Home Blog Page 85

Treba li građani da brinu zbog seče stabala u Košutnjaku?

Foto: Wikipedia/Vladakul

Na društvenim mrežama pojavio se snimak isečenih stabala u Košutnjaku koji je zabrinuo građane za omiljeno izletište. Iz „Srbijašuma“ potvrđuju za RTS da se ne radi o nelegalnoj seči, već o planskoj, seku se stara stabla, kako bi vegetacija bila zdrava.

Adiba Džudović iz tog javnog preduzeća, ističe da Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje na oko 15.000 hektara državnim šumama na teritoriji grada. Napominje da se stabla uklanjaju propisno i da moraju imati šumski žig.

Građani često upozoravaju na seču drveća i na to su posebno osetljivi. Čest nisu svesni da to rade radnici Javnog preduzeća „Srbijašume“ ili „Zelenila“ i da imaju dozvolu.

U pitanju je planska seča koju sprovodi „Srbijašume“, a nelegalne seče, ističu iz tog preduzeća, u  poslednje vreme nisu primetili.

Na društvenim mrežama pojavio se snimak isečenih stabala u Košutnjaku koji je zabrinuo građane za omiljeno izletište. Iz „Srbijašuma“ potvrđuju za RTS da se ne radi o nelegalnoj seči, već o planskoj, seku se stara stabla, kako bi vegetacija bila zdrava.

Adiba Džudović iz tog javnog preduzeća, ističe da Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje na oko 15.000 hektara državnim šumama na teritoriji grada. Napominje da se stabla uklanjaju propisno i da moraju imati šumski žig.

Građani često upozoravaju na seču drveća i na to su posebno osetljivi. Čest nisu svesni da to rade radnici Javnog preduzeća „Srbijašume“ ili „Zelenila“ i da imaju dozvolu.

Pročitajte još:

U pitanju je planska seča koju sprovodi „Srbijašume“, a nelegalne seče, ističu iz tog preduzeća, u  poslednje vreme nisu primetili.

Seku se stara stabla po planu, kako bi vegetacija bila zdrava. Po preseku stabla, vidi se koliko je trulo. Stručnjaci ukazuju da, ukoliko se ovakvi delovi ne raščiste, nova stabla ne mogu da niknu. Nakon seče, sledi pošumljavanje.

Zoran Davorija, direktor „Srbijašuma“, naglašava da šumarska služba čuva i nadzire šume 24 časa, kako ne bi došlo do nelegalne seče ili požara.

„Oni nas uvek izveštavaju ako primete u šumi neke radnje koje nisu očekivane. Ovo je zaštićeno prirodno dobro, imamo čuvare šuma kao i u ostalim zaštićenim prirodnim dobrima. U Beogradu ih je šest“, navodi Davorija.

Kako se gazduje šumama

Šumsko gazdinstvo „Beograd“ gazduje državnim šumama na teritoriji grada Beograda na gotovo 15.000 hektara.

Adiba Džudović iz „Srbijašuma“, navodi da je Košutnjak samo jedna od tih površina, kao i najznačajnije i omiljeno izletište Beograđana.

Posebna pažnja posvećena gradskim šumama

Posebna pažnja posvećuje se nezi gradskih šuma, s obzirom na to da ih posećuje veliki broj ljudi, navode iz Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

To podrazumeva i uklanjanje određenog broja stabala radi optimizacije gazdovanja i bezbednije rekreacije u šumama. Kroz određeni deo ovih šuma, kažu, prolazi i saobraćaj, pa je i zbog toga neophodno ukloniti pojedina suva ili bolesna stabala, a ponekad i zdrava.

Država, kao donosilac Zakona o šumama, prati njegovo sprovođenje preko Republičke šumarske i lovne inspekcije. Ministarstvo, prevashodno, primenjuje preventivne mere, a ukoliko to pojedinačni slučajevi zahtevaju, i kaznene, u skladu sa Zakonom.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Danas

Apel naučne zajednice za očuvanje reke Studenice podržalo više od 200 članova

Foto: Predrag Ilić

Više od 200 naučnica i naučnika uputilo je javni apel za očuvanje reke Studenice i sprečavanje izgradnje mini-hidroelektrane (MHE) „Studenica S4 – Gradina” u gradu Kraljevu.

U obrazloženju navode da bi pregrađivanje i potapanje dela klisure Studenice izazvalo trajne i nepovratno štetne posledice po Park prirode Golija i na sveukupne ekosisteme koji uključuju i veliki broj retkih, reliktnih, zaštićenih, strogo zaštićenih i endemičnih vrsta biljaka i životinja i čineći ovo područje jedinstvenim refugijumom flore i faune od svetskog značaja.

„Studenica je osnovna vrednost i žila kucavica ekosistema planinskih masiva Golije, Čemernog i Radočela zbog čega je uključena u UNESKO program Čovek i biosfera kao rezervat biosfere Golija – Studenica. Izgradnja mini – hidroelektrane Studenica S4 – Gradina, kao i eventualni drugi zahvati duž čitavog toka reke Studenice predstavljali bi remetilački faktor, ne samo u delu klisure predviđenom za potapanje, već na celom slivu i ozbiljan rizik po ekološke i predeone vrednosti PP Golija i RB Golija – Studenica”, navedeno je u apelu naučne zajednice.

Foto: Predrag Ilić

Područje predviđeno za izgradnju MHE Studenica S4 – Gradina, prema CORINE bazi podataka o zemljištu, odlikuje se izuzetnom biološkom raznovrsnošću. Ovde se smenjuju poljoprivredne površine, prirodni elementi poput šumaraka i šuma bogatih ugroženim i retkim vrstama biljaka.

Iako se mini-hidroelektrane javnosti često predstavljaju kao ekološki prihvatljiv izvor energije, naučnici upozoravaju da njihova izgradnja ima ozbiljne posledice po Prirodu jer narušavaju vodni režim, ugrožavaju biodiverzitet i menjaju prirodnu dinamiku reka.

Pročitajte još:

„Svaka promena u vodotoku, a posebno prouzrokovana izgradnjom 30m visoke i u kruni 100m široke brane, će izvesno imati dalekosežne negativne posledice po reku, njen sliv i zaštićeno područje kojim skoro celim svojim tokom teče. Poremećaj u ovom prirodnom ciklusu može dovesti do gubitka staništa i prekida ekoloških procesa. Osim toga, dodatnu štetu donosi izgradnja pristupnih puteva i prateće infrastrukture, što dovodi do krčenja šuma, isušivanja vlažnih staništa, erozije tla i gubitka prirodnog pokrivača”, tvrde naučnici.

Na slivu Studenice se već nalazi šest mini – hidroelektrana, a sada se planira i sedma, što dodatno povećava pritisak na ovaj krhki ekosistem.

Stoga naučnici apeluju na organe grada Kraljeva, Vladu Republike Srbije, UNESKO i IUCN da učine sve što je u njihovoj nadležnosti da spreče devastaciju reke Studenice i preduzmu mere radi njene zaštite i zaštite prirodnog bogatstva ovog područja.

Energetski portal

Novi iskorak u organskim solarnim ćelijama – stvoren put ka komercijalnoj primeni

Foto-ilustracija: Unsplash (Jadon Kelly)

Naučno interesovanje za organske solarne ćelije (OSCs) značajno je poraslo u poslednjim godinama. Nova studija istraživača sa University Illinois Urbana-Champaign donosi revolucionarno otkriće u oblasti OSC, čime se ova tehnologija približava komercijalnoj upotrebi.

OSC su fascinantna tehnologija koja može pretvoriti bilo koju površinu u izvor energije, poput šatora, koji opremljeni OSC mogu generisati energiju u prirodi.

Njihova lagana, providna i savitljiva svojstva čine ih idealnim za mnoge primene gde su tradicionalne silicijumske solarne ćelije nepraktične.

Međutim, iako OSC nude brojne prednosti u odnosu na silicijumske solarne ćelije i dobro funkcionišu u laboratorijskim uslovima, nisu idealne za praktičnu primenu jer im se efikasnost i stabilnost značajno smanjuju tokom procesa proizvodnje.

Pročitajte još:

Kako bi se ovaj problem prevazišao, istraživači, predvođeni profesorkom hemijskog i biomolekularnog inženjerstva Ying Diao, fokusirali su se na proces molekularne skupštine tokom proizvodnje (procesa u kojem molekuli spontano formiraju složene strukture poput tečnih kristala).

OSC se sastoji od nekoliko slojeva filma debljine nanometara, a manipulisanjem uslova tokom štampe filmova, molekuli se mogu naterati da usvoje različite strukture.

„Mastilo isparava dok štampamo, tako da – u zavisnosti od brzine štampe i sporosti isparavanja – možemo zaključati skupštinu u različitim fazama. Ono što smo u ovom radu primetili je da spora štampa omogućava da proces isparavanja dominira, što forsira polimere da se skupe u strukture tečnih kristala pre nego što se film formira”, kaže Alek M. Damron, koautor rada.

Ovo otkriće je važno jer su se strukture tečnih kristala pokazale da imaju bolju stabilnost i efikasnost OSC u poređenju sa ćelijama izrađenim putem nasumičnih agregacionih puteva.

Daljim radom istraživači su poboljšali efikasnost za 56 odsto, a stabilnost čak 50 puta, tako da ovi rezultati obećavaju uspešnu proizvodnju.

Energetski portal

Zamena električnog kotla toplotnom pumpom može da se isplati za samo četiri godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandra Grünewald)

Jedna nedavno objavljena studija slučaja porodične kuće u Srbiji pokazala je da zamena električnog kotla toplotnom pumpom može da se isplati za samo četiri godine.

Razlog tako brzog povraćaja investicije je u smanjenoj potrošnji električne energije: nakon što je zamenila električni kotao toplotnom pumpom, porodična kuća iz studije, koja se nalazi u Kragujevcu, površine 130 m2, napravila je drastičnu uštedu u potrošnji – čak 30 odsto u zimskim mesecima, dok su troškovi za grejanje bili smanjeni za 50 do 70 odsto.

Da bi se ostvarili ovako dobri rezultati, bilo je neophodno da se ispune neki konkretni uslovi. Porodična kuća iz studije je relativno nova, izgrađena 2018. godine, sa podnim grejanjem, a objekat je dobro izolovan – energetski razred „C”, troslojna stakla, PVC stolarija, 12 cm izolacija.

Pročitajte još:

Usled upotrebe električnog kotla, njena potrošnja električne energije je u zimskim mesecima prelazila u crvenu zonu, pa su računi za električnu energiju u zimskim mesecima iznosili i 30.000 dinara mesečno.

Prelaskom na toplotnu pumpu, ovakav objekat smanjio je potrošnju električne energije na godišnjem nivou za oko 7.000 kWh, što je rezultiralo i manjom prosečnom cenom kilovat-časa i omogućilo tako brz period povraćaja investicije.

Međutim, vreme povraćaja investicije može drastično da se razlikuje u zavisnosti od okolnosti. Evo šta o prelasku na grejanje toplotnom pumpom u Srbiji kažu saznanja iz energetike.

Prvo i osnovno: period otplate investicije može da se izračuna na osnovu detaljne tehno-ekonomske analize i on značajno zavisi od toga koji je sistem grejanja prvobitno bio u objektu.

Kao što se vidi na primeru iz studije, najbrže se isplati ako se menja sistem čiji se rad zasniva na potrošnji električne energije, kao što su električni kotlovi ili grejalice, i tada se period otplate kreće u granicama od tri do pet godina, u zavisnosti od složenosti sistema grejanja, izbora proizvođača pumpe i drugih odluka od kojih zavisi cena ugradnje.

Međutim, ako se objekat greje na gas, tj. ako se sa grejanja na gas prelazi na toplotnu pumpu to može biti daleko manje isplativo, a ponekad i neisplativo.

Foto-ilustracija: Feepik (freepik)

Naime, u tom slučaju period otplate može da bude i veći od 20 godina, jer su mesečne uštede u računima za grejanje relativno male, a inicijalna investicija je visoka: za dobro izolovan objekat od 120 do 150 m2, toplotna pumpa vazduh-voda može koštati između 3.000 i 7.000 evra.

Ako je domaćinstvo veliko, i već predstavlja značajnog potrošača električne energije iako se greje na gas, onda je situacija još nepovoljnija, jer prelazak na toplotnu pumpu može da mu pomogne da „pređe” u crvenu zonu potrošnje električne energije, da drastično poveća svoje mesečne troškove i tada investicija može da postane sasvim neisplativa.

Pored sistema grejanja sa kog se prelazi na toplotnu pumpu, važan faktor je i lokacija, odnosno vremenski uslovi.

Hladniji krajevi uslovljavaju neku drugu toplotnu pumpu, a ne vazduh-voda, jer njima opada efikasnost kako opada temperatura; ako su dnevne temperature niske, treba razmišljati o pumpama zemlja-voda, jer one rade sa značajno većom efikasnošću. Međutim, one su istovremeno i skuplje, što opet menja računicu isplativosti.

Najbolje rešenje, koje kombinuje i ekonomsku isplativost i ekološke benefite, je kombinacija toplotne pumpe i solarnih panela.

Naime, ovakva investicija omogućuje velike uštede jer fotonaponski paneli mogu smanjiti troškove električne energije za grejanje, kao i za druge potrošače u domaćistvu.

Grubom procenom, za gorenavedeno domaćinstvo od 130 m2, inicijalna investicija od oko 10.000 evra za solarnu elektranu snage osam kilovata i toplotnu pumpu vazduh-voda višestruko bi smanjila troškove za električnu energiju, to jest na oko samo 20.000 dinara godišnje.

Piše dr Mladen Josijević sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu za portal Klima101

Tekst u celosti pročitajte ovde

Industrija uglja u Australiji povećala proizvodnju, dok su emisije ostale iste – Istinski uspeh ili privid?

Foto-ilustracija: Unsplash (albert-hyseni)

Organizacija Ember objavila je izveštaj u kojem je analizirala fugitivne emisije u industriji uglja u Australiji između 1990. i 2022. godine. Reč je o emisijama gasova staklene bašte koje nastaju usled curenja ili neplaniranog otpuštanja gasova, a koje se ne kontrolišu direktno.

U analiziranom periodu, industrija uglja u ovoj zemlji povećana je za 170 odsto, čime je i proizvodnja uglja porasla sa 200 miliona tona na oko 540 miliona tona. Interesantno je da iako je proizvodnja uglja značajno porasla, emisije iz rudnika uglja porasle su za svega 0,17 odsto.

Kao dva ključna razloga za ovakav rezultat postavlja se zatvaranje rudnika sa visokim sadržajem gasa, odnosno metana, kao i značajni porast površinskog kopanja, koji ima niže emisije po jedinici uglja.

Pročitajte još:

Ipak, razlog za smanjenje prijavljenih emisija jeste i promena metodologije procene. Prema novoj metodologiji, emisije se sada računaju za svaki rudnik posebno, umesto da se koristi prosečna vrednost za sve rudnike. Međutim, ove procene često nisu proverene, pa mogu prikazati niže emisije nego što su stvarno, što znači da izveštaji mogu biti netačni i podcenjeni.

Proizvodnja uglja u Australiji rasla je u ovom periodu više od dvostruko brže od rasta emisija. Međutim, ovaj uspeh ne treba da zavara da je ova industrija može da zanemari dalje napore u smanjenju emisija.

Naime, smanjenje emisija nije u potpunosti rezultat naprednih tehnologija ili smanjenja emisija u samim rudnicima, već i zbog promena u metodologiji računanja emisija i zatvaranja rudnika sa visokim emisijama. U ovom trenutku i dalje postoji nekoliko rudnika koji imaju visok sadržaj gasa, a za koje postoji plan da budu prošireni, što može dovesti do ponovnog povećanja emisija ukoliko se ne uvedu dodatne mere smanjenja emisija.

Energetski portal

Osmi paket mera pomoći građanima u Hrvatskoj: Stabilne cene i pomoć najranjivijim grupama

Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno je predstavljen i usvojen sveobuhvatan paket podrške građanima i privredi u Hrvatskoj. Reč je o osmom po redu paketu mera čija ukupna vrednost iznosi 296 miliona evra, a glavni fokus stavljen je na pristupačnost energenata i pomoć najranjivijim grupama stanovništva.

Akcenat je dakle na zadržavanju stabilnih cena električne energije, gasa i toplotne energije. Sredstvima u iznosu od 140 miliona evra osigurava se da cene za domaćinstva ostanu nepromenjene, dok se nastavlja i subvencionisanje troškova za mikro, male i srednje poduzetnike sa potrošnjom do 250.000 kilovat-sati, dok će mera biti na snazi do kraja septembra 2025. godine, kako se navodi na sajtu resornog ministarstva.

Pročitajte još:

Poseban segment mera usmeren je na finansijsku pomoć najugroženijima – građanima sa nižim prihodima i korisnicima socijalnih usluga. Više od 105 hiljada korisnika imaće pravo na mesečnu naknadu od 70 evra. Ukupan iznos namenjen ovoj vrsti pomoći doseže više od 60 miliona evra. Podrška je proširena i na ustanove i pojedince koji pružaju socijalne usluge poput hraniteljskih porodica i službi za pomoć u kući. Njima je predviđena mesečna naknada u rasponu od 70 do 540 evra.

Takođe je ažuriran nacionalni energetski i klimatski plan, koji dalje definiše smernice za dekarbonizaciju, povećanje obnovljivih izvora energije i modernizaciju energetskih sistema do 2030. godine.

Energetski portal

Poplave u BiH: Vodostaji reka rastu, vanredna situacija u nekoliko opština

Foto: Energetski portal

Vodostaji reka širom Republike Srpske i Federacije BiH su u porastu, a obilne padavine izazvale su brojne probleme na putevima i u domaćinstvima. Više putnih pravaca je neprohodno, uključujući deo auto-puta Gradiška–Banjaluka, saopštio je Auto-moto savez Srpske.

U Banjaluci su kiše prouzrokovale probleme u saobraćaju, a u naselju Priječani devet domaćinstava je potpuno odsečeno. Predsednik mesne zajednice Priječani David Ponorac rekao je za RTRS da je neophodno dugoročno rešavanje problema kroz uređenje kanala i neophodne modifikacije.

Pročitajte još:

Vanredna situacija u Laktašima i Modriči

Zbog visokog vodostaja Une, Civilna zaštita u Bihaću dostavlja vreće s peskom ugroženim građanima, dok u Laktašima voda prodire u donje spratove kuća. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić potvrdio je da je na tom području proglašena vanredna situacija, a jedna porodica je evakuisana, prenosi BHRT.

Slična situacija je i u Modriči, gde je proglašen drugi maksimalni stepen pripravnosti zbog rasta nivoa Bosne i njenih pritoka. Ekipe su tokom noći bile na terenu, a voda je ušla u podrumske prostorije brojnih domaćinstava. I u Doboju su nadležne službe u pripravnosti, ali kako navode iz Gradske uprave, trenutno nema razloga za paniku.

Foto: Energetski portal

Zbog porasta vodostaja Ukrine, u Derventi je iz bezbednosnih razloga obustavljena nastava u svim školama.

S druge strane, na području Kantona Sarajevo situacija se stabilizuje – vodostaji reka su u opadanju. Prema podacima Operativnog centra Kantonalne uprave civilne zaštite, reka Željeznica je jutros niža za 25 centimetara nego prethodnog dana, dok je nivo Bosne u Sarajevskom polju opao za 70 centimetara.

Civilna zaštita Republike Srpske nastavlja da prati stanje na terenu i koordinira aktivnosti u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Energetski portal

Izmeštanje više od 60.000 tona pepela iz kragujevačke toplane

Foto-ilustracija: Unsplash (pablo-martinez)

Sanacija pepela iz kragujevačke toplane ulazi u završnu fazu,a planirano je izmeštanje 60.000 tona pepela sa ciljem korišćenja u proizvodnji cementa.

Kragujevac se već decenijama suočava sa ekološkim izazovom usled dugogodišnjeg odlaganja pepela u kompleksu lokalne toplane Energetika. U sklopu šireg ekološkog projekta i u cilju unapređenja kvaliteta projekata, izveden je važan pomak potpisivanjem ugovora koji obećava rešenje ovih pitanja.

Ovaj projekat, koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, obuhvata nekoliko faza. Prva faza je uključivala zamenu kotlova na ugalj starih 50 godina sa modernijim, ekološki prihvatljivijim rešenjima.

Pročitajte još:

Druga i završna faza, koja je trenutno u toku, fokusirana je na sanaciju pepelišta. Prema rečima potpredsednice Vlade i ministarke zaštite životne sredine, pepeo iz Energetike transformisaće se u koristan resurs u građevinskoj industriji.

Planirano je dakle da se preko 60.000 tona pepela postepeno transportuje i koristi za proizvodnju cementa, primenjujući principe cirkularne ekonomije.

Energetski portal

Drastičan rast plastičnog otpada u industriji bezalkoholnih pića do 2030. godine

foto-ilustracija: Pixabay/hhach

Novi izveštaj organizacije Oceana pod nazivom „Coca-Colin svet sa otpadom“ (eng. Coca-Cola’s World With Waste) otkriva sve veću upotrebu plastike ovog giganta bezalkoholnih pića uprkos rastućoj zabrinutosti za zdravlje i životnu sredinu.

Izveštaj predviđa da će godišnja upotreba plastike kompanije Coca-Cola premašiti 9,1 milijardu funti (4,1 milion metričkih tona) do 2030. godine, ukoliko kompanija ne promeni svoje poslovne prakse.

„To bi predstavljalo povećanje od skoro 40 odsto u odnosu na prijavljenu upotrebu plastike iz 2018. godine i 20 odsto povećanje u odnosu na poslednje dostupne podatke iz 2023. godine, kada je količina plastike bila dovoljna da više od 100 puta okruži planetu”, saopšteno je iz Oceana.

Izveštaj procenjuje da ukoliko bi se nastavilo s ovim tempom do 1,3 milijarde funti (602.000 metričkih tona) plastične ambalaže koju Coca-Cola godišnje koristi do 2030. godine moglo završiti u svetskim vodama i okeanima. Ova količina plastike mogla bi ispuniti stomake preko 18 miliona plavih kitova.

Coca-Cola se već suočila sa kritikama zbog upotrebe plastike. Naime, studija objavljena u časopisu Science pokazala je da je Coca-Cola najveći zagađivač plastičnim otpadom s brendiranjem pronađenim u životnoj sredini.

Pročitajte još:

Oceana je utvrdila da bi Coca-Cola, ukoliko poveća udeo višekratne ambalaže na 26,4 odsto do 2030. godine (sa 10,2 odsto iz 2023. godine), mogla smanjiti godišnju upotrebu ispod trenutnog nivoa. Plastične boce za višekratnu upotrebu mogu se koristiti do 25 puta, a staklene do 50 puta, što znači da jedna višekratna boca može sprečiti proizvodnju i upotrebu do 49 dodatnih jednokratnih boca.

Međutim, kompanija Coca-Cola je u decembru 2024. godine saopštila da je odustala od cilja da poveća udeo višekratne ambalaže na 25 odsto prodaje.

Umesto svojih prethodnih ciljeva, Coca-Cola je objavila da će se fokusirati na povećanje upotrebe recikliranog materijala i na prikupljanje svojih plastičnih boca za jednokratnu upotrebu radi reciklaže. Kompanija je otkrila da je 2022. godine uložila skoro milijardu dolara u kupovinu reciklirane plastike (umesto nove plastike).

Reciklirani PET

U SAD raste uvoz recikliranog PET-a, iako širom sveta postoji ponuda nekorištene plastike. Najveće kompanije za bezalkoholna pića obavezale su se da će povećati sadržaj reciklirane plastike u svojoj ambalaži na 25 do 50 odsto do 2025. godine. Ipak, studija koju je naručila Oceana, a sprovela Eunomia (britanska konsultantska firma), pokazala je da će ove mere smanjiti zagađenje voda od plastičnih boca za samo sedam odsto.

Energetski portal

Bosna se izlila kod Zenice, u Maglaju i Kaknju stanje prirodne nesreće

Foto-ilustracija: Unsplash (nazrin-babashova)

Obilne padavine počele su da prave ozbiljne probleme u Federaciji BiH, a usled porasta vodostaja došlo je do izlivanja reke Bosne na nekoliko lokacija – od Zenice, Maglaja, Visokog do Ilijaša. Najveći vodostaj zabeležen je u Kaknju – 412 centimetara.

Došlo je i do izlivanja reka Usore, Save, Oskove, Bioštice, kao i reke Železnice. U Maglaju je proglašeno stanje prirodne nepogode zbog klizišta u naselju Mladoševica, prenose federalni mediji.

Padavine su izazvale povećanje vodostaja reka i u Hercegovini, pri čemu zabrinjava nivo reke Trebižat, čiji je vodostaj 309 centimetara – samo 21 centimetar ispod granice za uvođenje vanredne odbrane od poplava.

Agencija za vodno područje Jadranskog mora juče je upozorila na ozbiljnu opasnost od izlivanja Neretve i njenih pritoka.

Federalne specijalizovane jedinice zaštite i spasavanja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) stavljene su u pripravnost.

Građani sa područja ugroženih poplavama pozvani su na oprez i preduzimanje neophodnih bezbednosnih mera.

Iz FUCZ-a su saopštili da su u stalnoj komunikaciji sa kantonalnim upravama civilne zaštite i lokalnim samoupravama, sa ciljem preduzimanja preventivnih mera i pravovremenog reagovanja u slučaju izlivanja reka u rizičnim oblastima.

„Federalne specijalizovane jedinice za spasavanje na vodi i pod vodom, kao i jedinica za ispumpavanje vode pumpama velikog kapaciteta, stavljene su u pripravnost“, saopšteno je iz FUCZ-a.

U Sarajevu su zabeleženi ozbiljni problemi. Klizište na Curinim njivama još uvek nije sanirano, a stanovnici mesne zajednice Širokača su u strahu.

Bujica je u ulici Komatin oštetila asfalt, ali i privatnu imovinu.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk apelovao je na stanovnike da iz predostrožnosti napuste ovaj deo naselja.

Vodostaj Miljacke je znatno porastao zbog celonoćne kiše, a slična situacija je i sa Železnicom na Ilidži.

Prema vremenskoj prognozi, i danas se na području BiH očekuje jaka kiša, a na planinama moguć i sneg.

Opština Olovo proglasila je prvi stepen odbrane od poplava, a jedna porodica je evakuisana nakon izlivanja reke Bosne izazvanog obilnim padavinama.

„U Zenici se Bosna izlila u naselju Blatuša, gde je potopljen i podvožnjak, pa se u grad ne može ući iz pravca Doboja. Pristup je moguć preko isključenja u Radakovu, odnosno Zenica Jug“, saopštila je Civilna zaštita Zeničko-dobojskog kantona.

Prikupljaju se informacije i iz drugih gradova i opština, a prema najavama iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda i Agencije za vodno područje reke Save, vrh vodenog talasa kroz ovaj kanton očekuje se večeras.

Načelnik opštine Kakanj doneo je odluku o proglašenju stanja prirodne nepogode, dok je mesna zajednica Želeća, Opština Žepče, trenutno odsečena zbog nanosa materijala i blokade puta. Ekipe mehanizacije su na terenu.

Pročitajte još:

Republika Srpska: porast vodostaja, bez većih izlivanja

Na teritoriji Republike Srpske, i pored obilnih padavina, za sada nije bilo većih izlivanja reka, izjavio je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić.

Istakao je da je fokus na gradovima Banjaluka i Doboj, gde se prati stanje na rekama Vrbas i Bosna. Za sada nema opasnosti od izlivanja, ni tih reka ni njihovih pritoka. Pozitivno je i to što u susednim zemljama nema padavina, pa reka Sava može da prihvati dodatne količine vode.

Trninić je dodao da su jedinice Civilne zaštite za spasavanje na vodi i pod vodom, kao i mašinski timovi s teškom mehanizacijom, u pripravnosti i u stalnoj saradnji sa lokalnim štabovima. Na pojedinim mestima bujični potoci izazvali su odrone i prekid saobraćaja.

Najavio je da se padavine očekuju i sutra, pa će opreznost biti pojačana. Nada se da će se za vikend situacija stabilizovati.

Vodostaji u RS i dalje u porastu

Vodostaj reke Bosne u Doboju trenutno iznosi 275 centimetara i ima tendenciju rasta, ali je još ispod nivoa redovne odbrane od poplava (300 cm), dok je granica za vanrednu odbranu 450 cm, izjavio je načelnik gradske Civilne zaštite Jugoslav Stevanović.

Na području Zvornika zabeležen je porast vodostaja reka Drine, Hoče, Sapne, kao i manjih rečica i potoka, saopštila je zvornička Služba civilne zaštite.

Načelnik službe Goran Škiljević rekao je da trenutni protok Drine na HE „Mali Zvornik“ iznosi 1.100 kubika u sekundi, s tendencijom rasta do 1.300 u podne.

Drina se izlila iz korita na delu gradske plaže u Zvorniku. Vodostaji Sapne i Hoče su u porastu, a korita ovih reka popunjena su oko 60 odsto.

U Istočnoj Ilidži zabeležen je porast vodostaja na svim rekama. Stanovništvo je pozvano da preduzme sve mere za zaštitu imovine. Mesne zajednice raspolažu vrećama, a pesak će biti dostavljen na svim kritičnim tačkama.

U Bijeljini su svi vodotoci u porastu, ali su ispod nivoa za uvođenje redovne odbrane od poplava.

Na području opštine Trnovo za sada nema ugroženog stanovništva ni objekata. Vodostaji su u opadanju, a situacija se stabilizuje, izjavio je načelnik Miroslav Bjelica. Ekipe su na terenu, a noć je prošla bez problema.

Prema Republičkom hidrometeorološkom zavodu, tokom dana se u Republici Srpskoj očekuje dalje povećanje vodostaja reka.

Obustavljen saobraćaj u Donjoj Paklenici

Zbog izlivanja vode na put, saobraćaj je obustavljen u Donjoj Paklenici na regionalnom putu Doboj–Maglaj, saopštio je Auto-moto savez Republike Srpske.

Intenzivne padavine i velika količina vode na kolovozu usporavaju saobraćaj širom Republike Srpske.

Izvor: Euronews.ba

Kemtrejls ili nešto drugo – kako beli tragovi na nebu utiču na globalno zagrevanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitte Elsner)

Znate onu priču – avioni ispuštaju tajanstvene hemikalije koje menjaju vreme, kontrolišu misli ili prave ko zna kakve eksperimente nad nama. Možda ste i vi nekad podigli pogled ka nebu, videli te bele tragove i zapitali se: „Šta li to zaista izlazi iz aviona?”

Ispostavlja se da ti tragovi – u teorijama zavere opisani kao kemtrejls (hemijski tragovi), a u nauci kao kontrejls (skraćeno od kondenzacijski tragovi) – zaista imaju moć da utiču na klimu, ali ne na način na koji zaverenici misle. Nauka je sada prilično sigurna: ovi tragovi možda ne sadrže tajne supstance, ali svakako nisu bezazleni.

Svi znamo da vazduhoplovstvo doprinosi globalnom zagrevanju ispuštanjem ugljen-dioksida (CO₂). Ali ono što je manje poznato jeste da sami tragovi aviona mogu imati čak i veći trenutni efekat na klimu od CO₂, evo kako.

Kada mlazni motor sagoreva gorivo, ispušta vodenu paru, čađ i druge čestice. Na velikim visinama, gde su temperature ekstremno niske, ta vodena para se kondenzuje oko čestica i formira sitne kristale leda – ono što vidimo kao bele linije na nebu. Većina tragova nestane brzo, ali ako je vazduh previše hladan i vlažan, ovi tragovi mogu trajati satima i širiti se, stvarajući oblake nalik cirusima.

I tu dolazimo do problema: tragovi aviona deluju kao ogromno atmosfersko ćebe koje zadržava toplotu koja bi inače otišla u svemir, čime doprinose zagrevanju planete, piše Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Efe Kurnaz)

Zapravo, tragovi aviona imaju dvostruko lice. Tokom dana, mogu delimično reflektovati sunčeve zrake nazad u svemir, slično kao beli oblaci, čime donekle hlade planetu, dok istovremeno zadržavaju toplotu ispod sebe. Noću je priča drugačija – više nema sunčevog zračenja, pa tragovi služe samo kao termoizolacija koja sprečava Zemlju da se hladi.

Možda sada mislite: „Pa dobro, ti oblaci se rasprše za nekoliko sati, dok CO₂ ostaje u atmosferi vekovima. Zar tragovi aviona nisu manji problem?”

Da, pojedinačni trag traje kratko, ali avioni lete svakog dana, svakog sata, i stalno stvaraju nove tragove. To je kao da pokušavate da obrišete pod, dok ostavljate slavinu da curi.

Ono što me najviše čudi jeste koliko je malo urađeno da se ovaj problem reši, iako postoji nekoliko relativno jednostavnih rešenja poput promena visine leta, korišćenja čistijeg goriva i optimizacije ruta.

Recimo, ako bi piloti izbegavali let na visinama gde su uslovi za formiranje tragova idealni, njihova pojava bi se značajno smanjila. Zakođe, upotreba eko-goriva čije sagorevanje emituje manje čađi smanjila bi količinu čestica oko kojih se formiraju kristali leda. Postoje i softveri koji mogu predvideti gde će se tragovi najverovatnije formirati i pomoći da se avioni usmere ka područjima gde će se brzo raspršiti.

Dakle, tragovi aviona možda nisu deo tajnog plana za kontrolu stanovništva, ali svakako utiču na klimu više nego što većina ljudi misli. I dok svet troši milijarde na smanjenje emisije CO₂, tragovi su i dalje u senci. Možda nećemo moći da ih potpuno uklonimo, ali ako želimo da ozbiljno smanjimo uticaj avijacije na globalno zagrevanje, vreme je da ih konačno uzmemo u obzir.

Milena Maglovski

Poljska ulaže 1,4 milijarde evra u održivu mobilnost kroz tri nacionalna programa

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksym Harbar)

Nacionalni fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama Poljske (NFOŚiGW) objavio je 31. marta 2025. godine dva nova javna poziva za finansiranje razvoja infrastrukture za vozila bez emisija. Ukupan budžet iznosi dve milijarde zlotija (oko 440 miliona evra) a sredstva su obezbeđena iz Modernizacionog fonda Evropske unije. Ove inicijative deo su šire strategije usklađivanja sa evropskom Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR).

Prvi poziv odnosi se na izgradnju ili proširenje elektroenergetske mreže potrebne za funkcionisanje stanica za brzo punjenje. Namenjen je operatorima distributivnih sistema, koji mogu konkurisati za bespovratna sredstva u iznosu do 100 odsto prihvatljivih troškova investicije. Program ima za cilj da omogući elektrifikaciju ključnih tačaka u logističkoj i saobraćajnoj mreži, a planirana je izgradnja najmanje 50 lokacija za napajanje električnom energijom širom zemlje. Snaga isporuke zavisiće od tipa lokacije: 3.600 kW za odmorišta na glavnoj TEN-T mreži, 1.500 kW za objekte na proširenoj osnovnoj ili sveobuhvatnoj TEN-T mreži, i 350 kW za logističke centre, depoe i intermodalne terminale.

Prijave za ovaj poziv biće otvorene do 31. decembra 2025. godine, a za ovu fazu predviđen je budžet od milijardu zlotija.

Pročitajte još:

Drugi poziv usmeren je na izgradnju ili proširenje javno dostupnih stanica za punjenje električnih kamiona i otvoren je za preduzetnike. Cilj je izgradnja ukupno 550 stanica, čime se direktno podržava razvoj teškog transporta sa nultom emisijom. Finansiranje može dostići do 100 odsto prihvatljivih troškova za standardne projekte, dok su za složenije investicione modele predviđeni iznosi do 85 odsto. Stanice će biti postavljene duž saobraćajnica koje čine okosnicu TEN-T mreže, kao i u neposrednoj blizini logističkih centara, operativnih baza i terminala.

Rok za prijave je 31. avgust 2025, a i za ovu inicijativu izdvojena je milijarda zlotija.

Ove mere nadovezuju se na već postojeće programe, poput „NaszEauto“, koji je pokrenut 3. februara 2025. godine. Ovaj program, finansiran sredstvima iz EU Fonda za oporavak i otpornost (KPO) u iznosu od 1,6 milijardi zlotija (približno 352 miliona evra), namenjen je fizičkim licima i preduzetnicima koji žele da nabave nova električna putnička vozila kategorije M1. Već u prvih pet nedelja trajanja programa pristiglo je 1.326 zahteva, ukupne vrednosti 38,9 miliona zlotija, što ukazuje na rastuće interesovanje građana za održivu mobilnost.

Energetski portal

Zagađenje voda u EU: Naučnici traže hitno ažuriranje propisa

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Evropskoj uniji je u otvorenom pismu, više od 450 naučnika uputilo poziv da ažurira svoje standarde za zagađenje vode. Njihova zabrinutost proizlazi iz sve veće pretnje koju predstavlja hemijsko zagađenje slatkovodnih ekosistema, uključujući i takozvane večne hemikalije – PFAS, koje se izuzetno sporo razgrađuju u prirodi, navodi Evropski biro za životnu sredinu (EEB).

Okvirna direktiva o vodi (WFD), usvojena 2000. godine, predstavlja ključni zakon Evropske unije za zaštitu slatkovodnih i priobalnih ekosistema. Međutim, naučnici upozoravaju da su mere praćenja, izveštavanja i kontrole zastarele i da ih je neophodno ažurirati kako bi odgovarale trenutnim razmerama hemijskog zagađenja.

Prema podacima Eurobarometra, 78 odsto građana EU zabrinuto je zbog zagađenja voda i njegovog uticaja na zdravlje i svakodnevni život. Većina podržava strože mere na nivou Evropske Unije kako bi se obezbedila bolja zaštita vodenih resursa. Pored toga, alarmantni podaci pokazuju da je populacija slatkovodnih vrsta od 1970. godine opala za čak 85 odsto, pri čemu su glavni uzroci gubitak staništa i zagađenje.

Pročitajte još:

Sara Johanson, viša savetnica za politiku u EEB, ističe da zbog odugovlačenja država članica EU u rešavanju problema zagađenja voda, cenu plaćaju i ljudi i priroda.

Kako je istakao Erik Ruiz, menadžer programa za sigurnije farmaceutske proizvode u organizaciji Health Care Without Harm Europe, uticaj farmaceutskog zagađenja na javno zdravlje godinama je bio potcenjivan, a praćenje ovih supstanci u vodama EU gotovo da ne postoji. On upozorava da preti ozbiljna kriza otpornosti na antibiotike, koja bi do 2050. mogla da ugrozi živote 390.000 Evropljana godišnje. Zbog toga ističe da poboljšanje standarda kvaliteta vode mora biti prioritet za EU, jer je jača zaštita vodnih resursa ključna za zdravlje građana.

Energetski portal

Potpisan ugovor za finansiranje reciklažnog dvorišta na Zlatiboru – projekat od nacionalnog značaja

Foto: Wikimedia/Tsnena

U Ministarstvu privrede Republike Srbije potpisan je ugovor o finansiranju izgradnje reciklažnog dvorišta sa pratećim sadržajima na Zlatiboru. Ovim projektom, vrednim više od tri miliona evra, opština Čajetina dobila je podršku države za unapređenje sistema upravljanja otpadom i zaštitu životne sredine.

Vlada Srbije proglasila je ovaj projekat od nacionalnog značaja, ističući njegovu stratešku važnost u procesu održivog razvoja i implementacije cirkularne ekonomije. Ugovor su potpisali predsednik opštine Čajetina, Milan Stamatović, i ministarka privrede, Adrijana Mesarović.

Novo reciklažno dvorište omogućiće građanima da pravilno odlažu trinaest različitih vrsta otpada u specijalizovanim kontejnerima. Pored toga, planirana je nabavka selekcione trake za dodatnu obradu suvog otpada, čime će se povećati efikasnost reciklažnog procesa.

Pročitajte još:

Opština Čajetina takođe planira naredni korak u unapređenju ekološke infrastrukture – izgradnju centralne kompostane za biorazgradivi otpad. Uporedo s tim, građanima su već podeljeni mini komposteri, čime im je omogućeno da smanje količinu otpada i umanje troškove komunalnih usluga.

Osim pozitivnog uticaja na životnu sredinu, projekat donosi i ekonomske benefite – otvaranje novih radnih mesta u sektoru reciklaže i logistike, podsticanje razvoja zelenih tehnologija i privlačenje investicija.

Opština Čajetina saopštila je da ostaje dosledna viziji Zlatibora kao ekološki održive turističke destinacije, dok podrška Vlade Srbije dodatno osnažuje napore u postizanju tog cilja.

Energetski portal

EPS pokrenuo analizu za korišćenje vodonika

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

„Elektroprivreda Srbije” pokrenula je analizu mogućnosti i opravdanosti korišćenja postrojenja za proizvodnju i skladištenje vodonika i goriva na bazi vodonika u proizvodnim kapacitetima.  

Dušan Živković, generalni direktor „Elektroprivrede Srbije”, rekao je da će kroz analizu pokazati koje mogućnosti imaju i na koji način mogu da pokrenu korišćenje vodonika za svoje potrebe.

Potrebno je da se odrede potrencijalne lokacije, kao i veličina i način upotrebe postrojenja, istakao je Živković, dodajući da je cilj skladištenje energije, diversifikacija skladišta, smanjenje potrošnje fosilnih goriva za proizvodnju energije, generalno povećanje energetske efikasnosti proizvodnje energije, kao i integracija varijabilnih OIE i optimizacija elektroenergetskog bilansa EPSa.

Kako je naveo, u energetskom sektoru Srbije i regiona, već dugo se govori o upotrebi vodonika i ističe da je uvođenje vodoničnih tehnologija jedan od izazova i prilika u procesu dekarbonizacije. 

Pročitajte još:

„Energetska tranzicija i dekarbonizacija nisu realnost samo energetike već cele privrede, celog društva. „Elektroprivreda Srbije” je pozicionirana i ima želju da bude lider u ovoj transformaciji i uveren sam da može da pokrene Srbiju ka novoj vodoničnoj budućnosti. U periodu pred nama za 10 do 15 godina vodonik može da nađe svoje mesto u budućnosti”, naglasio je Živković na konferenciji Zeleni vodonik kao putokaz energetske tranzicije.

U vreme energetske tranzicije, kako ističe generalni direktor, ključno je da se obezbedi i energetska sigurnost Srbije, kao i dugoročni mir, u čemu će EPS kao najveća regionalna kompanija, dati svoj doprinos i energetskoj sigurnosti celog regiona.

„Vreme ispred nas to očekuje. Cilj je dugoročna energetska sigurnost, naravno uz profitabilnost kompanije i zato EPS razvija strateške projekte RHE „Bistrica” i 1 GW solara”, zaključio je Živković.

Energetski portal

U planu Izgradnja vetroelektrane kod Aleksinca snage oko 250 MW

Foto-ilustracija: Pixabay (www_slon_pics)

Opštinska uprava opštine Aleksinac stavila je na javni uvid Plan detaljne regulacije za izgradnju vetroelektrane Bradarac, koji će biti dostupan do 20. aprila 2025. godine, kao i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu ovog Plana.

Plan ima za cilj obezbeđivanje uslova za izgradnju vetroelektrane snage oko 250 MW, koja će se sastojati od 40 vetroturbina. Pored toga, Plan se odnosi i na objekte u funkciji elektrane, uključujući elektroenergetske objekte kao što su trafostanica, priključno razvodno postrojenje i prostor za skladištenje energije, bilo kao zasebno postrojenje ili integrisano u funkciju vetroelektrane.

Pojedinačna snaga vetrogeneratora biće definisana tokom tehničke razrade projekta, u skladu sa fazama realizacije i tehničkim mogućnostima različitih tipova vetrogeneratora. Granicom Planskog područja obuhvaćena je teritorija od preko dva hektara, koja se prostire na delovima katastarskih opština: Ćićina, Bobovište, Rutevac, Bradarac, Subotinac, Mozgovo, Bovan i Vukašinovac.

Pročitajte još:

Područje na kojem je planirana izgradnja vetroelektrane pretežno je poljoprivredno zemljište, dok manji delovi teritorije spadaju u zone šumskog ili vodnog zemljišta, ili dolaze u dodir sa njima.

Inicijativu za izradu Plana detaljne regulacije pokrenuo je investitor, privredno društvo WPP GREENWATT DOO. Fizička i pravna lica imaju mogućnost da upute primedbe na Plan i Izveštaj u pisanoj formi opštinskoj upravi tokom trajanja javnog uvida.

Javna prezentacija ovog planskog dokumenta održaće se 7. aprila 2025. godine, sa početkom u 13 časova, u Skupštinskoj sali opštinske uprave opštine Aleksinac.

Energetski portal