbiji.

Šarki ima mnogo manje i one naseljavaju samo visoka planinska područja, dok bosanski šargan naseljava uglavnom staništa na Prokletijama i Šar planini.

U Beogradu nema otrovnica, ali ima smukova.

U Beogradu se najčešće mogu videti stepski smukovi, koji mogu dostići dužinu i do 200 centimetara, ali su potpuno bezopasni.

Period aktivnosti zmija počinje svakog proleća i traje sve do sredine jeseni.

Međutim, usled nestabilnih vremenskih uslova, kiše, poplava i porasta podzemnih voda, kao i visokih temperatura, zmije obično traže sklonište u podrumima zgrada, kuća, dvorištima, živicama i parkovima. Zbog velikih vrućina zmije se ovih dana mogu češće naći u hladovini nego na suncu.

Na povećan broj zmija u gradovima utiče i sezona parenja koja je u toku i mogu se naći i na mestima na kojima ih obično ne očekujemo.

Sezona parenja traje 15 dana, u kojima je njihova aktivnost pojačana, hormoni im rade, tako da ne obraćaju pažnju gde se nalaze. Budući da zmije vode samotnjački način života, posle sezone parenja će se povući.

U potrazi za hranom mogu se videti na đubrištima gde ima puno pacova, miševa i drugih glodara kojima se hrane. Trenutno se zbog vrućine kriju po žbunovima i drveću, podrumima.

Kako bismo mogli pravilno da se ponašamo ukoliko se nađemo u blizini zmije, potrebno je znati napraviti razliku između otrovnica i neotrovnica.

Neke od karakteristika otrovnih zmija u odnosu na neotrovne su: izražena trouglasta glava, obla fizionomija, nemaju uočljiv vrat, kraće su i deblje, često tromije, poseduju romboidnu ili cik-cak šaru.

Neotrovne zmije prilikom ujeda ostavljaju trag od nekoliko nizova zuba, dok otrovne uvek ostavljaju trag od dve rupice.

Ukoliko dođe do ujeda otrovnice, neophodno je odmah otići do lekara.

Ukoliko nema u blizini bolnica važno je ne paničiti, istisnuti otrov rukama i piti dosta tečnosti.

Smrtni ishodi su, u slučaju ujeda naših otrovnica, izuzetno retki. Ako dođe do ujeda zmije koja nije otrovna, neće biti nikakvih posledica, ali je najbolje odmah otići do najbliže zdravstvene ambulante da bi stručno medicinsko osoblje očistilo ranu, kako ne bi došlo do infekcije.

Neke od mera koje možemo primeniti kako bismo izegli susret sa zmijama jesu da se u prirodi krećemo utabanim stazama i štapom udaramo u zemlju kako bi najavili naš dolazak i zmija na vreme pobegla, dobro osmotrimo prostor oko sebe ukoliko boravimo na otvorenom, ukoliko želimo da imamo piknik u prirodi u hladu, proveriti mesto kako se ne bi desilo da se i zmije sklanjaju od sunca u tom hladu, nosimo dugačke pantalone i zatvorenu obuću, dok je jedini način da sprečimo zmije da se nađu u kućama i stanovima jeste da zatvaramo vrata i prozore kada nismo tu.

Milisav Pajević

Održivi urbani transport i mobilnost važni za očuvanje životne sredine

Foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore

Državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Angelina Živković, otvorila je sa Rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori, Fionom McCluney, Generalnom direktorkom Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivanom Vojinović i Šefom jedinice za međunarodne održive strategije nemačke Agencije za životnu sredinu, Hans-Joachim Hermannom, dvodnevnu radionicu u Budvi na temu „Održivi urbani transport i mobilnost: politike i prakse na osnovu UNECE-ovih pregleda uticaja na životnu sredinu”.

Foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore

Glavni ciljevi dvodnevne radionice posvećeni su: obezbeđenju platforme za zemlje istočne i jugoistočne Evrope i Kavkaza da podele svoja iskustva u rešavanju pitanja održivog transporta i da podrže saradnju između relevantnih stručnjaka za transport i životnu sredinu; razmotranje mogućnosti i izazova koji trenutno usporavaju razvoj održivog transporta, s obzirom na implementaciju ciljeva održivog razvoja; poboljšavanje razumevanja dostupnih alata i instrumenata za podršku održivom transportu; razmatranje i identifikovanje rešenja za prevazilaženje izazova i uklanjanje uskih grla u oblasti održivog transporta.

Dvodnevna radionica podeljena je u pet sesija: prioritetna pitanja za prelazak na održivi transport; alati i instrumenti za podršku održivom urbanom transportu/mobilnosti i smanjenje zagađenja vazduha za mobilne izvore emisija; prilike u razvoju i izazovi za razvoj politika održivog transporta; interaktivna sesija o identifikaciji praktičnih rešenja u prioritetnim oblastima za podršku održivom urbanom transportu i mobilnosti; i interaktivna sesija o identifikaciji narednih koraka za implementaciju preporuka Izveštaja o preformansama životne sredine (EPR) vezanih za transport i životnu sredinu.

Živkovićeva je u svom uvodnom izlaganju govorila o značaju balansiranog pristupa i investiranja u održavanje i razvoj saobraćajne infrastrukture i usluga.

Naglasila je da je strateški razvojni cilj Crne Gore održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će smanjiti razvojni jaz zemlje u odnosu na prosek EU i povećanje kvaliteta života svih njenih građana i da će strateški ciljevi definisani novom Strategijom razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035, na koju je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje i čije usvajanje se očekuje do kraja juna od strane Vlade Crne Gore, upravo doprineti podsticanju i razvoju održivog transporta.

Pozitivni uticaji Strategije razvoja saobraćaja se očekuju kao rezultat implementacije strateških i specifičnih ciljeva i njima pripadajućih mera. Strateški ciljevi se odnose na ekonomsko blagostanje; dostupnost, obavljanje operacija i kvalitet usluga; sigurnost i bezbednost; integracije u EU i ekološku održivost.

Na dvodnevnoj radionici učestvuju predstavnici velikog broja zemalja – Crne Gore, Albanije, Azejberdžana, Jermenije, Bosne i Hercegovine, Belorusije, Gruzije, Italije, Rumunije, Severne Makedonije, Srbije, Ukrajine, kao i predstavnici institucija kao što su UNECE, EBRD, Univerzitet Milano-Bicocca, ISPRA, nemačka Agencija za životnu sredinu itd.

Radionica se održava pod pokroviteljstvom Ekonomske komisije UN za Evropu (UNECE), nemačkog federalnog Ministarstva za životnu sredinu, očuvanje prirode i za nuklearnu bezbednost, Umwelt Bundesamt i Ministarstva održivog razvoja i turizma Vlade Crne Gore.

Milisav Pajević

Srbija i Rusija unapređuju saradnju u oblasti vanrednih situacija

Foto: MUP Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović razgovarao je juče sa zamenikom ministra za civilnu zaštitu i vanredne situacije Ruske Federacije Aleksandrom Čuprijanom o unapređenju saradnje dveju zemalja u oblasti vanrednih situacija.

Foto: MUP Srbije

Stefanović i Čuprijan su u Ufi, na marginama 10. međunarodnog skupa visokih zvaničnika zaduženih za pitanja bezbednosti, razgovarali o predstojećoj međunarodnoj vežbi „Srbija 2019“ u oblasti upravljanja posledicima vanrednih situacija, koju će organizovati ova dva ministarstva.

Čuprijan je, povodom pomenute vežbe spasilačkih timova koja će biti održana od 25. do 27. juna ove godine u Nišu, najavio posetu Srbiji, i istovremeno izrazio zahvalnost Stefanoviću na dosadašnjoj dobroj saradnji između dva ministarstva.

Milisav Pajević

Mekdonalds otvorio restoran za pčele (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najmanji restoran na svetu je zvanično otvoren. Novi Mekdonalds restoran u Švedskoj, ne služi pomfrit i hamburgere, ni bilo kakvu drugu hranu ali je pun “zadovoljnih mušterija”.

U pokušaju da pomogne u zaštiti pčela, Mekdonalds je angažovao švedsku kreativnu agenciju NORDDDB da dizajnira najmanji restoran „McHive” („Mek košnice”). U pitanju su potpuno funkcionalne košnice opremljene svim onim što je ugroženim insektima neophodno da bi napredovali.

Ideja za „McHive” razvijena je kao odgovor na postojeće napore za održivost u mnogim švedskim Mekdonalds restoranima, gde su pojedine prodavnice na svojim krovovima postavile košnice.

Kako kažu iz NORDDDB, inicijativa je počela lokalno, ali sada raste, a sve više franšiza se priključuje ovakvim akcijama, te sređuje bašte oko svojih restorana, neguje travu i cveće oko svojih restorana, ali i sve one biljke koje su važne za dobrobit restorana.

„McHive” je sada spreman da primi na hiljade “gostiju” koji će uživati oko svojih novih objekata gde će stvarati saće za skladištenje meda i polena.

Proteklih deset godina, naročito u SAD i Evropi, pčelarstvo beleži gubitke više od 30 odsto, što je znatno više nego što se smatra normalnim i održivim. Jedna od četiri pčele u Americi je u opasnosti od izmiranja. Široko rasprostranjena upotreba pesticida, gubitak staništa i klimatske promene su samo neke od pretnji za ove insekte.

Željka Vesić

Održana radionica za decu o očuvanju Dunava

Foto: Vode Vojvodine

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Republička direkcija za vode, prošle subote je na Zemunskom keju, organizovala centralnu proslavu Dana Dunava.

Foto: Vode Vojvodine

U manifestaciji su učestvovali JVP „Vode Vojvodine“, Opština Zemun, EU info centar, WWF – Svetski fond za zaštitu divljih životinja, Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ i mnogi drugi.

JVP „Vode Vojvodine“ je kroz edukativnu radionicu „Кanalijana Džons“ upoznalo decu, ali i odrasle, sa biljnim i životinjskim svetom na kanalima Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav.

Na platou kod restorana Venecija bila je postavljena instalacija „Sačuvajmo Dunav“, a najmlađi su učestvovali u brojnim aktivnostima edukativno-zabavnog karaktera, o zaštiti životne sredine, prirodi i naravno reci Dunav u čijem slivu se nalazi čak 92 odsto teritorije naše zemlje.

Ova manifestacija je jedan od načina da se podigne svest o očuvanju Dunava kao jedne od najlepših evropskih reka, isticanja njegovog značaja za ljude koji žive u slivu, a istovremeno i kao apel na racionalniju upotrebu vodnih resursa.

Zvanični Međunardni Dan Dunava obeležava se 29. juna, na dan kada je potpisana Međunarodna konvecije o saradnji na zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav (ICPDR).

Milisav Pajević

Zajedničkim ulaganjem građana do solarne Pecke

Foto-ilustracija: Pixabay

Nadomak Mrkonjić Grada u Bosni i Hercegovini, između planina gde izvire reka Sana, se smestilo selo Pecka. Osunčano i obdareno čudima prirode, ono pruža dom dobrim i vrednim ljudima. Pomoću projekta “Solarna Pecka”, žitelji tog mesta nastoje da “otmu” pokoji sunčev zrak za proizvodnju energije za tamošnji Centar za posetioce, te da na taj način udruženim snagama daju sopstveni doprinos na frontu sa klimatskim promenama i da istovremeno podstaknu razvoj ruralnih sredina poput njihove.

Foto-ilustracija: Pixabay

Seme kampanje “Da nam Pecka bude solarno selo!” je bilo posađeno još u maju 2016. Tada su meštani priveli kraju renoviranje oronule seoske škole i krajnji rezultat njihovog marljivog rada je ugledao svetlost dana – Centar za posetioce danas predstavlja okupljalište domaćeg stanovništva i stranaca, muškaraca i žena, omladine i starijih generacija.

Tri godine kasnije, stanovnici Pecke su odlučili da krov objekta, koji su oživeli udruženim snagama, u saradnji sa Centrom za životnu sredinu, oplemene solarnim panelima za proizvodnju električne i toplotne energije.

U trenutku pisanja teksta, oni su ostvarili 56 odsto svog cilja – od neophodnih 6000 dolara kroz model grupnog finansiranja, tzv. crowdfunding, su prikupili 3386 dolara zahvaljujući građanima iz čitave Bosne i Hercegovine, Evrope i sveta kojima je stalo do zdravih životnih uslovima i poboljšanja kvaliteta vazduha.

I vi možete da budete jedan od protagonista njihovog “pozdrava Suncu”! Više informacija pronaći ćete na sledećem linku: https://www.indiegogo.com/projects/solarna-pecka#/.

Jelena Kozbašić

Počeo transport odlagača u „TE- КO Кostolac“

Foto: Elektroprivreda Srbije

Sa montažnog placa površinskog kopa „Drmno“ počeo je transport odlagača, kapaciteta 8.500 kubika na sat, na radnu poziciju na kopu.

Foto: Elektroprivreda Srbije

Na osnovu izveštaja komisije za tehnički pregled i prijem opreme kojim je data saglasnost o spremnosti odlagača za transport, zvaničan nalog da počne taj posao dao je Milorad Grčić , v. d. direktora JP „Elektroprivreda Srbije“.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić rekao je da je reč o značajnom segmentu u realizaciji planova i ključnih projekata u „Elektroprivredi Srbije“ u trenutku kada se uspešno privodi kraju prva faza projekta u Кostolcu.

Novi BTO sistem deo je druge faze modernizacije TE „Кostolac B“, a projekat u Кostolcu realizuje se na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Кine.

Antić je naveo da je ukupna vrednost druge faze projekta modernizacije TE „Кostolac B“, koji podrazumeva izgradnju novog bloka i povećanje proizvodnje na kopu „Drmno“, 715,6 miliona dolara.

Cilj projekta je povećanje kapaciteta PК „Drmno“ sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje, a ukupna vrednost ugovora za izgradnju šestog BTO sistema iznosi 97,6 miliona dolara.

On je dodao da je obavljen dobar posao, kao i da je veoma važno da su učestvovale i srpske kompanije koje tako stiču potrebna znanja i iskustva za učešće u velikim projektima.

Ministar rudarstva i energetike je rekao da Elektroprivreda Srbije ima snažnu podršku Vlade Srbije i predsednika Vučića da nastavi sa ozbiljnim investicijama. On je rekao da EPS i ove godine postiže značajne rezultate i da je proizvodnja uglja veća za 900.000 tona nego prošle godine, što je povećanje od 5,1 odsto.

V. d. direktora EPS-a Milorad Grčić je tom prilikom rekao da je danas veliki dan za EPS, posebno za rudarski sektor.

„Svedoci smo da se poslednjih nekoliko godina, posebno u poslednjih pet godina značajno intenzivnije ulaže u rudarski sektor”, rekao je Grčić. i dodao da se gradi se novi Blok B3 u Кostolcu i nadam se da će iz dana u dan gradnja ići sve bolje. Novi sistem omogućiće povećanje proizvodnje uglja sa devet na 12 miliona tona godišnje u Кostolcu, a u Кolubari planiramo da nabavimo dva kompletno nova sistema.

Početak transporta odlagača, ukupna dužine 135 metara i težine oko 1.500 tona još jedan je korak ka završetku priprema za početak rada novog bloka „Кostolac B3“, najvažnijeg energetskog projekta u Srbiji decenijama unazad.

On je dodao da je odlagač čiji je transport danas počeo moderan i da se uklapa u cilj da se nabavlja najmodernija i najbolja oprema koja će ostati budućim generacijama. Ugovorena vrednost odlagača iznosi 18,9 miliona dolara.

CMEC (China Machinery Engineering Corporation) je nosilac projekta, a isporučilac opreme za odlagač je FLSmidth (bivši Sandvik). Mašinsku montažu odlagača uradila je firma „Feromont inženjering“ iz Beograda, a elektro montažu firma „Mikrokontrol“.

Milisav Pajević