Home Blog Page 759

Prvi solarni krov u Beču postavljen na Kuću mora

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto: Wikipedia/Doronenko

U sklopu spektakularne instalacije na visini od 56 metara, preduzeće “Wien Energie” je na krov površine 800 kvadratnih metara postavilo inovativne fotonaponske module. Na taj način javno preduzeće za snabdevanje energijom u Beču upravlja postrojenjem koje je jedinstveno u Austriji i testira nove metode širenja obnovljivih energetskih izvora.

Bečki akvarijum “Kuća mora” je od svoje izgradnje posvećen ekološkom korišćenju resursa, tako da je instalacija fotonaponskog sistema na krovu samo još jedan korak na tom putu. Solarna energija proizvedena na krovu zgrade u budućnosti će pokrivati sve potrebe za energijom zooloških delova. Zelena energija se koristi i u svim drugim oblastima, a energija koja dopunjuje snagu fotonaponskog krova dolazi 100 odsto iz hidroelektrana.

“Haus des Meeres” ili “Kuća mora” u Beču je atrakcija stara preko 60 godina i prostire se na 4.000 kvadratnih metara i 11 spratova sa više od 10.000 izloženih vrsta, uključujući morske vrste, neke vrste sisara i biljni svet. “Kuća mora” ima i izvanrednu zbirku živih insekata i gmizavaca, sa oko 3.000 paukova, guštera i zmija.

Izvor: Eurocomm PR-Sarajevo

Agencija za zaštitu životne sredine izradila aplikaciju “Alergeni polen”

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)
Foto-lustracija: Unsplash (Yoksel Zok)

Nova Android™ aplikacija “Alergeni polen” dostupna je u Google prodavnici.

Agencija za zaštitu životne sredine je izradila aplikaciju koja prikazuje podatke o koncentracijama alergenog polena u vazduhu na 26 mernih mesta u okviru Državne mreže za monitoring polena, u periodu od početka februara do kraja oktobra, dok traje polinacija u našim klimatskim uslovima.

Kvalitativno i kvantitativno određivanje alergenog polena u vazduhu radi se manuelnom metodom, te su prikazani podaci za prethodnu nedelju sa prognozom kretanja koncentracije u tekućoj nedelji.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Uređuje se park “Devet Jugovića“ u Leskovcu

Foto: Grad Leskovac

Uređenje parka „9 Jugovića“ započeto je juče pripremnim radovima za postavljanje fontane koja je nekada krasila centralni gradski park.

Gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović je u četvrtak, 12. marta, u pratnji direktora JP „Urbanizam i izgradnja“ Novice Nikolića, obišao radove i tom prilikom kazao da je Park “9 Jugovića” jedna od najstarijih gradskih uređenih površina i jedno je od omiljenih mesta okupljanja svih generacija.

Foto: Grad Leskovac

„Od izgradnje u parku su rađene samo sitnije popravke i održavanja. Zato smo odlučili da ovu leskovačku oazu unapredimo i učinimo još prijatnijom za boravak svih naših sugrađana. Da bismo sačuvali specifičnosti našeg grada, poput fontane koja je krasila gradski park, odlučili smo da je premestimo ovde uz maksimalno očuvanje trenutnog izgleda parka. Vrednost radova na premeštanju fontane iznosi 4,4 miliona dinara. Ovi radovi nisu kraj ulaganju u ‘9 Jugovića’. Očekuje nas uređenje nižeg nivoa parka, gde decenijama, osim uređenja stepeništa u šta je uloženo 880 hiljada dinara, nije bilo većih rekonstrukcija. Radovi u vrednosti od oko 3 miliona dinara će podrazumevati uređenje postojećih pravaca, izgradnju novih i uređenje postojećih staza i postavljanje ograde sa zapadne strane. Što se tiče gornjeg dela parka, tu smo izgradili teretanu na otvorenom, i u ovoj godini, verovatno krajem leta, očekuju nas radovi na postojećim stazama i definisanje sportske staze za trčanje”, najavio je gradonačelnik i pohvalio udruženja mladih „Hisarski šampioni“ i „Logos“, koji su sopstvenim inicijativama postavili rampu za osobe sa invaliditetom, uredili manje staze, stepenište i posadili četinare oko parka.

Gradonačelnik je govorio i o centralom gradskom trgu i podsetio da je dobar deo radova završen iako su isti počeli u zimskom periodu, a o detaljima je pričala Suzana Grebenarević, arhitekta koja je zadužena za ovaj projekat: „Zastoja u radovima je bilo samo u periodu vremenskih nepogoda, radovi se itekako izvode, ali nisu vidljivi zato što se radilo na rekonstrukciji vodovodne i kanalizacione mreže, iskopima napojne mreže za napajanje. To su radovi koji će biti vidljivi tek u maju mesecu i ne tiču se popločavanja.“

„Ideja je da isti ambijent koji smo imali u centru parka imamo i ovde. Cilj ovog projekta je da fontanu iz Centralnog parka prebacimo u park ‘9 Jugovića’. Trenutno se izvode zemljani radovi, pa onda dolaze betonski i onda ugradnja svih onih elemenata koji su bili na fontani. Tako da, imaćemo sve što smo imali i ranije. Prebacujemo, pored tih elemenata, i pumpe i opreme iz ormana i stubove, svetiljke, sve što može da se iskoriti sa prethodne fontane“, dodao je Novica Nikolić.

Izvor: Grad Leskovac

Srbija opredelila 120 miliona dinara za subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila

Foto-ilustracija: Insplash (Eduardo Arcos)

Ministarstvo zaštite životne sredine Vlade Republike Srbije saopštilo je da je Vlada na jučerašnjoj sednici donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon).

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Ovom uredbom neposredno se podstiče korišćenje ekološki prihvatljivog vida transporta, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Uredbom se propisuje da pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila nemaju pravna lica i preduzetnici koji su ostvarili pravo na subvencionisanu nabavku putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza, u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane nabavke putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza („Službeni glasnik RS“, broj 94/19).

Sredstva za subvencionisanu kupovinu vozila dodeljuju se za kupovinu jednog vozila. Podsticajna sredstva u 2020. godini dodeljuju se do iznosa od 120.000.000 dinara.

Subvencionisana kupovina vozila sprovodi se isplatom sledećih iznosa:

1. za vozila vrste L1 i L2 (moped i laki tricikl), 250 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

2. za vozila vrste L3 – L7 (motocikli), 500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

3. za vozila vrste M1 i N1 (putničko vozilo sa najviše devet sedišta i lako teretno vozilo) isključivo na električni pogon, 5.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

4. za vozila vrste M1 i N1 koja pokreće, uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem i električni pogon tako da vozilo može bez aktiviranja motora sa unutrašnjim sagorevanjem određeno vreme samostalno da se kreće isključivo na električni pogon, uz obavezu da poseduje spoljni priključak za struju, odnosno da se punjenje baterija može ostvariti i iz spoljnog izvora električne energije (PHEV Plug In Hybrid Electric Vehicle), kao i za električna vozila sa ugrađenim sastavom za produženje autonomije kretanja (range extender) sa emisijama CO2/km do najviše 50 g/km, 3500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene;

5. za vozila vrste M1 i N1 koja pokreće hibridni pogon koji uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem ima barem jedan električni motor i može da se bez aktiviranja motora sa unutrašnjim sagorevanjem određeno vreme samostalno kreće isključivo na električni pogon, pri čemu se proizvodnja električne energije za dopunu baterija obavlja unutar samog vozila, sa emisijama CO2 do najviše 100 g/km, 2.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem dnevnom kursu Narodne banke Srbije, na dan uplate kupoprodajne cene.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bram Van Oost)

Uredbom je u odnosu na način kupovine vozila propisan i postupak uplate subvencija, kao i to da se zahtev za dodelu subvencija podnosi Ministarstvu zaštite životne sredine, sa navođenjem dokumentacije koja se podnosi uz zahtev.

Detaljni tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon) možete pogledati OVDE.

Ministarstvo zaštite životne sredine ponovo apeluje na sve državne organe i organe jedinica lokalnih samouprava da daju svoj puni doprinos u skladu sa svojim nadležnostima u borbi za bolji kvalitet vazduha i zdraviju životnu sredinu.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Zašto se obustavlja gradnja dve hidroelektrane u BiH?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Federalna vlada je donela Odluku o prestanku važenja Odluke o pripremi i izgradnji hidroelektrana “Kruševo” 9,75 MW i “Zeleni vir” 2,13 MW, na reci Bioštici, donete 2010. godine.

Naime, Opština Olovo je od JP Elektroprivreda BiH Sarajevo tražila informaciju o trenutnom stanju projekta, a iz dobijenih informacija je vidljivo da je, na osnovu dostavljenih tehničkih rešenja u Studiji izvodljivosti, koja su se pokazala kao tehničko-ekonomski i finansijski neprihvatljiva, EPBiH zaključila da dalja razrada predloženih rešenja nije opravdana.

Dopisom Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Elektroprivreda BiH je potvrdila ove navode i istakla da je predloženo obustavljanje aktivnosti na pripremi ove izgradnje.

Izvor: Bljesak.info

Sanira se divlja deponija u Kucuri

Foto: JKP „Komunalac“ Vrbas
Foto: JKP „Komunalac“ Vrbas

Ekipe JKP „Komunalac“ Vrbas saniraju divlju deponiju u Kucuri u Partizanskoj ulici, u blizini groblja. Radovi se obavljaju po nalogu Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Čišćenje deponije, na kojoj je nagomilano najviše komunalnog otpada, obavlja se teškim mašinama, rovokopačem i kamionima.

„Nadam se da ćemo u toku dana završiti sanaciju deponije. Na ovom prostoru nalazi se veća količina komunalnog otpada koji, verovatno, građani koji žive u ovom delu Kucure odlažu. Apelujem na žitelje da koriste svoje kante za smeće koje mi redovno, svakog petka, praznimo i da svoj otpad ne lageruju na površini koja nije za to namenjena. Pored opasnosti po zdravlje, u blizini je i groblje što ostavlja ružnu sliku o svima nama“, rekao je Mladen Pavlović, poslovođa PJ „Čistoća“.

Neophodno je da se svi prema našoj životnoj sredini odgovorno ponašamo kako bi je sačuvali od zagađenja.

Izvor: JKP „Komunalac“ Vrbas

I dalje nije otkriven uzrok pomora riba u Mostaru

Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)
Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Sonntag)

U severnom delu Mostara, još krajem prošle godine, meštani su prijavili pomor ribe, uvereni kako su razlog otpadne vode koje se izlivaju iz deponije Uborak.

Nakon izvršene inspekcijske kontrole na dan 23. decembra 2019. na laguna Mostarskog jezera i Neretve pod sumnjom da je došlo do pomora ribe od ispuštenih tehnoloških voda iz JP “Deponija” Mostar, postupajući federalni inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora, izvršio i uzorkovanje vode i uginule ribe. ”Na adresu Federalne uprave za inspekcijske poslove dospeo je izveštaj analize uzorkovane ribe sa Odjeljenja za Akvakulturu Veterinarskog Univerziteta u Sarajevu pod brojem 67/2019 od 29. decembra 2019, u kojem je navedeno da se na osnovu pregleda ne može utvrditi uzrok uginuća i trovanja, te da nisu uočeni klinički manifestni simptomi koji bi ukazivali na prisustvo bolesti riba”, stoji u saopštenju Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara.

Navode kako je 4. decembra 2019. na istu adresu inspekcije primljen izveštaj analize uzorkovane vode s navedenog lokaliteta, koje je uradila ovlašćena Agencija za vodno područje Save – Sarajevo, u kojem se navodi da u uzorkovanoj vodi nisu primećeni organski polutanti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Duy Nguyễn)

“Iscedak koji se pravi na Uborku, koji je čisti otrov ne samo za životinje, nego i za čoveka puštaju preko cevi u reku Sušicu, u taj naknadno napravljeni kanal dužine 1 km prolazi ispod samog Uborka i verovatno kad su kiše puste taj iscedak van njega”, rekao je tom prilikom Fuad Hujdur, meštanin Vrapčića.

”Slika govori više od hiljadu reči, to je katastrofa na koju smo mi upozoravali već godinama, a intenzivno poslednjih 6 meseci”, rekao je ranije Omer Hujdur iz Inicijative “Jer nas se tiče”. Veća količina mrtve ribe bila je razlog da ribari odmah alarmiraju sve nadležne službe. Za razliku od meštana koji žive u blizini deponije Uborak, oni o uzroku uginuća nisu želeli da govore.

Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, u nedavno objavljenom intervjuu, dao je pak suprotne informacije. Rekao je kako je, suprotno tvrdnjama demonstranata na Uborku, je deponija sanitarna i da ne propušta ništa u zemlju, tako da to nije razlog uginuća ribe.

”Da to nije tako ne bi je finansirala Svetska banka. Želim da se osvrnem i na to da su pojedini mediji objavili nalaz koji dokazuje da je riba uginula od varikine, te da je voda na potoku čista, što znači da je riba prvotno otrovana pa ubačena u potok”, rekao je ranije Bešlić.

Izvor: Bljesak.info

Obnovljivi izvori energije biće jeftiniji od uglja do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Analiza kompanije koja se bavi finansijama u sektoru klimatskih promena “Carbon Tracker Initiative”, pokazala je da će uskoro obnovljiva energija biti jefitnija od pokretanja elektrana na ugalj, i to do 2030. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Doherty)

Solarna energija i energija vetra su se već pokazale jeftinijim u odnosu na 60 odsto elektrana na uglja, što uključuje i Kinu i Australiju, odnosno njihova postrojenja.

U Japanu se očekuje da će vetroelektrane koštati manje od postojećih na ugalj već do 2028, dok se solarnoj energiji predviđa još brži progres – od “novog” uglja do 2023. i od postojećih elektrana do 2026. godine. Upravo u ovoj zemlji Australija prodaje gotovo polovinu uglja koji izvozi.

Australija je drugi najveći izvoznik uglja na svetu, nakon Indonezije, i najveći je trgovac ugljem koji se koristi u proizvodnji čelika.

Kina i Južna Koreja uvoze oko 15 odsto australijskog uglja, a prema procenama pokazalo se da će i kod njih biti jeftinija upotreba energije vetra ili sunca. U Kini je već jeftiniji vetar od dobijanja energije od uglja, a procene su da će solarna energija do kraja ove godine u proseku biti jeftinija. Za Južnu Koreju se postizanje ovog balansa očekuje kroz dve godine.

Ipak, ovo ne znači da će ugalj biti apsolutno potisnut sa energetskog tržišta tokom ove decenije. Sve zavisi od inicijativa pojedinačnih zemalja da se planirani zagađujući projekti obustave i da se zatvore postojeće elektrane na ugalj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bence Balla-Schottner)

Prema procenama, cene obnovljivih izvora energije su već sada u stalnom padu. Pored toga, kako je ustanovila Međunarodna agencija za energetiku, upotreba uglja je opala protekle godine, ali je povećana potražnja uglja u Indiji, pa se zato očekuje da će ipak doći do neznatnog porasta potrošnje u narednih nekoliko godina.

Zaključci istraživačkih centara ističu da se proizvodnja struje iz uglja smanjila za 3 odsto tokom 2019, što je najveći pad u poslednjih 40 godina njenog neprekidnog rasta.

Takođe, smatra se da je potrebno smanjenje upotrebe uglja na svetskom nivou za oko 59 do 78 odsto ispod nivoa zabeleženog u periodu od 2010. godine, i to već do kraja ove decenije, kako bi se sprečilo globalno zagrevanje.

Jelena Cvetić

Mere predostrožnosti u gradskom prevozu zbog koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hyojoo Park)

Grad Beograd, posredstvom Sekretarijata za javni prevoz, doneo niz preventivnih mera i uputstava za postupanje u javnom prevozu u slučaju širenja virusa „COVID-19”, a koje su usaglašene sa Zavodom za javno zdravlje grada Beograda. Kako je podsetio zamenik gradonačelnika Goran Vesić, javni prevoz je usluga od opšteg interesa koja omogućava mobilnost, a u vreme epidemija i pandemija od naročite je važnosti jer omogućava, između ostalog, pristup zdravstvenim ustanovama.

“Doneli smo niz mera i preporuka za organizatore, operatere, vozače i kontrolore, ali i za korisnike javnog prevoza. Ključni cilj za prevoznike koji obavljaju javni prevoz putnika jeste obezbeđivanje kontinuiteta u radu, upravo zbog potrebe građana da koriste javni prevoz. Stoga bi javni prevoznici trebali da preduzmu sve mere i zaštite osoblje kako bi se izostanci sa rada minimizirali. Najvažnija preporuka jeste da se u svakom trenutku prate uputstva nadležnih organa i da se mere pooštravaju u skladu sa nivoom rizika. Kada je reč o putnicima koji koriste javni prevoz, najvažnije je, ako su doputovali iz zemlje ili regiona sa visokim ili umerenim rizikom od koronavirusa, da pažljivo prate svoje zdravlje. Ako posumnjaju na simptome koji uključuju temperaturu i kašalj, odmah se moraju izolovati i potražiti lekarsku pomoć”, precizirao je Vesić, navodeći još jednom brojeve telefona na koje mogu pozvati u tom slučaju: 064/8945235 ili 011/2684566.

On je istakao da se preventivne mere primenjuju na sve vidove javnog prevoza bez obzira na nivo pretnje, a da je u planiranje potrebno uključiti sve prevoznike i operatere koji učestvuju u javnom prevozu putnika, s obzirom na to da najbolje poznaju poslovne procese i resurse kojima raspolažu. Takođe, u proces planiranja i sprovođenja mera zaštite zaposlenih i korisnika prevoza potrebno je uključiti i sindikate, zato što njihovo učešće može pomoći u razumevanju i podršci za manje popularne mere, naveo je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Baborák)

Ključno je imati identifikovane bitne funkcije unutar organizacije i obezbediti im odvojene prostorije ako se to proceni potrebnim, što je glavna preporuka za operatere. Takođe, potrebno je identifikovati radna mesta prema stepenu rizika od ugroženosti i identifikovati zaposlene koji bi mogli biti u rezervi za kritične pozicije. Zamenik gradonačelnika naveo je da je neophodno proveriti i zalihe neophodne za nesmetano obavljanje javnog prevoza putnika. Jedna od mera jeste i svakodnevno informisanje i komunikacija sa zaposlenima radi ohrabrenja i suzbijanja panike, jer će širenje virusa biti ključna tema u medijima, kao i redovno praćenje objave nadležnih organa u cilju informisanosti o najnovijim savetima, merama i preporukama.

“Sekretarijat za javni prevoz je s ciljem preventivne zaštite kako voznog osoblja tako i korisnika usluge prevoza u Beogradu, sve operatere obavestio da je potrebno da podignu nivo održavanja higijene u vozilima javnog prevoza. To pre svega podrazumeva svakodnevnu pojačanu dezinfekciju unutrašnjosti vozila: vozačku kabinu, rukodržače, validatore, sedišta, a ako bude data preporuka nadležnih službi, potrebno je nabaviti i zaštitne maske za vozno i kontrolno osoblje”, kazao je Vesić.

Za ove potrebe Sekretarijat za javni prevoz je preporučio umerenu nabavku sredstava za dezinfekciju (sredstava na bazi alkohola u skladu sa preporukama), kao i zaštitnih maski, kako se ne bi stvarale nepotrebne zalihe. Osim toga, Sekretarijat za javni prevoz uputio je preporuku svim prevoznicima da vozila koja će biti kupljena i angažovana u javnom linijskom prevozu putnika, budu sa zatvorenim vozačkim kabinama koje fizički razdvajaju vozački od putničkog prostora, a u cilju zdravstvene i opšte bezbednosti vozača.

“Grad Beograd i Sekretarijat za javni prevoz svakodnevno će pratiti razvoj situacije i preduzimati mere iz svojih nadležnosti”, najavio je Vesić.

Kao meru, zaposlene treba podsetiti na osnovna pravila lične higijene, koja uključuju redovno pranje ruku, pokrivanje usta papirnom maramicom kada kašlju ili kijaju i bacanje zaprljane maramice u kantu za smeće, a ukoliko nemaju papirnu maramicu potrebno je da kijaju i kašlju u lakat. Redovno treba da se prati telesna temperatura i obavezno treba obavestiti nadređene ukoliko primete simptome koji ukazuju na postojanje virusa, dodao je Vesić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Baborák)

“Operateri moraju da vode računa i o tome da voznom i saobraćajnom osoblju obezbede sredstva za suvo pranje ruku i da odrede lica koja će se starati i biti odgovorna kada je reč o primeni preporučenih mera. Proces čišćenja mora biti prilagođen situaciji, a pažnju treba usmeriti na dezinfekciju zajedničkih površina i mesta koja se dodiruju, kao i na odlaganje otpada“, precizirao je Vesić.

Pre početka rada potrebno je izvršiti dezinfekciju radnog prostora, kao i češće tokom radnog vremena. Takođe, važno je održavati rastojanje i izbegavati direktan kontakt sa strankama. Na radnim mestima gde nije moguće čišćenje između smena, zaposleni moraju biti opremljeni potrebnim sredstvima i biti odgovorni za uklanjanje otpada i dezinfekciju površina pre početka rada, kao deo rutine. Na svakom terminusu potrebno je provetravati vozila, navedeno je u preporukama.

Zamenik gradonačelnika je na kraju podsetio na to da je Svetska zdravstvena organizacija novi virus okarakterisala kao respiratorni virus koji se širi prevashodno kontaktom sa zaraženom osobom putem respiratornih kapi koje nastaju kašljanjem ili kijanjem, a koje se mogu udahnuti ili kontaminirati ruke i površine. Još uvek nije poznato koliko virus može da preživi na površinama, ali preliminarni podaci ukazuju na to da može da opstane nekoliko sati ili više. Zbog toga se sistemi javnog prevoza moraju smatrati okruženjem visokog rizika i neophodno je pridržavati se svih donetih mera i uputstava, zaključio je Vesić.

Izvor: Grad Beograd

Prati se uticaj auto-puta na reku Taru

Foto: Wikipedia/Nije bitno

„Država Crna Gora u postupanju svih njenih nadležnih organa, iz aspekta životne sredine, preduzima sve mere – izrađeni su planovi remedijacije, inspekcijski organi u kontinuitetu prate da li se poštuju mere iz Elaborata procene uticaja na životnu sredinu koji je ključni, obavezujući dokument na osnovu kog je izdata građevinska dozvola, dok se sprovodi mesečno i kvartalno isptivanje kvaliteta vode, a od 2019. pojačan je i biološki monitoring u cilju analize stanja živog sveta u vodi reke Tare. Najvažnije je to što su za sve potencijalne štete po ovaj ekosistem predviđene mere remedijacije. U tom pogledu, pomno pratimo uticaj izgradnje auto-puta na reku Taru”, kazala je generalna direktorka Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović na panelu „Uticaj izgradnje auto-puta na životnu sredinu“, koji je održan u sklopu Konferencije o izgradnji prve dionice auto-puta koju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Foto: Wikipedia/Milan. B

Vojinović je ukazala na kompleksnost ovog kapitalnog infrastruktunog projekta, te navela da je upravo zbog pomenute kompleksnosti, Država Crna Gora prilikom pažljivog planiranja izvođenja radova na ovom objektu identifikovala i definisala veći broj nadležnih organa i instanci, koji vrše stalan monitoring i stalan nadzor nad izvođenjem radova na ovom projektu. „Upravo rad svih nadležnih državnih organa, govoreći iz ekološkog aspekta, garantuje da su se radovi izvodili i da se izvode shodno izdatoj građevinskoj dozvoli od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma, a da je za sve uočene nepravilnosti i odstupanja od propisanih mera izvođac sankcionisan”, saopštila je Vojinović, podsećajući da je građevinska dozvola izdata na bazi revidiranog glavnog projekta i prateće tehničke dokumentacije.

Vojinović je istakla da je ekološka saglasnost, odnosno Elaborat procene uticaja na životnu sredinu, obavezala izvođača radova „China Road and Bridge Corporation“ (CRBC) da u svemu, prilikom izvođenja radova, postupa shodno merama zaštite životne sredine, i to merama koje se odnose kako na sprečavanje, tako i na smanjenje i otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, u fazi izvođenja radova i infrastrukturnog opremanja lokacije i u fazi buduće tzv. eksploatacije auto-puta, odnosno korišćenja auto-puta u svrhe za koje je objekat izgrađen, te u slučaju eventualnog akcidenta.

„Posebna mera koja je propisana tiče se stalnog praćenja stanja životne sredine od početka izvođenja radova, tj. monitoringa. U tom smislu, postoje relevantni nadzorni organi i nadzorna tela koja u kontinuitetu vrše nadzor. Pored stručnog nadzora, francusko-italijanskog konzorcijuma „Ingerop“, prisutne su i Uprava za inspekcijske poslove, u prvom redu Ekološka i Vodoprivredna inspekcija“, napomenula je Vojinović.

Vojinović je takođe istakla da od početka izvođenja radova nije uočena nijedna nepravilnost vezano za eventualno odstupanje u izvođenju radova od glavnog revidovanog projekta, shodno nalazima Urbanističko-građevinske inspekcije.

Kako je navela, upravo ovih dana aktuelna su dva postupka utvrđivanja štete u životnoj sredini, koja su na osnovu inicijative Ekološke inspekcije pokrenuta pred Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine. „Tiču se devastacije vode kod mosta Uvač 4 i mostova 26 i 27, gdje je kineskoj kompaniji „CRBC“ naloženo da izradi Plan mera remedijacije i Program praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mera remedijacije“, kazala je Vojinović, ističući da ovo nije prvi put da je tom izvođaču naložena izrada jednog takvog važnog i tehnički zahtevnog obavezujućeg dokumenta, te da je to rađeno još od 2016. do danas u svim situacijama u kojima se ukazalo opravdanim da se ta vrsta mere naloži izvođaču.

Vojinović je poručila da bilo koji razvojni poduhvat, naročito razvojni poduhvat ovakve velićine, složenosti i tehničke zahtevnosti ne može da nema uticaja na životnu sredinu. „To smo predvideli u svim našim tehničkim dokumentima koji su pratili izvođenje radova. Država je predvidela potencijalne negativne i štetne uticaje ovog infrastrukturnog zahvata na životnu sredinu i država je ta koja je prepoznala, predvidela i propisala mere sanacije, odnosno mere remedijacije, koje je neophodno sprovesti nakon završetka radova ili one mere koje je moguće sprovoditi i paralelno sa izvođenjem radova na terenu“, navela je ona.

„Država Crna Gora obavezala je izvođača da nakon završetka radova sanira sve posledice izgradnje auto-puta na životnu sredinu, naročito ekosistem reke Tare, koja je zaštićeno područje na listi prirodne svetske baštine, bez opasnosti da se ta pozicija može ugroziti u narednom periodu, iz razloga što se vrlo posvećeno i marljivo bavimo ispunjavanjem preporuka svih međunarodnih konvencija, međunarodnih institucija, a posebno UNESKO-a, imajući u vidu izveštaj koji je nedavno objavljen za Crnu Goru, a tiče se stanja očuvanosti celokupnog Nacionalnog parka „Durmitor“, a samim tim i reke Tare, saopštila je Vojinović.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Inovativni svet braće Mask – Tesla, solarni crep, vertikalne farme, svemirske rakete

Foto-ilustracija: Unsplash (Taun Stewart)
Foto-ilustracija: Unsplash (Taun Stewart)

SpaceX, Tesla, Neuralink, The Boring Company, Zip2, X.com i SolarCity – ove naizgled nasumično izabrane reči su, ipak, povezane, i to zato što su pobrojani zapravo nazivi kompanija u čijem je osnivanju učestvovao Ilon Mask. Čovek nadaleko poznat po električnim vozilima, želji za osvajanjem Marsa, neostvarenim biznis planovima i tvitovima zbog kojih bi neko pomislio da je nadmeni blizanac ili samoljubivi lav, a ne osećajni rak – Ilon je donekle poput lokalne prodavnice u kojoj možete da pazarite sve od igle do lokomotive s tom razlikom što je njegov asortiman nešto moderniji i obuhvata sve od implanta za mozak do svemirske rakete.

I njegovog mlađeg, manje popularnog brata Kimbala takođe odlikuje preduzetnički duh. Poslovanjem usmerenim ka održivom razvoju osvaja oblast za koju je Ilon trenutno nezainteresovan – poljoprivredu. Kimbal je prepoznao sve veću zainteresovanost stanovništva za ishranom na bazi biljaka i sve manju površinu zemljišta na raspolaganju, te njegova kompanija Square Roots svoje proizvode uzgaja na vertikalnim farmama. Pokrenuo ju je 2016. godine da bi naredne godine na Svetskom ekonomskom forumu osvojio zvanje “globalnog socijalnog preduzetnika”.

Kimbal je pratio svoju strast za hranom i obreo se u “uspravnoj” proizvodnji više od 120 različitih useva – od dekorativnog bilja preko povrća do jagoda. Baš kao i stariji brat koji je razvio super-punjače, i on ima tendenciju da se razlikuje od konkurencije upotrebom superlativa. U procesu je otvaranja tzv. super-farme. Nju će činiti 25 kontejnera sa opremom za kontrolu klime, hladnjačom i drugim potrepštinama. Biće implementovane sve neophodne biosigurnosne mere, saopštio je on, a svetlost dana će ugledati za oko tri meseca. Kimbalov cilj je da Square Roots na trpeze širom sveta donosi sveže, lokalno uzgojene namirnice, ali i da podstakne mlade generacije da uzmu učešće u urbanom ratarstvu.

Ubrzanost klimatskih promena ostaviće milione ljudi koji se bave tradicionalnom poljoprivrednom proizvodnjom bez posla, ali “vertikalni farmeri”, prema mišljenju stručnjaka, neće biti oštećeni.

Naši preci su još 1900. godine otkrile mogućnost uspravnog uzgoja biljaka, ali je ona popularizovana tek pre otprilike 2 decenije zahvaljujući Diksonu Despomijeru.

Do 2050. godine, gotovo 80 odsto populacije živeće u urbanim naseljima, a broj Zemljana porašće za oko 3 milijarde. Naučnici su se zbog navedenog našli u rebusu – na koji način nahraniti toliki broj stomaka?

Trenutni kapaciteti poljoprivrede bi trebalo da se uvećaju za više miliona kvadratnih kilometara. Odakle? Ilon Mask još nije pokorio Mars. SpaceX možda nije srž rešenja tog problema, ali jeste Square Roots.

Jelena Kozbašić

Da li ulazimo u deceniju održive potrošnje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Evie Calder)

Izvor: Politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Burgess Milner)

Svakog minuta se širom sveta proda gotovo milion plastičnih flaša, dok najnovija istraživanja pokazuju da čak pet triliona komada plastike pliva u okeanima. Godišnje se proda 80 milijardi novih odevnih predmeta, a potroši se oko 3,9 milijardi tona hrane, od čega se baci jedna trećina tih namirnica. Najnoviji podaci na koje je ovih dana, uoči obeležavanja Svetskog dana potrošača 15. marta, ukazao „Konzjumer internešenel”, potvrđuju da je svetu hitno potrebna drastična promena u svim segmentima potrošnje. Zato će i ovogodišnja kampanja kojom se obeležava dan svih potrošača u svetu biti posvećena održivoj potrošnji.

Ceo tekst pročitajte na linku.

Ko je “dobar za banku”?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

dobarzabanku.rs je platforma za onlajn učenje, namenjena malim i srednjim preduzećima. Kreirana je kroz partnerstvo USAID Projekta saradnje za ekonomski razvoj i konsultantske kompanije Peterhof. Ideja platforme je da otkloni prepreke malih i srednjih preduzeća u pribavljanju neophodnih kreditnih sredstava, podizanjem nivoa edukacije menadžera i vlasnika preduzeća u domenu kreditnog apliciranja.

Trenutno su dostupni kursevi Proces kreditne aplikacije i njegovi elementi i Identifikovanje kvalifikovanosti za kreditnu aplikaciju kojima možete da pristupite OVDE.

Ukoliko ste imali pitanja vezana za proces dobijanja kredita, a koja niste mogli ili smeli da pitate predstavnike banke, ova platforma će vam pružiti te odgovore.

Izvor: dobarzabanku.rs

Ova zima je najtoplija na evropskom kontinentu ikada!

Foto-ilustracija: Unsplash (John Bowe)

Prema rezultatima merenja evropske službe za klimatske promene Kopernikus, ova zima (od decembra 2019. do februara 2020. godine) je najtoplija zabeležena do sada u Evropi.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Bowe)

Blaga zima, posebno izražena na severu i istoku kontinenta, donela nam je prosečnu temperaturu za gotovo 1,4 °C višu u odnosu na prosečnu temperaturu tokom istog posmatranog perioda u 2015. i 2016. godini. Zima te godine sada je pala na drugo mesto najtoplijih uprkos tome što je temperaturu “zagrevao” i uticaj globalnog atmosfersko-okeanskog fenomena El Ninjo.

Iza nas je najtopliji januar na planeti, a sličan trend je nastavljen i u februaru. To je, prema dostupnim podacima, drugi najtopliji februar globalno. Na tronu je i dalje februar 2016. godine, za 0,1 °C topliji u odnosu na ovaj. Temperature su bile za 0,8 °C više u odnosu na prosek temperatura izmerenih tokom februara od 1980. do 2010. godine.

Temperaturne anomalije na našem kontinentu su nešto izraženije, te je februar 2020. godine u Evropi za čak 3,9 °C “vreliji” u poređenju sa prethodno pomenutim referentnim vremenskim opsegom (1980-2010).

Meteorolozi su u prva dva meseca 2020. godine u finskoj prestonici Helsinkiju izmerili prosečnu temperaturu koja je bila za 3,9 odnosno 4,7 °C za prosečnu temperaturu tokom istog meseca od 1981. do 2010. godine. Na udaru otopljenja su se našla i nemačka ledena vina s obzirom na to da nijedna od regija u toj zemlji nije imala temperaturu od bar -7 °C koja je neophodna za berbu grožđa namenjenog za proizvodnju te vrste pića.

Kopernikus je ranije saopštio i da su poslednjih pet godina zapravo spada u najtoplijih pet. Temperatura je skočila za između 1,1 i 1,2 °C iznad temperature u predindustrijskoj eri. Decenija između 2010. i 2020. godine je takođe bila najtoplija od početka merenja.

Sadašnjim tempom emisije štetnih gasova, i posledičnih klimatskih promena, Zemlja bi mogla da se zagreje za četiri do pet stepeni Celzijusa do kraja veka, upozoravaju pojedini naučnici i podsećaju da je Pariskim sporazumom propisano ograničenje od maksimum dva stepena Celzijusa. Ipak, topla zima u Evropi je i rezultat prirodnih faktora kolebanja klime, a ne isključivo razornih aktivnosti savremenih ljudi.

Jelena Kozbašić

Zbog koronavirusa se odlažu sajam automobila, sajam motocikala i sajam nautike, lova i ribolova!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Beogradski sajam će odložiti sajamske manifestacije planirane za naredni period – “DDOR BG CAR SHOW”, Međunarodni sajam motocikala “MOTOPASSION” i Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova, potvrdili su organizatori navode medija za naš portal. U delo će se sprovesti odluka Vlade Srbije, doneta danas, kojom se zabranjuje održavanje javnih skupova u zatvorenim prostorima sa više od 100 ljudi. U pitanju je mera opreza uvedena u cilju sprečavanja širenja koronavirusa.

Kao kompanija koja vodi računa o zajednici u kojoj posluje, navodi Beogradski sajam, blagovremeno će obaveštavati javnost o daljim aktivnostima i planovima.

Sajam automobila je trebalo da se održi od 19. do 25. marta. Tradicionalna izložbeno-prodajna manifestacija okuplja uvoznike i distributere putničkih automobila. Očekivalo se gostovanje više od 300 izlagača iz oko 30 zemalja.

Prethodno je odložena i jedna od najvećih automobilskih izložbi na svetu, Sajam automobila u Ženevi, planiran od 2. do 17. marta.

Novi master program u Kragujevcu – automobilsko inženjerstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Tim Mossholder)

Kompanija “Fijat Krajsler automobili Srbija” i Univerzitet u Kragujevcu potpisali su sporazum o saradnji povodom osnivanja prvog master programa u Srbiji u oblasti automobilskog inženjerstva.

Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Binotto)

Potpisivanjem sporazuma o saradnji o prvom studijskom programu master studija u oblasti automobliskog inženjerstva u Srbiji, Fondacija “Fijat automobili Srbija akademija” i Univerzitet u Kragujevcu najavili su unapređenje obrazovnog sistema u Kragujevcu i potvrdili nameru da se izgrade stručnjaci svetskog ranga u ovoj oblasti.

Saradnja u oblasti obrazovanja zasniva se na zajedničkom kreiranju studijskog programa master akademskih studija koji će u skladu sa potrebama privrede i visokoškolskog obrazovanja, objedinjenim uloženim resursima, doprineti razvoju celokupne zajednice i regiona.

“Veliko mi je zadovoljstvo što će na poziv kompanije ‘Fijat Krajsler automobili Srbija’, budućim master programom biti nastavljena naša saradnja koja će potvrditi neraskidivu vezu auto-industrije i Univerziteta u Kragujevcu. Ovim studijskim programom želimo da postavimo temelje koji će biti prekretnica u obrazovanju u oblasti auto-industrije”, rekao je profesor doktor Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu.

Imajući u vidu da ovakav program studiranja objedinjuje najbolje iz oblasti nauke i industrijskog razvoja, Filipović je pozovao sve studente da se blagovremeno informišu o uslovima upisa i da postanu studenti master studijskog programa automobilsko inženjerstvo.

Direktor fabrike “Fijat Krajsler automobili Srbija” Jovica Jovanović kaže da su ponosni što imaju mogućnost da uvedu mlade u svet visoke tehnologije i savremenih proizvodnih procesa.

“Oživeli smo ideju za koju se ‘Fijat Krajsler automobili Srbija’ zalažu od svog dolaska, a to je doprinos unapređenju obrazovanja, kao jednog od najvažnijih faktora za održivu budućnost regiona i čitave zemlje. Zahvaljujući našem strateškom partneru, Univerzitetu u Kragujevcu, ponosni smo što imamo mogućnost da uvedemo mlade u svet visoke tehnologije i savremenih proizvodnih procesa. Ovaj multidisciplinarni i inovativni master program će stvoriti nove vrednosti i dobru osnovu za budućnost i razvoj mladih, a to nas čini veoma ponosnim”, ocenjuje Jovanović.

Novi master program automobilsko inženjerstvo okupiće studente više usmerenja – ekonomskog, mašinskog i organizacionog.

Profesorima Univerziteta u Kragujevcu pridružiće se i menadžeri i inženjeri kompanije “Fijat Krajsler automobili Srbija”.

Tokom master studija, obavezni deo biće i praksa u kompaniji “Fijat”. Pored inženjerstva kao glavne tehničke nastave, biće i predmeta usmerenih na ekonomiju i menadžement. Postojaće specijalizovani smerovi kao što su – proizvodnja, održavanje, logistika, kontrola kvaliteta.

Fondacija “Fijat automobili Srbija akademija” je osnovana sa ciljem da upravlja edukativnim i korporativnim društvenim aktivnostima kompanije “Fijat” u Srbiji.