Home Blog Page 761

Toplane u Srbiji dobijaju 26,75 miliona evra za prelazak na biomasu

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Toplane u pet opština u Srbiji, koje su do sada u snabdevanju toplotne energije koristile fosilna goriva, uveliko dobijaju sredstva u vrednosti od 26,75 miliona evra za prelazak na biomasu, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Početkom nedelje, 10. marta, u Ministarstvu rudarstva i energetike, potpisan je još jedan ugovor o dodeli sredstava za izgradnju novih kotlova na biomasu i prateće renoviranje sistema daljinskog grejanja, sa opštinom Novi Pazar i Gradskom toplanom u Novom Pazaru.

Ministar Antić izajvio je da jedan od prioriteta podrška lokalnim samoupravama za prelazak rada njihovih toplana na biomasu. On je kazao da je Novi Pazar izuzetno značajan, uzimajući u obzir pre svega ekološke, ali i lokalne aspekte, imajući u vidu veliki potencijal za privredni razvoj. Otvaraju se značajne mogućnosti i za razvoj drvne industrije.

Reč je o liniji finansiranja u iznosu od 5,8 miliona evra za tu opštinu. Iz tih sredstava biće izgrađen kotao na biomasu snage 8 MW, što će opskrbiti trenutni konzum u Novom Pazaru, ali i otvoriti mogućnost za nove korisnike, kazao je ministar Antić.

On je naveo da se istovremeno razvija projekat razvodnog gasovoda od Aleksandrovca koji će povezati Kopaonik, Novi Pazar i Tutin.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Gasifikacijom otvaramo mogućnost da se u Toplani napravi još jedan dodatni kotao na gas od 4 MW, što će Novom Pazaru omogućiti potpunu energetsku sigurnost i snabdevenost energentima, istakao je ministar. Vlada Republike Srbije takođe prepoznaje taj projekat kao značajan, u smislu kvalitetnog rešavanja problema zagađenja vazduha u Srbiji.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac zahvalio je Ministarstvu rudarstva i energetke i Vladi Srbije na podršci u realizaciji projekta izgradnje toplane na biomasu i naglasio da je za Novi Pazar to izuzetno značajno.

Grad je do sada za grejanje koristio mazut, koji je veliki zagađivač, što je dovelo do gašenja toplane u samom centru grada. Nova toplana će imati ekološku proizvodnju, cena grejanja će biti znato niža, sa većim kapacitetom za nove potrošače. To donosi značajne benefite za našu lokalnu zajednicu, izjavio je Biševac.

Ovaj projekat Vlada Srbije razvija sa Vladom SR Nemačke, Nemačkom razvojnom bankom KfW, kao i švajcarskom Kancelarijom za saradnju ( SECO fond). Završetak realizacije predviđen je za jesen 2022. godine, a u planu je potpisivanje ovakvih ugovora i sa opštinama Prijepolje i Knjaževac.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike RS

U okviru humanitarne kampanje u Hrvatskoj prikupljen novac za solarne sisteme za domaćinstva bez struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)

U četvrtak je završena humanitarna kampanja „Zrak sunca – svetlo nade“ u Hrvatskoj u sklopu koje je prikupljeno oko 14.140 evra, odnosno oko 106.470 kuna. Previđen iznos bio je 13.500 evra, što znači da je kampanja premašila zadati cilj i prikupljeno je čak 105 odsto iznosa.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jake Givens)

„Zaista je tačno da ‘kad se male ruke slože, sve se može’. Našoj sreći nema kraja jer su ljudi iskazali neverojatnu solidarnost i humanost i to u vreme kada su one najpotrebnije. Neizmerno smo svima zahvalni, a ljudi kojima ćemo donacijama konačno upaliti svetlo, tek će osetiti tu sreću”, izjavila je Marija Mileta iz Zelene akcije.

Ovu humanitarnu akciju pokrenulo je udruženje Zelena akcija i inicijativa „Ljudi za ljude“, kako bi uvele struju u pet domaćinstava na području Sisačko-moslavačke županije pomoću solarnih sistema. „Osobe koje će dobiti ove sisteme žive bez električne energije godinama, neki čak deset ili dvadeset godina“, pojasnila je Mileta.

Sredstva su prikupljena putem GoGetFunding stranice i službenog bankovnog računa ove humanitarne kampanje udruženja Zelena akcija. U iduća dva meseca će sistemi biti kupljeni i ugrađeni u unapred odabranim domaćinstvima, a sve će biti moguće pratiti putem Facebook stranice kampanje.

„Želimo da svi građani i građanke koji su donirali za kampanju, i time pomogli da ovi ljudi ostatak svog života ne prožive u mraku, budu deo kampanje do kraja. Stoga ćemo redovno izveštavati o napretku instaliranja solarnih sistema. I još jednom, ogromna zahvalnost svima od srca. Ovo je prava ‘ljudi za ljude’ akcija“, zaključila je Mileta.

Izvor: Ekovjesnik

Ko su najveći dužnici Elektroprivrede Srbije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Elektroprivreda Srbije (EPS) je objavila pregled potraživanja od svojih 20 najvećih dužnika zaključno sa 10. februarom 2020. godine. Njihov zajednički dug je skočio sa 156 miliona evra na početku prošle godine na 161 milion na početku ove.

Na spisku se uglavnom nalaze državne firme poput toplana iz Bora i Kruševca, vodovoda iz Smederevske Palanke i gradskog saobraćajnog preduzeća iz Beograda. Među njima je i jedna lokalna samouprava. Gradska uprava Kragujevca našla se na sedmom mestu sa dugom u iznosu višem od 775 miliona dinara. Prvog dana 2019. godine, on je bio mnogo niži, oko 188 miliona dinara.

Još veću količinu struje, u vrednosti od gotovo 850 miliona dinara, “na veresiju” je potrošila Srpska fabrika stakla iz Paraćina. Sledi Infostan od koga EPS potražuje 869 miliona dinara.

Kompanija “Ziđin”, koja je 2018. godine preuzela RTB Bor, jedna je od retkih dužnika koji su uspeli da smanje svoje dugovanje prema EPS-u, i to sa više od 3 milijarde dinara na 1,1 milijardu.

Kragujevac na neslavnoj listi ima još jednog predstavnika – komunalno preduzeće za proizvodnju i distribuciju toplotne energije “Energetika”, koji je s dugom od 1,6 milijardi dinara zauzeo treće mesto najvećih EPS-ovih dužnika.

Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica” je drugoplasirano. Dug “Resavice” je sa oko 2 milijarde dinara u januaru 2019. godine porastao na gotovo 3,5 milijardi u februaru 2020. godine.

Apsolutni rekorder među privrednim subjektima koji duguju EPS-u jeste “Železara” iz Smedereva, od koje se potražuje 4,6 milijarde dinara.

U tabeli su se našle i tri fabrike u stečaju – Radijator (Beograd), Sirmium Steel (Sremska Mitrovica) i HIP Azotara (Pančevo), ali i IMP (Beograd).

EPS otplatu računa očekuje i od Politike (Beograd), “Jumka” (Vranje), “Holding kablova” (Jagodina), JKP Vodovod Bor i JPKP “Lazarevac”.

Jelena Kozbašić

Opatija će po 35. put biti domaćin međunarodnog skupa stručnjaka u oblasti gasa

Photo: Croatian Gas Association

Jubilarno 35. izdanje Međunarodnog naučno-stručnog susreta stručnjaka za gas otvoriće svoja vrata 6. maja 2020. godine tradicionalno u Opatiji. U tri dana održavanja očekuje se učestvovanje oko 600 delegata, predstavnika više od 200 kompanija i organizacija i 60 uglednih predavača i 45 izlagača iz više od 20 zemalja. Uticajni skup gasne struke u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne gasne unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske je pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH i Agencije za ugljikovodike RH.

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

Kongres će obuhvatiti 12 aktuelnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju na teme koje obuhvataju celi lanac prirodnog gasa, primenu novih tehnologija, kao i ključne izazove koji će odrediti razvoj tržišta prirodnog gasa u bliskoj budućnosti. Na predavanjima biće predstavljena ključna ekološka i ekonomska uloga prirodnog gasa kao sastavnog dela održivog globalnog energetskog sistema. Biće naglašena važnost prirodnog gasa kao geopolitičkog faktora energetske tranzicije, važnost strateških gasnih projekata kao i potencijal prirodnog gasa da postane vodeći energent po potrošnji u svetu do 2050. godine.

Kao druga tema konferencije, između ostalog, biće predstavljene ključne preporuke i politike potrebne kako bi se osigurao moderan regulatorni okvir potreban za prelaz na ekonomičan i ugljenično neutralan energetski sistem. Preporuke su grupisane u tri  ključna faktora s naglaskom na ulogu investitora, infrastrukture i tržišta u osiguravanju sigurnog, pristupačnog i održivog snabdevanja energijom građana i industrije Evropske unije. Važan deo nadolazećeg skupa biće prezentacije nekoliko stručnih radova o istoriji, trenutnom razvoju i perspektivama budućeg razvoja projekata istraživanja i proizvodnje prirodnog gasa u Republici Hrvatskoj.

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

Na konferenciji će biti izloženo trenutno stanje i budući tok razvoja strateške gasne infrastrukture u Hrvatskoj i u Evropi kao što su izgradnja novog magistralnog gasovoda Zlobin-Omišalj kojim će se osigurati otprema prirodnog gasa s planiranog terminala za tečni prirodni gas (LNG terminal) na ostrvu Krku u transportni sistem Republike Hrvatske. Više zanimljivih izlaganja daće sliku o primeni pametnih tehnologija u gasnim i energetskim sistemima, inovacije i transfer tehnologije kao i njihovu uloga u gasnoj industriji i energetici, a održaće se i zanimljiva panel-diskusija o trenutnom stanju i trendovima na tržištu prirodnog gasa i budućim izazovima.

Zbog velike zainteresovanosti energetskih subjekata u sklopu programa jubilarnog skupa održaće se zanimljiva radionica na aktuelnu temu iz sistema obaveze energetske efikasnosti koja će obuhvatiti uvodno izlaganje stručnjaka iz Ministarstva zaštite okoline i energetike i panel-diskusiju na istoimenu temu.

U svetlu velikih pomaka koji se događaju na energetskim tržištima, radionica „Uvod u osnovno modeliranje gasa pomoću PLEXOS-a“ fokusiraće se na evropsku i regionalnu ponudu i potražnju gasa, na pokretače novih promena na tržištima (ekonomske, tehnološke i druge) te će pružiti uvid u to kako usvajanje i primena platforme za modeliranje integrisane energije PLEXOS može pomoći u suočavanju sa tim promenama u regionu.

Budući da je veliki potencijal širenja upotrebe prirodnog gasa upravo u sektoru saobraćaja na konferenciji će biti reči o važnosti i ulozi LNG-a u putnom i pomorskom saobraćaju te infrastrukturi i tehnologiji zelenog transporta. Brojni stručnjaci predstaviće radove o problematici distribucije i potrošnje prirodnog gasa sa gledišta efikasnosti i sigurnosti gasnog sistema, a biće govora i o drugim aktuelnim temama iz gasnog i energetskog sektora. Novosti u pravnoj regulativi i tehničkim propisima i pravilima struke za sigurnu i efikasnu uportrebu gasa te njihova primena u praksi biće važna tema nadolazećeg skupa. Održaće se i posterska sekcija na kojoj će biti predstavljeni radovi stručnjaka iz različitih područja energetske struke.

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

Kongres je uključen u Program stručnog usavršavanja Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) te učesnicima osigurava oko 20 školskih časova stručnog usavršavanja o temama gasa, energetike, osnova tehničke regulative i termotehničkih postrojenja.

Uporedo s konferencijom održaće se izložba gasne opreme i tehnologije na kojoj će oko 45 izlagača iz zemlje i inostranstva predstaviti napredna tehnička rešenja za gasnu industriju i energetiku.

Sponzorisanje skupa pruža jedinstvenu priliku kompanijama da osnaže svoj položaj, pokažu ekspertizu i nova tehnička rešenja za svladavanje izazova gasne industrije.

Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa koji spaja  nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju u gasnoj industriji.

Mobilna aplikacija dostupna pre otvaranja skupa i društvena događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za interaktivno umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

OSIGURAJTE SVOJE MESTO NA VREME!

Link za prijavu: https://susret.hsup.hr/en/paper-registration-and-abstract-submission/

Više informacija na: https://susret.hsup.hr/ i  br. tel: 01/6189-590/593

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin

Prvi voz na vodonik u Holandiji uspešno položio testove

Foto-ilustracija: Pixabay

Holandija je uspešno završila testiranje voza koji pokreće vodonik, uoči objavljivanja Industrijske strategije Evropske komisije koja uključuje i planove za razvoj tehnologija za korišćenje vodonika kao goriva.

Foto-ilustracija: Pixabay

Francuski proizvođač vozova Alstom završio je desetodnevno testiranje na severu Holandije, između gradova Groningen i Leuvarden.

Holandska železnica nastoji da sledi Nemačku u potpunom prelasku na vodonik.

Prvi putnički voz koji pokreću isključivo vodonične ćelije krenuo je iz stanice u nemačkoj pokrajini Donja Saksonija u septembru 2018. godine i od tada saobraća na liniji Bukstehude-Kukshafen. Taj voz takođe je napravila kompanija Alstom, koja je posle dobila ugovore za isporuku još vozova.

Uspešni noćni testovi tokom vikenda približili su Holandiju ostvarenju cilja. Testirani vozovi su išli velikom brzinom, bez putnka, a gorivo, zeleni vodonik, obezbedila je francuska energetska firma Endži (Engie).

“Groningen je holandski poligon za mobilnost. Posle prvog autonomnog voza, sada i prvi voz na vodonik”, izjavila je ministarka životne sredine Stientje van Veldhoven 8. marta.

Alstomova kompozicija Coradia iLint Train posebno je dizajnirana za pruge koje nisu ili ne mogu da budu elektrifikovane. Gorivne ćelije kombinuju vodonik i kiseonik za proizvodnju energije i jedini nusproizvod je voda.

Ovaj voz može da pređe oko 1.000 kilometara, što je ista razdaljina koju voz na dizel može da pređe bez dopune goriva. Ministarka je dodatno istakla da je vreme dopune kraće za vozove koji koriste vodonik u odnosu na one koji koriste dizel.

“Testiranje u Holandiji pokazuje koliko su naši vozovi na vodonik razvijeni u pogledu dostupnosti i pouzdanosti, dajući iste performanse kao i tradicionalni regionalni vozovi, ali uz prednosti niske buke i nulte emisije gasova”, rekao je direktor Alstoma Bernar Belvo.

Vodonik bi mogao da postane popularan za železničke kompanije imajući u vidu troškove elektrifikacije železnice, a predlog da 2021. bude “godina železnice” idealna je prilika za razgledanje Alstomove ponude.

Jedna od glavnih prepreka za korišćenje vodonika jesu troškovi energije koja se koristi za elektrolizu. Za zeleni vodonik se koristi obnovljiva energija, sunca ili vetra. Njegova cena je trenutno veća od cene “sivog vodonika”, za čiju proizvodnju se koristi fosilno gorivo.

U Belgiji i Holandiji u toku je izrada planova da se za proizvodnju zelenog vodonika koristi višak energije koju prave vetrenjače na moru.

EU je 10. marta, kada je objavila Industrijsku strategiju, najavila i pokretanje Saveza za čist vodonik do leta.

Taj dokument, u koji je briselski portal Euraktiv imao uvid, pokazuje da Evropska komisija želi privatno-javno partnerstvo usmereno na korišćenje vodonika u problematičnim oblastima kao što je proizvodnja čelika.

Evropski komesari za klimu i industriju, Frans Timermans i Tijeri Breton, tokom prvih meseci na novim dužnostima više puta su isticali prednosti vodonika.

Zainteresovanost Evropske komisije, koja je u novom sazivu počela da radi 1. decembra 2019. godine, usko je povezana sa njenim ciljem da do 2050. godine Evropa postane kontinent s nultom emisijom štetnih gasova, što će zahtevati velike promene u industrijskom i saobraćajnom sektoru.

Saobraćaj proizvodi oko četvrtinu emisije gasova sa efektom staklene bašte u EU i, za razliku od drugih sektora, taj udeo nastavlja da raste.

Vodonik je prepoznat kao potencijalno rešenje tog problema u transportnoj industriji, za kamione, građevinsku opremu i brodarstvu.

Izvor: EURACTIV.com/EURACTIV.rs

Istorijski dnevni rekord proizvodnje HE “Zvornik” nakon revitalizacije

Foto: EPS

Sa proizvedenih 2,817 miliona kilovat-sati u revitalizovanoj hidroelektrani „Zvornik“ 8. marta zabeležen je novi dnevni rekord u proizvodnji električne energije. U 65 godina dugoj istoriji ove HE, to je apsolutni rekord u proizvodnji. To u brojkama predstavlja dnevno ostvarenje plana veće od 130, a mesečno 88 odsto.

Foto: EPS

Krajem januara završena je i četvrta, poslednja faza revitalizacije HE „Zvornik“. Novi agregati, pri trenutnim hidrološkim uslovima, proizvode oko 20 odsto više energije nego stari agregati.

Nakon revitalizacije, čiji su radovi bili oko 63 miliona evra ukupna instalisana snaga agregata je 125,6 megavata, što je za 30 odsto više u odnosu na snagu pre revitalizacije. To predstavlja snagu dodatnog agregata. Revitalizacijom se doprinosi većoj proizvodnji električne energije, manjim troškovima održavanja i produžava se životni vek ove hidroelektrane za novih 40 godina. Očekivano povećanje proizvodnje električne energije ove hidroelektrane na godišnjem nivou iznosiće i do 15 odsto, zavisno od hidroloških uslova ili oko 70 miliona kilovat-sati.

Revitalizacijom HE „Zvornik“ kompletno je zamenjena turbinska oprema i turbinska regulacija, sistem rashladne vode i komprimovanog vazduha, generator sa pobudnim sistemima, blok transformator, oprema generatorskog napona, oprema 110 kV razvodnog postrojenja i ugrađen je najsavremeniji sistem za upravljanje HE. Nove turbine imaju veći prečnik radnog kola, viši stepen korisnosti, veći protok i snagu.

Glavni izvođač „Voith Hydro“ angažovao je veliki broj domaćih firmi za demontažu postojeće opreme, montažu nove opreme, građevinske radove, kao i za isporuku i ugradnju sistema za rashladnu vodu i sistema za upravljanje elektranom, a reč je o firmama: Elnos BL, Elektroremont, Goša montaža, Institut Mihailo Pupin, Dijamant Beograd, Jadran Beograd, Vibroakustika, Institut Nikola Tesla i drugi. Vrednost radova koje su uradile domaće firme na ovom projektu iznosi više od 17 miliona evra.

Izvor: EPS

Teslini punjači konačno u Srbiji!

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Današnji dan smo počeli lepom vešću o konačnom uvođenju subvencija za električna i hibridna vozila u Srbiji, a razvoj vozne flote bi svakako trebalo da bude ispraćen i uvećanjem kapaciteta infrastrukture za punjenje. U prilog tome da “vožnja na struju” sve više uzima maha kod nas ide i puštanje u rad četiri punjača, čuvene američke kompanije Tesla, na parkingu robne kuće Ikea u Beogradu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Reč je o tzv. superpunjačima, snage 150 kW. Za oko 20 minuta punjenja, oni Teslinim modelima S, X i 3 obezbeđuju mogućnost prelaska i do 250 kilometara.

Vozači još od ranije mogu da dopune svoje četvorotočkaše na električni i hibridni pogon kod beogradske Ikee i to na dva punjača marke Schneider Electric, snage 22 kW.

Informacija o dostupnosti Teslinih brzih punjača kod nas već je postavljena na sajt proizvođača. Pored ovdašnjih vlasnika Tesla elektromobila, oni će biti na raspolaganju i onima koji samo prolaze kroz zemlju, te je u skladu sa tim i izabrana lokacija u Bubanj Potoku u blizini auto-puta i nedaleko od glavnog grada.

Superpunjači će, prema navodima kompanije, nići i kod Aleksinca i Požege.

Tesla je najavila da će mrežu svojih punjača, pored Srbije, prošititi i na Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Rumuniju, Severnu Makedoniju i Moldaviju. Stanovnici i posetioci Hrvatske imaju priliku da dopune svoje Tesla automobile na ukupno osam punjačkih mesta.

Mapu elektropunjača u našoj zemlji i regionu pogledajte OVDE.

Jelena Kozbašić

Električni automobili pomoći će biljkama da brže rastu

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Furtney)

Kompanija „Ajaks“, nezavisni proizvođač Tojote iz Urugvaja, ima sjajnu ideju. Oni žele da njihovi električni automobili proizvode zvuk koji pomaže biljkama u gradskim sredinama da bolje rastu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eli DeFaria)

Ideja da zvuk može da utiče na to kako biljke rastu nije nova. Biljke koje su izložene zvukovima imaju bolje rezultate od onih koje rastu u tihoj sredini.

Ta istraživanja su bila na umu inženjerima kompanije „Ajaks“ i njihovim partnerima kada su razmišljali kakav zvuk bi trebalo da proizvode Tojotine električne i hibridne modele. Izgleda da su pronašli pravu formulu.

„Uspeli smo da razvijemo zvuk tačno određene frekvencije koja podstiče rast biljaka, poboljšava količinu tečnosti u ćelijskim zidovima i razvoj zaštitnih enzima, a sam projekat je nazvan Hy, kao skraćenica reči ‘harmony’“, navodi Kristina Zubilga, konsultant za smart siti tehnologiju.

U „Ajaksu“ veruju da bi to pospešilo gradsku vegetaciju.

„Za razliku od prepoznatljivog zvuka motora sa unutrašnjim sagorevanjem, zvuk razvijen u okviru Hy projekta zvuči dosta drugačije, čak i pomalo umirujuće, s tim što bi se frekvencija zvuka povećavala kako se automobil ubrzava“, ističe Santjago Taral, analitičar zvuka.

Urugvajska kompanija je dizajnirala zvuk čija se frekvencija poklapa sa onim koje su se u različitim naučnim istraživanjima pokazale blagotvornim za biljke, međutim još se isputuje kako će frekvence uticati na životinje i ljude.

Izvor: RTS

Potpisan Preliminarni sporazum o saradnji na završetku izgradnje TE „Kolubara B“

Foto; EPS

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije“ napravilo je važan korak u obezbeđivanju energetske nezavisnosti i sigurnosti Srbije u budućnosti, potpisivanjem Preliminarnog sporazuma o saradnji sa kompanijom „Pauer Čajna“ (Power China) na završetku izgradnje Termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću, kod Uba.

Foto; EPS

Preliminarni sporazum potpisali su Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, i Jang Bo, direktor kineske kompanije „Pauer Čajna“. Gradnja TE „Kolubara B“ u Kaleniću, kod Uba, započeta je 80-ih godina prošlog veka, a plan EPS-a je da se u saradnji sa kineskim partnerom, na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, završi izgradnju tog zamenskog kapaciteta, sa jednim blokom snage oko 350 megavata.

“Ponosan sam jer smo uspeli da pokrenemo projekat koji je počeo i stao osamdesetih godina prošlog veka, a to je završetak izgradnje Termoelektrane „Kolubara B“. Napravili smo presek stanja šta je započeto i došli do današnjeg potpisivanja sporazuma koji je početna tačka za nastavak projekta”, istakao je Grčić prilikom potpisivanja preliminarnog sporazuma u Obrenovcu.

U Kaleniću će biti završena izgradnja zamenskog bloka koji osigurava održivi industrijski razvoj Srbije u skladu sa najnovijim tehnologijama i merama zaštite životne sredine koje je propisala EU. Blok u Kaleniću predstavlja zamenski kapacitet za TE „Morava“ i TE „Kolubara A“.

“Zahvaljujem kineskim partnerima na svemu što rade za Srbiju, na svemu što rade sa EPS-om i na razumevanju i strpljenju, jer u narednih nekoliko godina između EPS i kineskih kompanija biće realizovano mnogo projekata”, rekao je Grčić i dodao da će investicija za TE „Kolubara B“ biti za nekoliko miliona evra manja nego što je prethodna vlast ugovorila za gradnju bloka B3 u TE „Kostolac B“.

Direktor kineske kompanije „Pauer Čajna“ Jang Bo zahvalio je Vladi Srbije i EPS-u na ukazanom poverenju i podršci za nastavak završetka gradnje TE „Kolubara B“, dodajući da je kompanija na čijem je čelu svetski poznata vodeća inženjering grupa koja ima veliko iskustvo u izgradnji sličnih termoblokova širom sveta.

Ističe da je ta kompanija u Srbiji prisutna dugi niz godina i da je već izvodila projekte koji su uticali na razvoj energetskog sektora u našoj zemlji, navodeći da shvataju važnost „Kolubare B“ za Srbiju i region.

TE „Kolubara B“ imaće i primarne i sekundarne mere za smanjenje emisije azotnih oksida, sistem za odsumporavanje, elektrofiltere za smanjenje emisije praškastih materija, sistem za smanjenje žive i halogenih elemenata, sistem za tretman otpadnih voda. Završetkom moderne i efikasne TE „Kolubara B“ omogućava se iskorišćenje uglja, najsnažnijeg energetskog resursa koji Srbija ima, do 2050. godine. Završetak ovog projekta ima veliki značaj i za domaću privredu, budući da će minimum 45 odsto isporučene opreme i radova izvesti srpska privreda. Plan je da blok bude na mreži do kraja 2024. godine.

Foto; EPS

Prošle nedelje je obeleženo i 50 godina rada TE “Nikola Tesla A”

Milorad Grčić je tom prilikom izjavio: “Uskoro ćemo početi i revitalizacije blokova A1 i A2, gradimo sistem za odsumporavanje za četiri najveća bloka, a u RB „Kolubara“ imamo nove kopove”.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić podsetio je da su TENT i Hidroelektrana „Đerdap“ dale ključni doprinos da se Srbija i tadašnja Jugoslavija razvijaju kao industrijske zemlje i dodao da je ponosan što je TENT A sačuvan i što je na pedesetom rođendanu u odličnom stanju. Za to su posebno zaslužni radnici koji su naši heroji.

“Sve brojke TENT-a A su fantastične. Za 50 godine proizvedeno je 366 milijardi kilovat-časova električne energije, što je kada se pretvori na današnju cenu vrednost od 18 milijardi evra. Toliko je ova termoelektrana proizvela nove vrednosti za Srbiju”, rekao je Antić.

Obeležavanju 50 godina od početka rada TENT-a A prisustvovali su predstavnici lokalnih samouprava, poslovnih partnera, članovi Nadzornog odbora JP EPS, sindikata i poslovodstva.

Izvor: Elektroprivreda Srbije

Evropska unija opredelila 25 milijardi evra za borbu protiv koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (AC Almelor)

Lideri Evropske unije obećali su da će biti ujedinjeni u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom i da će obezbediti 25 milijardi evra za pomoć zdravstvenim sistemima i ublažavanje ekonomskih posledica epidemije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jérémy Stenuit)

Na vanrednoj video konferenciji lidera 27 članica EU 10. marta dogovoreno je da se preduzmu mere “zasnovane na nauci i medicinskim savetima”, rekao je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel.

“Zdravlje naših građana je prvi prioitet”, rekao je Mišel posle konferencije.

Briselski portal Euraktiv navodi, pozivajući se na više izvora, da je to prvi put da su vođe EU održale video konferenciju.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će biti uspostavljen “investicioni fond kao odgovor na koronavirus” namenjen zdravstvenim sistemima, malim firmama, tržištima rada i osetljivim sektorima privrede EU.

Da bi fond mogao vrlo brzo da dostigne 25 milijardi evra ona je pozvala Evropski savet i Parlament da ove nedelje oslobode 7,5 milijardi evra. Ona će formirati radnu grupu koja treba da osigura da novac stigne narednih nedelja.

Imajući u vidu “veoma značajnu ljudsku dimenziju” i “potencijalno veliki ekonomski uticaj”, od “suštinske je važnosti da delujemo odlučno i zajednički”, rekla je predsednica EK.

Ursula fon der Lajen je rekla da će EK imati telefonske konferencije svaki da da bi se koordinisale mere s ministrima zdravlja i unutrašnjih poslova.

EK će formirati i tim epidemiologa i virusologa koji će dati smernice za postupanje povodom epidemije. Komisija je već izdvojila 140 miliona evra za istraživanje vakcina, dijagnoze i lečenje.

Podrška privredi

Fon der Lajen je rekla je da će Unija upotrebiti sve “instrumente koji su joj na raspolaganju” da podrži privrede pogođene koronavirusom.

“Upotrebićemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju da bi se naša privreda oduprla toj oluji”, rekla je Fon der Lajen.

Predsednica EK je najavila i da će u ponedeljak, 16. marta, na sastanku Evrogrupe predložiti da se “razjasne” pravila o ograničenjima u trošenju i državnim subvencijama u uslovima vanredne zdravstvene situacije.

“Osiguraćemo da državna pomoć može da ide firmama kojima je najpotrebnija. Upotrebićemo svu postojeću fleksibilnost u osiguravanju stabilnosti i rasta”, rekla je Fon der Lajen.

Rizik od recesije

Foto-ilustracija: Unsplash (Kelly Sikkema)

Konferencija evropskih idera održana je uoči sastanka upravnog odbora Evropske centralne banke (ECB) u četvrtak, 12. marta. Očekuje se da će ECB usvojiti nove monetarne mere da bi ublažila rastući rizik od recesije u zoni evra.

Lideri EU pozvali su na “koordinisanu strategiju” zemalja članica, EK i ECB.

Vlade nekih članica EU, među kojima su Nemačka, Francuska, Italija i Španija, najavile su ekonomske pakete za pomoću u suočavanju sa epidemijom.

Ipak, sveukupni podsticaji samo su deo ekonomskih posledica širenja koronavirusa koji pogađa biznis na celom kontinentu.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smanjila je prognozu rasta bruto-domaćeg proizvoda za ovu godinu na 0,8 odsto. Ako kriza bude predugo trajala, postoji opasnost da evrozona uđe u recesiju, upozorio je OECD.

U EU, Velikoj Britaniji i Evropskoj ekonomskoj oblasti registrovano je više od 15.000 slučajeva zaraze koronavirusom, od čega je dve trećine obolelih u Italiji. Od virusa je u toj zemlji umrla 631 osoba.

Predsednica EK razgovarala je 10. marta sa italijanskim premijerom Đuzepeom Konteom, a narednih dana će razmotriti kako da pomognu toj zemlji.

Izvor: Euractiv.rs

Zašto su kažnjena “Dizel braća” sa Diskaveri kanala?

Foto: YouTube (screenshot)

Da sankcionisanje uzročnika zagađenja vazduha ne zaobilazi ni televizijske emisije, dokazala je i situacija sa američkom TV rijaliti emisijom pod nazivom “Diesel Brothers” koja se emituje na Diskaveri kanalu.

Foto: YouTube (screenshot)

Grupa prijatelja iz Jute koja prepravlja kamionete kažnjena je sa gotovo 850.000 dolara zbog stavljanja u promet vozila koji zagađuju životnu sredinu i kojima su, pritom, instalirani uređaji za manipulisanje pri kontroli izduvnih gasova. Pored toga, moraće da plate dodatnih 90.000 dolara za programe obnove dizel kamioneta.

Sudski proces je trajao nepune 4 godine, od avgusta 2016, a u presudi je opisano oko 400 prekršaja koji se tiču izbegavanja upotrebe sistema koji smanjuju emisiju čestica iz vozila sa dizel motorom. Dobili su, uz novčanu kaznu, trajnu zabranu aktivnosti kojima krše vladajući državni “Zakon o čistom vazduhu”.

Tužilo ih je Udruženja “Lekari Jute za zdravo okruženje” koji su primetili crni dim koji je izbijao iz kamioneta. Udruženje je tražilo kaznu višu od milion dolara.

Predsednik ovog udruženja Brajan Menč podsetio je da svako preduzeće koje doprinosi zagađenju, a pored toga i profitira, svakako mora da snosi posledice.

Jelena Cvetić

 

Plutajuća deponija na Potpećkom jezeru zagađuje prirodu i ugrožava hidrocentralu

Foto: Wikipedia/Pudelek

Ružna i upozoravajuća slika stiže iz Priboja. I ovog proleća Lim je doneo stotine kubika smeća na svom toku kroz Crnu Goru, Srbiju i Republiku Srpsku. Plutajuća deponija na reci zagađuje i tlo, a otpad preti da izazove havariju na brani hidrocentrale.

Foto: Wikipedia/Pudelek

Lim otiče iz Plavskog jezera, ispod Prokletija. Lep i nezagađen, kreće na put dug 219 kilometara, do ušća u Drinu. Ali da zna šta ga nizvodno očekuje, već od Bijelog Polja, verovatno bi izabrao da bude – reka ponornica.

Na brani hidroelektrane „Potpeć“ gotovo svake godine se angažuju ronilačke ekipe za uklanjanje otpada koji je potonuo i zadržao na rešetkama. Istovremeno, kamioni odvoze sve prikupljeno sa površine, kako bi se sprečile havarije.

„Jedan deo smeća pri velikom nivou vode odlazi dalje rekom Lim, a drugi deo potone,odlazi na rešetke ulazne građevine i izaziva nam u dobrom delu havarijske zastoje zbog kojih trpi sam proces proizvodnje“, kaže Predrag Šaponjić, direktor Limskih hidroelektrana.

Priobalje je već jednom čišćeno. Bilo je to pre devet godina u okviru javnih radova, ali su nove bujice donele sve opet prikupljeno sa obala.

„Četredeset radnika je bilo zaposleno na čišćenju i leve i desne obale, to je, znači negde oko nepunih sto kilometara obala. Očistili smo Lim da je to stvarno bilo za pohvalu“, kaže Dragoljub Simović iz prijepoljskog planinarskog društva „Kolovrat“.

Ohrabruje vest da je resorno ministarstvo obezbedilo 96 miliona dinara, i da se ovih dana očekuje raspisivanje tendera za izgradnju transfer stanice, što bi bio početak rešavanja problema prijepoljske deponije Stanjevine.

Ostaje problem i niza divljih deponija i žalosni stereotip za kojim najčešće posežemo – da nismo mi, pojedinačno odgovorni. To nas, međutim, ne štiti od zagađenja.

Izvor: RTS

Prvi solarni krov u Beču postavljen na Kuću mora

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto: Wikipedia/Doronenko

U sklopu spektakularne instalacije na visini od 56 metara, preduzeće “Wien Energie” je na krov površine 800 kvadratnih metara postavilo inovativne fotonaponske module. Na taj način javno preduzeće za snabdevanje energijom u Beču upravlja postrojenjem koje je jedinstveno u Austriji i testira nove metode širenja obnovljivih energetskih izvora.

Bečki akvarijum “Kuća mora” je od svoje izgradnje posvećen ekološkom korišćenju resursa, tako da je instalacija fotonaponskog sistema na krovu samo još jedan korak na tom putu. Solarna energija proizvedena na krovu zgrade u budućnosti će pokrivati sve potrebe za energijom zooloških delova. Zelena energija se koristi i u svim drugim oblastima, a energija koja dopunjuje snagu fotonaponskog krova dolazi 100 odsto iz hidroelektrana.

“Haus des Meeres” ili “Kuća mora” u Beču je atrakcija stara preko 60 godina i prostire se na 4.000 kvadratnih metara i 11 spratova sa više od 10.000 izloženih vrsta, uključujući morske vrste, neke vrste sisara i biljni svet. “Kuća mora” ima i izvanrednu zbirku živih insekata i gmizavaca, sa oko 3.000 paukova, guštera i zmija.

Izvor: Eurocomm PR-Sarajevo

Agencija za zaštitu životne sredine izradila aplikaciju “Alergeni polen”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)
Foto-lustracija: Unsplash (Yoksel Zok)

Nova Android™ aplikacija “Alergeni polen” dostupna je u Google prodavnici.

Agencija za zaštitu životne sredine je izradila aplikaciju koja prikazuje podatke o koncentracijama alergenog polena u vazduhu na 26 mernih mesta u okviru Državne mreže za monitoring polena, u periodu od početka februara do kraja oktobra, dok traje polinacija u našim klimatskim uslovima.

Kvalitativno i kvantitativno određivanje alergenog polena u vazduhu radi se manuelnom metodom, te su prikazani podaci za prethodnu nedelju sa prognozom kretanja koncentracije u tekućoj nedelji.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Uređuje se park “Devet Jugovića“ u Leskovcu

Foto: Grad Leskovac

Uređenje parka „9 Jugovića“ započeto je juče pripremnim radovima za postavljanje fontane koja je nekada krasila centralni gradski park.

Gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović je u četvrtak, 12. marta, u pratnji direktora JP „Urbanizam i izgradnja“ Novice Nikolića, obišao radove i tom prilikom kazao da je Park “9 Jugovića” jedna od najstarijih gradskih uređenih površina i jedno je od omiljenih mesta okupljanja svih generacija.

Foto: Grad Leskovac

„Od izgradnje u parku su rađene samo sitnije popravke i održavanja. Zato smo odlučili da ovu leskovačku oazu unapredimo i učinimo još prijatnijom za boravak svih naših sugrađana. Da bismo sačuvali specifičnosti našeg grada, poput fontane koja je krasila gradski park, odlučili smo da je premestimo ovde uz maksimalno očuvanje trenutnog izgleda parka. Vrednost radova na premeštanju fontane iznosi 4,4 miliona dinara. Ovi radovi nisu kraj ulaganju u ‘9 Jugovića’. Očekuje nas uređenje nižeg nivoa parka, gde decenijama, osim uređenja stepeništa u šta je uloženo 880 hiljada dinara, nije bilo većih rekonstrukcija. Radovi u vrednosti od oko 3 miliona dinara će podrazumevati uređenje postojećih pravaca, izgradnju novih i uređenje postojećih staza i postavljanje ograde sa zapadne strane. Što se tiče gornjeg dela parka, tu smo izgradili teretanu na otvorenom, i u ovoj godini, verovatno krajem leta, očekuju nas radovi na postojećim stazama i definisanje sportske staze za trčanje”, najavio je gradonačelnik i pohvalio udruženja mladih „Hisarski šampioni“ i „Logos“, koji su sopstvenim inicijativama postavili rampu za osobe sa invaliditetom, uredili manje staze, stepenište i posadili četinare oko parka.

Gradonačelnik je govorio i o centralom gradskom trgu i podsetio da je dobar deo radova završen iako su isti počeli u zimskom periodu, a o detaljima je pričala Suzana Grebenarević, arhitekta koja je zadužena za ovaj projekat: „Zastoja u radovima je bilo samo u periodu vremenskih nepogoda, radovi se itekako izvode, ali nisu vidljivi zato što se radilo na rekonstrukciji vodovodne i kanalizacione mreže, iskopima napojne mreže za napajanje. To su radovi koji će biti vidljivi tek u maju mesecu i ne tiču se popločavanja.“

„Ideja je da isti ambijent koji smo imali u centru parka imamo i ovde. Cilj ovog projekta je da fontanu iz Centralnog parka prebacimo u park ‘9 Jugovića’. Trenutno se izvode zemljani radovi, pa onda dolaze betonski i onda ugradnja svih onih elemenata koji su bili na fontani. Tako da, imaćemo sve što smo imali i ranije. Prebacujemo, pored tih elemenata, i pumpe i opreme iz ormana i stubove, svetiljke, sve što može da se iskoriti sa prethodne fontane“, dodao je Novica Nikolić.

Izvor: Grad Leskovac

Srbija opredelila 120 miliona dinara za subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila

Foto-ilustracija: Insplash (Eduardo Arcos)

Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije saopštilo je da je Vlada na jučerašnjoj sednici donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon).

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Ovom uredbom neposredno se podstiče korišćenje ekološki prihvatljivog vida transporta, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Uredbom se propisuje da pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila nemaju pravna lica i preduzetnici koji su ostvarili pravo na subvencionisanu nabavku putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza, u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane nabavke putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza („Službeni glasnik RS“, broj 94/19).

Sredstva za subvencionisanu kupovinu vozila dodeljuju se za kupovinu jednog vozila. Podsticajna sredstva u 2020. godini dodeljuju se do iznosa od 120.000.000 dinara.

Subvencionisana kupovina vozila sprovodi se isplatom sledećih iznosa:

1. za vozila vrste L1 i L2 (moped i laki tricikl), 250 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

2. za vozila vrste L3 – L7 (motocikli), 500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

3. za vozila vrste M1 i N1 (putničko vozilo sa najviše devet sedišta i lako teretno vozilo) isključivo na električni pogon, 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

4. za vozila vrste M1 i N1 koja pokreće, uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem i električni pogon tako da vozilo može bez aktiviranja motora sa unutrašnjim sagorevanjem određeno vreme samostalno da se kreće isključivo na električni pogon, uz obavezu da poseduje spoljni priključak za struju, odnosno da se punjenje baterija može ostvariti i iz spoljnog izvora električne energije (PHEV Plug In Hybrid Electric Vehicle), kao i za električna vozila sa ugrađenim sastavom za produženje autonomije kretanja (range extender) sa emisijama CO2/km do najviše 50 g/km, 3500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

5. za vozila vrste M1 i N1 koja pokreće hibridni pogon koji uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem ima barem jedan električni motor i može da se bez aktiviranja motora sa unutrašnjim sagorevanjem određeno vreme samostalno kreće isključivo na električni pogon, pri čemu se proizvodnja električne energije za dopunu baterija obavlja unutar samog vozila, sa emisijama CO2 do najviše 100 g/km, 2.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Uredbom je u odnosu na način kupovine vozila propisan i postupak uplate subvencija, kao i to da se zahtev za dodelu subvencija podnosi Ministarstvu zaštite životne sredine, sa navođenjem dokumentacije koja se podnosi uz zahtev.

Detaljni tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon) možete pogledati OVDE.

Ministarstvo zaštite životne sredine ponovo apeluje na sve državne organe i organe jedinica lokalnih samouprava da daju svoj puni doprinos u skladu sa svojim nadležnostima u borbi za bolji kvalitet vazduha i zdraviju životnu sredinu.

Izvor: Vlada Republike Srbije