Home Blog Page 86

EU usvojila 47 strateških projekata za kritične sirovine, na listi nema Jadra

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija (EK) je prvi put usvojila listu od 47 strateških projekata za jačanje domaćih kapaciteta strateških sirovina, čime će se ojačati evropski lanac vrednosti sirovina i diverzifikovati izvori snabdevanja.

EU je postavila cilj da do 2030. godine iskopava 10 odsto potrebnih sirovina, prerađuje 40 odsto i reciklira 25 odsto, što bi značajno doprinelo zelenoj i digitalnoj tranziciji Evrope.

Na spisku za sada nema Srbije, a time ni projekta eksploatacije litijuma u dolini Jadra. Međutim, odluka o prijavama za projekte smeštene u trećim zemljama biće doneta kasnije.

Novi strateški projekti predstavljaju značajnu prekretnicu u provedbi Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA).

Ovih 47 strateških projekata nalazi se u 13 država članica EU: Belgiji, Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Estoniji, Češkoj, Grčkoj, Švedskoj, Finskoj, Portugalu, Poljskoj i Rumuniji.

Od toga, 25 projekata pokriva vađenje, 24 preradu, 10 recikliranje i dva zamenu kritičnih sirovina.

Pročitajte još:

Projekti obuhvataju 14 od 17 strateških sirovina navedenih u Zakonu o kritičnim sirovinama, uključujući litijum (22 projekta), nikl (12 projekata), kobalt (10 projekata), mangan (sedam projekata) i grafit (11 projekata), što će posebno koristiti lancu snabdevanja sirovinama za baterije u EU.

„Ovi projekti će omogućiti EU da u potpunosti ispuni ciljeve za eksploataciju, preradu i reciklažu litijuma i kobalta do 2030. godine, uz značajan napredak za grafit, nikl i mangan. Osim toga, strateški projekti koji uključuju magnezijum (jedan projekat) i volfram (tri projekta) doprineće otpornosti odbrambene industrije EU, koja se oslanja na ove materijale”, saopšteno je iz EK.

Za operativno pokretanje 47 strateških projekata očekuje se ukupna kapitalna investicija od 22,5 milijardi evra.

Predviđeno je da za projekte eksploatacije proces izdavanja dozvola neće trajati duže od 27 meseci i 15 meseci za ostale projekte. Trenutno, procesi izdavanja dozvola mogu trajati od pet do 10 godina.

Energetski portal

Savremene tehnologije u upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (Metalwork Company)

Proizvodnja čvrstog komunalnog otpada, koja je 2023. godine iznosila 2,3 milijarde tona, do 2050. godine biće povećana na 3,8 milijardi tona. U 2020. godini, globalni direktni troškovi upravljanja otpadom procenjeni su na 252 milijarde dolara, dok se, uzimajući u obzir skriveni trošak zagađenja, lošeg zdravlja i klimatskih promena zbog loših praksi odlaganja otpada, ukupni trošak popeo na 361 milijardu dolara. Bez hitne akcije, do 2050. godine ovaj trošak mogao bi se skoro udvostručiti na 640,3 milijarde dolara. Ove zabrinjavajuće brojke dolaze iz izveštaja Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), pod nazivom Globalni pregled upravljanja otpadom 2024 (eng. Global Waste Management Outlook 2024). Modeliranje u izveštaju pokazuje da bi stavljanje otpada pod kontrolu preduzimanjem mera prevencije i upravljanja otpadom moglo da ograniči neto godišnje troškove do 2050. godine na 270,2 milijarde dolara, čime bi se izbegla dalja ekonomska i ekološka šteta.

U okviru globalnih napora da se postigne koncept nultog otpada, poznat i kao WasteZero, najvažniji cilj je smanjenje samog nastanka otpada. Iako ponovna upotreba i reciklaža značajno doprinose održivosti i smanjenju zagađenja, ovi procesi i dalje zahtevaju dodatne resurse, poput energije i vode. Kako je potpuno zaustavljanje proizvodnje otpada trenutno nedostižan cilj, ipak ostaje ključno usmeriti napore na razvoj novih tehnologija i unapređenje postojećih metoda za efikasnije i održivije upravljanje otpadom, uključujući njegovu reciklažu i ponovnu upotrebu. Savremeni svet suočava se sa brojnim izazovima, ali isto tako otvara vrata inovacijama koje omogućavaju efikasnije prevazilaženje tih problema. Tehnološki noviteti poput veštačke inteligencije, robotike i bioinovacija čine industriju otpada efikasnijom i održivijom, postavljajući temelje za bolje upravljanje resursima i smanjenje ekološkog otiska.

U FOKUSU:

Inovacije iz sveta

U nastavku ćemo predstaviti nekoliko inspirativnih primera iz različitih delova sveta koji su kroz inovacije i razvoj odgovarajućih tehnologija pokazali da primena cirkularne ekonomije i održivog upravljanja otpadom predstavlja cilj koji je potpuno ostvariv.

Foto-ilustracija: Pixabay (recyclind)

Na početku svakog procesa upravljanja otpadom nalazi se njegovo sortiranje, ključno za postizanje visokog stepena reciklaže i smanjenje količine otpada koji završi na deponijama. U tom kontekstu, tehnološke inovacije, kao što su automatizovani sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji i robotici, igraju važnu ulogu u optimizaciji ovog procesa. S obzirom na složenost i raznolikost sadržaja otpada, savremene tehnologije omogućavaju brže, preciznije i ekološki prihvatljivije rešavanje izazova sortiranja. Veštačka inteligencija i digitalizacija polako se integrišu u ove procese, prepoznajući materijale i optimizujući procese bez potrebe za ljudskom intervencijom. Jedna od tehnologija koja se takođe primenjuje u sortiranju otpada jeste LiDAR. Koristeći svetlosne impulse, precizno identifikuje otpad i prepoznaje materijale, što su važne informacije u daljim koracima sortiranja otpada. Jedna od inovacija u procesu sortiranja otpada dolazi iz Finske. Razvijena od strane finske kompanije ZenRobotics, ova inovacija kombinuje tehnologiju i veštačku inteligenciju koje se koriste u postrojenjima za reciklažu kako bi se izdvojili vredni materijali visoke čistoće iz različitih vrsta otpada, poput građevinskog i komunalnog. Roboti prepoznaju i sortiraju otpad različitih oblika, težine i veličine. Osim što se poboljšava efikasnost reciklaže i smanjuju troškovi, povećava se i bezbednost zaposlenih zato što roboti preuzimaju teške i opasne poslove. Ovako dobijeni vredni materijali visoke čistoće mogu ponovo da se upotrebe i pretvore u nove visokokvalitetne sekundarne sirovine.

Iako velika postrojenja za sortiranje i reciklažu predstavljaju nešto bez čega efikasno upravljanje otpadom ne bi bilo moguće, postoje načini na koje možemo doprineti ovom procesu i iz svojih domova. Bio-otpad je vrsta otpada kojim je moguće upravljati u kućnim uslovima, kroz specijalizovane kante za smeće za kompostiranje. Tehnologija omogućava da se kuhinjki otpad jednostavno odlaže u kante malih dimenzija, pretvarajući ga u korisno organsko đubrivo. Korak dalje učinila je kompanija koja se nalazi u Izraelu. Naime, kompanija Home – Biogas razvila je tehnologiju za pretvaranje organskog otpada u bio-gas. Njihov sistem, namenjen domaćinstvima sa dvorištem, koristi proces anaerobne digestije. Pojednostavljeno, reč je o razgradnji organskih materijala bez prisustva kiseonika, a krajni rezultat je dobijanje bio-gasa koji se koristi za kuvanje.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA

Još nekoliko dana ostalo za prijavu: konkurs {ZAJEDNO} za održive ideje kompanije dm traje do 28. marta

Foto: DM {ZAJEDNO}

Održivost, ekološka svest i odgovoran odnos prema životnoj sredini teme su od ključnog značaja u savremenom svetu. Konkurs {ZAJEDNO} za održive ideje kompanija dm drogerie markt organizuje upravo s ciljem podrške ekološki orijentisanim projektima. Prijave su otvorene do 28. marta do 23:59, a svi koji rade na inovativnim i korisnim rešenjima za ekološke izazove imaju priliku da prijave svoje projekte i budu deo inicijative koja podstiče pozitivne promene.

Pravo učešća na konkursu imaju nevladine organizacije, javne ustanove, jedinice lokalne samouprave i preduzetnici registrovani u Republici Srbiji, koji svojim radom doprinose očuvanju prirodnih resursa, smanjenju zagađenja i podizanju svesti o ekološkim temama.

Pročitajte još:

Inicijative mogu biti usmerene na smanjenje zagađenja i borbu protiv klimatskih promena, cirkularnu ekonomiju, očuvanje biološke raznolikosti i retkih ekosistema, čišćenje i uređenje javnih površina, ali i inovativna rešenja koja doprinose efikasnom korišćenju resursa i smanjenju ekološkog otiska.

Vodeći se ekološkim vrednostima i idejom održivosti, dm kroz brojne inicijative, poput konkursa {ZAJEDNO} za održive ideje želi da podrži one koji dele isti cilj – zdravije i odgovornije okruženje za generacije koje dolaze.

Sve informacije o konkursu, pravilima i načinu prijave dostupne su na www.dm-zajedno.rs.

Energetski portal

Otvoren poziv za gradove i opštine – kandidovanje projekata za uklanjanje divljih deponija u 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije otvorilo je javni konkurs za sufinansiranje projekata usmerenih na rešavanje jednog od učestalih problema u oblasti ekologije – divljih deponija. Konkurs se odnosi na 2025. godinu, a poziv upućen lokalnim samoupravama ima za cilj da podstakne što šire učešće u akciji čišćenja i prevencije nelegalnog odlaganja otpada.

Rok za gradove i opštine da podnesu zahteve za sufinansiranje svojih projekata je do 8. aprila 2025. godine. Kako je istakla resorna ministarka, ovo je prilika da lokalne zajednice, uz podršku ministarstva, sistemski reše problem divljih deponija koje narušavaju prirodu, ugrožavaju zdravlje građana i predstavljaju simbol decenijskog nemara u upravljanju otpadom.

Pročitajte još:

Od 2021. godine, kada je Ministarstvo intenziviralo borbu protiv nelegalnih deponija, u Srbiji je očišćeno više od 1.000 takvih lokacija. Za ove aktivnosti do sada je izdvojeno oko 355 miliona dinara, dok je za 2025. godinu planirano dodatnih 120 miliona. Osim čišćenja lokacija, preduzimaju se i mere za očuvanje očišćenih lokacija – kroz postavljanje video nadzora na mestima koja su ranije bila pogođena nelegalnim odlaganjem otpada.

Ministarka je takođe podsetila da Ministarstvo paralelno sprovodi projekte zatvaranja nesanitarnih deponija, kao i izgradnje savremenih regionalnih centara za upravljanje otpadom. Ovi centri će omogućiti tretman otpada u skladu sa najvišim ekološkim standardima, čime se ostvaruje dugoročno održivo rešenje problema otpada u zemlji.

Energetski portal

Elektroenergetske kompanije CG udružuju snage za izgradnju Konsolidovanog data centra

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske )

Najvažnije elektroenergetske kompanije Crne Gore – Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), potpisale su Pismo o namerama kojim je ozvaničen početak saradnje na projektu izgradnje Konsolidovanog data centra (KDC).

Ovo je veoma značajan korak kada je reč o digitalnoj transformaciji crnogorskog elektroenergetskog sistema i stvaranju savremenog informacionog čvorišta, navodi se na sajtu CGESa.

Tri kompanije će uložiti znanje i resurse sa ciljem kreiranja tehnološki napredlog sitema za upravljanje podacima i digitalnim uslugama. KDC će se nalaziti u okviru industrijskog kompleksa Željezare Nikšić.

Modernizacija elektroenergetskih kompanije predstavlja primarnu ulogu KDCa, međutim, razmatra se i mogućnost komercijalne upotrebe njegovog kapaciteta za potrebe drugih institucija i kompanija.

Pročitajte još:

Potpisnice su već pokrenule prve aktivnosti – pripremu studije izvodljivosti koja će definisati tehničke i ekonomske parametre projekta. Na osnovu njenih rezultata biće usvojen poseban Sporazum kojim će se precizirati naredni koraci u realizaciji KDCa.

Prema rečima Ivana Asanovića, izvršnog direktora CGESa, ovaj projekat omogućiće efikasnije upravljanje elektroenergetskim resursima na nivou cele države.

Vladimir Ivanović, izvršni direktor CEDISa, rekao je da će Konsolidovani Data Centar stvoriti mogućnost za bolju koordinaciju između kompanija, smanjenje operativnih troškova i unapređenje IT infrastrukture. Kako je dodao, ovo je investicija koja donosi dugoročnu vrijednost za energetski sektor i crnogorsku privredu.

Energetski portal

EU: Prodaja električnih automobila nastavlja da jača uprkos padu ukupnih registracija

Foto-ilustracija: Unsplash (markus-spiske)

U prva dva meseca 2025. godine, registracije novih automobila u Evropskoj uniji pale su za tri odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, pri čemu su ključna tržišta poput Italije, Nemačke i Francuske zabeležila značajne padove. Suprotno trendu, Španija je ostvarila rast od 8,4 odsto, navedeno je u saopštenju Udruženja evropskih proizvođača vozila (ACEA).

Međutim, tržište električnih vozila nastavlja da jača. Električni automobili na baterije (BEV) dostigli su tržišno učešće od 15,2 odsto u prva dva meseca ove godine, što je značajan rast u odnosu na 11,5 odsto iz istog perioda 2024. godine.

Prodaja ovih automobila porasla je za 28,4 odsto, sa 255.489 novoregistrovanih jedinica. Najveći rast zabeležen je u Nemačkoj (+41 odsto), Belgiji (+38 odsto) i Holandiji (+25 odsto), dok je jedini pad zabeležen u Francuskoj (-1,3 odsto).

Pročitajte još:

Hibridni električni automobili i dalje su najtraženiji, sa tržišnim udelom od 35,2 odsto, uz rast registracija od 18,7 odsto. Najveći skok zabeležen je u Francuskoj (+51,4 odsto), Španiji (+31,5 odsto), Italiji (+10,4 odsto) i Nemačkoj (+9,8 odsto).

Nasuprot tome, plug-in hibridni automobili (PHEV) beleže pad od pet odsto u prva dva meseca 2025, prvenstveno zbog smanjenja prodaje u Belgiji (-65,3 odsto) i Francuskoj (-49,3 odsto). Kao rezultat toga, plug-in hibridi sada čine 7,4 odsto ukupnog tržišta novih automobila u EU.

Podaci za februar 2025. potvrđuju snažan rast električnih i hibridnih vozila, uz povećanje prodaje BEV za 23,7 odsto i hibrida za 19 odsto, dok je segment plug-in hibrida blago opao za 1,4 odsto.

Trend elektrifikacije automobila u Evropskoj uniji se nastavlja, uprkos opštem padu tržišta novih vozila. Analiza ACEA-e ukazuje na to da se potrošači ipak okreću održivijim opcijama, iako pojedina tržišta beleže blage oscilacije, dok tradicionalni benzinski i dizel automobili gube udeo.

Energetski portal

Sjedinjene Države uvode carine od 25 odsto svim zemljama koje uvoze naftu iz Venecuele

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthias Mullie )

Sjedinjene Američke Države pooštrile su ekonomsku politiku prema venecuelanskom energetskom sektoru i svima koji sa njim sarađuju. Trampova administracija najavljuje da „neće tolerisati“ uključenost bilo koje druge države ili kompanije u proizvodnju, ekstrakciju i izvoz venecuelanske nafte.

U skladu sa novim merama, Sjedinjene Države uvode carine u visini od 25 odsto na svu robu namenjenu američkom tržištu koja dolazi iz zemalja koje nastavljaju saradnju sa venecuelanskim naftnim sektorom. Iako izvoz venecuelanske nafte u SAD već duže vreme pod strožim je ograničenjima, dodatni pritisak sada će biti usmeren na međunarodne partnere i trgovce koji, prema mišljenju Vašingtona, pomažu tamošnjem u održavanju stabilnog izvoza nafte.

Pročitajte još:

Nove carinske stope stupaju na snagu 2. aprila i, prema najavama, trajaće sve dok se ne obezbedi potpuna obustava ekonomske saradnje sa režimom u Karakasu. Ovaj potez američke administracije, koji preti da dodatno destabilizuje međunarodno tržište nafte i zaoštri političke odnose, ocenjuje se kao najnoviji korak u sve oštrijem pristupu Vašingtona prema Venecueli, jer je predsednik naglasio da njihova vlada i dalje predstavlja „pretnju“ američkoj bezbednosti.

Energetski portal

Fond EU podržava projekat za korišćenje energije plime i oseke sa grantom od 31,3 miliona evra

Foto: Normandie Hydroliennes

Tokom plime i oseke, morska voda stiče posebnu energiju koja se može iskoristiti za proizvodnju električne energije, što je u poslednjim godinama postalo predmet značajne pažnje.

Fond za inovacije Evropske unije prepoznao je značaj podrške projektima koji koriste energiju plime i oseke. U okviru ovog Fonda, odobren je grant od 31,3 miliona evra za projekat NH1, koji realizuje francuska kompanija Normandie Hydroliennes. Ovaj projekat je jedan od prvih komercijalnih pilot-projekata ove vrste u Francuskoj, prenose svetski mediji.

Zahvaljujući grantu, omogućiće se brži razvoj i implementacija projekta, koji će koristiti inovativnu AR3000 horizontalnu osovinsku turbinu. Kada bude završen, projekat će do 2028. godine proizvoditi godišnje 33,9 GWh energije, što je dovoljno da zadovolji potrebe za električnom energijom u 15.000 stanovnika. 

Pročitajte još:

Takođe, projekat doprinosi jačanju plave ekonomije, koja se odnosi na održiv ekonomski razvoj povezan sa korišćenjem morskih resursa. Očekuje se da će projekat stvoriti oko 400 novih radnih mesta u Francuskoj, s obzirom na to da će najveći deo izgradnje biti realizovan upravo u ovoj zemlji.

Plima i oseka nastaju usled gravitirajućeg uticaja Meseca i Sunca, što stvara kinetičku energiju koja se pomoću specijalnih turbina može pretvoriti u električnu. Prilikom podizanja i povlačenja nivoa vode, strujanje mora pokreće turbine, generišući električnu energiju.

Ovaj projekat deo je šire strategije Francuske za ostvarenje ciljeva energetske tranzicije i povećanje udela obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Katarina Vuinac

Gas sa efektom staklene bašte 300 puta snažniji od CO2 – novo otkriće o njegovom nastanku

Foto-ilustracija: Freepik (souvenirpixels)

Azot-suboksid (N2O) je gas sa efektom staklene bašte koji je oko 300 puta snažniji od ugljen-dioksida (CO2), a njegova koncentracija u atmosferi i dalje raste. Iako su ljudske aktivnosti poznate kao glavni uzrok emisija N2O, naučnici su otkrili do sada nepoznat prirodni proces koji doprinosi njegovom nastanku.

Studiju su sproveli mikrobiolozi sa Univerziteta Južne Danske (SDU) i Univerziteta u Granadi, a predvodila ju je Elizabet Leon-Palmero koja je tokom istraživanja radila na oba univerziteta.

Opisivali su novootkriveni mehanizam koji proizvodi N2O, a studija je objavljena u časopisu Science.

„Tradicionalno, udžbenici opisuju N2O kao nusproizvod mikrobioloških procesa, gde bakterije i arheje ‘konzumiraju’ azot. Azot često potiče iz poljoprivrednih đubriva, a kada se njegov višak ispere u vodene ekosisteme, mikrobiološka aktivnost oslobađa N2O u atmosfer”, navode iz SDU.

Sunčeva svetlost pokreće proces

Međutim, nova studija otkriva da se N2O može proizvoditi i abioticki – to jest bez učešća mikroorganizama.

Pročitajte još:

Istraživači su identifikovali hemijski mehanizam pokrenut sunčevom svetlošću i anorganskim azotom, koji su nazvali „foto-hemo-denitrifikacija”.

Eksperimente su sproveli u dva slatkovodna rezervoara na jugoistoku Španije i u Baltičkom moru. Njihova otkrića su dosledno pokazivala značajan porast koncentracije N2O u vezi sa izlaganjem sunčevoj svetlosti. Proces je najintenzivniji u blizini površine vode i opada sa dubinom, jer prodor sunčeve svjtlosti postaje slabiji.

„Fascinantno je otkriti potpuno novi put za formiranje N2O. Već poznajemo nekoliko mikrobioloških mehanizama, ali ovo otkriće dodaje još jedan sloj složenosti celoj slici”,  kaže profesor Bo Tamdrup, jedan od autora studije.

Istraživači procenjuju da bi foto-hemo-denitrifikacija mogla biti važan izvor globalnih emisija N2O iz površinskih voda. Ovaj proces je posebno izražen u površinskim vodama bogatim azotom, kao što su fjordovi, priobalne zone i tropske oblasti, gde je sunčevo zračenje intenzivno.

Energetski portal

Za unapređenje ruralnog turizma u Vojvodini 50 miliona dinara – moguća i ugradnja solarnih panela

Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim delatnostima u AP Vojvodini u 2025. godini.

Cilj konkursa je dodatno upošljavanje seoskog stanovništva, podsticanje zapošljavanja žena i razvoj ruralnog turizma. Bespovratna sredstva namenjena su za sufinansiranje investicionog i tekućeg održavanja objekata, nabavku opreme za autentične ugostiteljske objekte u domaćoj radinosti ili seoskim turističkim domaćinstvima, kao i za podizanje ograda oko objekata.

Ukupno je predviđeno 50 miliona dinara za realizaciju ove mere, pri čemu maksimalan iznos po jednoj prijavi ne može biti veći od dva miliona dinara, dok minimalan iznos iznosi 50 hiljada dinara. Pokrajina će finansirati do 80 odsto prihvatljivih troškova investicije.

Pročitajte još:

Među prihvatljivim ulaganjima su radovi na održavanju i poboljšanju objekata, uključujući krečenje, farbanje, zamenu sanitarija, stolarije, unutrašnjih instalacija, kao i nabavku solarnih panela za proizvodnju energije.

Prijave na konkurs mogu se podnositi do 22. aprila 2025. godine. Više informacija možete pronaći ovde.

Energetski portal

Slovenija gradi plutajuću solarnu elektranu

Foto: Fejsbuk skrinšot

U Sloveniji će biti izgrađena plutajuća solarna elektrana „Družmirje” na Družmirskom jezeru u opštini Šoštanj, a predviđeno je zauzimanje do 50 odsto raspoložive površine jezera, navode iz Slovenskog hidroenergetskog holdinga (HSE).

Procenjena snaga elektrane iznosi do 140 megavata, dok će godišnja proizvodnja biti do 140 GWh električne energije. Time bi se moglo snabdevati oko 35.000 domaćinstava godišnje.

Projekat je trenutno u fazi izrade ekološkog izveštaja i državnog prostornog plana (DPN), koji će odgovoriti na većinu još otvorenih pitanja, uključujući veličinu i ekonomiju elektrane. Završetak ovog dela planiranja predviđen je za naredni mesec.

PSE Družmirje je deo Nacionalne strategije za restrukturiranje regija s ugljem u skladu sa principima pravedne tranzicije.

Ovim projektom Opština Šoštanj dobiće deo energije iz PSE Družmirje po troškovnoj ceni i moći će da njome samostalno upravlja.

Pročitajte još:

„Plutajuće solarne elektrane predstavljaju tehnički veoma razvijen sistem, čiju efikasnost i ekološku prihvatljivost prepoznaju i u inostranstvu (npr. Holandija – projekat Hoofdorp), a koriste se i na rezervoarima za pitku vodu”, navode iz HSE.

Iz HSE Dodaju da su plutajuće solarne elektrane postavljene u mnogim evropskim zemljama, među kojima prednjači Holandija, a imaju ih Nemačka, Austrija, Švajcarska, Portugal, Francuska, Albanija i druge. Šire u svetu, plutajuće solarne elektrane su već uspostavljene u Kini, Japanu, Južnoj Koreji, Indiji, Vijetnamu, Brazilu, Australiji.

S ciljem obezbeđivanja transparentnosti procesa i otvorene komunikacije, HSE od sredine prošle godine je održala devet sesija, na kojima su građani Šoštanja mogli postavljati pitanja o napretku i detaljima projekta izgradnje PSE Družmirje.

Jasna Dragojević

Svetski ekonomski forum upozorava na rizike od vodnih katastrofa i potrebu za hitnim reformama

Foto-ilustracija: Pixabay (anvel)

Klimatske promene, rast stanovništva i industrijska potražnja dovode vodne sisteme na rub. Od razornih suša do katastrofalnih poplava, rizici povezani s vodom pogađaju milijarde ljudi i prete dobrobiti budućih generacija, pa su zato hitne mere potrebne već danas, navodi Svetski ekonomski forum u novom izveštaju pod nazivom „Budućnost vode: Mobilizacija višedioničkog delovanja za otpornost”.

Ovaj dokument, objavljen u partnerstvu sa globalnom savetodavnom firmom McKinsey & Company i još 60 partnerskih organizacija, tvrdi da je globalni vodni ciklus izvan ravnoteže – te da postojeće strukture upravljanja i okvir politike ne evoluiraju dovoljno brzo da bi odgovorili na izazove.

S obzirom na to da se četiri milijarde ljudi suočava sa ozbiljnim nedostatkom vode i da potražnja za vodom raste, nužnost jačanja vodne otpornosti nikada nije bila tako hitna. Takođe, tri do čeitiri milijarde ljudi moglo bi iskusiti fizički nedostatak vode uz porast temperature za dva do četiri stepena.

Pročitajte još:

„Učinci izazova vezanih uz vodu već su očiti: 500 miliona ljudi živi u područjima koja su sada vlažnija nego pre, 163 milijuna ljudi živi u područjima koja su sušnija nego pre, 709 miliona ljudi živi u područjima s pojačanim intenzitetom padavina, dok 86 miliona ljudi živi u mestima gde je intenzitet padavina opao u poslednjih 75 godina”, navodi se u izveštaju.

Pored toga, vodne katastrofe čine 70 odsto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim nepogodama.

Ekstremni vodeni događaji, poput poplava i klizišta, značajno degradiraju kvalitet vode. Otprilike 77 milijardi dolara ugroženo je rizicima vezanim uz vodne lance snabdevanja, naročito u industrijama poput proizvodnje, materijala te hrane i pića.

Izveštaj prepoznaje jaz između rastuće svesti o važnosti vode i sporog tempa regulatornih reformi. Iako se napreduje u područjima kao što su izveštavanje o održivosti i regionalnoj vodnoj strategije, izveštaj naglašava da se mora učiniti mnogo više kako bi se politika uskladila s inovacijama i stvorili uslovi za promene.

Energetski portal

Emisije po glavi stanovnika u Kini 16 odsto iznad proseka – Rast potražnje za energijom

Foto-ilustracija: Unsplash (jordan-harrison)

Potražnja za električnom energijom u svetu prošle godine beležila je ponovo rast, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Čak i razvijene ekonomije, koje su prethodnih godina beležile pad potrošnje, zabeležile su povratak rasta, usled povećane upotrebe električne energije u svim sektorima – od industrije do transporta i digitalnih tehnologija.

Kako ukazuju podaci IEA, globalna potražnja za energijom porasla je za 2,2 odsto u 2024. godini, što je brže od proseka prethodne decenije. Više od 80 odsto tog rasta dolazi iz ekonomija u razvoju, dok su napredne ekonomije zabeležile skroman, ali značajan rast od jedan odsto, prekinuvši višegodišnji trend pada.

Energetski sektor je bio najintenzivniji – potrošnja električne energije porasla je za 4,3 odsto, gotovo duplo brže od proseka iz prethodnih godina. Visoke temperature tokom godine, sve izraženija elektrifikacija transporta i rast veštačke inteligencije i centara podataka doprineli su ovoj potrošnji. U Indiji je trenutno u toku izgradnja najvećeg data centra na svetu, čiji je cilj da omogući ogromne kapacitete za skladištenje, procesiranje i analizu podataka, a sve to radi razvoja veštačke inteligencije i drugih naprednih digitalnih tehnologija.

Pročitajte još:

Većinu dodatne potražnje pokrili su obnovljivi izvori energije i prirodni gas. Prema IEA, 80 odsto povećanja proizvodnje električne energije u 2024. obezbedili su obnovljivi izvori i nuklearna energija. Instalirano je rekordnih 700 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora, dok je nuklearna energija ostvarila jedan od najviših rasta u poslednjih 30 godina.

Iako su svi glavni energetski izvori beležili rast, prirodni gas je zabeležio najveći porast potražnje među fosilnim gorivima – 2,7 odsto, ili 115 milijardi kubnih metara. Potražnja za naftom rasla je sporije (0,8 odsto), a njen udeo u ukupnoj potrošnji energije pao je ispod 30 odsto – po prvi put u modernoj istoriji. Prodaja električnih vozila porasla je za više od 25 odsto, što je direktno uticalo na pad potrošnje nafte u drumskom saobraćaju.

Upotreba uglja povećana je za jedan odsto, ali gotovo sav taj rast dolazi iz Kine i Indije, usled ekstremnih vremenskih uslova koji su zahtevali intenzivnije hlađenje.

Uprkos rastu energetske potrošnje, porast emisija CO₂ bio je relativno ograničen – emisije u razvijenim zemljama pale su za 1,1 odsto, dostigavši nivoe iz 1970-ih, dok su emisije po glavi stanovnika u Kini sada 16 odsto iznad proseka razvijenih ekonomija.

Kako ukazuju podaci IEA, 2024. godina donela je jasan pomak u energetskim tokovima sveta – rast potražnje za električnom energijom odvija se u sinergiji sa rastom čiste energije. Iako i dalje zavisimo od fosilnih goriva, obnovljivi izvori i nuklearna energija prvi put su pokrili većinu globalnog rasta potrošnje. Istovremeno, rast emisija ostaje pod kontrolom, a veza između ekonomskog rasta i emisija CO₂ postaje sve slabija – što je jedan od ključnih pokazatelja tranzicije ka održivijem energetskom sistemu.

Energetski portal

SET Trebinje 2025: Nezreli projekti i neusaglašeni propisi koče energetsku tranziciju regiona

U okviru poslednjeg dana samita SET Trebinje 2025 održan je i panel posvećen izazovima investiranja u OIE i administrativnim barijerama, gde su panelisti otkrili koje su to prepreke koje koče razvoj zelenih projekata u ovom delu Evrope i kako ih možemo otkloniti.

Na samom početku, Jovanka Atanacković, direktorka za razvoj projekata u Srbiji u kompaniji CWP Europe, istakla je da je možda važnije odgovoriti na pitanje da li zaista želimo energetsku tranziciju, nego govoriti o pojedinačnim problemima.

Foto: SET Trebinje 2025

„Smatram da je svaki problem rešiv, novca za investicije ima, i zato je možda važnije da otkrijemo da li je energetska tranzicija nešto što svi zaista želimo i da li smo spremni da konvencionalne elektrane zamenimo novim kapacitetima, uz naravno zadržavanje dovoljno bazne energije da bi se postigla energetska stabilnost i bezbednost države”, rekla je Atanacković.

Pritom, istakla je da CWP razvija projekte velike snage u Srbiji i regionu, kao i da je CWP učestvovao na obe aukcije održane u Srbiji za dodelu tržišne premije – prvi put sa projektom vetroelektrane Vetrozelena snage 300MW, a drugi put sa solarnom elektranom Solarina snage 150 MW, prilikom čega su u oba puta obezbedili premiju za 70 odsto kapaciteta ovih elektrana.

Nezreli projekti otežavaju energetsku tranziciju

Panelisti su se složili da administrativno zagušenje stvaraju nedovoljno zreli i ozbiljni projekti, dok nadležne institucije nemaju dovoljno kadra koji će brzo prepoznati projekte koji imaju perspektivu.

„Kada je reč o finansiranju OIE projekata, prvi korak koji treba da napravimo je da eliminišemo sve nezrele projekte, a zaposleni u javnim službama još uvek nisu dovoljno obučeni za ovakve poslove. Zaista je veliki broj špekulanata i nadam se da ćemo u narednom periodu naći način kako da ovaj problem rešimo”, rekla je Arnesa Borčak, projektni menadžer UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj).

Nikola Bitrak, direktor u kompaniji Colenco S. Makedonija, složio se da neozbiljni investitori koče energetsku tranziciju, uz napomenu da je ovaj problem daleko izraženiji u svetu solara nego u svetu energije vetra.

„Iako je proces realizacije projekata vetroenergije još uvek dug – potrebno je oko osam godina od početka planiranja projekta do njegovog puštanja u rad – to je u neku ruku i dobro jer na kraju opstanu oni projekti koji su zaista ozbiljni”, rekao je Bitrak.

Pročitajte još:

Drugi krug aukcija za solarne i vetroelektrane u Srbiji

Učesnici panela osvrnuli su se na nedavno zatvoreni drugi krug aukcija koje je Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo za solarne i vetroelektrane. Ponuđena kvota od 424,8 MW za elektrane na sunce i vetar značajno je premašena, a ukupan kapacitet elektrana koje su dobile podsticaje iznosi 645 MW, dok planirana vrednost investicija iznosi 782 miliona evra.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, koja je izgradila ukupno 150 MW solarnih elektrana, od čega se 30 MW nalazi u vlasništvu kompanije, rekao je da su se na aukcije prijavili sa dve solarne elektrane, ali da je tržišnu premiju dobila jedna – solarna elektrana Kobra, snage 9,99 MW, dok je ponuđeni kapacitet elektrane na aukciji bio 7,5 MW.

Foto: SET Trebinje 2025

Kostić ističe da je na ovogodišnjim aukcijama cena za električnu energiju iz solarnih elektrana daleko niža nego na prethodnim aukcijama, i dodaje da to može da obeshrabri potencijalne investitore.

„Najniža ponuđena cena za solar ove godine je 50,9 evra po megavat-satu (MWh), dok je 2023. godine iznosila 88,65 evra/MWh. Kada je reč o energiji vetra, najniža ponuđena cena ove godine iznosila je 53,59 evra/MWh, a 2023. godine 64,48 evra/MWh. Mi smo u Srbiji testirali različite modele podsticaja, od fid-in tarifa preko tržišnih premija, ali čini se da do pravog modela tek treba da dođemo kako bi ubrzali razvoj OIE projekata”, rekao je Kostić.

On je dodao da investitori mahom ne mogu da dođu do informacija o tome na kojim parcelama je moguće graditi OIE elektranu, koliko je u proseku vremena potrebno za dobijanje dozvola i realizaciju projekta i slično, te da bi objedinjena platforma, koja im pruža ove informacije, mogla biti rešenje.

Neusaglašenost propisa u okviru jedne države

Učesnici panela dodali su da je koren administrativnih i finansijskih barijera zapravo nedovoljna usaglašenost propisa između zemalja regiona ili, pak, neusaglašenost propisa u okviru jedne zemlje.

Miroslav Nikolić, rukovodilac razvoja za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB), istakao je da je ovo posebno izraženo u Federaciji Bosne i Hercegovine, gde propisi variraju i po vertikali i od kantona do kantona. Stoga Nikolić nije preterano optimističan po pitanju ekspanzije OIE projekata u BiH u narednim godinama posebno ispunjavanje ciljeva definiranih NECP-om jer, kako kaže, neće biti moguće mobilisati dovoljno sredstava i za kratko vreme stvoriti povoljnu investicionu klimu koja će privući investitore zbog sporih i dugotrajnih administrativnih procedura.

Nada Milovčević, načelnica Odjeljenja za koncesije i obnovljive izvore energije u Ministarstvu energetike i rudarstva RS, sa druge strane kaže da su prognoze dobre, barem kada je reč o Republici Srpskoj, istakavši da su svi OIE projekti koji su odobreni 2022. godine sada operativni. Iako je instalisana snaga projekata značajno veća, procena je da će u Republici Srpskoj do 2030 godine biti priključeno na mrežu novih 800 MW obnovljivih izvora energije.

Podsećamo, samit SET Trebinje održan je od 19. do 21. marta u Trebinju. I ove godine, samit je privukao brojne govornike i posetioce iz regiona i sveta, koji su imali priliku da se upoznaju sa trendovima u oblasti energetike, regulativama i planovima za razvoj OIE na Balkanu, kao i tehnološkim inovacijama

Milena Maglovski

Ključni koraci i izazovi u kreiranju ESG strategija

Foto: OTP Banka
Foto: OTP Banka

Zelena agenda i održivo poslovanje su imperativ našeg vremena i bez obzira na sve aktuelne makroekonomske i geopolitičke izazove, oni su visoko postavljeni na listi prioriteta svih vodećih svetskih kompanija i razvijenih ekonomija. Put prelaska na održive modele poslovanja i odgovornije ponašanje prema životnoj sredini i društvenoj zajednici je dugotrajan proces, nalik maratonu, sa uzletima i padovima, ali i sa izazovima u usklađivanju dugoročnih ciljeva koje podrazumeva princip održivosti s kratkoročnim ciljevima kojima se od svake kompanije očekuje ostvarenje budžetom zadatih rezultata, pre svega u finansijskom smislu.

Prelazak na nove, održive tehnologije i nove poslovne modele podrazumevaju često značajna ulaganja u opremu, infrastrukturu i edukaciju zaposlenih, uz povećane operativne troškove. U bankama, fokus na zeleno finansiranje često povlači za sobom napuštanje određenih tradicionalnih segmenata finansiranja ili produženje vremena odobravanja kredita, zbog složenijih i dokumentovano zahtevnijih procesa, što može pokolebati  klijente koji se onda okreću standardnim modelima kreditiranja. Kod kratkih rokova, a uz nedovoljno razumevanja ESG koncepta i održivog poslovanja, može doći do nepovoljnih oscilacija u tržišnom učešću, smanjene profitabilnosti,  poljuljanog poverenja  u ideje održivosti, zbog čega su od velikog značaja pravilna postavka i organizacija od samog početka i  doslednost u sprovođenju ESG koncepta i održivosti.  

Prilikom kreiranja, a potom implementacije ESG strategije, kompanije se suočavaju sa mnogim izazovima. Sam ESG koncept sa svoje tri glavne komponente „E” – životna sredina, „S” – društvo i „G”- odgovorno upravljanje, kao i koncept održivosti su toliko široki i mogu se posmatrati iz toliko različitih uglova, da je vrlo lako u mnoštvu ideja, dobrih namera i planova, zapravo izgubiti pravac uz veliki rizik postepenog skliznuća u tzv. greenwashing –  fenomen maskiranja nedostatka stvarnih rezultata lepim a neistinitim  tvrdnjama.  Sličan izazov predstavljaju i preambiciozno postavljeni ciljevi u zelenoj agendi, bilo tako što se postavlja istovremeno veliki broj ciljeva ili iznad stvarnih mogućnosti, bilo tako što se definišu nerealni, obično kraći rokovi za njihovo ostvarenje.

Stoga pravilno postavljanje ciljeva održivosti zahteva prvo dubinsku analizu makroekonomskog konteksta, tržišnih potencijala i regulatornog okvira – kako nacionalnog, tako i međunarodnog, pogotovo ako se radi o kompaniji koja posluje sa inostranstvom ili je deo međunarodne korporacije. Razumevanje tržišnih kretanja, potencijalnih promena u ponašanju kupaca, kao i predstojećih promena u regulativi su od velikog značaja. Nakon što se ovaj prvi korak savlada, a uz pretpostavku dobrog poznavanja i objektivnog sagledavanja jakih i slabijih strana sopstvenog modela poslovanja, struktura ESG strategije može biti koncipirana kroz pristup od vrha naniže, tj. od top menadžmenta ka svakom zaposlenom, uz jasnu komunikaciju i razumevanje uloge svakog zaposlenog u novom procesu. Definisanje vizije i misije je samo početak. Efikasna ESG strategija mora sadržavati realne, merljive ciljeve i akcionu proceduru. U procesu uspostavljanja ovih ciljeva može doći i do potrebe za redefinisanjem – bitno je imati transparentan pristup, sa jasnim objašnjenjima i konstruktivnim predlozima za dalje delovanje. Jednom definisani ESG ciljevi moraju se uspostaviti unutar organizacije, što uključuje kontinuiranu edukaciju zaposlenih o održivim praksama i prihvatanju ESG-a kao trajnih vrednosti, a što očekivano poboljšava angažman zaposlenih i njihovu motivaciju. Edukacije, obuke i radionice doprinose širenju svesti o važnosti ESG-a i održivosti, a što doprinosi i poboljšanju sveukupne korporativne kulture.

Foto: OTP Banka

OTP banka Srbija je još sredinom 2022. godine definisala svoju prvu strategiju održivog poslovanja. Krajem ove, 2025. godine, Banka planira da uspešno završi svoj prvi srednjoročni ciklus, već sada se pripremajući za novi krug, osnažena stečenim iskustvom i znanjem iz ESG oblasti. Time se dosledno ide ka zacrtanim ciljevima jačanja liderske pozicije u zelenom finansiranju i kontinuiranom smanjenju sopstvenog  karbonskog otiska,  a koji su tesno povezani sa ciljevima vezanim za izgradnju stabilnog okvira za upravljanje ESG rizicima, očuvanje pozicije CSR lidera i statusa odgovornog i željenog poslodavca. Tokom protekle tri godine, OTP banka je ostvarila značajne rezultate u „ozelenjavanju” kreditnog portfolija u skladu s definicijama zelenog kreditiranja koje primenjuje OTP Grupa, održavajući balans između finansiranja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, zelenih zgrada i čistog transporata, čime je već krajem 2024.godine realizovala 75 odsto svog strateškog plana do kraja 2025. godine. U istom periodu, u odnosu na 2022. godinu, Banka je značajno smanjila GHG emisiju (Scope 2) za 387 tona, odnosno 0,135 tona po zaposlenom, kao i energetski intenzitet na 20,4 GJ po zaposlenom sa 26,37 GJ u 2022. godini.  Ovi rezultati su postignuti kroz stalnu primenu proaktivnih mera u oblasti uštede energije i optimizacije drugih resursa. Banka je po treći put zaredom postala nosilac prestižnog HR sertifikata Employer Partner, kao i priznanja Šampion održivosti, nagrade za doprinos obrazovanju, podizanju svesti i kapacitetima za borbu protiv klimatskih promena. Još od 2017. godine, kroz Generator Lab, OTP banka podržava mikro, mala preduzeća, startape, inovativne preduzetnike, kao i prosvetne radnike, koji su spremni da inovativnim i održivim idejama unaprede različite segmente poslovanja. Banka je osnovala i svoj Klub volontera, sa ciljem da osnaži volonterski aktivizam i sistematizuje celokupno volontersko delovanje banke, odnosno da doprinese građenju odgovornijeg odnosa prema prirodnom i društvenom ambijentu u kojem posluje. Takođe, OTP banka je pionirski pokrenula Registar organizacija civilnog društva, čije namenske račune za sakupljanje donacija oslobađa od naplate provizija, bez obzira na to gde je račun otvoren. Od  2023. godine, OTP banka je članica UNEP FI, finansijske inicijative Ujedinjenih nacija koja se fokusira na odgovorno poslovanje i očuvanje životne sredine. Kao jedina potpisnica iz Srbije, Banka se obavezala na rad u skladu s najvišim standardima održivosti.

Praćenje ispunjenja ciljeva strategije, merenje rezultata i priprema za novi ciklus su deo svakodnevnih aktivnosti zaposlenih. U ovom kontekstu, poštovanje i implementacija ESG standarda je postala „nova normalnost” OTP banke Srbija i neraskidivi deo njenog poslovnog modela. Održavanje takvog fokusa zahteva stalnu angažovanost i uključenost svih zaposlenih, jer je uspeh u ESG strategiji direktno povezan sa posvećenošću celog  tima da sprovodi održive prakse.  

Važno je zapamtiti da uspešna ESG strategija ne samo da doprinosi održivom razvoju i smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu, već i dodatno osnažuje reputaciju kompanije, poboljšava rejting i  vodi ka boljim poslovnim performansama. Pravovremena izrada ESG strategija i akcionih planova uz redovno izveštavanje i praćenje utiče na otpornost organizacije na spoljne nepovoljne uticaje, povećava agilnost i prilagodljivost iznenadnim promenama. Saradnja, edukacija i jasna komunikacija sa svim zainteresovanim stranama, a posebno zaposlenima, ključni su za uvođenje održivosti kao centralnog elementa poslovanja, čime se čini značajan korak prema održivijoj i odgovornijoj budućnosti. OTP banka je to odavno prepoznala i hrabro ide ka tom cilju.

Izvor: OTP banka

Predlog zakona o toplotnoj energiji u Hrvatskoj: Više prava za građane i lokalne zajednice

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U Hrvatskom saboru nedavno je tema bila predlog zakona koji bi mogao promeniti način na koji se reguliše tržište toplotne energije u zemlji. Reč je o konačnom predlogu izmena i dopuna Zakona o tržištu toplotne energije, koji donosi niz važnih novosti za korisnike i lokalne zajednice.

Državni sekretar predstavio je predlog zakona u ime predlagača, ističući da su glavne odrednice usmerene prema jačanju prava krajnjih korisnika, većoj fleksibilnosti u korišćenju toplotne energije i boljim mogućnostima za lokalno planiranje ulaganja u energetiku.

Jedna od promena odnosi se na ravnopravan tretman potrošača – korisnici toplotne energije dobiće jednak status kao i korisnici gasnih sistema. Takođe, zakon predviđa ukidanje kazni za građane koji ne koriste uređaje za lokalno merenje potrošnje, čime se uklanja jedna od dosadašnjih spornih odredbi.

Pročitajte još:

Novi zakonski okvir omogućava i suvlasnicima zgrada veću kontrolu nad energetskim ulaganjima, s obzirom da dobijaju mogućnost samostalnog odlučivanja hoće li ulagati u sisteme za precizno merenje potrošnje ili će se sredstva usmeriti u šire projekte energetske obnove zgrade.

Priedlog izmena takođe usklađuje hrvatske propise s evropskim direktivama koje naglasak stavljaju na energetsku efikasnsot i obnovljive izvore energije.

Energetski portal