Home Blog Page 764

Novi kontejneri za primarnu selekciju otpada u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Kao podrška konceptu primarne selekcije – ‘suva’ i ‘mokra’ frakcija komunalnog otpada, tokom prethodne nedelje zamenjeni su postojeći metalni kontejneri u centru Podgorice.

Na 70 lokacija postavljena su 163 namenska kontejnera – 68 plavih plastičnih sa nožnom pedalom namenjenih za odlaganje suve frakcije otpada i 95 metalnih sa plastičnim poklopcem i nožnom pedalom za odlagnje mokre frakcije komunalnog otpada.

Aktivnosti zamene metalnih kontejnera nastavljene su u delu grada preko Morače, a do sada je na 15 lokacija postavljeno 49 kontejnera – 22 za odlaganje suve frakcije i 27 za odlaganje mokre frakcije komunalnog otpada, što će se dalje sprovoditi i narednih dana.

Ove aktivnosti realizuju se sa ciljem dalje implementacije Odluke o načinu odvojenog sakupljanja otpada i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji Podgorice.

Nažalost, ovaj napor da se da doprinese lepšem izgledu grada, naišao je na neodgovorno ponašanje pojedinaca koji otpad odlažu nenamenski, iako su na posudama istaknute nalepnice sa objašnjenjem o vrsti otpada za koju su namenjene. Takođe, iako posude imaju nožnu pedalu za otvaranje poklopca, na jednom broju lokacija pojedinci su otpad odložili pored posuda.

Grad upućuje još jedan apel građanima, da zajednički doprinesu da ovakav način odlaganja otpada u potpunosti zaživi, u nadi da će uticati i na promenu loših navika pojedinaca.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Opština Arilje zabranila gradnju MHE

Foto: Wikipedia/Zoran Cvetković
Foto: Wikipedia/Zoran Cvetković

Opština Arilje donela je odluku da se više neće izdavati građevinske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana i time je zaštitila najčistiju reku Srbije – Veliki Rzav.

Odbornici skupštine su prošle nedelje jednoglasno izglasali odluku o izradi izmene i dopune prostornog plana oštine, pri čemu ne postoji mogućnost izdavanja građevinskih dozvola za izgradnju objekata MHE.

I reke Mali Rzav, Moravica, Panjica, Katušnica i Bilješka reka su interesantne investitorima, zbog čega im je pretilo devastiranje obala, promena rečnih tokova, kao i ugroženost za biljni i životinjski svet tog područja.

Trenutno se na teritoriji Arilja nalaze dve male hidroelektrane u fazi izgradnje na Moravici i Panjici.

U članu 7 usvojenog Prostornog plana navodi se da “Do usvajanja Izmena i dopuna plana zabranjuje se izrada planskih i urbanističkih tehničkih dokumenata za razradu novih lokacija za izgradnju mini hidroelektrana, kao i izdavanje lokacijskih uslova, odnosno građevinskih dozvola, za mini hidroelektrane za sve lokacije koje nisu započele proceduru donošenja planskih dokumenata pred SO Arilje”

Ekološko udruženje „Rzav“ iz Arilja u saradnji sa Svetskom organizacijom za prirodu WWF Adria pokrenulo je inicijativu o zabrani izgradnje MHE.

Pored Arilja, tokom posledjih nekoliko nedelja zvaničnu odluka o zabrani izgradnje MHE doneta je i u Pirotu, Boru, Užicu, Svrljigu, kao i u Paraćinu.

Prema podacima Ministarstva zaštite životne sredine u Srbiji ima oko 100 mini hidroelektrana, a u katastru MHE, koji je napravljen 80-tih godina, planirano je 850 lokacija.

Jelena Cvetić

5G tehnologija ipak nije štetna za zdravlje ljudi?

Foto-ilustracija: Pixabay

Stručnjaci kažu da se radiofrekvencijski opseg 5G mreže već godinama koristi upotrebljava za druge službe. Profesorka Irini Reljin sa Elektrotehničkog fakulteta kaže da je reč je o nejonizirajućem zračenju koje nije štetno po zdravlje ljudi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Profesorka Irini Reljin kaže da je nju i njene kolege iznenadila odluke Slovenije da zaustavi uvođenje 5G mreže, s obzirom na to da su nadležni u Sloveniji veoma sistematični i svoje odluke donose posle mnogo razmišljanja.

“Oni su u decembru počeli o tome da razmišljaju. U januaru su na nivou EU donesene preporuke, odnosno pravila koja se odnose na zaštitu 5G mreže i to su preporuke koje se odnose na javne nabavke. Tako da se čini da nije jedini razlog taj strah, premda Slovenija, kao i sve zemlje Evropske unije, ima dosta blaže kriterijume po pitanju nejonizujećeg zračenja u odnosu na Srbiju“, istakla je gošća Jutarnjeg programa RTS-a.

Prema njenim rečima, mnogi proizvođači opreme u svetu traže da se ublaže kriterijumi za uvođenje 5G mreža, i to pri vrlo visokim frekvencijama, što nije verovatno da će se u skorije vreme desiti.

Moguće je da je Slovenija zbog toga zaustavila uvođenje, ali, kako kaže, najverovatnije ta zabrana neće trajati dugo.

„Propisane granice u Srbiji su sasvim dovoljne. Svaka nova tehnologija podrazumeva da vi imate bolje kodovanjem zaštićene signale, koje u prisustvu smetnji možete lakše da detektujete. Rezultat toga je da vi radite sa manjim snagama nego prethodna generacija. Zbog toga 5G tehnologija ne bi trebalo da bude ništa opasnija, već čak i bezbednija u poređenju sa 4G“, objašnjava Irini Reljin.

Profesorka ETF-a ističe da 5G mreža nudi značajno veći protok za korisnike, mnogo veće brzine, što znači manja kašnjenja.

„Ono što se od novih tehnologija zahteva je manje kašnjenja kako bi ono bilo na nivou percepcije čoveka, a to znači da možete da uvodite sisteme za automatizaciju bez učestvovanja čoveka“, kaže Irini Reljin.

Izvor: RTS

Uplatite “uslovni obrok” za socijalno ugrožene – od nedavno i u srpskim restoranima!

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre otprilike dve godine, Mirjana i njene dve kćerke pokrenule su akciju prikupljanja i poklanjanja hrane za socijalno ugrožene u Novom Sadu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njihov poduhvat je prevazišao sva početna očekivanja, te se trenutno sprovodi u više od 20 gradova u Srbiji uz svesrdnu podršku više od 30 saradnika. Najznačajniji podatak u ovoj priči svakako jeste to što učesnici ove humanitarne inicijative svakodnevno obezbeđuju osnovne životne potrepštine za nekoliko stotina porodica uz samostalnu organizaciju na potpuno volonterskoj osnovi.

Tri žene su dugo radile same, ali s obzirom na to da se neprekidno povećavao broj osoba koje su im se obraćale za pomoć, u novembru 2019. godine su otvorile Fejsbuk grupu i pozvale ljude da se priključe njihovim naporima da obraduju sugrađane u teškoj materijalnoj situaciji.

Prvobitnu zamisao da članovi pokrivaju samo Novi Sad “razbili” su stanovnici drugih naselja sa željom da se pridruže doniranju kroz “Obrok za porodicu”, pa su ubrzo osnovane i podgrupe za različite opštine i gradove. Na taj način volonteri su zbrinuli porodice od Subotice i Odžaka, preko Temerina, Beograda, Ruskog Krstura i Kule do Loznice i Prijepolja.

Donacije u okviru “Obroka za porodicu” su pre svega namenjene samohranim majkama, starijima koji su ostali bez posla, penzionerima i bolesnicima.

Prema rezultatima istraživanja Instituta za prehrambene tehnologije, u Srbiji se godišnje baci čak 250 hiljada tona hrane, od čega jedna trećina dolazi iz domaćinstava. Putem “Obroka za porodicu” mogli bismo da hranu, umesto ka deponiji, usmerimo ka praznim stomacima materijalno ranjivih pripadnika društva. Naravno, pored toga je neophodno i da skladištimo artikle na odgovarajući način, kao i da savesno planiramo kupovinu.

Mirjana naglašava: “Novac ne primamo, niti dajemo. Prihvatamo isključivo donacije u namirnicama, garderobi i slično.”

Foto-ilustracija: Pixabay

Šta je to “uslovni obrok” i kako ga uplatiti ili poručiti?

Nova aktivnost u sklopu “Obroka za porodicu” podrazumeva uplaćivanje tzv. uslovnog obroka.

U nekoliko restorana u Novom Sadu, ali i drugim mestima, u prilici ste da, pored svog jela, platite i još jedno za nekog budućeg gladnog namernika. On će moći da dobije vaš poklon prostim pozivanjem na uslovni obrok. Uplaćuje se po principu koliko-ko-može, objašnjava Mirjana i dodaje da “Obrok za porodicu” u tom slučaju deluje kao posrednik. Restorani javljaju koordinatorima koliko je hrane uplaćeno kod njih, a koordinatori upućuju porodice u svom sistemu gde mogu da preuzmu svoje jelo.

Novosadski ugostiteljski objekti u kojima je, u saradnji s vlasnicima, moguće uplatiti i poručiti uslovni obrok su:

  • “Trattoria Vapene” (Fruškogorska 4),
  • “Pecivo neizrecivo” (Veselina Masleše 38a),
  • “Iglo M Tijana” (Rumenačka 43),
  • “Branine domaće kiflice”,
  • “Bananas – Veggie & Raw Cuisine” (Laze Telečkog 7),
  • Palačinkarnica “Nirvana” (Koste Racina 27),
  • “Krilce i pivce” (Puškinova 16).

Ostale opštine i gradovi u svojim lokalnim grupama “Obrok za porodicu” obaveštavaju zainteresovanu javnost o tome koji su restorani deo mreže svojevrsnih darodavaca. Ugostiteljski objekti su obeleženi i odgovarajućom nalepnicom koja mušterije upućuje na mogućnost uplaćivanja i poručivanja uslovnog obroka.

Praksa vodi poreklo iz italijanskog gradića Napulja, od tzv. uslovne kafe (caffè sospeso, ital). Ona se potom proširila Italijom, a kasnije i svetom stigavši i do Hong Konga. Nedavno smo je usvojili i mi. U međuvremenu od uslovne kafe se razvio i uslovni obrok.

Najvažnije stavke italijanske tradicije predstavljaju deljenje i podsticanje zajedništva – svako daje u skladu sa svojim budžetom, a uzima onaj kome je potrebno.

Jelena Kozbašić

Zabeležen najveći pad emisije ugljenika u poslednjih 30 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Iz elektroenergetskog sistema na globalnom nivou beleži se pad emisija ugljenika za 2 odsto tokom prošle godine, što je najveći zabeležen pad u poslednjih 30 godina. Uzrok tome je, svakako, okretanje leđa elektranama na ugalj u mnogim zemljama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Protekle godine je snaga iz elektrana na ugalj pala za 3 odsto. Proizvodnja uglja takođe je smanjena, i to gotovo za četvrtinu, kad je reč o članicama Evropske unije i Sjedinjenim Američkim Državama.

S druge strane, postrojenja na ugalj u Kini činila su polovinu svetske proizvodnje uglja tokom 2019. godine.

Ipak, stručnjaci ističu da za efikasnu borbu protiv klimatskih promena ovo nije dovoljno.

Napominju da prelazak sa uglja na gas suštinski samo predstavlja zamenu jednog fosilnog goriva za drugo. Konkretno rešenje bilo bi zaokret ka obnovljivim izvorima energije, naročito vetru i suncu.

Prema poslednjem izveštaju, solarna energija i energija vetra beleže rast od 15 odsto u odnosu na 2018. godinu, odnosno u Evropskoj uniji su činile skoro petinu ukupno proizvedene električne energije tokom 2019. U SAD-u je 2019. zabeleženo je nešto manje “oslanjanje” na ove vidove energije, sa udelom od oko 11 odsto od ukupne proizvodnje.

Kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma neophodno je da se svake godine u svetu ostvari stopa rasta od 15 odsto za proizvodnju energije pomoću vetra i sunca, za šta će biti potreban veliki napor.

Jelena Cvetić 

U Srbiji nije rešen problem opasnih materija koje teretni brodovi ispuštaju u reke

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefan Cosma)

Kako navodi Miodrag Pančić iz Udruženja profesionalnih lađara Srbije “u Republici Srbiji na rekama, u lukama i na pretovarnim mestima godišnje se utovari na desetine miliona tona robe”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel van den Berg)

Kako bi se roba utovarila na brod, potisnicu ili šlep, neophodno je pripremiti objekat za utovar. To znači da utovarni prostor tog objekta za utovar robe mora biti čist i suv. “Tu dolazimo do jednog ozbiljnog problema vezanog za ekologiju i očuvanje životne sredine. Sam objekat nakon prevoza neke robe mora biti očišćen ili opran da bi utovario sledeću vrstu robe. Kao što se zna, prevoze se razne vrste tereta u rasutom stanju a koje, ako dospeju u vodu, veoma su štetne po životnu okolinu i zdravlje ljudi jer sadrže materije koje su izuzetno opasne. Neke od njih su: nitrati, koji su izuzetno opasni po zdravlje ljudi, pogotovu dece, a ima ih u veštačkim đubrivima; teški metali, kojih ima u koksu i petrol koksu i u piritnoj izgoretini. Tereti koji sadrže u sebi štetne materije, a najčešće se prevoze brodovima su: veštačko đubrivo, ugalj, petrol koks, koks, piritna izgoretina, fosfat i drugo”, saopštava Udruženje lađara Srbije.

“Nakon izvršenog prevoza navedenih vrsta robe, objekat mora biti očišćen i opran da bi bio pripremljen za utovar neke druge robe. Na stotine i stotine objekata godišnje se očisti i opere na rekama na takav način da sav ostatak od te robe završi u rekama. To je praksa koja se primenjuje odvajkada u našoj zemlji i ta oblast ne znam da li je ikad i bila spomenuta, a kamoli regulisana. Osoblje koje radi na teretnim brodovima sa nelagodom obavlja taj posao na način na koji ga obavlja jer oblast nije regulisana i ne postoje mehanizmi odnosno načini da se to drugačije odradi”, objašnjava Miodrag Pančić.

Pored toga, napominju da je Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o plovidbi zabranjeno ispuštanje u vodenu sredinu materija koje svojom sastavom mogu da ostave posledice po životnu sredinu, a sve nabrojane vrste tereta itekako ostavljaju dalekosežne posledice.

Ono što je paradoksalno je da se ti tereti ne tretiraju kao opasni tereti, iako sadrže materije koje su i u malim koncentracijama izuzetno štetne po okolinu i zdravlje ljudi.

“Udisanje fine prašine koja nastaje tokom čišćenja objekata, a koju udiše osoba angažovana na tim poslovima, na duži vremenski period ostavlja ozbiljne posledice po zdravlje. Kao primer, navešću iskustvo jednog našeg kolege kojem su na sistematskom pregledu, u analizi krvi našli enormno povećanu koncentraciju pesticida“, kaže Miodrag Pančić.

Udruženja profesionalnih lađara Srbije moli stručnu javnost, kao i samo Udruženje i nadležno ministarstvo, da otvore ovu temu i da nađu rešenje koje bi donelo boljitak u ovoj, za sada prilično neregulisanoj oblasti, koja je sastavni deo života i rada ljudi na brodovima.

“Moram reći za kraj da bi bilo žalosno da i ovo ostane samo ‘mrtvo slovo na papiru’. Jednu planetu Zemlju imamo i ako ne povedemo računa o ovome već sada, zapitajmo se da li zbog profita i nemara treba da trujemo našu decu i kakav im to Dunav i zemlju sutra ostavljamo”, zaključuje Miodrag Pančić.

Izvor: Udruženja profesionalnih lađara Srbije

Cene nafte u najvećem padu još od 1991. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Simmonds)

Cene nafte na svetskim tržištima potonule su u ponedeljak više od 30 odsto, što je najviše od 1991. godine, jer je Saudijska Arabija započela cenovni rat s Rusijom smanjivši drastično svoje prodajne cene i poručivši da će povećati proizvodnju.

Na samom početku trgovanja u ponedeljak cena barela na londonskom tržištu potonula je za više od 14 dolara ili 31,5 odsto, odnosno na 31,02 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, cena barela skliznula 32 odsto, na 28 dolara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Haidan)

Tako oštar dnevni pad cena ‘crnog zlata’ nije zabeležen još od januara 1991. godine, kada je započeo prvi Zalivski rat i kada su cene pale 33 odsto.

Drastičan pad cena nafte na najniži nivo od februara 2016. posledica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na predlog Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o daljem smanjenju proizvodnje.

OPEC i njeni dojučerašnji saveznici, na čelu s Rusijom, duže vreme su se pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno kako bi se podržale cene nafte, koje su pod pritiskom zbog prevelike proizvodnje.

Dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača ističe krajem marta, pa je u petak OPEC predložio da dodatno smanji proizvodnju za 1,5 miliona barela dnevno do kraja ove godine, pri čemu bi zemlje izvan OPEC-a smanjile proizvodnju za dodatnih 500.000 barela dnevno.

To bi značilo da bi OPEC i nezavisni proizvođači od aprila ukupno smanjili proizvodnju za 3,6 miliona barela dnevno, ili 3,6 odsto globalne ponude.

No Rusija nije pristala na dodatno smanjenje, već je tražila da se ostane pri postojećem dogovoru o ograničavanju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.

Kako OPEC nije pristao na to, ruski ministar energetike Aleksandar Novak rekao je u petak: “Od 1. aprila počinjemo s radom ne obazirući se na kvote ili smanjenja koja su bila na snazi ranije. Ali to ne znači da svaka država neće pratiti i analizirati kretanje na tržištu.”

“Pokušaj dogovora između OPEC-a i saveznika rezultirao je epskim promašajem. Rusija se odlučila za pristup ‘spaljene zemlje’: svaka zemlja za sebe”, kazao je Džon Kildaf, partner u kompaniji “Again Capital”.

Zbog toga je u ponedeljak Saudijska Arabija započela rat smanjivši svoje prodajne cene nafte, s isporukom u aprilu, za sve kupce za 6 do 8 dolara.

Pritom su dva izvora prenela Rojtersu da Saudijska Arabija planira da od početka aprila, kada istekne dogovor OPEC-a i nezavisnih proizvođača o ograničavanju proizvodnje, poveća svoju proizvodnju iznad 10 miliona barela dnevno, sa sadašnjih 9,7 miliona.

Rat bi mogao potrajati nekoliko nedelja ili meseci

“Saudijska Arabija i Rusija ušle su u naftni cenovni rat koji će verovatno biti ograničen i taktički”, pišu analitičari kompanije “Eurasia” u osvrtu na situaciju na tržištima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Poslednji put Saudijska Arabija, Rusija i ostali najveći svetski proizvođači vodili su bitku za tržišni udeo sličan ovom između 2014. i 2016. godine, kada su nastojali da istisnu proizvodnju Sjedinjenih Američkih Država, danas najvećeg svetskog proizvođača nafte, jer je tamošnja proizvodnja nafte iz škriljca udvostručila proizvodnju SAD-a u prethodnoj dekadi, prenosi Hina.

“Sadašnja kriza mogla bi potrajati nekoliko nedelja ili meseci dok cene nafte ne budu dovoljno niske, a tada bi moglo doći do nekog kompromisa i novog dogovora između OPEC-a i nezavisnih proizvođača”, smatraju analitičari “Eurasia”.

Poslednjih nedelja su pod dodatnim pritiskom zbog strahovanja da će širenje koronavirusa izazvati usporavanje rasta globalne ekonomije, a time i potražnje za naftom.

Zbog toga su od početka godine do kraja prošle nedelje cene nafte pale za otprilike 30 odsto. Trenutno je minus u odnosu na početak godine produbljen na otprilike 50 posto.

Izvor: Energetika.ba

U Rovinju otvoren Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta

Foto: Grad Rovinj
Foto: Grad Rovinj

U vreme u kojem je fenomen konzumerizma sve prisutniji, građani se olako odriču predmeta koji se mogu ponovno koristiti, te tako isti često završe u smeću umesto kod nekoga kome bi takav predmet mogao biti potreban.

Upravo je zato, 28. februara 2020. godine na lokaciji Reciklažnog dvorišta “Gripole”, otvoren Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta, čija je svrha upravo ponovnu upotreba odbačenih predmeta koje građani više ne koriste, kao što su, na primer, stari nameštaj, posuđe, električni uređaji i oprema, dečja kolica, bicikle i druga roba široke potrošnje, koja i dalje ima upotrebnu vrednost.

Ovom merom će se takođe doprineti razvoju cirkularne ekonomije, u kojoj se resursi koji se mogu iskoristiti zadržavaju u ekonomiji kako bi se iznova produktivno upotrebljavali i tako stvarali novu vrednost. Time se poštuje hijerarhija upravljanja otpadom, gde su u prvom planu: sprečavanje nastanka otpada, ponovna upotreba, odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje i kompostiranje.

Pozivaju se svi korisnici grada Rovinja da ukoliko imaju predmete koje više ne koriste, a koji još uvek imaju svoju upotrebnu vrednost, da ih ne bacaju u smeće, već da ih donesu u Centar za ponovnu upotrebu odbačenih predmeta, na lokaciji Reciklažnog dvorišta “Gripole”, od ponedeljka do subote, u periodu od 8 do 18 sati.

Izvor: Grad Rovinj

Automobili bez vozača – budućnost mobilnosti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Henry)
Foto-ilustracija: Unsplash (Moh Candra)

Deca koja su se rodila posle 2010. godine neće morati da polažu vozački ispit, jer se u mnogim delovima sveta uveliko radi na razvoju samovozećih automobila. Mada ih ponegde ima i sada, u eksperimentalnoj fazi, kraj epohe čoveka za volanom predviđa se za otprilike pet do deset godina.

Inženjer Henrik Kristensen, jedan od najpoznatijih svetskih robotičara, smelo je prorekao da će za manje od decenije drumovima i gradskim ulicama krstariti isključivo autonomna vozila u kojima će vozač biti višak. Sa njim se slaže i Dragan Aleksendrić, profesor beogradskog Mašinskog fakulteta, jedan od naših vodećih stručnjaka u oblasti veštačke inteligencije .

Ističe, da je reč o izuzetno kompleksnoj promeni, koja je već u početnoj eksperimentalnoj fazi uzela pet ljudskih života.

„Kada govorimo o autonomnim vozilima, pre svega treba da objasnimo da postoje različiti nivoi autonomnosti, nekih pet nivoa, i uvek postoji razlika u tome na koji nivo se misli. Vodeći proizvođači su sve to podelili na tri, četiri kategorije, tako da imate autonomnost u gradu, a to je potpuno različit nivo složenosti zadataka u odnosu na autonomna vozila na auto-putu. Ulazeći sve više u razvoj tih vozila, proizvođači su utvrdili da je to složen i kompleksan posao, i da zahteva dodatni nivo testiranja. Realne procene ukazuju na to da ćemo nivo autonomnosti četiri imati negde do 2025. godine u komercijalnoj upotrebi, a ful nivo autonomnosti, nivo pet ćemo imati do 2025. godine“, rekao je prof. dr Dragan Aleksandrić, Mašinski fakultet u Beogradu.

Kao i u svim velikim promenama mora se proći kroz period postojanja i starog i novog. U prvoj fazi ova vozila će imati svoje koridore.

Za razvoj samovozećih automobila ključno je unapređenje sistema za prepoznavanje ostalih učesnika u saobraćaju, ali i brza i efikasna razmena informacija između samih inteligentnih automobila, da bi se mogućnost rizičnih situacija svela na nulu.

I beogradski Mašinski fakultet u skladu sa finansijskim i teničkim mogućnostima uskoro će početi da radi na projektu autonomnog vozila.

„Tim ‘Drumska strela’, je studentski tim beogrdskog univerziteta, to su studenti sa Mašinskog fakulteta koji su smešteni ovde. To je tim mladih ljudi koji projektuje vozila sa unutrašnjim sagorevanjem i učestvuje na svetski prestižnom takmičenju ‘Formula student’. Prvi put ove godine takmičiće se i sa vozilom sa električnim motorom. Planirano je da mladi tim ljudi krene sa projektom vozila na autonomni pogon, istakao je prof. dr Marko Miloš, Mašinski fakultet u Beogradu.

Statistika pokazuje da je najslabija bezbednosna karika saobraćaja čovek, jer je uzrok više od 95 odsto udesa, ljudska greška. Ipak udaljavanje čoveka od volana neće odmah rešiti sve probleme. Mnogi strahuju da bi ova vozila mogla biti meta hakerskih napada i sajber terorizma.

Osim toga sve te promene mora da pokrije saobraćajno zakonodavstvo. Na kraju, mada bi možda trebalo biti na početku, jeste i sam čovek, putnik koji treba da savlada strah i prihvati ovu veliku promenu.

Izvor: RTS

Automatizovana farma koza – roboti umesto stočara

Foto-ilustracija: Unsplash (L. Ley)

Francuski farmer Paskal Huger iz mesta Tenaj u regiji “Loir-et-Cher” odlučio se na automatizaciju svoje farmu koza kako bi imao više vremena za bolju brigu o životinjama. Ovaj stočar se brine za stado od 400 koza sanske pasmine, a mleko prodaje proizvođačima sireva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Automatizacijom želi da uštedi vreme kako bi nadzirao stoku. “Roboti se mogu učiniti nehumanim, ali zapravo mi omogućuju više vremena za koze”, rekao je za “Euractiv” ovaj stočar, ističući da mu je prioritet stado i njegova dobrobit.

Kako bi se osigurala optimalna proizvodnja mleka, kvalitet hrane glavna je briga za stočare. “Dobra ishrana znači dobro mleko, a samim time i dobar sir”, kaže ovaj stočar. Njegove miljenice proizvode mleko od kojeg se proizvode poznati francuski sirevi poput “Sainte-Maurea”, “Pouligny-Saint-Pierrea”, kao i poznati kozji sir Krotin de Šavinjol. Paskal Huger je radio na ovoj farmi pre nego što ju je 2002. otkupio od svoga šefa. Sada on zapošljava jednog radnika, a iako samo njih dvojica vode brigu o stadu kažu kako sanska pasmina nije samo dobra u proizvodnji mleka, već ima i miran karakter.

Zahvaljujući automatizaciji, najviše zamornih zadataka prepuštaju mašinama. Bale slame, stočnu hranu i travu stočari raspodeljuju na ulaze u štalu ili farmu, dodacima ishrane upravlja kompjuter, a distribuira robot, što omogućava olakšavanje procesa. Koze su podeljene u zasebne obore zavisno od toga da li treba da se jare, sisaju li ili ne, a jarčevi su takođe smešteni u odvojen prostor. Robot im dostavlja tačno odgovarajuću količinu dodataka hrani za svaki obor, zavisno od potreba stoke. To znači da uzgajivač više ne mora ručno pripremati smese i nositi teške kante, jer se za to brine robot.

Muža je takođe potpuno automatizovana. Svaka koza opremljena je elektronskom identifikacijskom oznakom koja ih prepoznaje čim uđu u svoj prostor na rotacijskoj mašini za mužu. Mleko se šalje direktno u mlekovod, a provere mleka obavljaju se automatski i na taj se način izbegava uznemiravanje i takođe omogućuje bolji prinos.

Senzori na svakom pulsometru upravljaju protokom mleka i omogućuju automatsko uklanjanje obloga za mužu, a beleže proizvodnju svake životinje, dok automatska hranilica osigurava potrebnu količinu hrane u skladu s proizvodnjom mleka.

Sve informacije su dostupne na ekranu koji signalizira i najmanju anomaliju tokom muže, omogućavajući stočaru brzu intervenciju na prvi znak uzbune. Podaci prikupljeni softverom omogućuju temeljno upravljanje stadom, s obzirom na to da svaka koza ima laktacijski broj, seriju i proizvodnu istoriju. Oni takođe uključuju informacije o kvalitetu mleka i zdravlju, kao i popis deklaracija i administrativnih postupaka koje treba ispuniti kada se koza ojari ili ode u klanicu.

Ti podaci omogućuju stočaru da odluči koje je najbolje vreme za prestanak muže pre nego što je vrati u gestaciju, imajući u vidu da je prosečno razdoblje sisanja 10 do 12 meseci. Nadalje, laktofriz za mleko opremljen je rekuperatorom toplote, a energija potrošena za hlađenje mleka se ponovno koristi za zagrevanje tople vode, kao i za izolaciju farme koja, zajedno s ventilacijom, leti hladi koze.

Izvor: Agroklub.rs

Psi na Kalemegdanu ipak nisu otrovani?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ayla Verschueren)
Foto: Wikipedia/ Mihajlo Anđelković

Ekipe „Veterine Beograd” od juče su prekontrolisale čitav potez oko i na Kalemegdanu, uzimajući uzorke zemlje, biljaka i ostataka. Kako analize pokazuju, nema indicija da su bilo kakve toksikološke materije ili prisustvo hemijskih agensa nađeni na tim uzorcima, rekao je direktor ovog preduzeća Budimir Grubić.

“Javni tužilac je reagovao i naložio da se ispita čitav slučaj o kojem su juče pisali pojedini mediji i društvene mreže. Važno je držati se činjenica, a one su takve da je u ‘Veterinu’ dovežen jedan preminuli pas, da smo uz pomoć MUP-a locirali i drugog i njega takođe dovezli u naše prostorije, dok je situacija sa trećim preminulim psom takva da trenutno ne znamo da li je uopšte boravio na pomenutoj lokaciji. Reč je o vlasničkim psima. Procedura je takva da će stručnjaci sa Katedre za sudsku medicinu Veterinarskog fakulteta uraditi obdukciju i utvrditi ima li indicija da su psi otrovani. Ako ima, uzorci se šalju na VMA, čiji će stručnjaci uraditi toksikološku analizu”, precizirao je Grubić.

On je apelovao na javnost da se u ovom slučaju drži činjenica i najavio da će se svi rezultati znati za nekoliko dana. Grubić je dodao i da vlasnici u dva slučaja preminulih pasa tvrde da su životinje bile na povocima i da nisu konzumirale ništa sa šetališta, ali da ukoliko se pokaže da psi jesu otrovani, sa vlasnicima će morati tačno da se utvrdi maršruta kretanja pasa, odnosno „mogući scenario” ovog nemilog događaja.

Direktor „Veterine Beograd” naveo je i da će javnost uskoro biti upoznata sa svim detaljima ovog događaja, te da sada stručnjaci treba da utvrde uzroke uginuća pasa. On je na kraju demantovao da je reč o osam uginulih pasa, kako su pojedini mediji juče objavili.

Izvor: Grad Beograd

Aktivisti od britanske vlade zahtevaju budžet za postizanje ugljenične neutralnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Heidi Fin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Piotr Gaertig)

Od Vlade Velike Britanije kampanje za borbu protiv klimatskih promena zahtevaju da se utvrdi jasan budžetski plan za nultu emisiju ugljen-dioksida. Time bi odluka o budžetu odredila aktivnosti vlade kad je reč o klimatskoj politici, što bi dalo jasan pozitivan signal o ispunjenju cilja nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2050. i obezbedio dalje pregovore na Samitu Ujedinjenih nacija o klimi koji će se održati krajem ove godine.

Zapravo, u petak je u poslednjem trenutku najavljena politika za smanjenje emisije štetnih gasova u kompletnoj britanskoj infrastrukturi odložena. Članovi Grinpisa se nadaju da ovo odlaganje zapravo podrazumeva dopunu plana i njegovu nadogradnju. Ipak, ne kriju razočaranje ukoliko to nije slučaj.

Očekuju, svakako, da vlada u svoj budžet uračuna i klimatske obaveze i da makar 5 odsto troškova uloži upravo u ovaj sektor. Vlada je dala obećanje o formiranju “zelenog” budžeta i vrlo je bitno da on bude osiguran pre Samita o klimi  u Glazgovu.

Britanski premijer Boris Džonson najavio je zabranu prodaje dizelaša i benzinaca od 2035. godine, a potvrđena je i podrška države za izgradnju kopnenih vetrolektrana, kao i povećanja sadržaja biogoriva u benzinu.

Dodatnu brigu stvaraju hitne mere koje se preuzimaju zbog širenja koronavirusa, te se nadaju da ovo neće odvratiti pažnju od formiranja zelene agende i da to neće usporiti dekarbonizaciju britanske, kao ni svetske ekonomije.

Zelene organizacije očekuju od Britanije da bude svetski lider i da svojim inicijativama podstakne druge zemlje da se posvete ostvarivanju energetske efikasnosti i okrenu obnovljivim izvorima energije.

Jelena Cvetić

 

Doniranje hrane u Hrvatskoj tokom 2019. godine nadmašilo očekivanja i oborilo rekorde!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

U sklopu priprema za dodelu priznanja “Najdonator” hrvatskim kompanijama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, objavljeni su podaci o ukupnim prijavljenim donacijama, saopštio je Ekovjesnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Kako je prema podacima državnih tela ukupna nabavna vrednost donirane hrane bez PDV-a u 2019. godini iznosila 12.991.467 kuna (oko 1,75 miliona evra), ostvareno je značajno povećanje u odnosu na 2018. kada je prijavljeno 9.936.882 kuna (1,33 miliona evra). Poreskoj upravi je, prema pisanju hrvatskog portala, donacije prijavilo ukupno 67 preduzeća.

“Izvrsne vesti, hvala svima koji su dali doprinos! Porast doniranja hrane za gotovo trećinu u odnosu na prethodnu godinu je velika stvar. To znači da su socijalne prodavnice i narodne kuhinje mogle bolje napuniti police i nahraniti više naših sugrađana u potrebi. Od kad se bavim problemom doniranja i bacanja hrane, Hrvatska je napravila vidljiv pomak i nadam se da je ovo početak pozitivnog trenda”, izjavila je potpredsednica evropskih socijalista i organizatorka priznanja “Najdonator” Biljana Borzan.

Borzan i Mreža hrane Hrvatske su pre nekoliko godina pokrenuli inicijativu “Najdonator” kako bi odali priznanje najvećim donatorima hrane iz kategorija velikih trgovaca i proizvođača. Dobitnici priznanja u 2018. i 2019. godine su bili Konzum i Dukat.

Treća dodela “Najdonatora” održaće se na jesen 2020. godine u Evropskom parlamentu, a novost je uvođenje nove kategorije u kojoj će se dodeliti priznanje donatorima iz manjih preduzeća.

“Veseli nas što ćemo ponovo dodeliti nagradu ‘Najdonator’, zajedno s evropskom zastupnicom Biljanom Borzan. Naime, iz godine u godinu sve je više vidljiva i svest donatora da poklanjaju hranu socijalno ugroženima, ali i rad Ministarstva poljoprivrede na sistemskom rešavanju ovoga problema. Posebno bismo naglasili da povećana svest, kao i organizacija donatora, može doprineti smanjenju bacanja hrane i doniranja onima koji je potrebno, te se radujemo da ova nagrada predstavlja veliku čast, ali i obavezu donatorima”, rekao je Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane.

Izvor: Ekovjesnik

U Srbiji se ove godine sadi milion stabala

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Otis)

„Ove godine u Srbiji u saradnji sa ‘Egzitom’ pokrećemo veliki dugogodišnji projekat sadnje miliona stabala u koji ćemo pozvati i zemlje regiona da se uključe, a kojim ćemo pokazati da je pošumljavanje najbolji način da i Srbija, kao i Evropska unija, dostigne tako važan cilj bez emisije ugljen-dioksida i efekata staklene bašte do 2050. godine“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Ministar je pozvao sve institucije, fakultete, škole, civilni sektor i medije da se pridruže u uključe u ovaj veliki projekat koji pokreće Srbija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Ministar Trivan je to rekao u Botaničkoj bašti „Jevremovac“, gde je simboličnom sadnjom stabla kedra u četvrtak, 5. marta, učestvovao u akciji sadnje 12 stabala, kojom se, uz finansijsku podršku Ministarstva zaštite životne sredine, obnavlja i unapređuje biodiverzitet tog jedinstvenog zaštićenog područja od izuzetnog naučnog i obrazovnog značaja. Trivan je kazao da je Botanička bašta „Jevremovac“ jedan od najvrednijih objekata ove vrste ne samo kod nas nego i u regionu kojoj će MZŽS kao i do sada nastaviti da daje podršku.

„U kontekstu klimatskih promena pitanje biodiverziteta postaje najvažnije planetarno pitanje i sadnja drveća i pošumljavanje je jedan od najboljih, najvažnijih i najubedljivijih načina da pokažemo da, čuvajući i unapređujući biodiverzitet sprečavamo posledice klimatskih promena i brinemo za budućnost i prirode i budućih generacija. Sadnja drveća je način da ukažemo javnosti da u tehnokratskom vremenu uništavanja planete, u kome civilizacija učestvuje preko dva veka, možemo da projektujemo bolju i zdraviju budućnost života na Zemlji“, rekao je ministar.

Trivan je takođe ukazao da se biodiverzitet ne čuva samo u botaničkim baštama već i u šumama, parkovima, u čitavoj prirodi i našem okruženju. Podsetio je da je u predhodne dve godine uz podršku MZŽS u lokalnim samoupravama pošumljeno 280 hektara i da je i ove godine raspisan kokurs kojim se finansijski podržava pošumljavanje u opštinama u Srbiji.

Upravnik Botaničke bašte „Jevremovac“ prof. dr Milan Veljić je zahvalio Ministarstvu zaštite životne sredine na podršci u ovoj akciji koja je deo ukupne aktivnosti u revitalizaciji i unapređenju „Jevremovaca“, čiji biljni fond obuhvata 2.000 različitih vrsta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine RS

Kako da zaštitimo kulturnu baštinu od klimatskih promena?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorg Angeli)

Klimatske promene ne dovode u pitanje samo budućnost čovečanstva, već i prošlost.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorg Angeli)

Cilj novog Guglovog projekta Kulturno nasleđe u opasnosti (“Heritage on the Edge”) jeste da pokaže kako su naše civilizacijske tekovine osetljive na uticaj globalnog zagrevanja i pratećih pojava poput porasta nivoa mora, suša, poplava, kišnih padavina, toplotnih udara i drugih pretnji povezanih sa klimom.

Učesnici projekta su izabrali 5 lokaliteta iz 5 različitih krajeva sveta koji na svojoj “koži” osećaju nalete vode ili, usled erozije, gube tlo pod nogama.

Među odabranim predstavnicima svetske baštine su se našle svete skultpture naroda sa Uskršnjeg ostrva – moai (Čile), zamak u Edinburgu (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo), zatim lučki grad Kilva Kisivani u kom se smestila najstarija džamija na istočno-afričkoj obali (Tanzanija) i antičko trgovinsko mesto Bagerhat u kom se kupole verskih objekata urušavaju pred očima stanovnika i posetilaca (Bangladeš), kao i Čan Čan (Peru).

Na internet stranici možete da saznate više o rizicima za njihov opstanak i aktivnostima pomoću kojih se oni suzbijaju.

Jelena Kozbašić

Ulaganje od 3,6 miliona evra za implementaciju mera energetske efikasnosti u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica obeležilo 5. mart, Svetski dan energetske efikasnosti.

Tom prilikom javnosti su se obratili Marko Radulović, generelni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije i dr Slađana Vujačić, zamenica gradonačenika.

Radulović je izjavio da Ministarstvo ekonomije već 12 godina radi intenzivno na implementaciji energetske efikasnosti i da je do sada odrađen veliki broj projekata. Jedan od projekata je saradnja sa Svetskom bankom o primeni mera energetske efikasnosti na zdravstvenim i obrazovnim objektima, kao i saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom (KFW), u okviru čega se od 2012. godine implementiraju mere energetske efikasnosti u obrazovnim ustanovama.

Foto: Glavni grad Podgorica

“U realizaciju ovih projekata uloženo je 3,6 miliona evra i u skoro 1.500 domaćinstava su implementirane mere energetske efikasnosti “, kazao je Radulović.

On je naveo da pored ovih projekata ima i onih koji su direktno usmereni na podršku domaćinstvima, odnosno građanima: “Energy wood I i II”, “Montesol”, “Energetski efikasan dom”.

“Naredna faza projekta ‘Energetski efikasan dom’ će početi u maju i građani će biti u prilici da apliciraju i dobiju beskamatne kredite kako bi svoje domove opremili na energetski efikasan način. Ono što je novina jeste da će građani moći da apliciraju i za isporuku i montažu solarnih panela, kako za grejanje sanitarno tople vode, tako i za proizvodnju električne energije”, zaključio je on.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, istakla je da Dan energetske efikasnosti nešto što Ministarstvo i Glavni grad sada već tradicionalno organizuju unazad nekoliko godina: “Uprava Glavnog grada preduzela je značajne korake kada je u pitanju oblast energetske efikasnosti. Prvenstveno smo 2018. godine donošenjem Programa energetske efikasnosti stvorili strateški okvir za sve one praktične delatnosti koje smo primenili u nastavku”, istakla je ona.

Ona je govorila o vrednim kapitalnim projektima koje je gradska uprava realizovala u oblasti energetske efikasnosti. “Krajem prošle godine završili smo jedan od kapitalnih projakata u glavnom gradu koji se tiče zamene rasvete novim LED svetiljkama. U prvoj fazi tog projekta smo zamenili preko 11.000 svetiljki najsavremenije tehnologije, čime smo uštedeli preko 80 odsto elektirčne energije i tim uštedama finansiramo realizaciju navedenog projekta vrednosti 4,6 miliona evra”, istakla je Vujačić, dodajući da će Realizacijom II faze tog projekta Podgorica postati jedan od prvih gradova u Evropi koji gotovo stoprocentno koristi LED tehnologiju za javnu rasvetu.

“U narednom periodu ćemo u saradnji sa međunarodnim pratnerima nekoliko objekata u vlasništvu Glavnog grada učiniti energetski efikasnim, a svakako se nećemo zaustaviti na tome, već ćemo obezbediti i neke nove povoljnosti i subvncije za projekte iz oblasti energetske efikasnosti kako bi naš grad učinili energetski efikasnijim, a samim tim zdravijim i kvalitetnijim mestom za život”, zaključila je Vujačić.

Građani su u četvrtak u Delti bili u prilici da se informišu o načinu racionalnog korišćenja električne energije, a i da dobiju štedne LED sijalice.

Izvor: Glavni grad Podgorica