Home Blog Page 767

Kupci u prodavnici M&S pakuju hranu u sopstvene posude

Foto-ilustracija: Unsplash (Joanna Kosinska)
Foto-ilustracija: Unsplash (Heather Gill)

Kompanija Marks i Spenser testirala je pitanje održivosti u svojoj prodaji. Polovinom decembra pokrenula je prodaju čak 44 osnovne namirnice bez ambalaže, među kojima su i žitarice, pirinač, testenina, slatkiši, kafa, sušeno voće i orašasti plodovi, i sve to se može sipati u posude koje su kupci donosili od kuće.

Nakon probnog perioda ispitali su potrošače kakav su utisak stekli nakon ovakve kupovine. Rezultat je bio veoma pozitivan. Naime, više od 75 odsto kupaca reklo je da i sami pokušavaju da smanje upotrebu plastičnih ambalaža. Oko 38 odsto njih najvećim izazovom kod ovakve kupovine nalazi poteškoću pronalaženja prodavaca koji nude uslugu dopune robe u sopstvenim ambalažama. Deo kupaca je u ovoj promeni kao “problem” komentarisao nošenje ambalaža od kuće, dok 14 odsto smatra da su nespakovani proizvodi skuplji od upakovanih.

M&S je uveo i besplatne papirne kese, koje se mogu reciklirati, za merenje i pakovanje proizvoda.

Od početka ove akcije, prodaja posuda za višekratnu upotrebu za pakovanje hrane povećala se između 10 i 38 odsto, u zavisnosti od radnje.

Testiranje koncepta dopune hrane u sopstvenim posudama još uvek je u toku, ali je u planu implementacija ovog modela trgovine širom Velike Britanije.

Za sada ovaj model dopune bio je aktuelan uglavnom kod nezavisnih trgovaca i prodavnica poljoprivrednih proizvoda, ali sve više supermarketa u svetu počinje da ga isprobava. U Londonu je sličan princip preuzela i kompanija “Sainsbury” sa detrdžentima za pranje sudova i veša, pri čemu se može uštedeti čak milion tona plastike godišnje.

Jelena Cvetić

 

Schneider Electric predstavio novi uređaj za besprekidno napajanje sa litijum-jonskim baterijama

Foto: Wikipedia/Schneider Electric

Schneider Electric, lider u oblasti digitalne transformacije upravljanja energijom i automatizacije, predstavio je modele APC Smart-UPS™line interactive UPS uređaja sa litijum-jonskim baterijama od 230 V male dubine za evropska tržišta. Nove verzije nude ekonomično rešenje za aplikacije u sferi edge računarstva i druge instalacije u okviru, ali i van, specijalizovanih IT okruženja.

Foto: Schneider Electric

Novi APC Smart-UPS modeli rešavaju niz potreba, od ograničenog prostora i lokacija mešovite namene za IT sisteme, do zahteva za dugim radnim vekom u cilju lakog instaliranja, pristupa i održavanja, kao i potrebu za kompaktnijom i lakšom infrastrukturnom opremom sa nižim zahtevima održavanja.

Osmišljeni da obezbede izuzetno visok stepen zaštite napajanja IT opreme i mrežnih uređaja, novi APC Smart-UPS™line interactive modeli odlikuju se dužim životnim vekom baterije uz 50 odsto snižene ukupne troškove vlasništva. Novi Smart UPS uređaji osiguravaju 5-godišnju garanciju na elektroniku uređaja, kao i na baterije.

„Razmeštanje neophodnih aplikacija na udaljenim tačkama u okviru mreže stavlja nove izazove pred IT operatore koji u tom slučaju upravljaju obimnijom opremom na lokacijama koje nisu optimizovane za IT i nemaju podršku na licu mesta“, izjavio je Rob Mekernan, viši potpredsednik Divizije zadužene za sigurno napajanje za Evropu.

Foto: Schneider Electric

Varijante APC Smart-UPS Line Interactive UPS uređaja

APC Smart-UPS Line Interactive modeli obuhvataju opcije od 500, 750, 1000 i 1500VA sa visokim izlaznim faktorom snage. Dostupni su u varijantama 1U rek/tauer/nazidni (500VA) i 2U i 3U zidni rek (750, 1000, 1500VA) i male su dubine, lagani i povezani na cloud za jednostavno daljinsko upravljanje. Novi UPS uređaji kombinuju ekološki režim rada za ostvarivanje efikasnosti od 97 odsto tokom napajanja sa mreže, automatskom regulacijom napona (AVR) i prenaponskom zaštitom.

APC Smart-UPS opcije za potrebe lokalnog i daljinskog upravljanja

EcoStruxure Ready™APC Smart-UPS modeli nude širok raspon opcija upravljanja koje odgovaraju svim zahtevima. Svaki model je povezan na cloud za opciono daljinsko praćenje i uključuje funkciju PowerChuteTM Business Edition za bezbedno neplanirano isključenje.

Prednosti tehnologije litijum-jonskih baterija za pouzdanije IT usluge

Litijum-jonske baterije dozvoljavaju veće temperaturne promene, što omogućava visoke performanse na temperaturama do 40 °C i eliminiše potrebu za dodatnom opremom za hlađenje kod nekih instalacija.

Foto: Wikipedia/Schneider Electric

O kompaniji

Kompanija Schneider Electric veruje da je pristup energiji i digitalnom svetu osnovno ljudsko pravo. Podstiče sve da maksimalno iskoriste svoju energiju i resurse, u skladu sa svojim sloganom Life Is On – svuda, za svakoga, u svakom trenutku.

Ova kompanija obezbeđuje digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinuje vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge u domenu energetike u integrisanim rešenjima za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.

Schneider Electric predstavlja kompaniju posvećenu stvaranju nebrojenih mogućnosti otvorene, globalne, inovativne zajednice koja sa žarom deli našu suštinsku svrhu i inkluzivne i osnažujuće vrednosti.

Izvor: Represent

Ministarstvo poljoprivrede opredelilo 10 milijardi dinara za subvencije po hektaru i za gorivo

Foto-ilustracija: Unsplash (Gozha Net)

Poljoprivrednici od ove nedelje mogu da se prijave za subvencije po hektaru i za gorivo, a kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede novac će biti uplaćen sedam dana od podnošenja zahteva. Država će isplatiti 20 dinara po litru, za 60 litara po hektaru, a maksimalno do 20 hektara zemljišta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Pugh)

Opredeljeno je gotovo 10 milijardi dinara za ove dve mere – za davanje po hektaru i za davanje za gorivo, što će biti dovoljno za oko milion i 850.000 hektara oranica, odnosno 450.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. “Od ponedeljka ujutru u svim filijalama Uprave za trezor poljoprivredni proizvođači mogu da da podnesu svoje zahteve za davanje po hektaru i za davanje za gorivo i u roku od sedam dana od podnošenja zahteva njima će novac biti na računu”, kaže ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Na pitanje da li su te mere dovoljne, ministar kaže da je u poljoprivredi uvek svega malo, ali da su to iste mere kao prethodne godine.

“Nadam se da ćemo već od jeseni kroz izmena naše zakonodavnog sistema u oblasti poljoprivrede imati neka poboljšanja u ovom sektoru”, dodaje Nedimović.

Kaže da je jako važno da se da se definiše ko je to poljoprivredni proizvođač – da li je to neko ko od toga živi i da oni imaju veća prava nego lica koja se ime usput bave.

Za ovu nedelju najavljeno je objavljivanje očekivanih cena za 20 najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nadine)

“Najvažnije je da istražimo kako tržište u ovom trenutku reaguje, tržište je dosta dobro sada pozicionirano iz ugla Srbije za većinu ratarskih kultura. Do kraja nedelje ćemo izaći da očekivanim cenama, ali idu april i maj, nikad ne možete da znate sa prirodom kako će ići. Ukoliko stvari budu bile dobre, ne bude bilo nekih ekstrema u pogledu padavina ili ektremnih suša, možemo da očekujemo sasvim dobru godinu”, rekao je Nedimović.

Pozivu za subvencije za male traktore već se odazvalo 800 poljoprivrednika, ali je veliko interesovanje i za velike mašine.

“Poziv za male traktore nije završen, traje do 31. maja, do sada ima 800 aplikacija i ja očekujem da ćemo imati dosta do 31. maja. Sledeće nedelje ćemo početi da isplaćujemo prve subvencije za traktore”, rekao je Nedimović.

Što se tiče velikih traktora, odobrili smo u programu “Srbija 2020-2025” 50 miliona evra za ovu godinu, dodaje ministar.

“Ja mislim da je to sasvim dovoljno da zanavljamo našu mehanizaciju i mislim da ćemo polako spuštati tu starost traktora koja sada iznosi 19 godina”, naglasio je ministar.

Ukazao je i da su završena sva rešenja za 2019. godinu, i u narednih 15-20 dana svima će biti novac na računu.

Izvor: RTS

Novi Sad smanjuje cene karata za gradski prevoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Mitchell Johnson)

Skupština Grada Novog Sada usvojila je Odluku o novim zonama u gradskom prevozu kojom pojeftinjuje gradski prevoz u prigradskim naseljima. Predlagač te inicijative i član Gradskog veća za saobraćaj Aleksandar Kravić, predočio je odbornicima i odbornicama da je ta mera samo deo šireg plana koji će za rezultat imati manje gužve i smanjenje zagađenja u Novom Sadu.

Prema njegovim rečima, pre tri godine pokrenut je projekat „Smart city“ u saradnji sa Saobraćajnim fakultetom. Prošlog juna, nakon dvogodišnjeg istraživanja, predstavljen je plan za rešenje saobraćajnih gužvi i bolji kvalitet vazduha u gradu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mitchell Johnson)

“Tada smo videli da ima stvari koje možemo odmah da uradimo i ima stvari koje traže vreme. Prva mera koju smo preduzeli bila je kupovina novih autobusa. I sada su dve trećine autobusa novi ili stari par godina. Što je još važnije, više od polovine autobusa JGSP „Novi Sad“ koristiće prirodni gas, koji znatno manje zagađuje životnu sredinu”, istakao je Kravić.

On je rekao i da ova odluka predstavlja drugu meru iz pomenutog plana i da ta mera ima operativnu i socijalnu dimenziju. Kako kaže, tarifni sistem koji je do danas bio na snazi usvojen je 1993. godine, a Novi Sad se od tada znatno promenio, jer su mnoga naselja koja su bila odvojena od grada danas praktično deo grada.

Novi tarifni sistem, prema Kravićevim rečima, ima četiri zone za pretplatne karte, odnosno dve zone za pojedinačne karte. Prva zona u gradskom prevozu sad je jako proširena i obuhvata i nekadašnju drugu zonu, odnosno 80 odsto stanovnika, a cena karte iznosiće 65 dinara. Cena godišnjih karata za đake i studente biće bukvalno prepolovljena i ubuduće će koštati 5.000 dinara umesto dosadašnjih 10.000 dinara. Takođe, znatno će pojeftiniti i pojedinačne karte za zone u prigradskim naseljima, što znači da će putnici u dosadašnjoj trećoj, četvrtoj i petoj zoni kartu plaćati svega 110 dinara. To će kao rezultat imati i smanjenje divljeg taksi prevoza.

“Imamo izuzetnu saradnju s taksi udruženjima i hoćemo da i njima pomognemo u borbi protiv nelojalne konkurencije”, dodao je član Gradskog veća za saobraćaj. On je zatim najavio i kako u maju treba da počne elektronska naplata karata u autobusima, te da će to biti druga mera koja treba da poveća prihod JGSP „Novi Sad“.

“Dakle, mi hoćemo da novim autobusima privučemo veći broj putnika, smanjimo broj automobila na ulicama, a samim tim i zagađenje u gradu”, objasnio je on.

Kravić je naveo i da je u toku koncesija za garaže i da će, uz smanjenje broja automobila na ulicama zbog jeftinijeg prevoza iz prigradskih naselja, to biti druga mera koja će doprineti većem broju parking mesta u gradu.

Izvor: Grad Novi Sad

Velika Gorica dobija prečistač otpadnih voda od 13 miliona evra

Foto: Grad Velika Gorica

VG Vodosnabdevanje raspisala je javni konkurs za gradnju srca projekta Aglomeracije Velika Gorica – gradnju prečistača otpadnih voda.

Foto: Grad Velika Gorica

Projektovanje i rekonstrukcija uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Velika Gorica i izgradnja nadzorno upravljačkog sistema, projekat je procenjene vrednosti 97 miliona kuna (oko 13 miliona evra), plus PDV, koji bi kroz tri godine trebao doneti novi prečistač otpadnih voda kapaciteta 74.000 ES (ekvivalent stanovnika) i trećeg stepena prečišćavanja. Postojeći prečistač otpadnih voda pušten je u rad daleke 1973. godine s kapacitetom 35.000 ES.

“Financiranje gradnje osigurano je s 69 odsto sredstava iz fondova Evropske unije, tu su i sredstva Hrvatskih voda, odnosno države, a mi učestvujemo sa 9 odsto. Gorici kao gradu koji raste treba kapacitet od 60.000 ES, ali za buduća vremena gradi se 74.000 ES. Dobićemo savremen uređaj koji će biti tehnologije visokog nivoa, a od postojećeg prečistača ostaće 20 odsto. jer je potrebno i za vreme gradnje da dva postojeća bazena budu u funkciji”, izjavio je za  Tomislav Jelisavac, direktor VG Vodosnabdevanja, koji se s obzirom na postojeće konkurse, u drugim gradovima očekuje više ponuda.

Ovaj konkurs obuhvata projektovanje (idejni projekat – izmena/dopuna ako je nužno, glavni projekat, izvedbeni projekat, projekat izvedenog stanja), ishođenja odobrenja i dozvola, izgradnju uređaja i instaliranje nadzornog upravljačkog sistema, puštanje uređaja u pogon i obuku osoblja. Rok za dostavu ponuda je 14. april, a kada dođe do potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem radova, isti će imati rok od 36 meseci da novi prečistač pusti u pogon.

“Oformili smo tim tehnologa, ekonomista i pravnika unutar kompanije koji će se baviti prečistačem i odgovaranjem na pitanja zainteresovanih izvođača, sve kako bi proces uspešno sproveli i dobili kvalitetnog izvođača”, dodaje Jelisavac uz napomenu i kako su pri kraju izvedbeni projekti za kanalizacionu mrežu i s dolaskom stabilnih vremenskih prilika očekuje se početak postavljanja 145 km cevovoda.

Izvor: Grad Velika Gorica

U planu su značajne investicije u srpsko rudarstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Bart van Dijk)

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić najavio je juče, 2. marta, učestvujući na najvećem rudarskom skupu na svetu “Pidak” u Kanadi, gde predvodi delegaciju naše zemlje, da Srbija u narednom periodu može očekivati ozbiljne investicije u rudarstvu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Grochowicz)

Predstavnici Srbije su, uz podršku Kanadsko-srpske privredne komore i ambasada dveju zemalja, i ove godine prisutni na “Pidaku”, koji je okupio sve najveće svetske rudarske kompanije.

Antić je objasnio da je u pitanju forum na kojem se razgovara o budućnosti rudarstva u svetu, najnovijim tehnologijama rudarenja, a gde je Srbija prepoznata kao jedna od država koja ima veliki potencijal da razvija svoj rudarski sektor.

On je napomenuo da se jedna od tema na forumu odnosila i na zapadno-tetijanski geografski pojas, dodavši da su na skupu predstavljeni značajni potencijali rudarstva u Srbiji.

Ljudi iz tog biznisa prepoznaju Srbiju kao dobro mesto za ulaganje, budući da je politički stabilna i ima potpuno predvidiv okvir za investicije, i to je zemlja u koju oni žele da dođu i budu deo naših razvojnih projekata, istakao je Antić.

Ministar je ukazao na to da u Srbiji u ovom trenutku ima oko 160 istražnih polja na kojima istraživanja obavlja oko 100 kompanija, a više od trećine su strane kompanije.

On je takođe podsetio na podatak da je u 2019. godini, samo u istraživanja u sektoru rudarstva, investirano oko 140 miliona dolara.

Pred stručnom i poslovnom javnošću na skupu u Kanadi naša zemlja je predstavila, između ostalih, i projekte Čukaru Peki i Jadar, koji su, prema rečima ministra, prepoznati u svetu kao projekti svetske klase.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruna Fiscuk)

Antić se sa delegacijom iz Srbije sastao i sa kanadskim ministrom za prirodne resurse i rudarstvo Šejmusom Oreganom sa kojim je, kako je ocenio, imao dobre razgovore.

Tokom susreta smo konstatovali da će rudarstvo, pre svega zeleno, odgovorno rudarstvo, dati ključni doprinos u novim svetskim razvojnim politikama, preneo je ministar.

Održivi razvoj, ”Zeleni dogovor”, sve to mora biti bazirano, pre svega, na mineralima, koji će omogućiti razvoj tih najsavremenijih tehnologija, rekao je on.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Povratak rode Prvoja iz Afrike – vesnik proleća u Tarašu

Foto: DZPPS

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objavilo je na svom Tviter nalogu da je danas, 1. marta, u Taraš, selo nadomak Zrenjanina, iz Afrike pristigla prva bela roda ove godine. S obzirom na to da se najpre vraćaju mužjaci, ptica je simbolično nazvana Prvoje i smatra se vesnikom proleća.

Roda je sletela oko 10 časova i nakon kratkog odmora u svom gnezdu, prema tvrdnjama tamošnjih stanovnika, otišla je da se okrepi do obližnjih vodenih površina. Ovo je osmi put kako se Prvoje vraća svojoj “srpskoj kući”.

Aleksandra Marović Cucić iz Udruženja građana “Taraške rode” izjavila je da se njeno udruženje, zajedno sa mnogim meštanima, obradovalo njegovom dolasku. “Radujemo se i povratku ostalih roda u naše selo. U narednih mesec dana svakodnevno ćemo obilaziti gnezda i nadamo se da će ove godine biti više parova nego prošle”, kazala je ona lokalnim medijima.

Tradicionalni doček roda, u organizaciji Aleksandrinog udruženja, biće upriličen 13. marta u saradnji sa OŠ “Svetozar Marković – Toza”. Tom prilikom, Prvojevo gnedo biće svečano obeleženo, a za đake će biti održane kreativne, edukativne radionice uz dve kratke filmske projekcije o belim rodama. Organizatori će zaslužnim građanima koji brinu o ovim pticama dodeliti zahvalnice i ordenje za plemenitost.

Kolonija belih roda u Tarašu broji 40 gnezda što je rekord u Srbiji, a potencijalno i u Evropi. Pored belih, u blizini se nalaze i dva para crnih roda, što je u ovim krajevima retkost. Ptice privlači mir, obilje hrane u okruženju i ekološki čista sredina koja je proizvod odsustva industrije iz sela i njegove udaljenosti od zagađivača iz drugih mesta.

Jelena Kozbašić

Dve trećine domova u Velikoj Britaniji ne ispunjava ciljeve energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

Prema nedavnim proračunima, više od 12 miliona domova u Velikoj Britaniji nije na odgovarajućem nivou kada je reč o zadovoljenju dugoročnih ciljeva zemlje po pitanju energetske efikasnosti. Većina domaćinstava zato troši više za račune i pritom emituje veće količine ugljen-dioksida u atmosferu.

Naime, stručnjaci tvrde da su neophodne brze mere renoviranja i obnove, jer je veliki broj kuća sagrađen pre 1990. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Harris)

Britanija je postavila cilj postizanja nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. Ipak, čak dve trećine domova joj u tome odmaže.

Kuće su se ocenjivale na skali od A do G, pri čemu je najviši stepen A ukazivao na stambene prostore koji se odlikuju veoma visokom stopom energetske efikasnosti, ujedno sa nižim računima i manjim ugljeničnim otiskom. Vlada je, za početak, odlučila da do 2035. godine nadogradi što veći broj domova do nivoa C, odnosno stepena koji je iznad proseka. Na taj način će do 2030. gotovo svi dostići isti standard.

Prema godišnjim podacima o emisiji gasova sa efektom staklene bašte za 2018. godine, količina ugljen-dioksida koja je proizvedena u domaćinstvima širom zemlje, bila je veća od one proizvedene u elektranama.

Vlast planira veća ulaganja u pojačanje mera energetske efikasnosti u domovima. Planirano je ulaganje više od 320 miliona funti u toplotne pumpe i toplotne mreže. Takođe, posebno se obraća pažnja na domaćinstva u ruralnim oblastima, naročito u Engleskoj i Velsu, koja se još uvek služe gorivima iz “prljavih” izvora.

Škotska i Vels pružaju dodatna sredstva za mere, uključujući kredite sa niskim kamatama za one koji imaju mogućnost plaćanja, i besplatne mere za domaćinstva sa malim prihodima kojima preti siromaštvo

Radi se na tome da se primena novih tehnologija, koje su izuzetno efikasne, ali i nešto skuplje, prilagodi  velikom broju domaćinstsva.

Jelena Cvetić

 

Finska kompanija zainteresovana za izgradnju fabrike kontejnera i distributivnog regionalnog centra u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković sa saradnicima, danas je razgovarao sa predstavnicima finske kompanije “Molok” o njihovim budućim planovima za proširenje proizvodnih kapaciteta u našem regionu.

Foto: Glavni grad Podgorica

Imajući u vidu raniju odličnu saradnju Glavnog grada Podgorice sa pomenutom kompanijom, po pitanju primene savremenih standarda, gradonačelnik je sagovornike upoznao o privrednim aktivnostima i podsticajima koje uprava grada nudi, kada su u pitanju nove investicije i novi proizvodni pogoni.

On je saopštio da je Podgorica vrlo pouzdan i zainteresovan partner u realizaciji budućih investicionih aktivnosti kompanije “Molok”, dodajući da bi za grad, kao i državu Crnu Goru, otvaranje novog proizvodnog pogona, upravo u prestonici bilo veoma značajno.

“Sa kompanijom ‘Molok’ imamo uspostavljenu saradnju još od 2013. godine i od tada radimo zajedno u cilju podizanja nivoa komunalne infrastrukture u Podgorici, što je u skladu i sa našim opredeljenjem sprovođenja primarne selekcije otpada i vrlo ozbiljnog pristupanja recikliranju, tako da smo izuzetno zadovoljni zbog podrške i ekspertize koja nam je u ovoj oblasti neophodna. U tom smislu, veoma sam srećan što imamo šansu da već uspostavljenu saradnju i dodatno produbimo“, istakao je gradonačelnik Vuković.

Gosti iz Finske su konstatovali da dosadašnja izuzetno uspešna saradnja sa Glavnim gradom, kao i određene povoljnosti i olakšice u poslovanju, svakako preporučuju Podgoricu kao potencijalnog partnera za realizaciju projekta izgradnje regionalnog centra za proizvodnju podzemnih i polupodzemnih kontejnera.

Generalni direktor “Moloka” Peka Kusela naglasio je da ova kompanija ima saradnju sa upravom Grada već nekoliko godina, te imajući u vidu bogato iskustvo u realizovanju ovakvih projekata, rukovodstvo kompanije već se raduje budućoj saradnji. On je istakao da je kompanija ‘Molok’ prisutna sa svojim proizvodima i u regionu već duži niz godina. Tako da bi ovo bila potencijalno vrlo zanimljiva prilika ne samo za Podgoricu, već za celu Crnu Goru. Podsetio je i da drugi gradovi u Crnoj Gori nabavljaju upravo kontejnere ove kompanije – Herceg Novi, Budva, Pljevlja, Bijelo Polje, Bar, a uskoro će i Kotor.

„Crna Gora je lider u regionu u mnogim oblastima. Sada je već vrlo izvesno da će uskoro biti i članica Evropske unije, a do tada je neohodno da mnoge stvari iz ove oblasti budu uređene“, istakao je Kusela, navodeći zašto je bitna saradnja između Glavnog grada i “Moloka”.

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik je podsetio da je Podgorica i najbolje pozicionirana za ovakav projekat, što joj daje prednost u odnosu na druge gradove iz regiona da se baš na njenoj teritoriji otvori fabrika – predstavništvo “Moloka” – ističući blizinu autoputa, Luke Bar, itd. On je podsetio i na Odluku o osnivanju biznis zona, koja će početi da se primenjuje za dva meseca, što bi moglo biti veoma značajno za saradnju ove vrste. U prilog činjenici da je Podgorica prepoznata kao grad koji je dosta uradio u ovoj oblasti, vide i donaciju Vlade Republike Bugarske u iznosu od 50.000 evra za sprovođenje selekcije otpada.

„Zato mi je drago što se na ovaj način mijenja i imidž, ne govorimo više o smeću, već o otpadu kao o resuru koji može biti koristan za glavni grad i zato mi je drago da postoji interesovanje ovakve vrste, pogotovo što smo izgubili jedan deo svoje industrijske baze. Ovo je veoma vredna tehnologija, ne samo za Podgoricu, nego za Crnu Goru u celini“.

Direktorka “Moloka” za Srbiju i Crnu Goru Gordana Božić istakla je da za proizvode ove kompanije postoji interesovanje iz cele Crne Gore, ali da je neophodno da se svi ugledaju na Podgoricu. Jer, u ostalim mestima se otpad uglavnom ne odvaja na dve frakcije, to se radi samo u Podgorici. „Zato ne treba pustiti da vreme učini svoje i da pustimo da Molok traži gde će doći, već iskoristiti interesovanje da baš u Podgorici bude fabrika za proizvodnju kontejnera i distributivni centar za region. To može samo biti dobro za ovu državu, jer će biti izvoza. Fabrika je svetski lider u ovom poslu, što joj daje legitimitet da će i u budućnosti odlično funkcionisati“, zaključila je Božić.

Od 157 trenutno postojećih polupodzemnih kontejnerna na teritoriji Podgorice, 104 su kompanije “Molok”. Takođe, ova kompanija je u prethodnom periodu Podgorici donirala kontejnere u vrednosti od 34.500 evra.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Vojvodina sve interesantnija turistička destinacija severnim susedima

Foto: PKV

Tokom drugog dana Međunarodnog sajma turizma u Budimpešti „UTAZAS 2020“, na zajedničkom štandu u organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV), Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam i Turističke organizacije Vojvodine (TOV), turističku ponudu Vojvodine, odnosno Srbije predstavlja zajedno 35 turističkih i ugostiteljskih preduzeća (turističke agencije, smeštajni kapaciteti, turističke organizacije, udruženja, klasteri, salaši, vinari i proizvođači domaćih tradicionalnih proizvoda) – PKV, Privredna komora Srbije, TOV, Agencija za upravljanje lukama, Centar beogradskih festivala, Udruženje dunavski propeler, Turistička agencija „Alfa travel see“, Turistička organizacija Subotica, Hotel Prezident Palić, „Vitin fruits“ Subotica, Aeroklub „Ivan Sarić“ Bačka Topola, Turistička organizacija Sombor, Apartmani „Royal“ Sombor, Turistička organizacija Senta, Pansion Ana Senta, Turistička organizacija Mali Iđoš, Vila Pipač, Salaš Katai Mali Iđoš, Vinarija Deurić Mala Remeta, Destilerija Kalpak Vrbas, Udruženje banja Srbije, Vinarija Čoka, rakije Benišek Veselinović, Pastai testenine, restoran „Bački dvor“ sa jezera Provala iz Vajske, Klaster Deliblatska peščara, Turistička organizacija Novi Bečej, Turistička organizacija Temerin, Udruženje domaćina Totovo selo, Agencija za turizam Arača, Udruženje domaćina Skorenovac, Turistička agencija „Dani-tours“ Skorenovac, Turistička agencija „Kompas tourism&travel“ Novi Sad, „Omniturs“ Beograd, Hotel „Mama Shelter“ Beograd.

Foto: PKV

Izlagače je posetio resorni sekretar i potpredsednik Pokrajinske vlade Ivan Đoković sa saradnicima. On je istakao da iz godine u godinu evidentno raste broj turističkih poseta i boravišta u AP Vojvodini i dodao da turizam postaje grana u ekspanziji.

„Novi turistički smeštajni kapaciteti, podizanje gastronomsko-vinske privrede jednako sa kulturnim turizmom, doveli su do maksimalnih rezultata u poslednjem mandatu ove Vlade. Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam i ove godine izdvojio je dodatnu količinu novca da pomogne subvencijama male i srednje preduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu, da se i dalje razvijaju i da na sve turiste, koji dolaze pre svega iz inostranstva, ostavimo pozitivne utiske, koji će lančano povući i ostatak turističkih intirensenata iz tih zemalja da nas posete“, rekao je Đoković.

U delegaciji PKV su sekretar Udruženja usluga Branislav Mamić, viši savetnik za turizam Dragica Samardžić i direktorka „Panonija PKV“ Borislava Prstojević. Tom prilikom, Dragica Samardžić u izjavi za medije rekla je da Vojvodina ima jako dobru saradnju sa partnerima iz Mađarske i da veliki broj turista dolazi u Srbiju i Vojvodinu.

„Naročito su im zanimljivi programi seoskog turizma, jer žele da upoznaju tradiciju i kulturu stanovništva koje živi u Vojvodini. Deo edukativnog programa u njihovim školama je u vezi sa lokalnim zajednicama koje žive u Vojvodini“, rekla je ona i dodala da su organizatori ove godine objedinili sve one izlagače koji imaju interes da se predstave na mađarskom tržištu.

Direktorica TOV Nataša Pavlović istakla je značaj predstavljanja turističke privrede na sajmu turizma u Budimpešti, koje se u poslednjih deset godina, koliko je već TOV prisutna na ovom sajmu, pokazalo kao veoma uspešno, a posebno je istakla važnost održavanja prezentacije pod nazivom „Vojvođansko veče“ u Ambasadi Republike Srbije u Budimpešti, koje će se održai i ove godine za vreme trajanja Sajma turizma.

„Kada pričamo o turistima iz Mađarske koji posećuju Vojvodinu, moram da kažem da su do sada oni bili na četvrtom, a sada su na trećem mestu po broju poseta. Dakle, broj poseta mađarskih turista porastao je za 5,2 odsto, a to je oko 40.000 posetilaca iz Mađarske u Vojvodini. Ono što je cilj svima nama, jeste da prikažemo našu zemlju na ovom sajmu na najbolji mogući način, ali isto tako i da turiste zadržimo ne samo u Vojvodini, nego da ih pošaljemo i u ostale delove Srbije“, rekla je Nataša Pavlović.

Foto: PKV

„Ako posmatramo celokupnu 2019. godinu, u Vojvodini je ukupno ostvareno povećanje dolazaka turista od 4,3 odsto, u odnosu na isti period 2018. godine. Sa datim brojem dolazaka turista, Vojvodina je u 2019. godini učestvovala sa 15,2 odsto u ukupnim dolascima turista u Republiku Srbiju, i to sa 15,6 odsto u dolascima domaćih, odnosno sa 14,8 odsto u dolascima stranih turista“, rekao je sekretar Udruženja usluga PKV Branislav Mamić i podsetio je da PKV konstantno radi na unapređenju poslovne saradnje sa partnerima iz inostranstva, a naročito sa onima iz Mađarske i da je pre nekoliko dana, predsednik PKV Boško Vučurević potpisao Aneks sporazuma o poslovnoj saradnji u oblasti zdravstvenog turizma sa privrednim komorama u Rijeci i Segedinu.

Igor Vasiljević iz Destilerije „Kalpak“, koji se sa svojim proizvodima predstavlja na mnogim turističkim sajmovima, istakao je danas da je prezadovoljan odzivom posetilaca zajedničkom štandu u Budimpešti. „Građani Mađarske su prepoznali kvalitet i čak su sa tugom rekli da su naše rakije mnogo kvalitetnije“, rekao je Vasiljević. Ispred restorana „Bači dvor“, Oliver Farkaš, koji prvi put predstavlja na ovom sajmu, rekao je da se posetioci interesuju za njih, kako pojedinci, tako i i turističke agencije iz Budimpešte i okoline.

Međunarodni sajam turizma „UTAZAS 2020“ zatvoren je u nedelju, 1. marta 2020. godine.

Izvor: PKV

Citroen predstavio mali gradski električni auto od 6.000 evra

Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: YouTube (screenshot)

Francuski proizvođač automobila Citroen predstavio je Ami, mali gradski električni automobil čiji je dizajn bio vođen idejom da bude što je moguće jeftiniji.

Vozilo nije brzo i nalikuje pomalo mašini za veš, piše CNN, ali košta samo 6.000 eura.

Kako kažu, jedva je vozilo, odnosno Citroen ga predstavlja kao minimalističko prevozno sredstvo koje može postići najveću brzinu od 45 kilometara na sat.

Pokreće ga električni motor od 6 kilovata, odnosno 8 konjskih snaga, koji se na kućnoj utičnici može napuniti za tri sata.

U mnogim evropskim državama takva vozila mogu voziti i mladi od 14 ili 16 godina i nije potrebna vozačka dozvola već ga tretiraju kao skuter na četiri točka.

Izvor: Energetika.ba

Nemačkim “ledenim vinima” preti opasnost od sve toplijih zima

Foto-ilustracija: Unsplash (David Köhler)

Nemačka berba grožđa za ‘ledeno vino’ desertno i proizvedeno od grožđa koje je tek tokom zime obrano smrznuto, prvi put nije uspela jer je ova zima bila previše topla.

Foto-ilustracija: Unsplash (Devon Janse van Rensburg)

BBC piše da nijedna od 13 nemačkih vinogradarskih regija nije imala temperaturu od bar minus sedam stepeni Celzijusa, potrebnu za proizvodnju “ledenog” vina tokom berbe prošle godine.

Po Nacionalnoj upravi SAD za okeane i vazduh, 2019. godina bila je druga najtoplija u svetu od kada postoje podaci o merenju.

Količina proizvedenog “ledenog vina” poslednjih godina opada.

“Ova godina će ući u istoriju u Nemačkoj kao prva godina u kojoj je ‘ledena berba’ propala širom zemlje”, navodi se u saopštenju Nemačkog instituta za vino (DWI).

“Ako se tople zime nastave narednih godina, ‘ledena vina’ iz nemačkih vinskih regiona uskoro će postati još veća retkost nego što su bila”, rekao je Ernst Bušher iz DWI.

Prošla decenija potvrdila se kao najtoplija, te je problem proizvodnje “ledenog vina” to što je poslednjih godina moguća “ledena berba” sve više odlagana za januar i februar, dok je grožđe sazrevalo sve ranije, objavio je DWI. Rezultat je da grožđe nekako treba sačuvati što duže na lozi.

Najveća tržišta za “ledeno vino” su Japan i Kina, skandinavske zemlje i SAD.

Zbog inherentno niskih prinosa grožđa za njih, “ledena vina” imaju vrlo mali udeo u ukupnoj berbi, često manji od 0,1 odsto, zaključuje BBC.

Izvor: Zelena Srbija

Pronađen šafran na Fruškoj gori

Foto: Nacionalni park "Fruška gora"
Foto: Nacionalni park “Fruška gora”

U Srbiji raste oko 20 vrsta šafrana. To su ranoprolećne biljke koje se uglavnom mogu sresti na višim planinama gde krase planinske pašnjake i padine u rano proleće, često i na mestima gde se sneg još uvek nije otopio. Na mestima gde rastu uvek ih ima u velikom broju i boja cveta je različita kod različitih vrsta, odnosno mogu biti beli, žuti, ljubičasti ili šareno obojeni.

Od svih vrsta šafrana samo se 3 vrste gaje kao ukrasne biljke, a u svetu su šafrani najpoznatiji po začinu koji se pravi od prašnika jedne od njih.

Fruška gora je botanički dobro istražena i do sada se smatralo da na njoj šafrani ne rastu, odnosno niko ih od sada nije našao. Međutim, ove godine su ipak pronađeni i to samo u zapadnom delu planine. U pitanju je šumski šafran Crocus tommasinianus.

Iako se nalazi na samo jednom mestu, populacija broji više hiljada jedinki i trenutno su u završnoj fazi cvetanja.

Izvor: Nacionalni park “Fruška gora”

U Holandiji se gradi fabrika vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Boca)

Multinacionalna naftna i gasna kompanija “Royal Dutch Shell” i holandska gasna kompanija “Gasunie” planiraju da tokom narednih 10 godina na severu Holandije izgrade veliku fabriku za proizvodnju zelenog vodonika kako bi smanjile emisiju štetnih gasova. Cilj projekta je da se do 2040. godine dostigne godišnja proizvodnja od 800.000 tona hidrogena, čime bi emisija ugljen-dioksida u Holandiji bila smanjena za oko sedam megatona godišnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Cassie Boca)

Fabrika bi koristila energiju iz vetroparka na Severnom moru, saopštile su kompanije 27. februara.

Kompanije će ove godine početi studiju izvodljivosti, a pozvale su i druge industrijske i energetske partnere da im se pridruže.

“Da bi realizovali ovaj projekat, biće nam potrebno nekoliko novih partnera”, izjavio direktor “Royal Dutch Shell-a”  u Holandiji Marjan van Lun, dodajući da je potrebno udružiti sva dostupna znanja i veštine.

Njihovi planovi su, ipak, tek u početnoj fazi i dobrim delom će zavisiti od vladinih dozvola, izgradnje novih vetroparkova na Severnom moru i dostupnosti holandskih i evropskih subvencija za zelenu energiju.

Projekat predviđa da vetrenjače na obali u provincij Groningen proizvode tri do četiri gigavata do 2030. godine, a da do 2040. godine kapacitet bude povećan do 10 gigavata, što je dovoljno za potrebe oko 12,5 miliona holandskih domaćinstava.

Prve turbine bile bi spremne 2027. i bile bi korišćene za početak proizvodnje zelenog vodonika u velikoj fabrici u gradu Emshaven, a možda i na postrojenjima na moru.

Vodnik će se elektrolizom izdvajati iz vode, a zatim skladištiti radi pretvaranja u energiju ili direktnu industrijsku upotrebu.

Za prenos vodonika industrijskim potrošačima u Holandiji i severozapadnoj Evropi koristili bi se postojeći gasovodi kompanije “Gasunie”.

Holandija je peta zemlja EU po emisiji ugljen-dioksida po stanovniku, a samo 7 odsto energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Novi projekat gasnih kompanija pomogao bi da Holandija ostvari cilj da do 2030. smanji emisiju ugljen-dioksida na 49 odsto nivoa iz 1990. godine.

Izvor: Euractiv.rs

Održana obuka za zaštitu divljih vrsta od ilegalnog lova i trgovine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Ministarstvo zaštite životne sredine i Svetska organizacija za prirodu – WWF Adria, po prvi put su na jednom mestu okupili inspektore, predstavnike policije, tužioce i sudije osnovnih sudova širom Srbije kako bi unapredili međusobnu saradnju u oblasti zaštite divljih vrsta, sa akcentom na jesetarske vrste, čiji je opstanak u srpskim vodama ugrožen. Obuka je održana zajedno sa Grupom za sprovođenje CITES konvencije, 26. i 27. februara, sa ciljem poboljšanja otkrivanja, procesuiranja i sankcionisanja prestupa vezanih za divlje vrste.

Više od sto predstavnika državnih organa imalo je priliku da se upozna sa konceptom kriminala koji se tiče ugrožavanja divljih vrsta (tzv. wildlife crime), nacionalnim zakonima i međunarodnim konvencijama koje štite divlje vrste od ilegalnog uzimanja iz divljine i trgovine, ali i postupanjem nadležnih službi prilikom otkrivanja krijumčarenja.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Predavači su bili Pavle Jovanović, rukovodilac Grupe za sprovođenje CITES konvencije Ministarstva zaštite životne sredine, Gordana Petković, stručnjak za ekološko pravo (Agencija za ekološki konsalting ECOLIBRA), Livija Panić Miletić, javna tužiteljka (OJT Subotica) i Ognjen Krnetić, šef ribočuvarske službe korisnika ribarskih područja Kolubara i Sava, kao i predstavnici organizacije WWF Adria.

„Cilj treninga, najpre, jeste da se jačaju kapaciteti u policiji – da sprovode istrage i otkrivaju dela koja se tiču divljih vrsta i njihovih staništa. Pre svega se misli na ilegalnu trgovinu, krivolov i sva dela koja se javljaju kao posledica organizovanog kriminala i korupcije. Vrlo je bitno što su inspektori bili zajedno sa tužiocima i sudijama osnovnih sudova iz većeg dela Srbije kako bi zajedno razmenili iskustva i ideje, i upoznali se sa osnovama koje se tiču CITES konvencije i takozvanog wildlife kriminala”, zaključuje Pavle Jovanović iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Na obuci su predstavljeni primeri kako su se do sada sprečavali prestupi u vezi sa ugrožavanjem divljih vrsta, kao i studije slučajeva otkrivanja i sprečavanja nezakonitog ribolova koji je glavna pretnja opstanku mnogih ribljih vrsta u Srbiji, a naročito jesetarskih čija je zaštita na svetskom nivou prioritetna.

„Obuka je organizovana u sklopu projekta ‘Život za dunavske jesetre’‚ koji WWF Adria sprovodi od 2016. godine, sa ciljem zaštite ovih ribljih vrsta i podizanja kapaciteta institucija koje donose i sprovode zakone u oblasti zaštite prirode“, ističe Vesna Maksimović, koordinatorka projekta „Život za dunavske jesetre“ u Srbiji.

Neki od zaključaka diskusije na kojoj su učesnici razmenjivali iskustva jeste da je neophodna promena nivoa prioriteta, povećanje kapaciteta ljudi i materijalnih resursa, ali i potencijalno osnivanje specijalne jedinice za suzbijanje ekoloških kriminala, po uzoru na mnoge evropske zemlje čiji je uspeh u ovoj oblasti zabeležen.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Prvi javni voćnjak u Hrvatskoj sadi se u Varaždinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Neil)

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok je na javnoj sednici kolegijuma prošle nedelje najavio sadnju prvog javnog voćnjaka. Gradonačelnik je uz direktora “Parkova” Alena Runca najavio kako bi voćnjak trebalo posaditi na istočnom delu bunara.

Prema rečima gradonačelnika Čehoka, vlasnik zemljišta, kompanija “Varkom” će zemljište dati na raspolaganje Gradu Varaždinu, a sadnja će se realizovati u saradnji s komunalnom kompanijom “Parkovi” čiji će stručnjaci odrediti vrste voćki. Građani Varaždina će voćnjak moći da koriste kao javno dobro, po uzoru na Beč i skandinavske zemlje i u njemu će sami brati i jesti voće potpuno besplatno.

U voćnjaku će najverojatnije biti posađene sadnice bobičastog voća, poput malina, borovnica, kupina, jagoda i nižih jabuka, a sa sadnjom se kreće već ovog proleća.

Takođe, na kolegijumu je najavljeno da se već sledeće nedelje kreće sa sadnjom drvoreda na svima lokacijama na kojima “Parkovi” od Grada Varaždina dobiju dozvolu.

Povodom proslave tridesetogodišnjice postojanja Dunavskog ostrva, bečka gradska uprava je prošle godine na tom, građanima omiljenom mestu za opuštanje i odmor, odlučila da posadi voćke. Uz pomoć nekoliko udruženja i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćki, od jabuka i krušaka, pa sve do marelica i šljiva. Pri izboru voća pazilo se da je otporno na klimatske promene, a prednost su dobile stare sorte. Za svaku voćku zadužen je po jedan volonter koji se uz pomoć stručnih osoba o njoj brine, tj. orezuje je, okopava i prihranjuje. Volonteri su ljudi svih generacija koji se zanimaju za vrtlarstvo ili jednostavno žele da daju doprinos zajednici u kojoj žive. Do berbe prvih plodova s voćaka na Dunavskom ostrvu proći će još neko vreme, jer trešnjama, jabukama i kruškama treba i po nekoliko godina da rode, a tada će svaki građanin moći besplatno da ubere plodova, tj. onoliko koliko mu stane u obe ruke.

Izvor: Ekovjesnik