Home Blog Page 771

Na koji način koronavirus ima pozitivan uticaj na životnu sredinu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Epidemija koronavirusa koja je paralisala kinesku ekonomiju ima pozitivnu ulogu kada je u pitanju okolina, s obzirom na to da se emisija ugljen-dioksida u poslednje dve nedelje u Kini smanjila za najmanje 100 miliona kubnih tona. To je gotovo 6 odsto globalne emisije u odnosu na isti period prošle godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitri Karastelev)

To su rezultati studije koje je u sredu objavio finski Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA). Brzo širenje novoga koronavirusa, koji je u Kini usmrtio više od 2.000 i zarazio preko 74.000 ljudi, rezultiralo je padom potražnje za ugljom i naftom, kao i pada emisije ugljen-dioksida, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni na britanskoj internetskoj stranici “Carbon Brief”.

U protekle dve nedelje dnevna proizvodnja električne energije u elektranama na ugalj bila je na četvorogodišnjem nivou, u poređenju s istim razdobljem prošle godine, dok je proizvodnja čelika potonula na petogodišnji minimum, otkrili su naučnici. Kina je najveći svetski uvoznik i potrošač nafte, ali je njena proizvodnja u rafinerijama u središnjoj pokrajini Šandong pala na najniži stepen od jeseni 2015. godine, navodi se u izveštaju.

Ekonomska aktivnost u Kini se obično povećava nakon praznika koji slede posle dočeka kineske Nove godine. Ipak, vlasti su ove godine u mnogim delovima zemlje praznike produžile za nedelju dana, nastojeći da spreče širenje epidemije zadržavanjem stanovnika u kućama.

“Mere za suzbijanje širenja koronavirusa rezultirale su smanjenjem proizvodnje od 15 do 40 posto u ključnim industrijskim sektorima”, stoji u izveštaju. “Na ovaj način se, verovatno, u poslednje dve nedelje za četvrtinu ili više smanjila emisija ugljen-dioksida. To je razdoblje u kojem bi se u uobičajenim okolnostima ekonomske aktivnosti nastavile nakon kineskih novogodišnjih praznika.”

Zaštitnici životne sredine upozoravaju da je smanjenje štetnih uticaja samo privremeno. “Nakon što se koronavirus smiri, vrlo verovatno ćemo se suočiti sa pojačanom proizvodnjom kojom će se nastojati da se kompenzuju gubici”, rekao je Li Šuo, savetnik za politiku kineskoga Grinpisa. “Ovo je, nažalost, proveren uzorak.” U međuvremenu je i emisija azotnih oksida, nus-proizvoda izgaranja fosilnih goriva u vozilima i elektranama, u Kini pala za 36 odsto u nedelji posle novogodišnjih praznika u poređenju s istim razdobljem prošle godine, rezultati su drugog istraživanja Centra za istraživanje energije i čistog vazduha u Finskoj.

Izvor: Bljesak.info

Pregovori o subvencijama za razvoj biciklizma u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Morgan Vander Hart)

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče, 20. februara, sa predsednikom udruženja građana „Novosadska biciklistička inicijativa” Markom Trifkovićem, o predlozima ove organizacije za podsticaj razvoju biciklizma u Srbiji, koji istovremeno doprinosi poboljšanju kvaliteta vazduha.

Foto: MInistarstvo zaštite životne sredine RS

„Novosadska biciklistička inicijativa” nedavno se obratila Ministarstvu zaštite životne sredine sa predlogom za subvencionisanje kupovine bicikala, u cilju zaštite životne sredine, smanjenja zagađenja vazduha i smanjenja buke. Za gradove koji su veći, ili imaju uzbrdice, predložili su podsticaj za nabavku električnih bicikala, i promenu regulativa u oblasti saobraćaja, kako bi biciklistički saobraćaj bio bezbedniji i pristupačniji.

Ministar Goran Trivan razmotrio je predloge ovog udruženja ocenjujući pozitivnim sve inicijative koje podstiču one vidove transporta i saobraćaja koji manje zagađuju životnu sredinu i imaju manji ekološki otisak. Neophodno je da promovišemo i podstičemo građane na odgovornu i održivu mobilnost, ukazao je ministar, jer je saobraćaj koji je usklađen sa razvojem i ekološkim standardima, od velikog značaja za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i bolji kvalitet vazduha. Mi podržavamo povećanje biciklističkih staza, i razvoj biciklizma u Srbiji jer doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i očuvanju životne sredine, rekao je Goran Trivan, ukazujući na značaj biciklizma i rad ovakvih udruženja u lokalnim zajednicama

Marko Trifković obavestio je ministra o predlogu udruženja za subvencionisanje nabavke bicikala, navodeći primere zemalja u okruženju. On je naglasio da su aktivnosti i ciljevi ovog udruženja usmereni na konverziju saobraćaja, zbog čega se zalažu da što više građana za prevozno sredstvo koriste bicikl, i da se uspostavi neophodna infrastruktura za udobnu i bezbednu vožnju biciklista.

U razgovoru zajednički je konstatovano da je u Srbiji potrebna ekspanzija biciklizma, kao održivog vida saobraćaja koji najmanje zagađuje životnu sredinu. Ministar Goran Trivan ovom prilikom je uputio poziv svim lokalnim samoupravama da stvaraju uslove za razvoj biciklizma u svojim sredinama, i tako doprinose boljem kvalitetu vazduha i zdravijoj životnoj sredini.

 Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Akcija besplatnog čipovanja, vakcinacije i sterilizacije napuštenih pasa i mačaka na Zvezdari

Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Catarina Carvalho)

Gradska opština Zvezdara i JKP „Veterina Beograd“ organizuju akciju besplatnog čipovanja, vakcinacije i sterilizacije napuštenih pasa i mačaka sa teritorije Zvezdare. Akcija će biti sprovedena u ponedeljak, 24.02., utorak, 25.02. i u sredu, 26.02.2020. godine, od 10 do 16 časova u Nerodimskoj br. 2 u prostorijama zvezdarske Kancelarije za mlade.

Akcija će omogućiti čipovanje i vakcinisanje napuštenih pasa i mačaka i ujedno će novi vlasnik kućnog ljubimca moći da zakaže datum besplatne sterilizacije. Na taj način GO Zvezdara i Veterina Beograd daju svoj doprinos smanjenju populacije napuštenih pasa i mačaka na ulicama prestonice i podizanju svesti o odgovornom vlasništvu. Akcijom su obuhvaćeni svi psi i mačke koji nemaju zvanične vlasnike, odnosno napušteni psi i mačke sa javnih površina o kojima se neko brine, ali nisu evidentirani kao njihovi vlasnici.

Svi zainteresovani građani koji žele da na ovaj način postanu vlasnici kućnih ljubimaca treba tom prilikom da plate administrativnu taksu u budžet Republike Srbije u vrednosti od 200 dinara ukoliko se upisuju kao vlasnici pasa ili 100 dinara ukoliko postaju vlasnici mačaka. Takođe Ugovorom se obavezuju na besplatnu sterilizaciju psa ili mačke, koja će se obaviti kada je životinja adekvatne starosne dobi.

Izvor: Gradska opština Zvezdara

Inovacije, zelena energija i regionalni projekti – budući pravci saradnje Srbije i Holandije

Photo-illustration: Unsplash (Steven Lasry)

Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije i Hiles Beshor Pluh, novoimenovani ambasador Holandije u Srbiji, ocenili su uspešnom dosadašnju saradnju dveju zemalja, a u narednom periodu poseban potencijal za razvoj imaju sektor inovacija, prelazak na zelene tehnologije u cilju očuvanja životne sredine i smanjenja aerozagađenja, kao i uključivanje holandskih kompanija i institucija u projekte regionalne saradnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Vishwas Katti)

“Holandija je jedna od zemalja koja poseduje najviši nivo tehnologija u oblasti zaštite životne sredine i smanjenja aerozagađenja, a iskustva u primeni istih su dragocena za srpske kompanije kako bi se uspešno primenile u Srbiji. Potrebna je bliska saradnja svih relevatnih institucija, pronalaženje adekvatnih programa podrške kako bi se na pravi način pružila podrška kompanijama u primeni ovih tehnologija”, rekao je predsednik PKS-a. On je dodao da je druga velika prilika za saradnju uključivanje holandskih kompanija u projekte regionalne saradnje koji se realizuju u okviru Komorskog investicionog foruma, a koji će omogućiti uspostavljanje poslovnih kontakata sa firmama u regionu, tržište od 20 miliona potrošača i mogućnost poslovanja bez trgovinskih barijera.

Ambasador Holandije Hiles Beshor Pluh izrazio je zadovoljstvo povodom dosadašnje saradnje, ističući da u Srbiji posluje oko 40 holandskih kompanija koje uspešno sarađuju sa srpskim partnerima, čemu svedoči i nedavno osnovana Holandsko-srpska trgovinska asocijacija. Prepoznajući značaj regionalne saradnje i uključivanje holandskih kompanija u regionalne projekte, on je istakao da prisustvo ambasada u svim zemljama regiona može doprineti razvoju regionalnih aktivnosti namenjenih jačanju privredne saradnje i najavio niz aktivnosti koje su planirane u narednom periodu poput stručnih skupova, okruglih stolova u Srbiji i Holandiji, a koji će biti usmereni na jačanje saradnje sa srpskim kompanijama i promociju regiona kao poslovne destinacije.

Izvor: Privredna komora Srbije

Sarajevo ulaže milion evra u rekonstrukciju tri važna putna pravca

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)

Sporazum o sufinansiranju realizacije prioritetnih projekata sveobuhvatnog unapređenja putne infrastrukture na području opštine Stari Grad Sarajevo, potpisan je juče, 20. februara, između Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo, Direkcije za puteve Kantona Sarajevo i Opštine Stari Grad Sarajevo. Sporazum su potpisali opštinski načelnik Opštine Stari Grad Sarajevo mr Ibrahim Hadžibajrić, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta i direktor Direkcije za puteve Selmir Kovač.

Foto-ilustracija: Unsplash (Holden Baxter)

Prema rečima opštinskog načelnika mr Ibrahima Hadžibajrića, radi se o projektima rekonstrukcije tri značajna putna pravca, koji nisi rekonstruisani još od agresije na BiH.

„Radiće se lokalni Put za Barice, put prema Hreši do entitetske linije koji sigurno više od 50 godina nije rađen i još tri putne komunikacije prema Širokači, a radi se o ulicama Nadmejdan i Za beglukom“, pojasnio je Hadžibajrić.

Potpisani sporazum vredan je dva miliona konvertibilnih maraka (milion evra), a to su sredstva koje će osigurati Direkcija za puteve KS. Opština Stari Grad obavezala se da će osigurati ostatak sredstava potrebnih za realizaciju najavljenih projekata. „Ovo je sporazum koji će se realizovati u naredne dve godine jer se radi o velikim zahvatima. Nastojat ćemo da ove godine, zajedno sa Derekcijom za puteve, počnemo sa rekonstrukcijom jedne ili dve od najavljenih ulica,“ pojasnio je Hadžibajrić.

Ministar saobraćaja KS Adnan Šteta pojasnio je da je prošle godine u saradnji sa Opštinom Stari Grad pokrenuto i realizovano nekoliko uspešnih projekata iz oblasti putne infrastrukture i saobraćaja. “Ovo je dodatni angažman sve tri strane, Ministarstva, Opštine i Direkcije da u naredne dve godine napravimo bitne iskorake u opštini Stari Grad. Radi se o saobraćajnicama koje nisu desetinama godina rekonstruisane. Mi smo dosta radili s Opštinom Stari Grad jer se radi o lokalnoj zajednici koja je uvek spremna na saradnju. Uvek ima spremne projekte i brzo smo izvršavali sve dogovore. Verujem da su se stanovnici opštine Stari Grad uverili u to“, izjavio je Šteta.

Da se radi o nastavku uspešne saradnje potvrdio je i direktor Direkcije Selmir Kovač.

„Ovo je nastavak uspešne saradnje Direkcije za puteve, Ministarstva saobraćaja i Opštine Stari Grad. Moram istaći da je ova ideja nastala na inicijativu načelnika Hadžibajrića zbog unapređenja putne infrastrukture. Mi smo to rado prihvatili jer smo sve projekte koje smo planirali s Opštinom Stari Grad završili. To je jedna od retkih opština gde nam je program za prošlu godinu potpuno kompletiran, tako da nastavak neće biti pod znakom pitanja i na obostrano zadovoljstvo nastavljamo dalje,“ izjavio je Kovač.

Opština Stari Grad u 2019. godini je rekonstruisala više od 30 ulica, u šta je uloženo oko 4 miliona konvertibilnih kuna (oko 2 miliona evra). Sa Direkcijom za puteve zajedno je rađena sanacija ulica Ferhadija, Štrosmajerova, Zmajevac i Nova Baruthana, saopšteno je iz Opštine.

U toku je projekat “Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca”

Foto: Grad Leskovac

Pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Slobodan Perović, zamenica gradonačelnika Leskovca dr Jasmina Ranđelović u pratnji nadzornih organa, izvođača radova i nadležnih za projekat Upravljanja otpadnih voda obišli su radove na izgradnji druge faze postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, odnosno izgradnju linije mulja.

Nakon obilaska i konferencije za medije na kojoj su govorili o projektu, njegovoj vrednosti, toku izvođenja radova i značaju za Leskovac i Srbiju, pomoćnik Perović, zamenica Ranđelović, direktor projekta Maja Milošević Milojić, Budimir Stojiljković, upravljač projekta izgradnje gradskog kolektora, izvođači i nadzor radova održali su sastanak na kojem se govorilo o daljim radovima i probama koje će uslediti nakon završetka izgradnje.

Foto: Grad Leskovac

Zamenica gradonačelnika dr Jasmina Ranđelović istakla je danas važnost završetka ovog projekta, zbog, kako je rekla očuvanja životne sredine i podizanja ekološke svesti.

„Da očuvanje životne sredine nije samo puka forma koju moramo da ispunimo zarad ulaska u Evropsku uniju već da ima svoju suštinu pokazuje i činjenica da je u Leskovcu pokrenut projekat „Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca“. Kao što je više puta istaknuto Projekat „Upravljanje otpadnim vodama grada Leskovca“ je projekat koji se sastoji od tri komponente: izgradnja kolektora – 464 miliona dinara, izgradnja Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV) u dve faze (Linija voda i Linija mulja); prva faza, linija vode 10,4 miliona evra, druga faza 497,5 miliona dinara, proširenje kanalizacione mreže – ORIO projekat. Svi smo maksimalno posvećeni ovom projektu i željno iščekujemo dan kada ćemo rame uz rame stajati sa razvijenim evropskim zemljama koje insistiraju na dizanju ekološke svesti. Svi smo svesni toga da je obaveza svih nas da sačuvamo prirodu kako bi ona sačuvala nas – jer mi planetu nismo nasledili od svojih dedova i očeva nego smo je pozajmili od svojih potomaka”, kazala je Ranđelovićeva.

Pomoćnik ministra za upravljanje projektima Perović je kazao da je projekat u Leskovcu način da se približe izgradnji dovoljnog broja postrojenja u Srbiji.

„Udružili smo sredstva sa Leskovcem, kako finansijska, tako i ljudska, da pokrenemo novi investicioni ciklus koji se tiče zaštite životne sredine. Ovaj projekat je važan jer pokazuje da i domaće firme mogu da rade da mogu da ponude rešenja i učestvuju na ovako velikim projektima“, naglasio je Perović.

Maja Milošević Milojić se na konferenciji osvrnula na dinamiku radova i kazala da su digestori linije mulja, visine 16 metara, u građevinskom smislu potpuno završeni, osim jednog kojem nedostaje završna ploča:

„Danas je vršeno betoniranje ploče na tehničkoj zgradi i radi se priprema konstrukcije za preostale objekte linije mulja. Intenzivna je faza montaže mašinske opreme, i prema dinamici mi bismo u građevinskom smislu objekte završili krajem aprila, a sa suvim i mokrim probama izvođač bi počeo početkom maja.“

Izvor: Grad Leskovac

Planeta se zagreva, a ljudi sve hladniji – bukvalno

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Scenario je pretežno isti. Trese vas groznica, iznemogli ste, nos curi ko slavina, popili ste više tajlol hota nego vode, toplomer je pod miškom. Sklanjate ga i bacate pogled… Puf! Imate povišenu temperaturu. Lomi vas “ona najgora”. Tu na scenu stupa jedna razlika svih prehlada i gripova koje ste ikada uhvatili. “Ona najgora” se kreće od 38 do 39 sa 2 – ma ide još i više od te famozne Cecine, “ona najgora” je zapravo imenitelj za bilo koju temperaturu koju imate u trenucima dok se kenjkavi previjate po krevetu. E sada! Zvrčka nastaje kada više ljudi u vašem okruženju bolesno. Kako se zaboga dogovoriti koja je od dve-tri-sedam “onih najgorih” zaista vredna naziva “ona najgora”?

Telesna temperatura je stepen zagrejanosti organizma ljudi ili životinja. Toplota se stvara mišićnim radom, asimilacijom hrane i svim životnim procesima koji doprinose bazalnom metabolizmu, a iz organizma se gubi radijacijom i vaporizacijom vode iz disajnih puteva i kože. Normalna telesna temperatura čoveka obuhvata raspon od 36,3 do 37,1 stepeni Celzijusa, s tim što različiti delovi tela imaju različitu temperaturu koja varira sa temperaturom okoline. Ipak, saznanja naučnika sa prestižnog američkog univerziteta Stendford mogu da “svrgnu” ove ustaljene vrednosti. Bez brige, verujem da oni, međutim, nemaju nikakvu moć nad menjanjem “one najgore” – ona će večno ostati ona koju god imate dok se osećate izmrcvareno.

Istraživanje “stenfordovaca” je otkrilo da su Amerikanci u 19. veku bili “vrelije krvi”. Razlog tome što smo mi savremeni homo sapiensi hladniji leži u – tehnologiji. Bukvalno! Ne šalim se, ne zezam vas. Neću da vam prodajem priču o našem međusobnom otuđenju i udaljavanju, o građenju nevidljivog zida između pojedinaca zbog mobilnih telefona i interneta. Nisam vam ja mama! Povrh toga, introvertna sam osoba tako da mi takav režim “na distanci” delimično i odgovara. Što se tiče fotografije, iskreno priznajem da sam je stavila da vas namami na pogrešan trag. Da li mi se pola prašta? :)

Tim stručnjaka sa Stenforda zabeleženi pad temperature tela ljudske vrste pripisuje promenama životne sredine i javnog zdravlja.

U poslednja dva veka, higijena i uslovi za život su značajno unapređeni, a takođe je olakšan pristup hrani i medicinskoj nezi. Rezultat ovog procesa bilo je, kako navode Amerikanci, smanjenje slučajeva svakodnevnog zapaljenja. Moderne sisteme grejanja i hlađenja isto tako “sumnjiče” kao faktore koji su doprineli padu naše telesne temperature i to zato što, zahvaljujući modernim uređajima, više ne moramo sami da se prilagođavamo spoljašnjim temperaturnim uslovima što je takođe jedan od načina na koji su naši preci “oslobađali” toplotnu energiju.

Jelena Kozbašić

Nove BusPlus usluge štite prirodne resurse

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Popov)

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić prisustvovala je danas predstavljanju nove usluge Grada Beograda, koja je nastala povezivanjem Sekretarijata za javni saobraćaj Grada sa sistemom eUprave, a koja će građanima doneti značajne uštede u vremenu i novcu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)

Pored premijerke, nove elektronske usluge za građane Beograda predstavili su direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Zahvaljujući elektronskom povezivanju Sekretarijata za javni saobraćaj Grada Beograda sa sistemom eUprave (bazama podataka Nacionalne službe za zapošljavanje, PIO fonda, Ministarstva unutrašnjih poslova i Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja) penzioneri i nezaposlena lica više neće morati da donose papirne potvrde i uverenja prilikom vađenja ili produžavanja kartica za prevoz.

Naime, zahvaljujući elektronskoj razmeni podataka po službenoj dužnosti, dovoljno je da građani dođu na šalter BusPlusa samo jednom sa ličnom kartom, a sistem će nakon toga automatski svaki mesec proveravati status ovih građana i produžavati važenje kartica za prevoz.

Time se građani oslobađaju potrebe donošenja oko 130.000 potvrda ili uverenja iz Nacionalne službe za zapošljavanje ili PIO fonda, kao i čak 530.000 odlazaka na šaltere BusPlusa da bi se na osnovu očitavanja lične karte utvrdilo prebivalište. To je ukupna ušteda građanima na godišnjem nivou od oko 660.000 sati ili oko dva miliona evra.

Ova usluga je još jedan od primera za to kako elektronska uprava transformiše javnu upravu na način da građani prestaju da budu kuriri koji nose svoja dokumenta od šaltera do šaltera i kako javna uprava postaje efikasan servis građana.

Istovremeno, na ovaj način se doprinosi unapređenju zaštite životne sredine jer se godišnje štedi 660.000 papira A4 i prestaje potreba da se oni čuvaju u arhivama, što predstavlja godišnju uštedu od čak 66 odraslih stabala, 280.500 litara vode i 24,42 megavata struje.

Jovanović je predstavio još jednu uslugu za sve žitelje i posetioce Beograda. Gradske linije grada Beograda su odskoro dostupne na Gugl mapi, i to svi podaci o gradskim linijama, redu vožnje, lokacijama stajališta, trasama i cenama karata u javnom saobraćaju, a u narednom periodu plan je da se na ovim mapama nađe i BG voz, kao i noćne linije i minibus ekspres linije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dead Angel)

Otvaranje podataka javnog prevoza grada Beograda na Gugl mapi omogućava jednostavnije snalaženje i planiranje putovanja potencijalnim putnicima, korisnicima javnog gradskog prevoza, turistima, a pre svega Beograđanima.

U ovom trenutku otvoreni su statički podaci iz rasporeda vožnje. Zajedno sa Sekretarijatom za saobraćaj Grada Beograda planirano je i otvaranje dinamičkih podataka i tada će se na Gugl mapama pokazivati polasci u realnom vremenu ukoliko zbog na primer saobraćajnih gužvi dođe do pomeranja reda vožnje.

Pored Beograda, gradski saobraćaj na Gugl mapama dostupan je u Nišu, Kragujevcu, Užicu i Subotici, a trenutno se radi i na omogućavanju ove usluge i za građane Pančeva.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kako će se u Srbiji obeležiti Međunarodna godina zdravlja bilja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje SECPA se pridružilo globalnoj kampanji pod sloganom „Zaštitimo bilje, zaštitimo život“ u sklopu koje će u Srbiji, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, obeležiti Međunarodnu godinu zdravlja bilja koju su, na predlog Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), proglasile Ujedinjene nacije (UN), a u vezi sa sprovođenjem Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC).

Foto-ilustracija: Pixabay

„Zdravlje bilja je sve više ugroženo. Biljne bolesti i štetočine se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mestima gde pre nisu bili viđeni. Tome su doprinele klimatske promene, ali i ljudske aktivnosti poput međunarodne trgovine i transporta, koje su omogućile i nehotično prenošenje štetočina i bolesti u nova staništa. FAO procenjuje da biljne bolesti i štetočine uzrokuju gubitke i do 40 odsto useva širom sveta, kao i da bi poljoprivredna proizvodnja trebalo da poraste za oko 60 odsto do 2050. godine kako bi se prehranila sve veća ljudska populacija. Stoga je važno da podignemo svest kod ljudi o značaju zaštite i očuvanja zdravlja bilja, kako u pogledu stvaranja uslova za proizvodnju dovoljnih količina hrane za rastuću ljudsku populaciju, tako i u pogledu zaštite životne sredine i očuvanja ekosistema“, rekla je Katarina Krinulović, izvršna direktorka udruženja SECPA.

Na panel diskusiji 27. februara 2020. godine prisutnima će se obratiti eminentni stručnjaci iz zemlje i inostranstva poput državnog sekretara Velimira Stanojevića, profesora Poljoprivrednog fakulteta Alekse Obradovića i Aurélie Dhaussy iz Evropske asocijacije za zaštitu bilja (ECPA). Panelisti će govoriti o različitim temama iz oblasti poljoprivrede, kao što su „Zašto je zdravlje bilja važno i šta činimo povodom toga“, „Aktivnosti ministarstva u oblasti zaštite i zdravlja bilja i značaj Međunarodne konvencije o zaštiti bilja (IPPC)“, „Biljne bolesti i štetočine na koje treba obratiti posebnu pažnju i integralna zaštita bilja“ kao i koji su to izazovi sa kojima se naši poljoprivrednici susreću u praksi i kakve se aktivnosti sprovode u Evropskoj uniji da bi se se unapredila oblast zaštite bilja. Svojim izlaganjem oni će, svako sa svog aspekta, ukazati na značaj zaštite i zdravlja bilja i kako svako može dati svoj doprinos u ovoj oblasti, ali i pružiti mnoštvo relevantnih činjenica koje su veoma važne za edukaciju opšte javnosti.

„Naše udruženje, posle 10 godina rada i iskustva sa brojnim izazovima sa kojima se susrećemo u oblasti zaštite bilja u Srbiji, pridružilo se globalnoj kampanji i iniciralo njeno sprovođenje u našoj zemlji kako bi se podigla svest javnosti o značaju zaštite bilja za život na planeti. Takođe, nastojimo da podstaknemo dalju saradnju relevantnih aktera jer samo zajedničkim delovanjem možemo dovesti do održivog razvoja u ovoj oblasti“, dodala je Katarina Krinulović, izvršna direktorka udruženja SECPA.

O udruženju SECPA

Udruženje SECPA (Serbian Crop Protection Association) je dobrovoljna i neprofitna organizacija osnovana u decembru 2009. godine radi stvaranja uslova za stabilnost i razvoj u oblasti zaštite bilja u Srbiji, uz primenu nauke, inovacija i savremenih tehnologija koje obezbeđuju visok nivo zaštite zdravlja ljudi i životne sredine. Kao pridružena članica Evropske asocijacije za zaštitu bilja (ECPA), SECPA je deo evropske mreže za razmenu znanja i iskustva u oblasti zaštite bilja, koje prenosi u Srbiju sprovođenjem relevantnih projekata.

Izvor: Keynote Communications

Amonijak – novo gorivo za brodove?!

Foto-ilustracija: Unsplash (Red Charlie)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Prilkom traženja rešenja za smanjenje emisije štetnih gasova u brodskoj industriji, došlo se do sasvim novog pristupa. Naime, prilikom ranijih istraživanja zaključeno je da bi brodovi mogli da se napajaju amonijakom i da se time izbegne štetna upotreba dizela.

Amonijak predstavlja jedan od osnovnih elemenata za  hemikalije, tekstil, eksploziv, rashladna sredstva i đubriva. Dosta se koristi u poljoprivredi, ali prekomerna upotreba može dovesti do zagađenja vazduha. U kombinaciji sa drugim gasovima izaziva efekat staklene bašte.

Amonijak ne sagoreva ugljen-dioksid, međutim, određena količina ovog gasa se emituje prilikom stvaranja amonijaka. Sagorevanjem amonijaka stvaraju se i azotni oksidi, koji su takođe odgovorni za efekat staklene bašte.

Prema izveštaju Kraljevskog društva, prilikom proizvodnje amonijaka stvara se 1,8 odsto ukupne emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou.

Ipak, od nedavno postoji rešenje i za to.

Nova tehnologija može da stvori amonijak bez ugljen-dioksida. Jedan od način jeste hvatanje emisija ugljen-dioksida koje su nastale prilikom stvaranja amonijaka, a zatim smeštanje u podzemne stene. Drugi način omogućava stvaranje amonijaka iz obnovljivih izvora energije, pri čemu se ne stvara CO2. Negativna strana ove metode je što je sada nepouzdano tvrditi da li ćemo tokom narednih decenija imati na raspolaganju dovoljno čiste energije.

I pored toga, važno je razviti tehnologiju koja će potpuno dekarbonizovati amonijak i ujedno obezbediti prostor za skladištenje velikih količina ovog goriva.

Jelena Cvetić

Prva nuklearna elektrana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uskoro počinje s radom

Foto: Wikipedia/Wikiemirati
Foto: Wikipedia/Wikiemirati

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) dali su “zeleno svetlo” za početak rada nuklearne elektrane Baraka, prve u arapskom svetu, izjavio je 17. februara stalni predstavnik UAE u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

“Savezno telo za nuklearnu regulaciju odobrilo je izdavanje operativne dozvole za reaktor 1 ovog postrojenja”, rekao je Hamad Alkabi na konferenciji za novinare u Abu Dabiju.

Prema njegovim rečim, centrala će uskoro početi sa radom.

Centralu sa četiri reaktora izgradio je konzorcijum na čelu sa Korporacijom za nuklearnu energiju Emirata (Emirates Nuclear Energy Corporation) i Korporacijom za električnu energiju Koreje (Korea Electric Power Corporation).

Procenjuje se da je izgradnja koštala 22,5 milijardi evra.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

EU planira uvođenje poreza na plastiku i ugljenik

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Newberry)

Predlog da se 20 odsto prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksida izdvaja za budžet Evropske unije, zajedno sa novim porezom na plastični otpad, mogao bi da pomogne da se nadomeste gubici nastali izlaskom Velike Britanije iz EU. Evropski lideri, koji su pod sve većim pritiskom da postignu dogovor o višegodišnjem budžetu, prvom posle Bregzita, sastaće se u Briselu da pokušaju da se dogovore o novom finansijskom okviru.

Foto-ilustracija: Unsplash (StellrWeb)

Predlog o uvođenju poreza na ugljenik i plastiku je “veoma značajan korak napred” za finansije EU, izjavio je visoki evropski zvaničnik novinarima, uoči sastanka lidera zemalja EU čija je glavna tema dugoročni budžet.

“Ukoliko ga usvoji Evropski savet, predlog bi bio pojedinačno najveća promena ikada u sopstvenim izvorima prihoda EU”, izjavio je zvaničnik. Budžet za period od 2021. do 2027. godine biće prvi usvojen posle Bregzita, koji će ostaviti rupu u finansijama EU od 75 milijardi evra tokom sedam godina.

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel predložio je sredinom februara kompromis, nadajući se da će prevazići razlike između bogatih zemalja, kao što su Nemačka i Holandija, koje žele da ograniče nacionalne doprinose budžetu EU, i najvećih primalaca sredstava iz budžeta, kao što su Poljska, Rumunija i Mađarska, koje žele da sačuvaju sredstva za siromašnije regione.

“Relativno siromašnije zemlje članice kao što su Mađarska i Poljska bi bile na dobitku prihvatanjem Mišelovog predloga”, rekao je visoki zvaničnik, dodajući da bi takva promena donela oko 5,4 milijardi evra dodatnih prihoda za siromašnije regione EU u poređenju sa ranijim predlogom.

Porezi na ugljenik i plastiku

Mišelov kompromisni predlog za budžet EU uključuje nove detalje o uvođenju poreza na ugljenik i plastiku u celoj uniji, što je predloženo prvim nacrtom budžeta Evropske komisije 2018. godine.

Da bi nadomestila gubitke nastale izlaskom Velike Britanije i da bi smanjila zavisnost Unije od nacionalnih doprinosa, Komisija je predložila da se 20 odsto prihoda od trgovine emisijama ugljen-dioksidom direktno uplaćuje u budžet EU.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanvi Sharma)

Komisija je predložila i da se uvede porez na plastični otpad koji se ne reciklira, što evropski zvaničnici smatraju “najviše obećavajućim” načinom da se obezbede dodatni izvori prihoda. Prema predlogu, zemlje članice bi plaćale 0,80 evra po kilogramu nerecikliranog plastičnog otpada.

To je međutim izazvalo nervozu siromašnijih istočnih zemalja EU, koje nemaju razvijeni sistem recikliranja kao bogatije zapadne članice, pa bi morale da daju veće doprinose na ime tog poreza.

Da bi uspostavio ravnotežu, Mišelov kompromis uključuje “mehanizam da se izbegne preterani regresivni uticaj na nacionalne doprinose”. Time bi se ograničila suma koju bi plaćale siromašnije države štiteći ih od nesrazmernog finansijskog udarca, kaže zvaničnik EU.

“Siromašnije zemlje bi izdvajale malo manje” nego što bi činile da se ne primenjuje nikakav mehanizam, objašnjava zvaničnik, dodajući da takav sistem treba da “ublaži distributivni uticaj” poreza i zaštiti siromašnije zemlje članice.

Ipak je još nejasno kako bi tačno novi mehanizam funkcionisao u praksi.

Kritičari su, međutim, izrazili zabrinutost u vezi sa smanjivanjem prihoda od poreza, jer što se više plastike reciklira, vremenom će ti porezi na plastični otpad nestati.

Visoki zvaničnik EU ipak nije zabrinut zbog toga. “Ovi prihodi će se smanjiti” vremenom jer recikliranje plastike postaje norma. “Ali ako pogledate primer poreza na cigarete”, prihodi su se stabilizovali, uprkos smanjenju prodaje cigareta.

Izvor: EURACTIV.rs

U hidroelektranu “Đerdap 2” se ulaže 31 milion evra

Foto: Wikipedia/MRY

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, obišla je juče, 19. februara, brodsku prevodnicu na HE “Đerdap 2” i sa direktorom JP “Elektroprivreda Srbije” Miloradom Grčićem potpisala Protokol o saradnji na realizaciji projekta adaptacije brodske prevodnice u sastavu HE “Đerdap 2”, vredan 31 milion evra.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture RS

Tom prilikom je istakla da država poslednjih nekoliko godina ulaže u vodni saobraćaj i da ta ulaganja iznose 350 miliona evra, što je pre nekoliko decenija bilo nezamislivo.

“Prošle godine potpisali smo protokol za rekonstrukciju brodske prevodnice „Đerdap 1“, ove godine za prevodnicu na „Đerdapu 2“, i ukupno ulažemo 60 miliona evra za obe. To je važno za ovaj kraj, za elektranu i dalja ulaganja u infrastrukturu, jer nema ničeg važnijeg od infrastrukture, to utiče na razvoj naše privrede i rast BDP-a“, rekla je ona.

Mihajlovićeva je dodala i da će se krenuti sa proširenjem Luke Prahovo, u šta će biti uloženo 10 miliona evra.

Grčić je dodao da današnji sporazum govori mnogo – da država brine o energetici i infrastrukturnim preduslovima za dalji ekonomski razvoj zemlje.

Ranije tog dana, Mihajlovićeva je obišla novoizgrađeni most preko Podvrške reke kod Milutinovca u opštini Kladovo, kao i radove na rehabilitaciji državnog puta Kladovo – Brza Palanka.

“Zahvaljujući Vladi Srbije, mi danas imamo stabilan budžet i mogućnost da ulažemo u puteve. Završili smo 120 km puteva u Borskom okrugu, sada nas čeka izgradnja brzih saobraćajnica u ovom kraju, prema Golupcu, Donjem Milanovcu i Kladovu. To nam je neophodno ako hoćemo da razvijamo turizam u ovom delu Srbije”, rekla je ona.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture 

Otkrivena Viktorijina tajna – i nije nimalo senzualna!

https://www.theguardian.com/environment/2020/feb/19/victorias-secret-under-fire-after-store-dumps-hundreds-of-bras-in-bin

Radovi na unapređenju zaštite od poplava u Vojvodini

Foto: JVP "Vode Vojvodine"

Zahvaljujući INTERREG – IPA programu prekogranične saradnje Mađarska Srbija, prevodnica u Bezdanu i ustava i prevodnica u Šebešfoku uskoro će biti renovirane. Radovi su vredni 2,8 miliona evra, u prevodnicu Bezdan uloženo je 2,1 miliona, a u Šebešfok 0,7 miliona evra.

Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Radove na ova dve za vodoprivredu Vojvodine izuzetno važna objekta su obišli predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstavo Vuk Radojević, gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić.

Kada građevinski, mašinski i elektrotehnički radovi budu završeni povećaće se nivo zaštite od poplava, stvoriće se uslovi za prelazak brodova iz Dunava u kanal Vrbas – Bezdan, a sanacijom prevodnice u Šabešfoku omogućiće se plovidba i Bajskim kanalom. Ove aktivnosti će imati i pozitivan uticaj na ekonomiju i turizam, naročito nautički, a jedan od ciljeva projekta je i zaštita Prirodnog rezervata „Gornje Podunavlje“.

Prema trenutnoj proceni radovi na prevodnici Bezdan biće završeni sredinom 2020. godine. Radovi na sanaciji i elektrifikaciji prevodnice i ustave Šebešfok su završeni, a trenutno je u toku probni rad.

Zbog velikog kulturno-istorijskog značaja ovi objekti su evidentirani kao nepokretnost pod prethodnom zaštitom, te se stoga sanacija i rekonstrukcija izvode po principu očuvanja prvobitnog izgleda. Obe prevodnice su dugi niz godina van funkcije pa je značaj ovih radova, kojima će opet biti osposobljene za rad, ogroman.

Pun naziv projekta je Kompleksno unapređenje vodoprivrede područja kanala „Baja-Bezdan” – akronim BABESA (BABEKA), a patneri na projektu su: Direkcija za vodoprivredu Donjeg Podunavlja (vodeći partner), Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ i Fond “Evropski poslovi” AP Vojvodine. Projektom obuhvaćeno područje čine: kanal Baja-Bezdan (mađarski i srpski deo kanala), kanal Vrbas-Bezdan sa srpske strane, hidrokompleks Bezdan i Šebešfok koji se nalaze u sklopu kanala.

Izvođač radova je konzorcijum na čijem je čelu firma „Goša montaža”.

Izvor: JVP “Vode Vojvodine”

Moguće ponovno poskupljenje struje u Srbiji zbog oporezivanja CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)

Zbog oporezivanja ugljen-dioksida u Evropskoj uniji, troškovi proizvodnje električne energije iz uglja rastu, što bi moglo da se odrazi i na skok cena struje u Srbiji.

Ovo je juče, 19. februara, izjavio direktor Energetske zajednice Janez Kopač. Prema njegovom mišljenju, sadašnja cena električne energije za srpska domaćinstva ne odražava stvarne troškove proizvodnje, što će na dugi rok morati da se menja.

Kopač je dodao i da će socijalno ugroženim potrošačima morati da bude omogućena pomoć.

Direktor Energetske zajednice je pomenuo je da je Evropska unija velika sredstva izdvojila u novom sedmogodišnjem budžetu za Fond za pravednu tranziciju, pomoću kojeg će pomoći izmenama u okviru rudarskih regija, i objasnio da bi bilo korisno za Srbiju da i sama ima takav nacionalni fond kako bi bila u mogućnosti da potraži dodatna sredstva od Evropske unije za istu namenu.

Podsećamo, ministar finansija Siniša Mali je, nakon posete Međunarodnog monetarnog fonda u oktobru 2019. godine i insistiranja njihovih stručnjaka na povećanju cene električne energije u našoj zemlji, kazao da se to neće desiti barem do kraja godine, što se nije obistinilo. Od 1. decembra cena struje za domaćinstva u Srbiji skočila je za 3,9 odsto.

Evropa sve manje električne energije dobija iz uglja, a oporezivanjem emisija ugljen-dioksida ovaj izvor struje postao je veoma skup. To je jedan od razloga zbog kojih se tokom  prošle godine potrošnja uglja prepolovila u većini članica Evropske unije.

Indikator značajne energetske prekretnice je i taj da su vetar i sunce u 2019. godini, po prvi put, zajedno imali veći udeo u sveokupnom energetskom miksu zajednice u odnosu na ugalj – 17,6 odsto nasuprot 14,6 odsto, a poskupljenje štetnih emisija je takođe doprinelo tome.

Jelena Cvetić