Home Blog Page 772

Podela besplatnih sadnica bagrema u Topličkom okrugu

Foto: Wikipedia/Pollinator
Foto: Wikipedia/AnRo0002

Javno-komunalno preduzeće “Hameum“, vrši besplatnu podelu sadnica bagrema za pošumljavanje poljoprivrednih poseda na području Topličkog okruga.

Kako navode nadležni u ovom preduzeću, prva podela besplatnih sadnica u ovoj godini, počela je početkom februara i trajaće sve dok se ne podeli cela količina za ovogodišnju sadnju.

“U našem rasadniku, proizvedeno je oko 20.000 sadnica bagrema koje smo namenili za pošumljavanje goleti u Toplici. Do sada je podeljena polovina, oko 10.000 sadnica, a ostala količina je na raspolaganju svim zainteresovanim vlasnicima poljoprivrednog zemljišta, rekao je rukovodilac „Rasadnika“ Stevan Kostić i naglasio da besplatne sadnice mogu dobiti građani koji poseduju šumsko zemljište.”

“Za razliku od ranijih podela, kada su besplatne sadnice deljene vlasnicima šeste i sedme klase, ova podela namenjena je samo vlasnicima šumskog zemljišta. Potrebno je samo podneti zahtev i dostaviti fotokopiju posedovnog lista i lične karte”, saopštio je Kostić.

Građani zainteresovani za dodelu besplatnih sadnica, sve informacije mogu dobiti na kontakt telefon 063/405-542.

Izvor: Grad Prokuplje

Sve više domaćinstava u Evropi koristi energiju iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Stephan Bechert)

Kako izveštava Nova ekonomija, petina energije koja se koristi za klimatizovanje prostora u Evropskoj uniji dolazi iz obnovljivih izvora energije, a postotak domaćinstava i privrednih subjekata koji se greju ili hlade na održive načine se uvećava iz godine u godinu.

Eurostat navodi da se po korišćenju obnovljivih izvora energije u 2018. godini naročito istakla Švedska, u kojoj je dve trećine (65 odsto) objekata klimatizovalo prostor na taj način.

Više od polovine energije za grejanje i hlađenje dolazi iz obnovljivih izvora energije koristilo se i u Letoniji (56 odsto), Finskoj (55 odsto) i Estoniji (54 odsto).

Obnovljivi izvori energije su sačinjavali najmanji deo energetskog miksa za klimatizaciju prostora u u Irskoj i Holandiji (obe po 6 odsto), Belgiji (8 odsto) i Luksemburgu (9 odsto).

Statistička kancelarija EU u obnovljive izvore energije računa i energiju koja se zarobljava toplotnim pumpama, za koje procenjuje da je predstavljala 27 odsto celokupne “zelene” energije za grejanje i hlađenje.

Izvor: Nova ekonomija

 

IKEA Srbija izbacila jednokratne plastične proizvode

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)
Foto: IKEA Srbija

Kako bi doprinela očuvanju životne sredine i stvaranju pozitivnog uticaja na ljude i planetu, IKEA Srbija je iz svoje ponude izbacila sve plastične proizvode za jednokratnu upotrebu. Tim povodom je u robnoj kući IKEA Beograd prošle nedelje u muzejskoj postavci izložen poslednji primerak „izumrle“ plastične slamčice.

Uz slamčice, odluka o ukidanju jednokratnih plastičnih proizvoda odnosi se i na proizvode poput vrećica za zamrzavanje i led, kao i kesa za smeće – koji su bili deo ponude robne kuće IKEA Beograd. Takođe, odluka obuhvata i jednokratne plastične proizvode koji služe za posluživanje u IKEA restoranu i bistrou, poput pribora za jelo, slamčica, čaša, tanjira i mešalica za piće.

IKEA želi da olakša zdraviji i održiviji način života. Jednokratna plastika ima značajan uticaj na zdravlje naše planete, kao i nas samih, a prema procenama, do 2050. godine u rekama i morima biće više plastike nego riba. Svesni smo da je reč o složenom problemu i želimo da damo svoj doprinos u njegovom rešavanju. Verujemo da je ukidanje jednokratne plastike i uvođenje novih, održivijih zamenskih proizvoda značajan korak u tome. Pozivamo kupce u Srbiji da nam se pridruže u stvaranju pokreta za bolji svakodnevni život i da korišćenjem proizvoda od obnovljivih ili recikliranih materijala doprinesu očuvanju životne sredine i ublažavanju klimatskih promena“, istakao je Aldo Lele, menadžer za održivost u IKEA Jugoistočna Evropa.

Foto: IKEA Srbija

Posetioci robne kuće IKEA Beograd od sada mogu pronaći ekološke zamene za gotovo sve proizvode od jednokratne plastike. Umesto plastičnih, kupcima su dostupne OKUVLIG slamčice od bambusa i FÖRNYANDE koje su napravljene od troslojnog, nezaštićenog papira koji je čvrsto urolan kako bi zadržao oblik. Povrh toga, umesto jednokratnih vrećica za zamrzavanje, IKEA nudi održiviju varijantu – višekratne plastične vrećice sa zatvaračem.

Ukidanje jednokratne plastike jedna je od aktivnosti kojom IKEA do 2030. godine želi da postane potpuno cirkularna kompanija koja koristi samo reciklirane i obnovljive materijale.

Izvor: IKEA Srbija

Misteriozno curenje gasa u Pakistanu

Photo: Wikipedia/Omair Anwer
Foto: Wikipedia/Unknown

Na jugu Pakistana, u lučkom gradu Karači, zbog curenja gasa je ove nedelje poginulo 14 ljudi, a na stotine njih je bolesno. Vlasti još uvek nisu otkrile poreklo otrovnog gasa.

U toku su protesti zbog ovog misterioznog zagađenja, ljudi na ulicama nose maske za lice i zahtevaju odgovore zvaničnika.

Ipak, vlast još uvek ne uspeva da pronađe potrebne informacije i dokaze o uzroku događaja. Provereni su terminali i mesta za usidrenje, čak i oni u privatnom vlasništvu, naftni stubovi, mesta za ugradnju nafte. Nigde nisu pronađeni tragova curenja gasa niti hemikalija.

Mornarica je uzela uzorke iz oblasti morske luke, a ujedno se očekuju i rezultati obdukcije preminulih osoba.

U lučkom gradu raste zabrinutost da otrovni gas i dalje curi dok zvaničnici pokušavaju da pronađu izvor problema.

Veći deo stanovništva iz tog područja je evakuisan. Još uvek nije primećeno da se zagađenje proširilo na ostatak grada.

Jelena Cvetić

 

Panel i izložba o električnim vozilima na Danima energetike

Foto: Novosadski sajam

U okviru Međunarodnih dana energetike i investicija u četvrtak, 27. februara, od 10 časova, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije biće održan panel pod nazivom „Elektična vozila“.

Foto: Novosadski sajam

Govoriće se o mobilnosti, održivosti i urbanizaciji. Panelisti će istaći i izazove elektrifikacije saobraćaja, kao i mogućnosti i prednosti korišćenja električnih vozila.

Uz moderatora Sinišu Mitrovića iz Privrede komore Srbije učesnici će biti i Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta, kao i Ilija Batas-Bjelić, Slavko Vujović, Jovica Vasiljević, Dejan Ilić, Dragan Milutinović, Mirko Gordić, kao i predstavnik ETF 5G.

Uz to, tokom Dana energetike u Auli Novosadskog sajma biće predstavljani i električni i hibridni automobili proizvođača Folksvagen, Nisan, Honda, Tojota, Jaguar i Hjundai.

Pročitajte još:

Ulaz za posetioce je besplatan.

Izvor: Novosadski sajam

U Beču 45 odsto građana koristi godišnju kartu za javni prevoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Franz Spitaler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taras Kasich)

Više godišnjih karta nego registrovanih automobila. Godišnja karta za javni prevoz u Beču košta 365 evra i popularnija je nego ikad, jer je sada poseduje čak 852.000 građana, što je povećanje za više od 30.000 za samo jednu godinu. Time već četvrtu godinu Beč ima više korisnika godišnjih karata nego registrovanih automobila.

“Zadovoljni smo ovim pozitivnim razvojem, sistemi javnog prevoza koji tako dobro funkcionišu ključni su doprinos zaštiti klime u našem gradu. Svako ko se odluči za kartu javnog prevoza, a ne za automobil, uštedi svake godine 1,5 tona ugljen-dioksida, koji  je štetan za klimu”, rekla je članica gradske vlade za javni prevoz Uli Sima.

Građane širom Beča prevozi 129 autobusa, 28 tramvajskih i 5 metro linija. Javni gradski prevoz je brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv, a dnevno prelazi rutu od ukupno 1.150 kilometara. Putnici se voze do najudaljenijih delova Beča i to po veoma niskoj ceni: godišnja karta iznosi samo 1 evro po danu, što je u poređenju sa drugim metropolama najjeftinija ponuda. U Berlinu putnici godišnju kartu plaćaju 882 evra, u Hamburgu 1.988 evra, a u Londonu oko 4.000 funti.

Kako bi javni prevoz i u budućnosti ostao privlačan za putnike, bečko javno preduzeće “Wiener Linien” će u narednoj godini uložiti 368 miliona evra u proširenje ponude i mere zaštite životne sredine.

Prema podacima iz 2019. godine u Beču živi 1.897.491 stanovnika, što znači da je njih gotovo 45 odsto kupilo godišnju kartu.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Objavljen javni poziv za postavljanje reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske je 18. februara 2020. objavilo otvoreni poziv „Postavljanje reciklažnih dvorišta“ za građenje i opremanje novih reciklažnih dvorišta ili nabavku reciklažnih dvorišta-mobilnih jedinica. Prihvatljivi kandidati za ovaj poziv su jedinice lokalne samouprave.

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Ukupna raspoloživa sredstva iz Kohezionog fonda predviđena za ovaj Poziv iznose 100 miliona kuna (13 miliona evra). Ukupni iznos prihvatljivih troškova po pojedinačnom projektnom predlogu ne sme da prelazi iznos od 7.600.000 kuna (988.000).

Po jednom projektnom predlogu može da se dodeli od 500.000 do 4.500.000 kuna bespovratnih sredstava za reciklažna dvorišta-građevine, odnosno od 100.000 do 800.000 kuna (od 13.000 do 104.000) za reciklažna dvorišta-mobilne jedinice. Intenzitet potpore bespovratnih sredstava za pojedinačni projektni predlog je maksimalno 85 odsto od ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu finansirati u sklopu ovog Poziva su aktivnosti građenja i opremanja reciklažnog dvorišta, priključenja na komunalnu i energetsku infrastrukturu i osiguranje pristupnog puta za potrebe reciklažnog dvorišta, aktivnosti vezane za pripremu i sprovođenje postupaka javne nabavke radova, usluga i roba, nadzor radova (stručnog i projektantskog nadzora, koordinatora zaštite na radu tokom građenja), aktivnosti vezane uz osiguravanje pristupačnosti reciklažnog dvorišta i prilagođavanja infrastrukture osobama s invaliditetom, aktivnosti vezane uz sprovođenje ugovora o nabavci roba (za mobilne jedinice), usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom, obrazovno-informativne aktivnosti za korištenje reciklažnog dvorišta, promocija i vidljivost i dr.

Rok za podnošenje projektnih predloga je od 18. marta 2020. do 15. febraura 2021. godine.

Cjelokupna dokumentacija Poziva dostupna je na eFondovi i strukturnifondovi.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Užice ulaže više sredstava u infrastrukturne projekte

Foto: Grad Užice

Budžetom Grada Užica, definisane su i aktivnosti Gradske uprave za infrastrukturu i razvoj za ovu godinu. Ukupan planirani budžet za infrastrukturne projekte je oko 1,7 milijardi dinara što je, po rečima načelnika Miloja Marića, za nekoliko procenata više u odnosu na prošlu godinu. Prioritet je. kako navodi Marić, da do kraja godine budu završeni već započeti radovi, ali od velikog značaja su i novi projekti.

Foto: Grad Užice

Marić navodi da su ove godine za izradu projektne dokumentacije planirana značajna sredstva. „Tu je planirano za izradu planske i projektne doklumentacije za jednosmenski rad osnovnih škola 10 miliona, za rekonstrukciju Zdravstvenog centra 50 miliona dinara ove, ali će i naredne godine biti isto toliko sredstava opredeljeno, i za projekte za stanove za potrebe Vojske Srbije – 10 miliona dinara.“

„Značajna ulaganja planirana su na projektima i investicijama koje su započete prošle, a trebalo bi da budu završene ove godine. Nastavljaju se radovi, samim tim i ulaganja u rekonstrukciju javne rasvete u užem jezgru grada i po mesnim zajednicama. Prošle godine je uloženo 40 miliona dinara, a i ove godine planirano je isto toliko. Planiran je i nastavak ulaganja u rekonstrukciju Starog grada, iz budžeta 43, a iz drugih izvora 8,1 milion dinara, zatim za završetak EU Pro projekta i projekta Neolife (Staparska banja). Predviđena su sredstva za radove za završetak kišne kanalizacije u Krčagovu i u Ulici Ive Andrića, zatim za kolektor u industrijskoj zoni na Beloj Zemlji i kolektor u Turici, kao i za završetak platoa ispred Narodnog muzeja“, navodi Marić.

„Investiranje će biti nastavljeno i u završne radove Regionalnog Startap centra u bivšoj kasarni u Krčagovu u visini od oko 30 miliona dinara, kao i oko 16 miliona dinara u rekonstrukciju objekta u blizini, namenjenog visokom obrazovanju. U ovoj godini biće nastavljena ulaganja i u „pametnu školu“ u Prvoj osnovnoj školi kralja Petra II, kao i u završetak radova na Vlajkovom platou preko puta zgrade Gradske skupštine.“

Po rečima Miloja Marića, ove godine za rekonstrukciju fasada planirano je sedam miliona, za izgradnju upravne zgrade JKP „Bioktoš“ na Sarića Osoju, koja je izgorela krajem prošle godine, biće izdvojeno šest miliona dinara i za to je sprovedena javna nabavka, a za izgradnju staze od Medicinske škole do Krčagova 7 miliona. Po rečima Marića, planirana su sredstva i za sporstski centar i sportsku salu u Krčagovu u okviru koje će biti i gasna kotlarnica.

Biće nastavljena i realizacija projekta „Udružimo se“ za šta je predviđeno 10 miliona dinara iz budžeta i još 3 miliona dinara iz drugih izvora.

Ove godine za vodovode je planirano 28 miliona, navodi Marić i napominje da je planirana izgradnja rezervora u Volujucu, Tulekovcu, kao i vodovodi u Karanu, Drežniku, Sinjevcu, Potpeću, Zmajevac-Ravni i Zmajevac-Nikojevići.

Foto: Grad Užice

Za održavanje puteva i ulica predviđeno je 234 miliona, a biće nastavljeno i ulaganje u video nadzor i bezbednost saobraćaja, za održavanje zelenih površina, zimsko i letnje održavanje ulica, održavanje javne rasvete.

Preko ove Uprave predviđen je i deo investiranja u Gradsku opštinu Sevojno, a to je izgradnja javne rasvete u Heroja Dejovića 1,5 miliona dinara, za određene putne pravce za koje se odluči u Gradskoj opštini biće izdvojeno pet miliona, za čišćenje Crkvarskog potoka tri miliona i nabavka opreme u Kulturni centar u Sevojnu od 500.000 dinara.

Kancelarija za javna ulaganja u celosti će finansirati zamenu čeličnih cevi na vodovodu u Sevojnu i ta investicija je vredna oko milion evra. Po rečima Miloja Marića, JKP „Vodovod“ je prikupio i dostavio svu projektnu dokumentaciju.

„Rečeno nam je da je u toku iznalaženje kreditne linije za ovaj posao i kada to bude gotovo, a imamo uveravanja da će to biti u što skorije vreme, počeće radovi na terenu. To se odnosi i za vodovodnu mrežu u visokoj zoni grada, prema Pori, za šta će biti potrebno, takođe, oko milion evra. Na ovaj način rešićemo dva velika problema“, napominje Marić.

Izvor: Grad Užice

Sučeljavanje: Da li znamo šta jedemo i koliko smo bezbedni?

Photo-illustration: Unsplash (Mae Mu)

Genetički modifikovana hrana (u daljem tekstu: GM) spada u one životno važne teme oko kojih se na nivou cele planete i dalje lome koplja. Dok je jedni zagovaraju kao hranu budućnosti koja bi mogla da reši problem gladi u svetu, drugi je definišu kao bioterorizam novog svetskog poretka. Kakogod bilo, ona je sve prisutnija, a zbog cene, i sve dostupnija. Iako su u Srbiji zakonom zabranjeni proizvodnja i promet genetički modifikovanih organizama (u daljem tekstu: GMO), to nije garancija da možda nećete negde kupiti proizvod koji u nekom obliku i procentu ima neki GM sastojak. Šta je uopšte GM hrana, u kojim namirnicima su GMO najviše zastupljeni, kako da budemo sigurni da znamo šta kupujemo i jedemo, koliko nas od štetnih posledica GM hrane štiti zakon, a koliko nauka, pitali smo prof. dr Vladimira Dimitrijevića, šefa katedre za stočarstvo na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, i prof. dr Miladina Ševarlića, narodnog poslanika i profesora Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu u penziji.

EP: Šta je tačno GM hrana i gde je više zastupljena, u namirnicima životinjskog ili biljnog porekla?

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Vladimira Dimitrijevića

Vladimir Dimitrijević: GM hrana je hrana životinjskog ili biljnog porekla dobijena od organizama (životinja i biljaka) u čiju je naslednu osnovu (DNK), posebnim postupkom (rekombinantnom DNK tehnologijom) umetnut deo nasledne osnove poreklom od nekog drugog organizma (druge vrste). Na ovaj način učinili smo da ovakav organizam bude modifikovan (otuda M u GMO) na nivou DNK. Ideja modifikacije je da se određeni geni u organizmu „pale” ili „gase”, u zavisnosti od želje sa kojom je modifikacija učinjena. Na takav način modifikovanih organizama ima neuporedivo više u hrani biljnog porekla.

Miladin Ševarlić: Genetički modifikovana hrana u Srbiji nije bila ni sadržana, a ni definisana među pojmovima koji su korišćeni u Zakonu o genetički modifikovanim organizmima (Zakon o GMO: 2001, 2009). Definisana je tek 14. marta 2019. godine članom 2. Zakona o izmenama i dopunama zakona o bezbednosti hrane i od tada glasi: „Genetički modifikovana hrana i genetički modifikovana hrana za životinje, hrana i hrana za životinje dobijena od genetički modifikovanih organizama, u skladu sa posebnim propisom.” Ovo je nepotpuna definicija zato što za podgrupu hrana nema odrednica za koga je i od čega je. Kao nestranački narodni poslanik predložio sam potpuniju definiciju koja glasi: „Genetički modifikovana hrana za ljude i genetički modifikovana hrana za životinje, hrana za ljude dobijena od genetički modifikovanih organizama i hrana za životinje dobijena od genetički modifikovanih organizama, u skladu sa posebnim propisom.”

Posebno je važno ukazati i na razliku između dve podgrupe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na bazi GMO: GM hrana – od GMO koji se koriste kao sveži poljoprivredni proizvodi: GM paradajz, GM jabuka, GM banana… i hrana od GMO – prehrambeni proizvodi dobijeni doradom ili preradom GMO (čips od GM jabuke ili od GM banane, kečap od GM paradajza, fileti od GM lososa, šnicle od GM svinje…) ili hrana sa dodatkom GMO (hrana sa prelivom sirupa od GM kukuruza…). Eksplozija genetičkih modifikacija u poljoprivredi – prvo u biljnoj (od paradajza, preko soje, kukuruza, pamuka, uljane repice… do jabuka i banana), a zatim i u animalnoj proizvodnji (losos, svinje…), kao što se i očekivalo, zbog profitne nezajažljivosti privatnih korporacija, uz proizvodnju GM lekova za bolesne koji traže „slamku spasa”, proširila se i na ljude tako da već imamo i prve GM bebe u Kini (2018).

EP: Postoji li danas neki prehrambeni industrijski proizvod, domaći ili uvozni, ili pak povrće, voće, meso i riba u sirovom obliku, za koji možemo zasigurno da kažemo da ne sadrži ni jedan procenat genetički modifikovanog organizma? Ili je sve kontaminirano u manjem ili većem procentu?

Vladimir Dimitrijević:  Pre svega, termin „kontaminacija”, kod ljudi uobičajeno ima negativnu konotaciju, što u slučaju GMO nije opravdano. Naravno da postoje prehrambeni prozvodi koji ne sadrže GMO. U zavisnosti od države, procenat genetički modifikovanih useva varira od 0 do preko 90 odsto (kukuruz, soja, bundeva, pamuk i dr). Na primer, procenjuje se da je u SAD udeo proizvoda (hrane) u supermarketima, koji sadrže na  neki način genetičku modifikaciju oko 65 odsto. Sa druge strane, postoji relativno mali broj zemalja, među kojima je i Srbija, koje imaju nultu toleranciju na proizvodnju i promet GMO. Generalno, u zemljama u kojima je GM hrana široko dostupna, najveći broj GMO proizvoda odnosi se na hranu biljnog porekla (pića, grickalice, dodaci hrani i dr). Udeo hrane životinjskog porekla koja je genetički modifikovana je veoma mali. Osim nekih vrsta riba (losos), na policama prodavnica se ne nalazi hrana poreklom od životinja koje su genetički modifikovane. Životinje koje su u ishrani koristile genetički modifikovanu hranu ne čini da one postanu genetički modifikovane, što je česta zabluda ljudi.

Foto: Iz privatne arhive prof. dr Miladina Ševarlića

Miladin Ševarlić: Svakako da postoji! To je, na svu sreću, još uvek izrazito dominantna većina hrane proizvedene u svetu: od hrane dobijene u sertifikovanoj organskoj ili nesertifikovanoj biodinamičkoj poljoprivredi, preko zdravstveno bezbednije hrane iz integralno kontrolisane poljoprivredne proizvodnje, do manje zdravstveno bezbednije hrane iz danas dominantne konvencionalne poljoprivredne proizvodnje uz primenu pesticida u biljnoj i hormona rasta u stočarskoj proizvodnji, kao i aditiva, veštačkih aroma i boja u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

EP: Šta su dosadašnja istraživanja pokazala, koliko je GM hrana štetna po zdravlje ljudi? Koje najčešće posledice može da ima njeno dugoročno konzumiranje?

Vladimir Dimitrijević: Sve dosadašnje naučne studije koje su se bavile ovom problematikom ukazuju na to da konzumiranje hrane koja je genetički modifikovana ne predstavlja ništa veći rizik od konzumacije hrane koja to nije. Samim tim i posledice dugotrajne ishrane hranom koja sadrži GMO u nekom od oblika ne razlikuju se od dugotrajnog unosa hrane koja je GMO „čista”. Napominjem da, kada se govori o ovom pitanju koje izaziva oštre podele u javnosti, u obzir se moraju uzimati samo stvarno naučna istraživanja objavljena u naučnim časopisima sa rigoroznom recenzijom, a ne pseudo naučne i nenaučne publikacije.

Miladin Ševarlić: Od istraživanja dr Arpadija (Engleska, 1996), preko do sada najdužeg dvogodišnjeg istraživanja prof. Seralinija (Francuska, 2012), do istraživanja brojnih ruskih naučnika, svi rezultati ukazuju na štetne posledice ishrane eksperimentalnih pacova sa GMO proizvedenim uz korišćenje pesticida na bazi kancerogenog glifosata. U tom pogledu najznačajniji su rezultati istraživanja prof. Seralinija koji pokazuju promene na unutrašnjim organima pacova u sledećoj generaciji, preko povećanog učešća jedinki sa kancerom u drugoj generaciji, do izrazite besplodnosti pacova (čak i kod tako populaciono ekspanzionističke vrste) hranjenih GM kukuruzom. Projektovano na ljude, to znači da će se prave razmere štetnih posledica korišćenja GMO u ishrani stoke i ljudi manifestovati za 90 do 120 godina! Prvenstveno treba istraživati uticaj GMO na ishranu svih vrsta stoke, čiji bi rezultati bili veoma značajni zbog kraćeg ciklusa eksploatacije pojedinih vrsta stoke. Tako bismo u samo jednoj petini životnog veka ljudi imali pouzdane podatke praktično i o posledicama GMO u ishrani ljudi, zato što je čovek na vrhu lanca ishrane jer koristi i biljne i animalne proizvode. A ono što zadesi biljke i životinje, kad-tad zadesiće i ljude! Setimo se samo „bolesti ludih krava” i posledica na ljude koji su jeli meso od obolelih goveda. Zašto se to ne radi? Zašto se ne rade istraživanja uticaja GMO u ishrani stoke? Očigledno je kome to ne odgovara.

EP: U Srbiji su, po Zakonu o genetički modifikovanim organizmima, iz 2009. godine, proizvodnja i promet GMO zvanično zabranjeni. Ipak, postoje razni podaci koji ukazuju na to da u Srbiji ima na hiljade hektara pod GM sojom, kao i da, uprkos Zakonu i proverama na granici, uvozimo proizvode koji čak prelaze 0,9 odsto primesa od GMO, koji se u Evropi smatra neizbežnim nivoom tehnološke kontaminacije. Koliko se ovaj Zakon zaista primenjuje i kako da budemo sigurni da smo kao građani zaista zaštićeni?

Vladimir Dimitrijević: To bi, ipak, bilo pitanje za nekog drugog. Zakonska regulativa, sprovođenje i kontrola iste su u nadležnosti institucija ove države, pre svega Stručnog savetaza biološku sigurnost, ovlašćenih laboratorija, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

Miladin Ševarlić: Zakon o GMO iz 2009. godine je relativno dobra zaštita Srbije od uvoza i plasmana GMO. Jedino što treba poboljšati jeste donošenje podzakonskog akta kojim bi se propisalo da se odredba o dozvoljenom prisustvu 0,9 odsto primesa od GMO u komercijalnim proizvodima odnosi samo na GMO koji su u Evropskoj uniji dozvoljeni za upotrebu. Takođe treba da se izmenom Zakona ukine odredba o dozvoljenom prisustvu 0,1 odsto primesa od GMO u semenskoj robi i da se uvede nulta tolerancija za uvoz semena – jer i 0,1 odsto primesa od GMO može u toku cvetanja da kontaminira parcele zasejane genetički nemodifikovanim semenom.
Međutim, kao i svaki drugi zakon, i Zakon o GMO se ne poštuje u praksi zbog ilegalnog uvoza semena GMO, posebno soje), i zbog uzorkovanja svega između 4 i 7 odsto pošiljaka iz uvoza. Fitosanitarna inspekcija u vreme vegetacije soje vrši kontrolu malog broja parcela i utvrđuje prisustvo GM soje na oko dvadesetak hektara, što je samo „vrh ledenog brega”. Ako se podaci iz tih kontrola primene na ukupnu površinu zasejanu sojom (preko 150.000 ha), znači da se GM soja godišnje seje na oko 5.000 ha, što sa prinosom od 3 t/ha daje količinu od 15.000 t ili 750 šlepera GM soje. Ta količina GM soje završava u lancu ishrane stoke na privatnim gazdinstvima proizvođača GM soje ili u manjim mešaonama koncentrovane stočne hrane. Problem je nedovoljna kontrola i posebno odsustvo konačnih informacija o kaznama koje su izrečene prekšiocima Zakona o GMO. Zato savetujem kupce soje u zrnu da istu kupuju od skladištara koji na otkupnom mestu imaju sistem kontrole na prisustvo GM soje ili od komšija za koje pouzdano znaju da ne gaje GM soju.

Intervjue vodila: Gordana Knežević

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala Zeleni izumi, decembar 2019. – februar 2020.

Direktor Amazona Džef Bezos ulaže 10 milijardi dolara u borbu protiv klimatskih promena

Foto: Wikipedia/Adrian Cadiz

Nekoliko meseci nakon javnog poziva zaposlenih da “Amazon” doprinese više borbi protiv klimatskih promena, direktor korporacije Džef Bezos je podlegao pritisku.

Foto: Wikipedia/Adrian Cadiz

Na društvenoj mreži Instagram je nedavno najavio osnivanje Fonda za planetu u koji je za početak uložio 10 milijardi dolara. Dodela grantova bi, prema Bezosovim tvrdnjama, trebalo da počne u leto.

Kroz ovu inicijativu, “Amazon” će finansijski podržati sve one koji nastoje da očuvaju i zaštite prirodni svet – od naučnika preko aktivista do nevladinih organizacija.

Uz geslo da zajedno možemo sačuvati Zemlju, Bezos je naglasio da će za ostvarenje takvog poduhvata biti neophodna kolektivna akcija velikih i malih preduzeća, državnih vlasti, globalnih udruženja i pojedinaca.

Prema procenama Hronike filantropije, reč je o trećem najvećem dobrotvornom fondu. Darežljiviji donatori su bili samo Helen Valton – udovica osnivača Walmart prodavnica Sema Valtona, koja je preminula 2007. godine i kroz porodičnu fondaciju zaveštala 16,4 milijarde dolara – i Varen Bafet, direktor osiguravajućeg i investicionog društva “Berkšir Hetavej”, koji je založio 36,1 milijardu dolara kroz fondaciju Bila i Melinde Gejts kako bi finansijski pomogao njen rad na unapređenju globalnog zdravlja i poboljšanju stanja u američkim školama.

Direktor “Amazona” smatra se najimućnijim čovekom na svetu i njegovo bogatstvo se procenjuje na 130 milijardi dolara.

Njegova kompanija je ranije saopštila da će do 2040. godine nastojati da postigne ugljeničnu neutralnost, čak 10 godina pre roka zacrtanog Pariskim sporazumom o klimi. Do 2024. godine planiraju da razviju voznu flotu od 100.000 kombija za dostavu na električni pogon.

Jelena Kozbašić

Organizacije za zaštitu životne sredine odložile izgradnju Tesline fabrike u blizini Berlina

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)
Foto-ilustracija: Unsplash (Flo Karr)

Kako prenosi Nova ekonomija, Viši administrativni sud u Nemačkoj privremeno je sprečio nastavak priprimanja terena za Teslinu Gigafabriku u blizini Berlina, nakon što su se lokalni pokreti za zaštitu životne sredine žalili na krčenje šuma, koje je preduslov za izgradnju, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

Iako proizvođač električnih automobila još uvek nema sve potrebne građevinske dozvole, prošle nedelje je otpočeo sa sečom 91 hektara šume gde proizvodna linija treba da se nalazi u budućnosti.

Seča će biti zabranjena dok se žalbeni postupak koalicije više nevladinih organizacija ne okonča pred nadležnim sudovima, s obzirom na to da je procenjeno da bi podizvođači šumu posekli za samo tri dana.

Tesla je nedavno kupila 300 hektara šume u blizini Grunajda za izgradnju Gigafabrike, koja bi do 2021. godine trebala da proizvodi 10.000 vozila nedeljno i upošljava do 12.000 radnika.

Građani Grunajda su ubrzo nakon toga počeli da organizuju proteste, navodeći da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa projektom.

Izvor: Nova ekonomija

Donet Pravilnik o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla

Foto-ilustracija: Unsplash (Lisa Hobbs)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije donelo je Pravilnik o proizvodnji i prometu malih količina hrane biljnog porekla, području za obavljanje tih delatnosti, kao i isključenju, prilagođavanju ili odstupanju od zahteva higijene hrane.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Pielmayer)

Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi za stavljanje u promet malih količina hrane, koje se količine hrane smatraju malim količinama, vrsta hrane, mesto, odnosno područje na kome male količine hrane mogu da se stave u promet, obrazac potvrde i sadržinu evidencije, kao i isključenja, prilagođavanja ili odstupanja od zahteva o higijeni hrane koja se odnose na objekte: u kojima se proizvode male količine hrane; u kojima se primenjuju tradicionalne metode u određenim fazama proizvodnje, prerade i prometa hrane; u kojima se posluje hranom sa tradicionalnim karakteristikama, kao i u objektima koji se nalaze u područjima u kojima postoje posebna geografska ograničenja.

Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na primarnu proizvodnju hrane za upotrebu u sopstvenom domaćinstvu, kao i na pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane za konzumiranje u sopstvenom domaćinstvu.

Pravilnik možete preuzeti na linku.

Plan za zeleniji Beograd – predstavljene konkretne mere

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić predsedavala je juče, 18. februara, sastanku Radne grupe za zaštitu vazduha u Republici Srbiji na kojem je rečeno da je u planu da Beograd za sedam godina u gradskom prevozu više nema nijedan autobus na dizel gorivo, jer bi u tom periodu trebalo da svi budu zamenjeni električnim autobusima ili sa hibridnim motorima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivana Ćirković)

Kada je reč o putničkim automobilima, Vlada Srbije će do kraja februara obezbediti uslove za subvencionisanu kupovinu električnih i hibridnih vozila.

To, međutim, neće biti jedine mere za poboljšanje kvaliteta vazduha u prestonici Srbije, pošto se planira izgradnja još jednog zvučnog zida sa mahovinom, pored postojeća dva, i to na potezu od Studentskog grada ka Centru Sava.

Takođe, razmatra se umanjenje poreza na imovinu za građane koji žive u energetski efikasnim zgradama i umanjenje doprinosa onima koji planiraju da grade takvu vrstu zgrada.

Na sastanku je rečeno i da se očekuje da Beograd bude lider ostalim gradovima u Srbiji na tom polju.

U planu je i raspisivanje tendera za uspostavljanje prevoza rekama, tendera za nabavku 520 autobusa na gas u narednih pet godina, da se na 190 hektara gradske površine zasadi milion stabala, a u okviru projekta Pametni gradovi, na više od 300 raskrsnica u Beogradu ugradi adaptivni svetlosni sistem koji sam reguliše dužinu zelenog svetla u zavisnosti od gustine saobraćaja.

Prva takva raskrsnica, od ukupno 98 koliko se planira u ovoj godini, trebalo bi da bude na potezu Ulice Dimitrija Tucovića.

Na auto-putevima planira se ugradnja, po svetskim standardima, dodatna tri punjača za električna vozila i širenje elektronske naplate putarine, s obzirom na to da je analizom ustanovljeno da dve trećine stranaca i sve veći broj građana Srbije koristi upravo takav način plaćanja putarine, što značajno smanjuje vreme zadržavanja na naplatnim rampama.

Kada je reč o individualnim ložištima, kotlarnicama i toplanama na mazut i ugalj, koje domaćinstva i gradovi u zemlji koriste za grejanje, premijerka Brnabić je rekla da bi bila izuzetno zadovoljna ukoliko ih do 2025. godine više ne bi bilo, jer bi to značilo da su i građani i privreda prešli na druge vrste goriva, koja su ekološki prihvatljivija.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Avio-kompanija ulaže milijardu dolara za smanjenje emisija štetnih gasova

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Nelson)

Avio-kompanija Delta planira da u narednih 10 godina izdvoji milijardu dolara za ublažavanje emisija štetnih gasova koje proizvodi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Franz Harvin Aceituna)

Čak 98 odsto emisije koju ova kompanija pravi dolazi upravo od aviona.

Od marta ove godine će investirati u inovativne tehnologije za zeleniji transport, smanjenje emisija ugljen-dioksida i otpada.

Kompanija istražuje mogućnost uklanjanja ugljen-dioksida sadnjom šuma, obnavljanjem močvarnih područja, očuvanjem zelenih gradskih oaza i drugim vidovima neutralizacije štetnih uticaja.

Kako bi smanjila emisiju ugljenika, kompanija će se ujedno fokusirati na program obnove flote, poboljšanje operacija leta, smanjenje težine aviona i upotrebu održivih vazduhoplovnih goriva.

Ujedno, gradiće koalicije sa zaposlenima, dobavljačima, globalnim partnerima, kupcima, kolegama iz industrije i investitorima, kako bi zajedničkim radom unapredili ciljeve smanjenja i uklanjanja ugljenika i maksimizirali njihov globalni uticaj.

Jelena Cvetić

Ugradnja vodomera sa daljinskim očitavanjem u Zemunu i na Novom Beogradu

Foto: JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija"
Foto: JKP “Beogradski vodovod i kanalizacija”

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ danas, 18.02.2020. godine, započinje akciju zamene postojećih vodomera vodomerima na daljinsko očitavanje, i to na teritorijama opština Novi Beograd (u blokovima 61, 62, 63 i 64) i Zemun, u ulicama Laze Jovanovića – Porcija, Alaskoj, Branka Pešića, Tršćanskoj i Slavonskoj. U narednih godinu dana biće zamenjeno oko 2.000 vodomera. Zamenom starih vodomera novim na daljinsko očitavanje biće obuhvaćeno između 40.000 i 50.000 korisnika, bez novčane naknade.

Akcija je započeta u 2019. godini, kada je ugrađeno 158 vodomera sa daljinskim očitavanjem na opštinama Novi Beograd i Zemun.

Na ovaj način biće omogućeno očitavanje utrošene vode u kraćim vremenskim intervalima i bez očitavanja vodomera od strane čitača. Umesto dosadašnjeg akontacionog zaduženja, potrošači će dobijati račune sa iskazanom stvarnom mesečnom potrošnjom.

Izvor: JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ 

Korišćenje brzorastućih energetskih zasada u Srbiji – jedna od tema na Danima energetike

Foto: Novosadski sajam
Foto: Novosadski sajam

O svrsi i korišćenju brzorastućih energetskih zasada govoriće se na panelu „Brzorastuća biomasa“, koji će biti održan u sredu, 26. februara od 12 časova u Kongresnom centru Novosadskog sajma u okviru Međunarodnih dana energetike i investicija.

Panelisti će biti Boni Norman, predsednica E3 International, Robert Ruso iz Evropske banke za obnovu i razvoj i Dušan Jović iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Učesnici na panelu dotaći će se o mogućnosti uzgoja brzorastućih zasada na marginalizovanom i zaparloženom zemljištu u Srbiji.

Ulaz je besplatan.

Najveći forum za inostrane i domaće projekte, u sklopu koga se panel i organizuje, Novosadski sajam upriličiće uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarsto i saobraćaj, a partner je RES fondacija.

Više o manifestaciji možete pronaći OVDE. Program je dostupan OVDE.

Izvor: Novosadski sajam