Home Blog Page 756

Pčelari daruju po kilogram meda građanima starijim od 65 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Maja Jugović)

Poznato je da se država Srbija nalazi pred ogromnim problemom suzbijanja širenja koronavirusa. Izvršni odbor Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) doneo je odluku da joj skromno pomogne, jer pomoć koju svako od nas može da pruži za nas nije mnogo, a nekome može mnogo pomoći.

Foto-ilustracija: Unsplash (Klara Avsenik)

IO SPOS-a poveo se pre svega ljudskom solidarnošću, koje danas tako malo ima, na žalost, ali i nekim drugim elementima. Naime, Republika Srbija iz budžeta za pčelare svake godine izdvaja od poreza građana preko 7 miliona evra za pčelarstvo, a pomogla je pčelarima SPOS-a kad nam je bilo najteže, kada je Vlada Republike Srbije na predlog predsednice Vlade Ane Brnabić i ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića obezbedila pomoć od 50 miliona dinara za završetak Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ doo, koji treba da obezbedi budućnost našem pčelarenju i siguran plasman meda po realnim tržišnim cenama.

Iz svih navedenih razloga, IO SPOS-a smatra da svaki pčelar SPOS-a sada treba da izrazi solidarnost prema najugroženijem sloju stanovništva od koronavirusa, a to su građani stariji od 65 godina.

Stoga je IO SPOS-a doneo odluku da pozove sve pčelare SPOS-a da izdvoje samo po 1 kg meda i stave ga na raspolaganje državi odnosno lokalnoj samoupravi, koja će medom pomoći najugroženijem sloju stanovništva u cilju podizanja imuniteta i kvalitetne ishrane za naše najstarije sugrađane. Ako neko može da izdvoji više, naši sugrađani će mu svakako biti zahvalni.

Pčelari se vode geslom da je njihovo malo je nekome mnogo.

Savez poziva sve članove da najkasnije do 25. marta svom predsedniku udruženja dostave po 1 kg meda (obavezno u staklenoj tegli bilo kog tipa, sa novim metalnim poklopcem, bez voska na površini meda). Nakon prikupljanja količina, nadležni će preuzeti med i dostaviti ga našim starijim sugrađanima, kako bi im naš med pomogao da steknu bolji imunitet ili da što lakše prebole oboljenje koje uzrokuje novi koronavirus.

Ako neko ima mogućnost da donira i propolis kapi, to je takođe poželjno. Prilikom primopredaje meda, predsednik udruženja je u obavezi da donatora upiše na spisak, a obaveza donatora je da se potpiše.

Mole sve da se odazovu ovom pozivu, jer odazivom praktično pomažu svojim roditeljima, braći, sestrama… Pokažimo da su pčelari solidarni i sakupimo više od 8.000 kg meda, apeluje izvršni odbor.

SPOS ističe da su stariji sugrađani pomagali njima kada je pomoć bila potrebna, te žele sada da uzvrate.

Izvor: SPOS

“Grafitima za vodu” u Rijeci

Foto: Grad Rijeka

Na postamentima na korzou u Rijeci (Hrvatska) postavljena je izložba pod nazivom “Grafitima za vodu” s ciljem podizanja svesti javnosti o značaju vode i vodnih resursa za opstanak planete, kao i potrebu za prilagođavanjem novim klimatskim okolnostima.

Foto: Grad Rijeka

Izložba predstavlja grafiterski rad sedam riječkih umetnika na temu stogodišnje utkanosti vode u životne sfere “grada koji teče”, saopštio je Grad Rijeka. Oni su prikazali apokaliptične prizore poput porasta nivoa mora, topljenje leda, ugrožavanja opstanka životinjskog sveta i razornih suša.

Autori stvaraju pod pseudonimima Bien, Najki, Bibi, Mega, Baz, Čomi i Rakun.

Njihov umetnički proces zabeležio je fotograf Marko Gracin koji je svaki od grafita prostorno smestio na prepoznatljivu gradsku lokaciju.

Foto: Grad Rijeka

Postavljanje izložbe organizovali su KD Vodovod i kanalizacija i Grad Rijeka povodom Svetskog dana voda, koji se obeležava 22. marta.

Izložba traje do 25. marta.

Ovogodišnji Svetski dan voda sloganom „Voda i klimatske promene“ poziva na globalnu akciju za spas klime, podsećajući da je voda primarni resurs kroz koji čovečanstvo poima klimatske promene.

Izvor: Grad Rijeka

Lista proizvođača automobila koji obustavljaju proizvodnju u Evropi do daljnjeg

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fijat je pre nekoliko dana saopštio da će do kraja marta obustaviti proizvodnju u devet fabrika u Evropi među kojima je i Zastavina proizvodna linija u Kragujevcu. Ipak, ova auto-kompanija nije jedina koja se usled širenja koronavirusa odlučila na takav drastičan poduhvat.

Na spisku se nalaze i BMW koji neće raditi od kraja ove nedelje do 19. aprila. Pored fabrika na našem kontinentu i na jugu Afrike, kompanija do daljnjeg “stavlja katanac” i na svoja evropska zastupništva zato što se potražnja za automobilima smanjila.

Dajmler će na novonastalo stanje na tržištu reagovati tako što će prepoloviti proizvodnju Mercedesa. Usled nemogućnosti održanja lanca nabavke, na dve nedelje suspendovaće rad pojedinih postrojenja.

Od 19. marta, proizvodnju će smanjiti i Ford. Očekuje se da će to potrajati nekoliko nedelja, a privremenom obustavom nisu obuhvaćeni pogoni u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali jesu oni u Nemačkoj, Rumuniji i Španiji.

Zbog pada prodaje, ali i poteškoća u dobavljanju neophodnih delova i opreme, stala je i proizvodnja automobila marke Nisan u Sanderlendu u Engleskoj.

Škoda od danas privremeno zaustavlja rad fabrika u Češkoj.

U istoj zemlji, Hjundai nastavlja da punom parom, u tri smene, “štanca” nove električne modele – i30 i Kona.

Zemlje u kojima je svoju proizvodnju prekinula Tojota su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Češka, Poljska i Turska.

Reno se na određeno vreme povukao iz Francuske i Slovenije. Rezove u proizvodnji vozila uveo je i u Maroku i Portugalu.

Iako njegovi pogoni u Švedskoj za sada funkcionišu uobičajeno, Volvo je bio prinuđen da zatvori fabriku u Belgiji. Proizvođač ne želi da prognozira kada će je ponovo otvoriti zbog nepredvidivosti epidemije.

Audi je najavio obustavu proizvodnje u Nemačkoj, Belgiji i Mađarskoj.

Jedan od predvodnika auto-industrije nemački Folksvagen trenutno posluje pod sloganom “Prevazići ćemo krizu koronavirusa”. Tom cilju doprinosi privremenim “gašenjem” proizvodnje u svom sedištu Volfzburgu i drugih centrima u matičnoj zemlji, kao i Španiji, Portugalu i Slovačkoj.

KOVID-19 je pogodio i proizvođače luksuznih četvorotočkaša – Lambordžini, Jaguar i Ferari. Proizvodnja prve kompanije biće dvostruko manja u Italiji do 25. marta, druga će, prema sopstvenim tvrdnjama, ipak pokušati da se odupre zatvaranju barem do kraja nedelje, a treća je stopirala proizvodne linije u dve fabrike do 27. marta.

Među onima koji su proizvodnju nastavili neometeni ovom situacijom je i Honda. Kompanija navodi i da je dopremanje delova u njen proizvodni pogon u Ujedinjenom Kraljevstvu stabilno.

PSA grupa je prekinula proizvodnju na evropskom kontinentu do 27. marta. Odluka znači da do tada neće biti novih Pežoa, Sitroena i Opela.

Jelena Kozbašić

Javni poziv za inovativne projekte za suzbijanje pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (CDC)

Fond za inovacionu delatnost (u daljem tekstu: Fond) nudi finansijsku podršku za inovativne projekte namenjene rešavanju problema izazvanim pandemijom KOVID-19 (koronavirus). Mogu se prijaviti mikro, mala i srednja preduzeća sa već razvijenim prototipovima, proizvodima, uslugama i tehnologijama koji mogu biti skalirani u kratkom vremenskom periodu i postati dostupni za primenu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kian Chang)

Kvalifikovani podnosioci prijave

Mikro, mala i srednja privredna društva registrovana u Srbiji, u skladu sa važećim Zakonom o privrednim društvima i važećim Zakonom o računovodstvu.

Prijavu za javni poziv možete preuzeti ovde.

Projekti koji mogu biti finansirani

Inovativni projekti koji nude rešenja za nedostatke i probleme u vezi sa zdravljem i dobrobiti stanovništva, a koji su izazvani pandemijom koronavirusa i vanrednom situacijom. Pored rešenja iz oblasti javnog zdravlja, Fond će razmatrati i rešenja iz oblasti komunikacije, detekcije i zaštite, socijalnih medija, lanaca snabdevanja, finansija i slično, a koji se bave rešenjem opisanog problema.

Projekti finansirani u ovom javnom pozivu mogu trajati do 30 dana. U slučaju specifičnih dešavanja, Fond može odobriti produženje sprovođenja projektnih aktivnosti bez odobrenja dodatnih sredstava.

Naglašavamo da razvoj lekova i vakcina ne spada u podobnu kategoriju za ovaj javni poziv.

Izvor finansiranja

Maksimalni iznos finansiranja u okviru ovog javnog poziva je 6 miliona dinara po pojedinačnom projektu, s tim što sufinansiranje od strane Fonda ne može pokriti više od 85 odsto ukupnih troškova projekta. Obaveznih 15 odsto sufinansiranja od strane podnosioca prijave mora biti obezbeđeno iz privatnih izvora (sopstvena sredstva, zajmovi, investicije i slično).

Pravila državne pomoći se primenjuju na sredstva koja korisnik bespovratnih sredstava dobija od Fonda kroz ovaj javni poziv u skladu sa Pravilnikom Fonda o pravilima za dodelu državne pomoći.

Finansiranje odobreno od strane Fonda je zasnovano na specifičnim potrebama svakog pojedinačnog projekta, onako kako su prikazane od strane podnosioca prijave kroz prijavu. Međutim, pre odobrenja finansiranja inovativnog projekta, nezavisna Ekspertska komisija Fonda zadržava pravo da izmeni ili da prilagodi predloženi budžet u skladu sa pravilima i zahtevima poziva.

Podnošenje prijave

Sve prijave moraju biti podnete u formatu koji je obezbeđen od strane Fonda. Javni poziv je kontinuirano otvoren i prijave će biti procenjene po njihovom prijemu. Fond napominje da će aplikacije koje budu ranije podnete imati prednost prilikom procene prijava.

Prijave se podnose putem e-maila na adresu: covid19-stop@inovacionifond.rs

Procena prijava

Foto-ilustracija: Unsplash (De an Sun)

Konačnu odluku o finansiranju donosi nezavisna Ekspertska komisija Fonda.

Sve prijave će biti procenjene na osnovu sledećih kriterijuma:

Relevantnost predloženog rešenja za problem definisan u prijavi;
Primenljivost i efekti predloženog rešenja u kratkom vremenskom periodu;
Metodologija implementacije projekta;
Sposobnost preduzeća da uspešno realizuje projekat i u kratkom vremenskom periodu proizvod ili uslugu privede primeni (kapacitet preduzeća i partnerskih mreža)
Ukoliko bude potrebno, nezavisna Ekspertska komisija može uputiti zahtev podnosiocu prijave za dodatne informacije u vezi sa predloženim rešenjem.

Prijave se procenjuju hronološkim redosledom po pristizanju.

Dozvoljeni troškovi

Troškovi ljudskih resursa (mogu uključiti sve pripadajuće poreze i doprinose za zaposlene koji rade na projektu);
Oprema i materijali;
Eksterne usluge i podizvođači;
Troškovi zaštite intelektualne svojine i sertifikacije, ukoliko je primenljivo.
Plaćanje PDV-a nije dozvoljen trošak.

Sprovođenje projekta

Nakon potpisivanja Ugovora o finansiranju, korisnik bespovratnih sredstava i Fond će uplatiti svoj deo sufinasiranja na poseban bankovni račun koji će korisnik otvoriti za potrebe projekta ukoliko se odobri finansiranje.

Korisnik bespovratnih sredstava je u obavezi da podnese finansijski i narativni izveštaj zajedno sa neophodnom pratećom dokumentacijom u roku od tri nedelje nakon završetka projekta.

Fond će sprovesti nadzor dostavljene dokumentacije i finalni intervju ili nadzornu posetu, ukoliko je primenljivo.

Izvor: Fond za inovacionu delatnost RS

Otkud kristalno čista voda u venecijanskim kanalima?

Foto-ilustracija: Pixabay

Uprkos tome što je širenje koronavirusa unelo strah za živote, zdravlje i plate ljudi, ekonomsko slabljenje i mnoštvo drugih sumornih vesti, istovremeno je pružilo i preko potrebno olakšanje životnoj sredini.

Ljudi su se povukli u svoje domove – bilo svojom voljom, bilo naredbom države, ne voze automobile, ne putuju, u nekim krajevima sveta je iz predostrožnosti stala čak i proizvodnja. Posledično, ispuštanje štetnih gasova je sniženo i okruženje nikada čistije (makar u savremenoj eri). Blagodeti oseća i poznata turistička destinacija u ItalijiVenecija – ili bolje rečeno venecijanski vazduh, voda i živi svet.

Iako se primeru uticaja epidemije na poboljšanje kvaliteta vazduha ne bi trebalo preterano radovati, satelitski snimci Evropske svemirske agencije (ESA) ipak još jednom potvrđuju koliko je zagađenje vazduha povezano s ljudskim aktivnostima. ESA je od 1. januara do 11. marta zabeležila drastičan pad emisija azot-dioksida na čitavom kontinentu, a posebno u dolini reke Po, na severu “čizme”.

Otkako je zemlja u totalnom karantinu, ulice su puste. Smanjen je i brodski i gondolski saobraćaj. Iako iz naše perspektive slični prizori opustošenih gradova deluju apokaliptično, životi se i dalje odvijaju – nečiji u četiri zida i na balkonima, nečiji u kanalima. Od potpunog “zatvaranja” Venecije prošlo je tek dve nedelje, ali vazduh i voda su osetno manje zagađeni.

Nekada zeleni, muljeviti kanali, sada su čisti do te mere da je moguće posmatrati ribice kako plivaju zato što se prljavi talog spustio na dno.

Tamošnjim ostrvom Burano zavladali su stanovnici zaodeveni u perje i reč je o labudovima, u čuvenim rimskim fontanama brčkaju se patke, dok su u luci Kaljari, u odsustvu brodova i trajekta, spaženi i delfini.

Pojedini ovo stanje opisuju kao oporavak prirode i njen povratak u ruke/krila/šape/peraja/itd. pravih vlasnika.

Prema najnovijim podacima, u apeninskoj zemlji trenutno je potvrđeno više od 30 hiljada slučajeva oboljevanja od koronavirusa. Umrlo je 2.503 osobe, a oporavilo se njih 2.941.

Jelena Kozbašić

Na udah od deponije

Photo: Private archive od Goran Colak
Foto: Marjan Radović

Iako mu posao i karijera nameću da mora i okeane vidi iz drugačije perspektive od većine ljudi i da, samim tim, primeti i ono što je skriveno na mračnom dnu, hrvatski ronilac svetske slave Goran Čolak veruje da su ljudi širom sveta svesni kolikim količinama otpada smo okruženi. Rekorder u ronjenju na dah potvrđuje da je deo tog otpada našao svoje mesto na plažama koje izgledaju drugačije nego pre tridesetak godina. Goran smatra da problem leži u nedovoljno razvijenoj svesti ljudi o tome koliko je ovakva situacija alarmantna. „Ljudi ne razumeju stvarnu štetu i opasnosti koje plastika i mikroplastika nose sa sobom. Bez obzira na to što su svi zauzeti primarnim preživljavanjem, naročito u zemljama kao što su vaša i moja, zaista nije teško suzdržati se od bacanja plastične flaše na ulicu ili u more. To ne zahteva nikakav trud, već samo zdrav razum.”

Kao iskusan ronilac koji veoma često putuje i roni u raznim krajevima sveta, Goran može mnogo toga reći o stanju i izvan Jadrana, koji smatra izuzetno zagađenim, čak više nego što se prosečnom turisti na Jadranskom primorju može učiniti. „Gdegod da sam zaronio na Jadranu, sačekalo me je more. Ali more flaša, vrećica, automobilskih guma, olupina i bojlera. Vetrovi i morske struje donose dodatne, ogromne količine smeća iz Albanije, koje se zadržava u uvalama. Kad sam ronio na Mljetu, to sam redovno viđao. Ipak, mi smo još čisti u odnosu na neke ekonomski slabije razvijene zemlje.”

Zagađenje, kako kaže, ne zna za granice. „Kada posmatrate planetu na slikama iz orbite, ne postoje granice, samo jedan veliki zatvoreni ekosistem u kom smo svi zajedno, svidelo se to nekome ili ne.” Smatra da veliki problem predstavlja odsustvo kulture razdvajanja otpada, a to bi trebalo da predstavlja prvi korak u rešavanju problema plastičnog otpada.

Ipak, veruje da ima leka. „Mali pomaci kod pojedinaca mogu napraviti ogromnu razliku. Kada bi svako od nas svoj otpad reciklirao ili kada ga samo ne bi nepropisno odlagao, situacija bi bila znatno bolja.“

Foto: Daan Verhoeven

Deluje pomalo besmisleno, slikovito je objasnio Goran, ako „mi čistimo, a ostali ubacuju smeće s druge strane ograde“, aludirajući na potrebu da svi učestvuju u borbi protiv otpada. Najlogičniji redosled rada na rešavanju ovog problema podrazumeva smanjenje količine otpada koji proizvodi svaki čovek ponaosob, zatim jedinice lokalnih samouprava, države i vlade, sve do globalnog nivoa. Svakako postoje brojni izumi i akcije koji doprinose pokušajima da se spreči gomilanje otpada širom sveta. Nedavno je grupa holandskih istraživača predstavila projekat čišćenja i isprobala ga u Pacifiku, a koji omogućava i prikupljanje mikroplastike.

Mikroplastika koju čine najsitnije čestice, nastale razgradnjom plastike, sada čini integralni deo živog sveta u moru. Odatle one ulaze i u nas“, kaže ovaj svetski poznati ronilac na dah koji se u junu priključio apelu splitske organizacije “Green Sail” ne bi li poslao jasnu poruku svojim sugrađanima o potrebi lične odgovornosti u upravljanju otpadom. Bitno je da odmah preduzmemo korake u vezi sa upotrebom plastike dok još ima vremena, kaže Goran.

Informacije o ovim problemima, prema njegovom mišljenju, nisu dovoljno zastupljene, barem ne u našem društvu. Samim tim, narod nije obavešten ni svestan opasnosti u dovoljnoj meri.

„Mi nikako ne uviđamo da sve ovo jeste naš zajednički problem, i da se kao takav apsolutno tiče svakoga, bez izuzetka. Moramo biti svesni da je potrebno da spasimo sebe same, jer planeta bez nas može da funkcioniše budući da prolazi kroz stalne periode obnavljanja“, upozorava Goran i dodaje da sve što je potrebno da uradimo jeste da se vodimo zdravim razumom i da se zapitamo gde bi u svom dvorištu ili kući trebalo da odložimo otpad koji ćemo kasnije zbrinuti.

Priredila: Jelena Cvetić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Beloglavi sup Luka – detektiv u vazduhu

Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Beloglavi sup Luka, prvi u kanjonu Trešnjice, poneće satelitski odašiljač za praćenje. Luku su posle obeležavanja pre 10 dana pokušali da vrate u prirodno stanište, ali on još nije bio spreman da poleti.

Beloglavi sup lika pronađen je u blizini ušća reke Trešnjice u Drinu, 27. oktobra, prošle godine. Bio je u lošem stanju, iznemogao, pa je poslat u BeoZoo vrt na oporavak. Sada se samo čeka da poleti.

Foto: Specijalni rezervat prirode „Uvac“

Na pitanje da li je na to spreman, Zoran Karić iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, odgovorio je da prema procenama jeste. Iako je tokom oporavka proveo tri do četiri meseca u malom prostoru kaveza te nije vežbao krila, ipak ocenjuju da je zdrav. Satelitska platforma koju će ptica imati predstavlja satelitski odašiljač koji se već 30 godina postavlja na ugrožene vrste, kako bi se one pratile.  On je deo standarda u prirodi i na taj način se već prati nekoliko beloglavih supova na Uvcu. Kako se ptice kreću u jatima, važno je imati bar jednu u jatu koja ima odašiljač koji može da ukaže na neki problem ili opasnost, podseća Zoran.

Lokalitet Trešnjica je najsevernija kolonija u kontinentu Evrope, jer je beloglavi sup vezan za staništa Mediterana. Luka će biti prvi beloglavi sup koji će poneti odašiljač na Trešnjici, istakao je Karić.

Pored toga je objasnio da je ovo jedna od najznačajnijih vrsta bilo gde u svetu. Globalno, svuda u svetu je velika ekološka kriza, pre svega u Africi i Aziji. Od 15 vrsta, 13 je ugroženo i beloglavi supovi izumiru, pa je pad populacije u Aziji oko 96 odsto. Beloglavi supovi kao ptice koje čiste prirodu, lešinari, jesu brana prirode, čuvari ekosistema, jer bujaju mikroorganizmi, koji razlažu meso uginulih životinja u prirodi i vrlo lako može da se desi da neka od zaraza pređe na druge životinje ili na ljude, a tada mogu da nastanu različite pandemije, kako je zaključio Zoran Karić.

O trenutnoj populaciji ovih ptica na Uvcu i Trešnjici, rekao je da se beleži 265 parova na Uvcu, a na Trešnjici 35. PU planu je i da se vrate supovi na Staru planinu i da se tu napravi populaciju, kaže Kari

Objasnio je da ove ptice mogu da lete jako daleko, pogotovo mlade ptice, popnu se na visine od tri kilometra, podsetivši da je Dobrila otišla u Tursku. Prioritet je očuvanje biodiverziteta i krhkog ekosistema i njegovog balansa.

O aktivnostima Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, objasnio je da imaju centar za prihvatanje ptica grabljivica, pri Institutu za biološka istraživanja akciju oko modre vrane, vrste koja se nalazi u okolini Beograda, pored toga edukativnu akciju autorske fotografije, te će na kraju godine prirediti izložbu i kalendar sa najboljim fotografijama. Takođe, ostvaruju saradnju sa svim zemljama u regionu.

Izvor: RTS

Uskoro novi elektropunjači na auto-putevima Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay

Podsticaj širenju voznog parka Srbije vozilima na električni i hibridni pogon kroz državne subvencije treba da prati i razvoj odgovarajuće infrastrukture za punjenje. JP Putevi Srbije su stoga otvorili tender za projektovanje, isporuku, ugradnju i puštanje u rad brzih punjača na našim auto-putevima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Predviđena je ugradnja tri brza punjača na dve lokacije: plato bivše naplatne stanice Niš (2 punjača, po jedan u oba smera) i naplatna stanica Beograd (1 punjač). Procenjena vrednost javne nabavke iznosi 50 miliona dinara bez PDV-a.

Naručilac posla je predvideo korišćenje ovih punjača po principu usputnog punjenja što je pogodno za naplatne stanice, odmorišta na auto-putevima ili benzinske stanice. Minimalna izlazna snaga elektropunjača po napojnom ormanu trebalo bi da bude 160 kW, a maksimalna 175 kW.

Punjači treba da budu opremljeni 4G karticom i vezom sa “Cloud” serverima kako bi se ostvarila veza između punjača i uslužnog softverskog sistema za naplatu punjenja (SaaS platforma). Pored izdavanja računa, platforma treba da omogući vozačima da pronađu slobodan punjač, ali i da unapred rezervišu svoje punjačko mesto.

Putevi Srbije su pozvali ponuđače da prilikom izrade rešenja obrate pažnju da se u budućnosti očekuje postavljanje poluzatvorene pametne nadstrešnice (stajališta) sa integrisanim osvetljenjem i vaj-faj ruterom. Na stajalištu će se instalirati polikristalni fotonaponski paneli.

Ponuda se smatra blagovremenom ukoliko je primljena od strane naručioca do ponedeljka 13. aprila 2020. godine do 10.30 časova, a dostavlja se na adresu javnog preduzeća.

Jelena Kozbašić

EU voljna da pomogne zemljama Zapadnog Balkana tokom epidemije koronavirusa

Foto: Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu

Pandemija koronavirusa je globalna kriza bez presedana, ozbiljna vanredna situacija za javno zdravlje za građane, društva i ekonomije. Desetine hiljada ljudi je zaraženo, a na hiljade ljudi je umrlo u Evropskoj uniji. Broj zaraženih na Zapadnom Balkanu je u porastu, saopštila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.

Foto: Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu

Evropska komisija i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pažljivo prate razvoj KOVID-19 na Zapadnom Balkanu. Delegacije EU blisko sarađuju sa nadležnim vlastima.

Bliska koordinacija i saradnja na regionalnom nivou i sa EU ključni su faktori u odgovoru na ovu vanrednu situaciju.

Razmatraju načine da povežu Zapadni Balkan sa inicijativama koje preduzima EU, kao i kako najbolje pružiti podršku u ublažavanju društveno-ekonomskih posledica, uključujući i mogućnost preusmeravanja finansiranja IPA fondova i fleksibilnosti sa pravilima o državnoj pomoći.

Evropska unija je glavni donator, investitor i trgovinski partner regiona Zapadnog Balkana. Od 2014, svake godine EU odobrava preko milijardu evra za podršku stanovnicima Zapadnog Balkana. EU je uvek podržavala Srbiju u teškim vremenima. Na primer, tokom i posle poplava 2014. godine sa 180 miliona evra, ili tokom migrantske krize 2015. sa više od 100 miliona evra, naveo je EU info centar.

Još jedan pokazatelj spremnosti EU da pomogne Zapadnom Balkanu u borbi sa trenutnom zdravstvenom krizom je bila i video-konferencija koju je organizovao austrijski kancelar Sebastijan Kurc. Evropski komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji je tom prilikom premijerima iz našeg regiona poručio da Evropska komisija ispituje kako da poveže region sa inicijativama koje EU preduzima kao odgovor na pandemiju koronavirusa.

Varhelji se oglasio i na društvenoj mreži Tviter. ”Razmatramo kako da najbolje pružimo podršku regionu u ublažavanju društveno-ekonomskog uticaja pandemije, uključujući i sagledavanje mogućnosti preusmeravanja IPA finansiranja i fleksibilnosti u pravilima o državnoj pomoći”, napisao je on.

Izvor: EU info centar

Da li je moguće pakovanje omekšivača i gelova za tuširanje u višekratnu ambalažu?

Foto: Rosmann
Foto: Rosmann

Odgovor kompanije Henkel na postavljeno pitanje bio bi “itekako”.

U centralnoj Evropi, proizvođač hemijskih sredstava testira novu šemu prema kojoj su kupci u odabranim drogerijama prodajnog lanca “Rosmann” u mogućnosti da nekoliko puta dopunjavaju ambalažu tečnih deterdženata i omekšivača za pranje veša, ali i tečnosti za pranje suđa i gelova za tuširanje.

Prve stanice za dopunu su postavljene u novembru 2019. godine u prodavnicama u Češkoj. Funkcionišu po principu automata za vodu.

Tokom prethodne godine kompanija je, prema sopstvenim navodima, za potrebe pakovanja svojih artikala proizvela oko 770 hiljada tona ambalaže. Većinski udeo, oko 47 odsto, u tome je imala plastika. S obzirom na to da Henkel teži da do 2025. godine značajno neutrališe svoj negativan uticaj na životnu sredinu, jedan od načina na koji će doprineti svom cilju jeste i “cirkulisanje”/kruženje pakovanja.

Pored uvođenja ambalaže koju je moguće ponovo upotrebiti u svoj asortiman, proizvođač će svoj ugljenični otisak smanjiti i reciklažom svih onih pakovanja koji ne sadrže ostatke materije koja bi mogla da utiče na proces prerade.

Henkel će nastojati da učešće tzv. devičanske plastike, poreklom iz naftnih derivata, u svojim proizvodima smanji za 50 odsto. Alternativu će im predstavljati reciklirane sirovine i bioplastika. Kompanija će, povrh toga, podržati i inovacije i tehnologije pomoću kojih bi količina otpada odloženog u naše okruženje bila znatno umanjena.

Jelena Kozbašić

Po prvi put u istoriji putnici mogu da posete najdublju tačku okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthias Götzke)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Allert)

Nekada davno mnoga ljudska dostignuća koja su sada sastavni deo svakodnevnog života posmatrana su kao nemogućnosti ili pak ostvarivi ciljevi samo za odabrane. Osvajanje vrha sveta je za mnoge predstavljalo san, a do sada se više od 4.000 ljudi može pohvaliti da je zakoračilo na Mont Everest.

Međutim, upoznavanje okeana uvek je izgledalo znatno neumoljivije. Mračne dubine svetskih voda u mnogima su izazivale radoznalost, ali i bojazan zbog nepreglednosti, kao i brojnih poznatih i još uvek neotkrivenih bića koja u njima borave.

Međutim, stvari se menjaju, te je tako sada moguće otputovati do najdublje tačke planete. U saradnji svetske turističke kompanije “EIOS Expeditions” i privatne ronilačke kompanije “Caladan Oceanic”, razvijen je program koji sada može da omogući zainteresovanima učešće u ekspediciji na dnu Marijanskog rova, u zapadnom delu Tihog okeana.

Kako EIOS tvrdi, tek 7 odsto ljudi je posetilo ovo mesto.

EIOS i “Caladan Oceanic” sada pozivaju tri osobe da se pridruže ekspediciji Prsten vatre . Tokom osam dana njih troje imaće mogućnost da budu u podmornici koja će istraživati morske dubine do 14 sati svakog dana. Samo spuštanje na oko 11 km dubine traje 4 sata, dok je 4 sata predviđeno za istraživanje samog morskog dna.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joel Filipe)

Kako organizatori ističu, veći broj ljudi je bio na Mesecu nego na dnu okeana.

U ekspediciji koja je najavljena za juni ove godine koristiće se specijalno konstruisano vozilo za ovu namenu, jedino uz koje je moguće višestruku zaranjanje u najdublje delove okeana. S obzirom na to da je omogućena kompletna zaštita i maksimalna bezbednost, službena obuka za ovo putovanje nije potrebna.

Unutrašnjost podmornice opremljena je kamerama najbolje rezolucije, a pritom je sam prostor tih i komforan prilagođen odmoru putnika, koji se tu mogu opustiti, gledati film, ići u teretanu.

Ovo nije prvi projekat koji EIOS i “Caladan Oceanic” zajedno sprovode. Već su pomerali granice u istraživanjima u Tihom, Indijskom, Arktičkom i Atlantskom okeanu, te se i sada očekuje veliki korak unapred u upoznavanju nepreglednih dubina morskog sveta.

Jelena Cvetić

U odabiru proizvoda sve više pažnje posvećujemo zaštiti životne sredine i društvenoj odgovornosti

Foto: ALHem

Održivost pri kupovini postaje sve veći trend kako u svetu tako i kod nas, pogotovo u nabavci hrane zapakovane u jednokratnu plastiku kao i pri kupovini odevnih predmeta. Brigu o sopstvenom uticaju na životnu sredinu potrošači sve češće spominju.

Kvalitet proizvoda više nije dovoljan da bi našao put do potrošača. Kupci sve češće žele više od kvaliteta, i često traže brendove čiji su proizvodi u skladu sa njihovim ličnim vrednostima i razmišljanjima o zaštiti životne sredine i društvenoj odgovornosti. Logično je zar ne? Zašto bi finansijski podržavali brend koji se kosi sa našim vrednostima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Free To Use Sounds)

Sve češće se mogu videti kupci kako detaljno čitaju poleđinu etikete proizvoda, analizirajući listu sastojaka. Oni već unapred znaju da ne žele da na proizvodu vide neke od E oznaka, fruktozni sirup, dodate šećere ili u slučaju kozmetike su to obično parabeni, alkoholi, silikonske komponente i slično.

Kako kažu iz organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije – ALHem, zadovoljni su da vidimo informisane kupce koji donose dobre odluke pri kupovini! Ipak, ima jedan komadić koji nedostaje. Naime, proizvodi za koje nije obavezno deklarisanje sastojaka ostaju ispod radara potrošača. Zašto? Zato što prema propisima nije obavezno navođenje tih sastojaka, tako da i potrošači nisu svesni da u njima postoje „skriveni“ sastojci.

Zbog toga, ALHem želi da skrene pažnju na postojanje mobilne aplikacije Scan4Chem pomoću koje se skeniranjem bar-koda proizvoda može poslati poizvođaču zahtev za informaciju o prisustvu opasnih hemikalija u proizvodu. Svaki proizvođač je u zakonskoj obavezi da odgovori svakom kupcu na ovo pitanje.

Aplikacija Scan4Chem, koju je u Srbiji lansirao ALHem, omogućava potrošačima da vrlo jednostavno pošalju snabdevačima upit o tome da li proizvodi koje oni plasiraju na tržište sadrže opasne hemikalije.

Cilj aplikacije je da izvrši pritisak na proizvođače i da im ukaže da su potrošači svesni postojanja opasnih hemikalija u proizvodima, čak i kada se ne navode na deklaraciji. Na ovaj način, potrošači imaju šansu da dođu do informacije i prave informisane izbore pri kupovini. To će dalje dovesti do toga da i kompanije učine napore kako bi izbacile ove hemikalije iz svojih proizvoda.

Imajte na umu, potrošači su velika pokretačka snaga ka promeni tržišta u pravcu ponude boljih i zdravijih izbora proizvoda, kako za nas tako i za životnu sredinu čiji smo svi sastavni deo.

Foto: ALHem

ALHem vas pozivaju da koristite aplikaciju Scan4Chem i pošaljete što više zahteva za informacijama. Ovim ćete im pomoći da izgrade i bazu podataka koja će u budućnosti biti dostupna svim potrošačima!

Kako se bude punila baza sa podacima od proizvođača, korisnici će moći da odmah, po skeniranju proizvoda, saznaju da li on sadrži ove supstance ili ne. Zato je sada važno da što veći broj korisnika pošalje upite za različite proizvode i da traži od kompanija da na njihove upite odgovore

Aplikaciju možete preuzeti na Google Play Store i App store.

Mobilna aplikacija Scan4Chem je deo evropskog projekta koji realizuje „LIFE AskREACH“ konzorcijum 20 organizacija koje predvodi državna Agencija za životnu sredinu Nemačke (UBA) a u kom aktivno učestvuje i ALHem, lokalna organizacija koja okuplja hemičare i druge stručnjake koji imaju iskustva u upravljanju opasnim hemikalijama.

Supstance koje izazivaju zabrinutost (SVHC)

Na bezbednost proizvoda namenjenih za opštu upotrebu utiče i to da li oni sadrže tzv. supstance koje izazivaju zabrinutost (eng. substances of very high concern – SVHC). Ovakve supstance se mogu naći u različitim proizvodima koji su u svakodnevnoj upotrebi jer u većini slučajeva njihova upotreba u tim proizvodima još uvek nije zabranjena. SVHC su supstance koje mogu mogu biti kancerogene, mutagene ili toksične po reprodukciju, perzistentne (dugotrajne, sporo s razgrađuju u životnoj sredini), bioakumulativne (nakupljaju se u živim organizmima). U ovu grupu spadaju i supstance koje ometaju rad endokrinog sistema (tzv. endokrini disruptori).

Pravo potrošača na informaciju o sadržaju SVHC u proizvodima

Foto: ALHem

Zakon o hemikalijama sadrži odredbe kojim se potrošaču eksplicitno daje pravo na informaciju da li određeni proizvod sadrži supstance koje izazivaju zabrinutost! Zakon je najvećim delom usklađen je sa REACH Uredbom – propisom kojim se u Evropskoj uniji reguliše oblast upravljanja hemikalijama.

Prema odredbama člana 27. Zakona o hemikalijama, potrošač ima pravo na informaciju o prisustvu SVHC u proizvodu ukoliko je njihova koncentracija iznad 0,1 odsto, dok su proizvođači, uvoznici i distributeri dužni da informacije dovoljne za bezbednu upotrebu tog proizvoda, a najmanje ime te supstance dostave potrošaču na zahtev.

Potrošači imaju pravo da pitaju za sastav proizvoda kao što su: tekstil, odeća, obuća, elektronska oprema, sportska oprema, igračke, nameštaj, podne obloge, ambalaža za hranu i slično.

Izvor: Alternativa za bezbednije hemikalije – ALHem

Kako Elektromreža Srbije u vanrednim okolnostima osigurava nesmetan rad prenosnog sistema?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektromreža Srbije AD preduzela je sve predložene, propisane i neophodne mere kako bi se u okolnostima proglašenog vanrednog stanja osigurao siguran i nesmetan rad prenosnog sistema Republike Srbije, saopštilo je to preduzeće.

Zaposleni koji mogu da rade od kuće upućeni su na rad iz svojih domova, a oni koji su neophodni za funkcionisanje sistema dobili su jasna uputstva, smernice i radne zadatke kako bi se osiguralo da upravljanje prenosnim sistemom i održavanje više od 10.000 kilometara visokonaponskih dalekovoda u nadležnosti EMS AD, kao i sve planirane investicione aktivnosti, ni u jednom trenutku ne budu dovedeni u pitanje. Sve to izvedeno je u skladu sa merama Vlade Republike Srbije uz vođenje računa o očuvanju zdravlja i sigurnosti naših zaposlenih, posebno onih koji spadaju u ugroženu kategoriju.

“EMS AD je kompanija od strateškog značaja za Republiku Srbiju i njeni zaposleni su se i do sada uspešno nosili sa teškim i vanrednim situacijama, poput bombardovanja, poplava i ostalih prirodnih nepogoda. Na taj način, stekli smo dragoceno iskustvo da je najvažnije biti spreman i pripremljen za svaki scenario. Zato smo mi na vreme oformili krizne štabove, odredili prioritete, napravili rasporede i podelili radne zadatke. Nabavljena je trenutno neophodna količina dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme za ključne zaposlene i dodatno osigurana bezbednost Nacionalnog dispečerskog centra. Zato sa velikim uverenjem mogu da poručim građanima da će prenosni sistem dobro funkcionisati i u ovim okolnostima koje su teške i sa kakvima se skoro nismo susretali”, poručila je direktorka EMS AD Jelena Matejić.

Izvor: EMS

Počela podela PVC kanti domaćinstvima na Savskom vencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Akcija „PVC kante za individualna domaćinstva Savskog venca“ je realizovana u Ulici Teodora Drajzera, a domaćinstvima je prošle nedelje podeljeno 70 PVC kanti za odlaganje klasičnog komunalnog otpada i reciklabila. Akciju su ispratili predsednica opštine Savski venac Irena Vujović i direktor JKP „Gradska čistoća“ Marko Popadić i ujedno najavili da će narednih dana biti sprovedena i akcija zamene dotrajalih kontejnera na više lokacija na Savskom vencu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Irena Vujović je istakla da je ovo pilot projekat JKP „Gradska čistoća“ na Savskom vencu u cilju poboljšanja komunalne usluge za domaćinstva individualne izgradnje, kao i promene tehnologije sakupljanja i odnošenja otpada, koja se trenutno sprovodi putem klasičnih kontejnera postavljenih na ulicama. Ona je dodala da je ideja da individiualna domaćinstva, odnosno privatne kuće, pređu na upotrebu kanti za odlaganje otpada, ukoliko se svi građani slože da u njihovom naselju kontejnere zamene kante.

“Stanovnici iz Drajzerove ulice su bili jedinstveni i svi su prijavili svoja domaćinstva za učešće u zajedničkoj akciji Opštine i ‘Gradske čistoće’, tako da je ovo prvo naselje, odnosno kvart na Savskom vencu, u kojem je akcija uspešno sprovedena”, rekla je Irena Vujović.

Ona je naglasila da promena tehnologije odvoženja smeća putem PVC kanti utiče na smanjenje formiranja „divljih“ deponija, poboljšava organizaciju odnošenja smeća i omogućava sugrađanima sortiranje otpada, čime se, kako je navela, povećava količina otpada koji ide na dalji proces reciklaže, a što je od velikog značaja za očuvanje životne sredine.

Direktor „Gradske čistoće“ Marko Popadić je istakao da je Gradska opština Savski venac vrlo specifična po svojoj građevinskoj strukturi.

“Iako dominiraju stambene zgrade, Savski venac je strukturisan i individualnom izgradnjom. Za nas je to od velike važnosti zbog tehnologije odnošenja otpada putem PVC kanti, jer je ona najpogodnija upravo za naselja sa pretežno individualnom izgradnjom. Za oko 35 domaćinstava koja danas postaju vlasnici kanti važe samo dva pravila, a to je da jednom nedeljno ispred svojih kapija ostave sudove za odlaganje otpada kako bi ekipe „Čistoće“ mogle nesmetano da ih isprazne i naravno da selektuju otpad, komunalni u zelenu kantu, a reciklabilni u plavu”, rekao je Popadić i dodao da se nada da će se još više zainteresovanih sugrađana javiti za učešće u ovom projektu, jer, kako je naveo, da bi se promenila tehnologija odnošenja otpada neophodno je da se njome obuhvati celo naselje.

“Ne možemo imati dva različita sistema sakupljanja i odnošenja otpada. Zato kada se privatnim kućama podele PVC kante, ostavljamo period od oko mesec dana kako bi se sugrađani prilagodili novoj tehnologiji, a potom se kontejneri iz tog naselja u potpunosti uklanjaju sa javnih površina”, istakao je Popadić.

Akcija „PVC kante za individualna domaćinstva Savskog venca“ biće nastavljena i u narednom periodu, a građani mogu da se prijavljuju na broj 011/2061-800. Da bi tehnologija odnošenja otpada mogla da se promeni, potrebno je da celo naselje pređe na upotrebu PVC kanti, a ne samo pojedinačna domaćinstva.

Izvor: JKP “Gradska čistoća” Beograd

Koliko je dug period povraćaja investicije za ugradnju toplotne pumpe?

Foto-ilustracija: Pixabay

Visina investicije za ugradnju toplotne pumpe

Kontaktirali  smo  stručnjake  partnerske  kompanije  CEEFOR  (Centar  za  energetsku  efikasnost  i  održivi  razvoj)  s  pitanjem koliko bi nas koštalo da se pomoću toplotne pumpe grejemo i hladimo u kući ili stanu površine 60 m2. Objasnili su nam da bi u toj situaciji najpovoljniji izbor bila toplotna pumpa vazduh-voda,  a  voda-voda  i  zemlja-voda  su  prikladnije  za  veće objekte – privatne kuće.

Cena  preporučene  toplotne  pumpe  od  9  kW  kod  nas  iznosi okvirno 1.700 evra. Sa troškovima ugradnje toplotne pumpe, postavljanja podnog grejanja i uvođenja sistema za pripremu tople sanitarne vode i klimatizacije, ukupna investicija bi dostigla 7.000 evra. Toplotna  pumpa  koju  nam  je CEEFOR savetovao  bi,  prema  proračunima  inženjera,  na  svaki  utrošeni  kilovat  električne energije generisala 3,5 kW toplotne energije. Rok povraćaja uloženih sredstava zavisi od energetskog razreda domaćinstva, kao i načina na koji se prethodno grejalo.

Povraćaj investicije za ugradnju toplotne pumpe

Inženjeri kompanije  izračunali su vaše godišnje  izdatke  za  grejanje  u  toku  grejne  sezone  u  trajanju  od  180  dana,  ukoliko  živite  u  prosečno  izolovanom  domu  već  pomenute kvadrature. Od trenutnih troškova najviše zavisi koliko vam se isplati da ugradite toplotnu pumpu.

Efikasnost peći

Godišnja količina

Cena energenta

Godišnji trošak, €

Kotao, prirodni gas

0,90

1.080 m3

0,3 €/m3

324,03 €

Kotao, pelet

0,85

2,5 t

150 €/t

381,84 €

Kotao, propan butan gas

0,90

763,13 kg

1,39 €/kg

1.060,76 €

Toplotna pumpa

3,50

2.571,43 kWh

0,084 €/kWh

218,57 €

Grejanje na struju

9.000 kWh

0,084 €/kWh

756 €

Kada uzmemo u obzir trenutnu situaciju na tržištu, najbrži povraćaj investicije instalacije toplotne pumpe ostvariće  ona  domaćinstva  koja  se  greju  na  propan  butan  gas  i  struju.  Ona  će  za  osam,  odnosno  trinaest  godina,  da  budu  „u  plusu”.  Postoji  i  mogućnost  skraćivanja  perioda  otplate  investicije  ugradnje  toplotne  pumpe  kroz  programiranje  rada uređaja za vreme niže tarife – 0,04 €/kWh. U tom slučaju, ukupan iznos vaših računa u sezoni grejanja iznosiće 102,86 €. Period povraćaja biće skraćen na 7 godina, ukoliko se grejete na propan butan gas, odnosno na 11 godina, ukoliko se grejete na električnu energiju.

Ipak, s obzirom na to da i cene drugih energenata skaču, pitanje je trenutka kada će naša tabela u prilogu da „zastari” – a vaš period otplate uloženih sredstava, ako se grejete na pelet, na primer, da se drastično skrati.

Za više informacija o toplotnim pumpama po našem uzoru se obratite projektnom birou CEEFOR. Još od njegovog osnivanja 2010. godine, CEEFOR se ustoličio kao jedan od predvodnika zaokreta ka obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti, održivom razvoju i elektromobilnosti u regionu Balkana. Eksperti ove kompanije sa sedištem u Beogradu pružiće vam podršku u razvoju projekata i izradi tehničko-projektne dokumentacije. Njihov obiman portfolio vam garantuje vrhunsku uslugu i u industriji i u zgradarstvu.

Jelena Kozbašić

Ministarka za evropske integracije tražila od EU prenamenu IPA fondova za suzbijanje koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović uputila je zvanično pismo komesaru za susedsku politiku i pregovore o proširenju Oliveru Varheljiu sa molbom da EU omogući prenamenu neutrošenih sredstava iz IPA fondova u cilju preduzimanja mera za prevenciju i suzbijanje posledica epidemije koronavirusa u Srbiji.

Joksimović je u pismu naglasila da bi ova sredstva, koja bi u dogovoru sa Evropskom komisijom bila precizirana, bila namenjena pružanju podrške nacionalnim institucijama i organima angažovanim u borbi protiv širenja epidemije i efektivnog odgovora na njene posledice po građane i društvo Srbije.

U pismu su navedene osnovne mere i aktivnosti koje Srbija preduzima da spreči dalje širenje virusa, pruži adekvatnu negu svim zaraženim građanima, a naročito starijim licima, te da u što većoj meri sanira i suzbije dalje posledice epidemije.

Ona je ukazala na to da Vlada Srbije aktivno radi na korišćenju svih dostupnih finansijskih i drugih sredstava i kapaciteta.

Ministarka je navela da će evropske zemlje – članice, kandidati i potencijalni kandidati, samo zajedno i iskazujući istinsku evropsku solidarnost, moći da odgovore na ovaj globalni izazov.

Izvor: Vlada Srbije