Home Blog Page 757

Šabac prvi grad u Srbiji koji finansira nabavku vakcine protiv HPV virusa?

Foto-ilustracija: Unsplash (CDC)

Grad Šabac će finansirati nabavku vakcina protiv HPV virusa koji je povezan sa 99,7 odsto slučajeva raka grlića materice, a finansiranje iz gradskog budžeta trajaće sve dok sredstva ne budu obezbeđena iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), odlučili su juče jednoglasno odbornici u Skupštini grada Šapca.

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)

“Šabac je prvi grad i jedina lokalna samouprava koja je omogućila dostupnost primarne prevencije protiv HPV virusa u Srbiji, a možda i u svetu, jer je to pitanje koje inače reguliše država”, rekla je Marija Ratković, pomoćnica gradonačelnika, koja je predstavila odbornicima ovu inicijativu kojom se aktivno bavi već nekoliko godina.

Ovu ideju je ranije podržao i gradski Savet za zdravlje.

“Kada sam u Šapcu prvi put predstavila projekat koji bi se bavio objedinjenom edukacijom o prevenciji HPV uzrokovanih oboljenja, na Savetu za zdravlje, 3. decembra 2019. godine, po prvi put se pojavila ideja da mi, možda, možemo da učinimo presedan, i dok se ne stvore uslovi na nivou cele Srbije, učinimo u Šapcu primarnu prevenciju od HPV uzrokovanih oboljenja dostupnom za sve koji žele da zaštite svoju decu”, kazala je Marija Ratković.

Ona je objasnila da je HPV uzrokovani rak treći uzrok obolevanja i peti uzrok smrti kod žena u Srbiji. U Srbiji svakog dana jedna i po žena u reproduktivnoj fazi ostane bez materice i jedna i po žena umre od posledica ovog virusa.

Aktivna imunizacija protiv oboljenja izazvanih humanim papiloma virusima preporučuje se kod dece starije od devet godina, a prvenstveno kod devojčica šestih razreda osnovnih škola.

Ipak, očekuje se nastavak zakonske procedure u koju bi trebalo da bude uključen i Zavod za zdravlje Grada Šapca.

Izvor: Grad Šabac

Vetroturbina na moru u Španiji snabdeva strujom 5.000 domaćinstava

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Simpson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)

Zelena revolucija sve više hvata zalet. U Španiji je dizajnirana posebna vetroturbina, koja omogućava brže, efikasnije i jeftinije instaliranje u morskom okruženju, tvrde njeni tvorci – programeri i inženjeri.

Izgleda kao obična morska vetrenjača, ali nije, i proizvodi energiju za 5.000 domaćinstava u Las Palmasu na Kanarima. Nalazi se na samo pola sata brodom od glavne luke ostrva. Za njeno postavljanje bile su potrebne skoro četiri godine. Trenutno ima snagu od pet megavata.

Posebnom je čini način na koji je izgrađena i postavljena.

Betonska baza i kula izgrađeni su na obali. Platformu su zatim odvukli teretni brodovi. Konačno, postavljena je na dubinu od 30 metara. Temelj je napunjen morskom vodom. Delovi kule napravljeni su teleskopski.

„Ovaj prototip ima dva velika sistema. Jedan je donja platforma za temelje koja omogućava balast sistema na morskom dnu. Drugi je njegov sistem za automatsko podizanje. Omogućuje teleskopsko izvlačenje kule i turbina do krajnjeg položaja“, kaže inženjer Huan Manuel Sančez.

Prema proizvođačima, troškovi instalacije smanjeni su za 35 odsto u poređenju s troškovima uobičajene vetrenjače na moru, za koje se temelji, toranj, turbine i lopatice sastavljaju na krajnjoj lokaciji.

Istraživači kažu da su radovi na održavanju standardni. Ceo sistem zamišljen je tako da se lako poveća do daleko snažnijih turbina, do 12 megavata, koje će uskoro izaći na tržište.

Izvor: RTS

Objavljen predlog prvog Zakona o klimi u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (L.W.)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Gilmore)

Evropska komisija objavila je juče, 4. marta, predlog prvog evropskog zakona o klimi kojim bi se politički preuzeta obaveza o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine pretvorila u obavezu sa zakonskom snagom.

Zakon o klimi određuje pravac kretanja za sve politike Evropske unije i omogućava transparentnost i predvidljivost za javne organe, preduzeća i građane.

“Ovaj zakon o klimi postaviće kamen temeljac u Evropi kao lideru na globalnom nivou”, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

EU bi do 2050. godine trebalo bi da postigne „klimatski neutralnu” ekonomiju, što znači da bi emisija ugljen-dioksida i drugih gasova štetnih za klimu trebalo da bude jednaka nuli.

Da bi postigla taj cilj Evropska komisija je najavila da će posle sveobuhvatne procene rezultata 2030. godine predložiti novi cilj smanjenja emisije štetnih gasova i predložiti dopunu zakona o klimi.

Ovu tačku su kritikovali klimatski aktivisti, koji tvrde da odlaganje nadograđenog cilja 2030. godine šteti kredibilitetu EU u borbi protiv klimatskih promena.

Komisija je samo navela da će do septembra predstaviti “odgovorni” plan o tome kako da podigne svoj trenutni cilj 2030. smanjenja gasova sa efektom staklene bašte za 40 odsto sa nivoa iz 1990. na “najmanje 50 odsto i prema 55 odsto.”

Klimatska aktivistkinja, mlada Šveđanka Greta Tunberg je prisustvovala raspravi evropskih komesara o klimi i rekla je da odbacuje predloženi zakon jer mere predviđene Evropskim zelenim dogovorom daju svetu znatno manje od 50 odsto šansi da ograniči globalno zagrevanje na 1,5 stepeni.

Izvor: Zelena Srbija

Zašto je bitan svež vazduh u prostoru u kom provodimo vreme?

Foto: VELUX

Neki igraju igrice, umesto da trče napolju. Drugi provode previše vremena u zatvorenom. Treći rade u kancelarijama, pod veštačkim svetlom. Da, sve mi pripadamo tzv. “indoor” generacija.

Koliko je zdrav vazduh u prostorijama u kojima provodimo vreme i šta možemo da uradimo povodom toga?

Foto: VELUX

Znajte da boravak u zatvorenom prostoru ima veliki uticaj na naše zdravlje, kako se osećamo, kako spavamo, ponašamo se, ali i da li imamo motivaciju za učenje i posao. Zanimljivo, zar ne?

“Svež vazduh” nije samo fraza. Loš vazduh uzrokuje sve vrste negativnih posledica u prostoru, kao na primer: vlagu u vazduhu, pojavu plesni, visoku koncentraciju ugljen-dioksida i prašinu. Bez obzira na to koliko vremena provodite unutra, vazduh koji udišete, treba da bude čist i svež sve vreme.

Nekada je čak i potkrovlje bilo prašnjavo, mračno i ponekad sablasno mesto, ali danas je totalna suprotnost – potkrovlja su svetli, otvoreni i romantični prostori za život. Da, čak i to možemo da kažemo – potkrovlje je skriveni dragulj kuće!

Foto: VELUX

Međutim, poznata nam je situacija da se baš u potkrovljima, zbog problema sa starim krovnim prozorima, javlja problem sa kondenzacijom.

Ukoliko ste kod kuće i želite da provetrite sobu, to je lako. Pitanje je šta raditi kada duže vreme niste u stanu. U skladu sa potrebama novijih generacija, koje odrastaju uz naprednu tehnologiju, inovacije i tehnološka dostignuća su znatno uticala na promenu životnih navika i prostora u kom živimo.

Da li ste razmišljali da na primer električno upravljanje krovnim prozorima može unaprediti vaš komfor, čak i kada zaboravite da zatvorite prozor?

Otkrivamo tajnu – VELUX ACTIVE with NETATMO.

VELUX ACTIVE with NETATMO omogućava automatsko otvaranje VELUX prozora u slučaju zasićenja vazduha vodenom parom u kupatilima, visokom temperaturom i povišenim procentom ugljen-dioksida u dnevnim sobama, kao i mirisima koji se stvaraju prilikom kuvanja.

Foto: VELUX

VELUX ACTIVE kao pametan sistem prati nivo vlažnosti vazduha, ugljen-dioksida, optimalnu temperaturu i sam reguliše protok svežeg vazduha. Tako su prostorije uvek ispunjene svežim vazduhom i samim tim zdravije za duži boravak.

Aplikaciju VELUX ACTIVE možete da koristite kako biste upravljali električnim krovnim prozorima, spoljašnjim i unutrašnjim roletnama VELUX INTEGRA® sa bilo kog mesta pomoću pametnog telefona.

VELUX ACTIVE vama i vašoj porodici automatski pruža zdraviju unutrašnju klimu. Radi bez instaliranja i konfigurisanja. Reguliše unutrašnju klimu pomoću pametnih senzora, a tačnost se postepeno povećava, jer sistem uči da razume unutrašnju klimu doma.

Ukoliko vam je potrebno više informacija o ovom VELUX proizvodu, kontaktirajte VELUX ili zakažite besplatne konsultacije.

Izvor: VELUX

U Kruševcu je postavljen brojač za bicikliste

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Alexander)
Foto: Grad Kruševac

U okviru projekta “Održiva urbana mobilnost u gradovima i opštinama Srbije”, koji se finansira iz sredstava Otvorenog regionalnog fonda za energetsku efikasnost nemačke razvojne pomoći GIZ ORF EE, a sprovodi SKGO, u Aerodromskoj ulici postavljen je brojač za bicikliste.

Brojač u svakom trenutku na ekranu prikazuje koliko je biciklista prošlo tog dana biciklističkom trakom u oba smera, kao i ove godine, otkako je istaliran brojač.

U okviru ovog projekta u ranijem periodu su postavljene mape sa izvodima iz redova vožnje na nadstrešicama na autobuskim stajalištima, obeležena je biciklistička traka u Aerodromskoj ulici i pružena podrška za organizovanje Evropske nedelje mobilnosti u 2019. godini.

Izvor: Grad Kruševac

Besplatno korišćenje prvog javnog punjača za elektromobile u Sarajevu zahvaljujući Poršeu

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

U saradnji sa kompanijom Hager i Opštinom Stari Grad, generalni zastupnik automobila Porše u Bosni i Hercegovini “Porše BH” je obezbedio prvu stanicu za punjenje električnih vozila za građane i posetioce Sarajeva.

Punjač je pušten u rad tokom otvaranja modernog multifunkcionalnog trga i javne podzemne garaže u Ulici Avdage Šahinagića, prekoputa Gradske većnice, preneli su tamošnji mediji.

Prema tvrdnjama direktora preduzeća “Porše BH” Senada Olovčića, u narednih pet godina korišćenje punjača će vozačima elektromobila biti potpuno besplatno. “S ponosom smo građanima Bosne i Hercegovine, povodom Dana nezavisnosti, poklonili električni punjač. Želimo da naglasimo da se radi o prvoj javnoj punjačkoj stanici koja će na raspolaganju biti svim stanovnicima naše domovine, ali i turistima koji je obilaze”, izjavio je on.

Kao kompanija s fokusom na društveno odgovorno poslovanje, “Porsche BH” je posvećena i zaštiti životne sredine pa u narednom periodu planiraju da sprovedu još sličnih akcija.

U Bosni i Hercegovini je trenutno registrovano nešto više od 30 automobila na električni pogon. Neki od preduslova za razvoj elektromobilnosti su i širenje mreže elektropunjača i državni podsticaji za nabavku električnih vozila koji se uskoro očekuju i u ovoj susednoj zemlji.

Upravo se elektrifikacija vozne flote nalazi među ključnim sredstvima za smanjenje zagađenja vazduha – problema koji je u poslednjih nekoliko meseci prilično aktuelan na Balkanu.

Jelena Kozbašić

Produžen krajnji rok za prijave za investiciju do 5 miliona evra

Foto: InnoEnergy
Foto: InnoEnergy

Krajnji rok za prijavu startapova, skejlapova i malih i srednjih preduzeća iz oblasti obnovljive energije, pametnih gradova, mobilnosti i čistih tehnologija na ovogodišnji PowerUp! Izazov, koji predstavlja jedinstvenu priliku da osvoje investiciju vrednosti do pet miliona evra, produžen je do 10. marta zbog velikog interesovanja potencijalnih učesnika.

Ovaj program, u organizaciji EIT InnoEnergy, evropskog akceleratora iz oblasti čiste energije, koji pomaže inovativnim preduzećima na svim nivoima razvoja, da napreduju, a ove godine je podržan od strane svetskog mega brenda Amazon Web Services. Za odabrane učesnike, Amazon je obezbedio nagradu u vrednosti od 100.000 evra u kreditu za AWS Activate program, poznat po pružanju logističke i infrastrukturne podrške startapovima za rast i izlazak na tržište.

Pobednik lokalnog finala za Srbiju takmičiće se sa finalistima iz drugih zemalja na velikom finalu tokom Impact’20, najvećeg ekonomskog događaja u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Najbolji startapovi će osvojiti novčane nagrade od 50.000, 10.000 i 3.000 evra, ali će svi finalisti dobiti priliku da svoje ideje i proizvode predstave pred brojnim investitorima i međunarodnim kompanijama.

Foto: InnoEnergy

Prošle godine novosadski startap SmartCat, sa svojim softverom za optimizaciju potrošnje električne energije Optimus Power, pobedio je na lokalnom PowerUp! takmičenju u Srbiji i na velikom finalu imao zapažen nastup pred brojnim investitorima.

“Odlazak u Krakov na veliko finale PowerUp! nam je puno značilo jer smo imali priliku da upoznamo brojne predstavnike kompanija i investicionih fondova, ostvarujući kontakte u industriji koji nam zaista mogu pomoći u budućem razvoju proizvoda i izlasku na međunarodno tržište,” izjavila je Sanja Hajduković iz startapa SmartCat.

Tokom poslednjih pet godina PowerUp! programa, oko 200 kompanija je dobilo podršku, od kojih 121 već prodaje svoja rešenja na tržištu, a osim toga primili su i 117 miliona evra eksternih investicija zahvaljujući razgranatoj poslovnoj mreži InnoEnergy. Od navedenog broja, čak 42 startapa ima prijavljene patente, a njihovo prosečno vreme za izlazak na tržište je samo 16 meseci.

Foto: InnoEnergy

Svi startapovi, skejlapovi, kao i mala i srednja preduzeća, koja se uspešno prijave na PowerUp! Izazov, imaće pomoć profesionalaca iz InnoEnergy u razvoju svojih ideja i širenju na međunarodna tržišta, a odabrane kompanije će dobiti priliku da dobiju investiciju vrednosti do pet miliona evra.

Da biste aplicirali na PowerUp! Izazov potrebno je da vašu prijavu popunite i pošaljete do 10. marta 2020. putem InnoEnergy sajta.

Izvor: New Media Team

Gradski prevoz u Luksemburgu je sada besplatan

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakub Dziubak)

Luksemburg je ovog marta pokrenuo značajnu promenu u javnom gradskom prevozu. Naime, kako je još pre više od godinu dana najavljeno, prevoz u ovoj maloj evropskoj zemlji je postao besplatan.

Foto-ilustracija: Pixabay

Primarni cilj je smanjenje gužve u saobraćaju i time i emisije štetnih gasova. Luksemburg je vodeći u Evropi po stopi vlasništva automobila, sa čak 670 automobila na 1000 ljudi, koliko je procenjeno u 2017. godini. Prema procenama Evropske unije, svaki vozač provede godišnje oko 30 sati “zaglavljen” u saobraćajnom špicu. Mnogi vozači su se žalili kako često čekaju i do 45 minuta da se “probiju” kroz gužve na ulicama.

Građani će na ovaj način uštedeti po 440 evra godišnje, koliko je iznosila karta za gradski prevoz. Ipak, vožnja prvom klasom se još uvek naplaćuje, i iznosi oko 660 evra na godišnjem nivou.

Luksemburg planira da uloži oko 3,9 milijardi evra u železnice.

Nakon što je francuski grad Dunkirk vožnju gradskim autobusima učionio besplatnim, vožnja je porasla za 65 odsto tokom radne nedelje i 125 odsto vikendom.

Estonci su još pre dve godine odlukom o uspostavljanju besplatne usluge javnog gradskog prevoza i profitirali i umnogome smanjili zagađenje životne sredine.

Foto-ilustracija: Pixabay

I širom Sjedinjenih Američkih Država preduzimaju se slične mere u gradovima, kako bi se rasteretio gradski saobraćaj. Na to dodato utiče klimatska kriza i pokušaji da se stane na put zagađenju.

U Misuriju je od prošle godine besplatan prevoz. Pojedini sportski timovi u Americi nude besplatan javni prevoz za dolaske na utakmice, a autobuski prevoz u Vašingtonu je od početka ove godine takođe besplatan.

Otakada je Kovalis u državi Oregon učionio gradski autobuski sistem besplatnim, broj putnika se povećao za 38 odsto.

Jelena Cvetić

 

Počinje zamena dotrajalih i oštećenih kontejnera u Beogradu

Foto: JKP "Gradska čistoća"
Foto: JKP “Gradska čistoća”

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća” u koordinaciji sa beogradskim opštinama, otpočelo je akciju zamene oko hiljadu dotajalih i oštećenih kontejnera postavljenih na beogradskim ulicama.

JKP „Gradska čistoća“ planira da u naredna tri meseca, sa ulica svih deset beogradskih opština, koje su u nadležnosti preduzeća, povuče nadzemne kontejnere koji su u najlošijem stanju i zameni ih potpuno novim kontejnerima.

Akcija je počela ove nedelje zamenom 110 starih kontejnera na ulicama GO Rakovica u naseljima Petlovo brdo, Stara Rakovica i Miljakovac 2, a po završetku nastaviće se i na preostalih devet beogradskih opština.

Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća“, kaže da je zamena kontejnera povremeno neophodna.

Foto: JKP “Gradska čistoća”

“Dosta starih kontejnera dotraje, na nekima nedostaju poklopci, na nekima točkići, dok su neki u potpunosti uništeni, jer tokom grejne sezone, često budu žrtve nesmotrenog odlaganja žara i pepela. Zamenom kontejnera poboljšavamo ne samo izgled grada, već i kvalitet komunalne usluge, ali i olakšavamo posao našim komunalnim radnicima, jer poklopci onemogućavaju rasipanje otpada pored kontejnera, dok točkići olakšavaju njihovo pomeranje”, ističe Popadić.

„Čistoća” podseća sugrađane da sudovi za odlaganje otpada nisu samo inventar Grada Beograda i JKP „Gradska čistoća”, već da pripadaju i svim Beograđanima, te apeluje na građane da pravilnim korišćenjem pomognu da ih očuvamo kako bi što duže bili u upotrebi.

Izvor: JKP “Gradska čistoća”

Uzgoj svinja doprinosi zagađenju nitratom

Foto-ilustracija: Unsplash (Christina Warner)

Evropska komisija 2017. godine tužila je Nemačku zbog prekomernog nivoa nitrata u podzemnim vodama, a nova je studija nemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) otkrila da je to povećanje povezano s poljoprivredom, odnosno tovom životinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Debrunner)

Nivo nitrata niži su u šumskim i livadskim područjima, a značajno veće vrednosti zabeležene su na poljoprivrednim područjima u kojima je prosek nivoa ovih hemijskih jedinjenja oko 28 odsto, u odnosu na nacionalni prosek od samo 18 odsto. U nekim područjima rezultati istraživanja su bili zastrašujući jer je koncentracija zagađenja premašila do sedam puta dozvoljenu maksimalnu vrednost koja iznosi 50 mg/l.

U Nemačkoj se rasprava o ovoj činjenici sve više zahuktava jer poljoprivrednici smatraju kako vlada šalje vrednosti samo iz svog sektora. Pored toga, kako piše “Euractiv”, imaju saznanja kako se neke članice Evropske unije ne pridržavaju pravila i prijavljuju niže nivoe nitrata izmerene u šumama.

Prema istraživanju DIW-a oko 50 odsto azotnih jedinjenja koji se nalaze u tlu pripisuju se ovome sektoru. Osim toga, lokalni uslovi poput brzine protoka vode i svojstva zemljišta takođe uzrokuju povećan nivo nitrata na određenim mestima.

Najviša koncentracija ovoga jedinjenja pokazala se u saveznim državama koje tove svinje. Đubrivo koje se koristi u uzgoju žitarica za ishranu svinja, pretvara se u tlu u nitrat koji se zatim nakuplja u podzemnim i površinskim vodama. Prema nalazima istraživača, veća gustoća jedinjenja pokazala se kod veće populacije svinja, dok je u ostalim sektorima stočarstva koncentracija bila na normalnom nivou.

Iako je Nemačka značajno pooštrila propise o đubrenju, obnavljanje podzemnih voda odvija se jako sporo, a analize koje se sprovode konstatno stagniraju. Kako bi sprečili moguće novčane kazne, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine posednjih meseci radilo je na izmeni uredbe o đubrenju, koju su zatim predali Evropskoj komisiji. Ako je ona potvrdi, nova stroža pravila na snagu bi mogla stupiti već početkom leta. Nakon toga će biti odlučeno hoće li postupak obustaviti ili ne.

U poslednjih nekoliko godina ostale države članice su uspešno smanjile višak nitrata. Danska je, na primer, smanjila višak azota za 37 odsto između 1980. i 2007. nakon što je uvela stroža pravila i uvela takozvani registar žubriva. I u Holandiji je potražnja za azotnim đubrivima pala za približno polovinu između 1990. i 2012. godine, kada je uvedena gornja granica đubrenja.

“U svakom slučaju, smanjenje nitrata nije se dogodilo preko noći i drugim zemljama trebalo je 20 do 30 godina”, zaključuje Greta Sunderman, jedna od autorki studije DIW-a.

Izvor: Agroklub.rs

Novim zakonima i tehnologijama Srbija teži ugljeničnoj neutralnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Nedžad Crnovršanin)

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je da je naša zemlja na putu da se uključi u evropski proces stvaranja zelenog kontinenta, sa opredeljenjem za cirkularnu ekonomiju kao osnovnim sredstvom za brži razvoj zasnovan na principima zaštite životne sredine.

Foto: Vlada Republike Srbije

Trivan je sinoć, na panelu „Klimatske promene: lokalni izazov – uloga cirkularne ekonomijeˮ, održanom u okviru Kopaonik biznis foruma 2020, rekao da privatna inicijativa i razvijena industrija koja primenjuje standarde zaštite životne sredine predstavljaju preduslov postizanja razvoja koji donosi sveukupnu dobrobit i Srbiji i regionu.

On je ukazao na to da cirkularna ekonomija, uz privatnu inicijativu i primenu novih tehnologija, ima značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promena i ublažavanju njihovih posledica.

Prema njegovim rečima, ona je prvi korak ne samo ka zelenoj ekonomiji, boljoj životnoj sredini, već i biznisu sa obezbeđenih 30.000 novih radnih mesta.

Ministar je upozorio na to da živimo u vremenu klimatske krize koja svet suočava sa promenama koje dovode u pitanje opstanak čovečanstva, a posledice oseća i Srbija, koja je samo usled pojave suša i poplava pretrpela više od 6,5 milijardi evra štete.

Evropski zeleni dogovor, kako je objasnio, primer je iz okruženja kojim putem bi trebalo ići, ali nećemo postići istinski napredak u borbi protiv klimatskih promena ukoliko ne promenimo svoje razmišljanje i ponašanje.

Prema njegovoj oceni, u proteklom jednogodišnjem periodu može se uočiti napredak Srbije u oblasti zaštite životne sredine, koja je postala tema čitave Vlade i jedno od značajnih opštedruštvenih pitanja.

U skladu sa tim, kako je predočio, završen je Nacrt zakona o klimatskim promenama i predat je Vladi na usvajanje, a u pitanju je krovni zakon koji će sve razvojne sektorske politike zasnivati na principima zaštite životne sredine.

Nema ugljenično neutralne Evrope bez takvog Balkana. To zahteva promenu navika i angažovanje svih – od građana i institucija, do Vlade, uključujući privredu, naglasio je ministar.

On je ukazao na to da je Ministarstvo izradilo i Strategiju niskougljeničnog razvoja, Nacrt strategije upravljanja otpadom i Nacrt izmena i dopuna Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, a realizuju se i brojni drugi projekti, uz međunarodnu podršku i u saradnji sa organizacijama i institucijama.

Trivan je podsetio na to da je završeno deset regionalnih deponija, dok još 17 idu u pogon.

Zahvaljujući uvećanju budžeta za životnu sredinu od 27 odsto, podržan je rad reciklažne industrije, a u prečišćavanje otpadnih voda uloženo je na stotine miliona dinara za projektno-tehničku dokumentaciju i projekte koji će lokalnim zajednicama doneti čiste vodotokove, naveo je ministar.

Naši ciljevi su, kako je precizirao, novi materijali, nova industrija, inovativne tehnologije u oblasti zaštite životne sredine, gde su najveći poslovi i najveće investicije.

Takođe, neophodno je da preduzeća rekonstruišu postojeće tehnološke procese, rekao je on i najavio čvršću kontrolu svih entiteta koji zagađuju životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Ministar je dodao da je za bolju životnu sredinu od posebnog značaja sistem finansiranja, kojim bi u budućnosti trebalo obezbediti da se sredstva prikupljena od ekoloških taksi usmeravaju u budžete lokalnih samouprava i državnih organa namenjenih zaštiti životne sredine.

Trivan je, govoreći o predloženom depozitnom sistemu u okviru izmena i dopuna Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, istakao da je on na razmatranju kod svih zainteresovanih strana, i da će se odabrati onaj model za koji se proceni da je najkorisniji i najefikasniji.

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici izložio je ciljeve EU u različitim oblastima kako bi Evropa do 2050. godine postala prvi kontinent bez emisije ugljen-dioksida.

On je rekao da Evropska unija želi da proširi Zeleni dogovor i na Zapadni Balkan, ističući da je Srbija deo ambicija EU da Evropu transformiše u ugljenično neutralni kontinent.

Fabrici je pozvao srpske privrednike da se ugledaju na Evropu, prepoznaju izuzetne prilike koje pruža uključivanje u veliko evropsko tržište koje postaje sve zelenije, kao i da iskoriste sve mogućnosti koje donose najnovije tehnologije zemalja članica EU.

U radu panela učestvovali su i generalni direktor preduzeća „Sekopak“ Violeta Kokir Belanović, ekonomista Evropske investicione banke Hiki Pol, menadžerka za održivost i regulatorne poslove za Centralnu i Istočnu Evropu „Ball Packaging Europe“ Jelena Kiš i izvršni direktor JP „Vojvodinašume“ Roland Kokai.

Na marginama Kopaonik biznis foruma, ministar se sastao sa šefom Delegacije EU u Srbiji Semom Fabricijem, ambasadorima Italije, Austrije, Nemačke, Belgije, Švedske, Holandije i Velike Britanije, kao i sa predstavnicima međunarodnih finansijskih organizacija i brojnih kompanija.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Limenka po limenka nagrada!

Photo: Solagro

Sve dobre ideje imaju nešto zajedničko – uvek se čini da je izuzetno logično i jednostavno rešenje u kom je takva ideja našla svoju primenu. To važi i za pronalazak domaćeg startapa „Solagro”. Oni su napravili presu koja dodeljuje poene kad god je „nahranite” limenkom.

Foto: Solagro

Sama presa nije nov izum. Ipak, u izvedbi „Solagra” ona je bitno drugačija. Upakovana je tako da motiviše korisnike da recikliraju, a kompanije koje brinu o društvenoj odgovornosti da je postave u svojim poslovnim prostorijama.

Marko Kaličanin i Nemanja Janić, osnivački dvojac ovog višečlanog tima inovatora, došli su na ideju o vrednovanju svake limenke koju korisnici recikliraju nakon iskustva sa prvim mehaničkim presama koje su napravili i postavili na festivalima. Nemanja, izvršni direktor „Solagra”, kaže da ljudi veoma pozitivno reaguju na inače pomalo sterilan proces reciklaže ukoliko su za to nagrađeni.

„Reciklaža je uobičajeno dosadan i odbojan postupak u koji smo uveli element igre kako bi korisnicima bila zanimljiva i inspirativna. Iz iskustva znamo da sistem nagrađivanja formira naviku odvajanja i recikliranja ambalaže koja se nastavlja i u situacijama kada takvog ’podsticaja’ više nema.”

Kakvim nagradama mogu da se nadaju oni koji marljivo ubacuju limenke u Solagro presu, pitali smo Nemanju, a on nam je skrenuo pažnju na to da su nagrade raznovrsne ali da prevashodno zavise od strukture posetilaca i tipa događaja na kom se presa postavlja.

„Najatraktivnije nagrade su, po pravilu, dostupne na najposećenijim muzičkim festivalima. Samo ugovaranje nagrada vode organizatori festivala, u dogovoru sa nama, dok postavku digitalne platforme i reciklažnog sistema vrši naš startap. Najtraženija nagrada ove godine svakako je bio električni bicikl koji smo delili na Manifest festivalu. Ipak, izdvojio bih i let balonom, helikopterom, avionom, kao i večere u restoranima, karte za pozorište, vikende za dve osobe po turističkim destinacijama Srbije. To nije sve. Posetioci su uživali i u sladoledu, napicima, a dobijali su i knjige, igračke i drugo.”

Osim Nemanje i Marka, koji je zadužen za istraživanje i razvoj, u timu su i programeri Miloš i Aleksandar, elektroničar Igor i Tamara, koja se bavi upravljanjem projektima. Prva postava „Solagra” (u ono vreme to je bilo studentsko udruženje) brojala je 6 članova, studenata završnih godina Poljoprivrednog fakulteta i volontera JKP „Gradske pijace” u Beogradu. Danas su oni doktori nauka, vrsni inženjeri za navodnjavanje u Izraelu, bankari u Ekvadoru, vrhuski tehnolozi za žestoka pića, dok su Nemanja i Marko krenuli putem stvaranja Solagra prateći svoju viziju.

Kad je reč o podeli uloga u timu, prema Nemanjinim rečima, to je bilo vrlo lako uraditi. „Marko, iako nije mašinski inženjer, ima izraženi talenat za projektovanje uređaja. Više od 200 do sada napravljenih uređaja dizajnirao je i projektovao upravo on. Sa druge strane, ja sam taj koji vodi prodonaju, ugovara poslove, neguje odnose sa klijentima i prezentuje rešenja na takmičenjima. Zajedno se veoma dobro dopunjujemo, a preostali deo sadašnjeg tima se samo na to prirodno nadovezao.”

Pre više od godinu dana njihov izum za reciklažu limenki našao se u izboru 15 najboljih startapova na takmičenju PowerUp! od ukupno 300 prijavljenih inovacija iz čitave Evrope. Na ovo evropsko finale PowerUp!-a u Pragu došli su kao pobednici nacionalnog takmičenja, održanog u maju 2018. godine u organizaciji Startita. Samo finale i predstavljanje u Pragu najviše je doprinelo u stvaranju dobrih kontakata i spoznaji zahteva zapadnoevropskog tržišta kada su u pitanju inovacije iz oblasti zaštite životne sredine kako bi pametne prese mogli lakše da pozicioniraju i plasiraju na pomenuta tržišta.

Nakon finala ovog takmičenja u Pragu, pojavili su se u finalu još jednog prestižnog takmičenja u Frankfurtu pod nazivom “Clim@ competition”, gde su odabrani među 12 finalista iz čitavog sveta. Ove godine, zahvaljujući upravo tom takmičenju, dobili su podršku fonda “Green for Growth” (organizatora takmičenja Clim@ competition) za realizaciju kampanje “Smart Recycling” u 2019. godini. Takođe, početkom 2018. godine dobili su grant Inovacionog fonda Republike Srbije kroz program Ranog razvoja za dalje usavršavanje svog sistema. U julu 2018. godine bili su jedan od svega nekoliko srpskih startapova koji su imali priliku da se predstave u Londonu na samitu o Zapadnom Balkanu.

Foto: Solagro

Danas se prese Solargro koriste u 9 zemalja u Evropi. Stanovnici Belgije, Španije, Irske, Grčke, Rumunije, Austrije, Crne Gore, Slovenije i Hrvatske ubacuju limenke u prese našeg inovativnog tima, odakle one idu direktno u reciklažu kako bi za 60 dana ponovo bile spremne da se vrate na rafove. Uskoro će prva pametna presa krenuti ka Africi. Najrobi, kenijska prestonica, dobiće svoju Solagro presu, potvrđuje nam Nemanja i dodaje da se za sada njihov patent za reciklažu limenki u našoj zemlji najviši koristi na festivalima i drugim masovnim događajima.

“Startap ’Solagro’ je od samog početka imao strateškog partnera u fondaciji “Recan” koja je pomagla da naše inovacije ugledaju svetlo dana, a kasnije i praktičnu primenu na mnogobrojnim festivalima u zemlji i inostranstvu. Ipak, naš idealni kupac bi bila velika kompanija koja se bavi proizvodnjom ambalaže (kao što je Ball Packaging) kao i sve veće punionice kao što su Coca-Cola, Heineken, Molson Coors i drugi”, kaže Nemanja navodeći da im je cilj da sa jednom od navedenih velikih kompanija naprave strateško partnerstvo. „To smo i uspeli sa firmom “Ball Packaging”, najvećim proizvođačem limenki na svetu.”

Poznato je da se aluminijumske limenke mogu reciklirati neograničen broj puta, a da pritom ne izgube na kvalitetu. Pražnjenje prese vrše najčešće nacionalni operateri poput Sekopaka ili organizacije „Svaka limenka se računa” dok prihod od recikliranog materijala ide vlasniku prese, a najčešće udruženju „Živimo zajedno”.

Čitav razvojni put startap kompanije „Solagro” obeležen je raznim inovacijama. Nemanja kaže da su sarađivali sa JKP „Gradske pijace” pa su tako na jednoj od njihovih lokacija postavili biodigestor za organski otpad. „Od tada su se izumi samo nizali. Među njima su solarna sušara za voće, povrće i lekovito billje, solarna rerna za kuvanje u prirodi bez dima i vatre, zatim solarni sistemi za navodnjavanje i sada aktuelne pametne prese i drugi pametni uređaji za prikupljanje ambalažnog otpada”. Iako nisu svim patentima uspeli podjednako da se posvete, jasno je da ne oskudevaju u zamislima i inovacijama koje mogu da doprinesu borbi za očuvanje životne sredine u kojoj svi živimo.

Nadamo se da ćemo njihove mobilne prese atraktivnog izgleda viđati sve češće po gradskim trgovima, na raznim manifestacijama i drugim mestima na kojima se okuplja veći broj ljudi. Naravno, dok čekamo da nas ovaj kreativan tim iznenadi još nekim pronalaskom koji će nam omogućiti i olakšati reciklažu ambalažnog otpada.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Emisija ugljen-dioksida u Britaniji je na nivou iz 1888. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (David Dibert)

Emisija ugljen-dioksida u Velikoj Britaniji opala je 2019. godine za 2,9 odsto, što znači da je tokom protekle decenije emisija ukupno smanjena za 28 odsto, dok je britanska ekonomija porasla za petinu, prema najnovijim podacima objavljenim 3. marta.

Pad emisije od sagorevanja uglja čini tri petine ukupnog smanjenja emisije ugljen-dioksida za 10 godina, od gasa jednu trećinu, a ostatak od nafte, pokazuje istraživanje sajta za klimatske analize i vesti “Karbon Brif”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bryan Walker)

Ukupna emisija ugljen-dioksida u Velikoj Britaniji sada je na nivou iz 1888. godine, ne uzimajući u obzir godine kada su bili generalni štrajkovi.

Smanjenju emisija najviše su doprinela poboljšanja u energetskom intenzitetu, odnosno količini energije potrebnoj za proizvodnju svake jedinice bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Generalno govoreći, ovo pokazuje da je Velika Britanija postala mnogo energetski efikasnija“, navodi se na sajtu “Karbon Brif”.

Za to je zaslužno i prebacivanje na čistija goriva, pre svega obnovljive izvore energije.

“Zajedno, ovi efekti su više nego neutralisali uticaj rastuće populacije i BDP-a”, navodi se u izveštaju.

Zamenik urednika portala Simon Evans izjavio je da je uspeh Velike Britanije u smanjenju emisija u velikoj meri ostvaren u energetskom sektoru.

“Kombinacija pada potražnje, uvođenje poreza na ugljenik, zastarevanje postrojenja koja koriste ugalj, propisi EU o zagađenju i podrška obnovljivim izvorima energije izgurala je ugalj iz sistema”, naveo je Evans.

Domaća potražnja za gasom je takođe pala tokom protekle decenije, zahvaljujući poboljšanjima u energetskoj efikasnosti.

Evans ipak upozorava da ne treba prenaglašavati britanski napredak, koji je bio veoma ograničen kada su u pitanju emisije štetnih gasova iz kuća, saobraćaja ili poljoprivrede.

Što se tiče Evrope, emisije u energetskom sektoru s takode smanjene, uglavnom zahvaljujući manjoj proizvodnji uglja.

Za polovinu tog pada zaslužni su solarna i energija vetra, a za drugu polovinu prelazak za uglja na gas, pokazuju podaci organizacije “Agora Energiewende” i “Sandbag”.

Izvor: Euractiv.rs

Edukacija Zagreba o upravljanju otpadom – Stavi pravu stvar na pravo mesto!

Foto: Grad Zagreb

Kako piše Ekovjesnik, aktivnosti u sklopu projekta “Stavi pravu stvar na pravo mesto!” imaju za cilj da edukuju stanovnike Zagreba o važnosti odvajanja otpada, kao i da im podstaknu razvoj svesti o važnosti njihovog doprinosa u održivom sistemu upravljanja otpadom.

Foto: Grad Zagreb

Projekat je prijavljen i odobren za sufinansiranje u sklopu Poziva na dostavu projektnih predloga „Sprovođenje Programa edukativno-informativnih aktivnosti o održivom upravljanju otpadom“, Ministarstva zaštite okoline i energetike, prihvatljivog u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Ukupna vrednost projekta iznosi 4,9 miliona kuna, od čega se 3,6 miliona kuna sufinansira bespovratnim sredstvima Evropske unije, dok ostatak sredstava osigurava Grad Zagreb kao nosilac projekta. Projekat se provodi u razdoblju od 14. februara 2019. do 7. avgusta 2020. godine.

Kako navode u zagrebačkoj gradskoj upravi, projekat je osmišljen kako bi se građanke i građani grada Zagreba informisali i edukovali o načinima i važnosti odvojenog sakupljanja otpada i kako bi bili podstaknuti na veći privatni angažman u tom procesu. Takođe, Grad Zagreb bi sprovođenjem ovog projekta treba da postane predvodnik u odvojenom sakupljanju otpada i na taj način približi Hrvatsku ostvarenju kompletnog sistema upravljanja otpadom, na isti način na koji se otpadom upravlja u ostalim zemljama Evropske unije. Ciljne grupe projekta su svi građani Grada Zagreba, deca, mladi, udruženja, preduzetnici, mediji, turisti, zaposleni u gradskim upravnim telima i  Zagrebačkom holdingu, kao i u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada.

Projektne aktivnosti su podeljene u skladu sa ciljnim grupama i načinu komunikacije, tako da obuhvataju izradu i podelu promotivnih materijala građanima, didaktičkih igračaka deci predškolskog i školskog uzrasta, održavanje javnih događanja, izradu aplikacije i medijsku prisutnost i usluge oglašavanja na javnim portalima“, izjavila je koordinatorica projektnog tima, zamenica načelnice Gradske kancelarije za ekonomiju, energetiku i zaštitu okoline Tatjana Operta. Istakla je kako su na temu održivog upravljanja otpadom izrađeni plakati, letci, brošure, nalepnice, slikovnice, bojanke, priručnik, majice i kape, koji su na konferenciji za medije prikazani na slajdovima prezentacije. Izrađeno je 12 vrsta plakata koji će biti postavljeni na javnim površinama, lokacijama Gradske uprave Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga i Gradske skupštine Grada Zagreba, u mesnim odborima, kao i u vozilima javnog prevoza, na turističkim tačkama, bolnicama, kao i u dečjim vrtićima i osnovnim školama.

Za potrebe projekta izrađeno je ukupno pet letaka i brošura na temu sprečavanja nastanka otpada, odgovornog postupanja s otpadom, odvojenog sakupljanja otpada, ponovne upotrebe predmeta i kompostiranje. Letci će biti dostavljeni  vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao i ustanovi za slepe i slabovide osobe, a biće postavljeni i na turističkim lokacijama, javnim događanjima i manifestacijama. Priprema se i izrada nalepnica namenjenih deci predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, turistima na mestima gdje je predviđeno da se baci otpad, kao i slepim i slabovidim osobama s taktilnim obeležavanjem za odlaganje pojedinih vrsta otpada.

„Izrađene su dve vrste didaktičkih igračaka i to 10.000 za decu predškolskog i 10.000 za decu osnovnoškolskog uzrasta, a njih ćemo dodeliti vrtićima i osnovnim školama, kao i tokom javnih događanja i manifestacija. Kako bismo maksimalno prilagodili materijale spoznajnoj nivou ove ciljne grupe,  oblikovanje didaktičkih igračaka je utvrđeno u saradnji s Kancelarijom za obrazovanje, dečjim vrtićima i školama Grada Zagreba kao i sa resornom ministarstvom“, rekla je Tatjana Operta. Osim toga, za decu  ranog i predškolskog, kao i osnovnoškolskog uzarasta od 1. do 4. razreda, priprema se kostimirana  predstava na temu održivog upravljanja otpadom u dečjem pozorištu “Trešnja”.

Na kraju izlaganja, Tatjana Operta je najavila kako će Grad Zagreb uskoro predstaviti aplikaciju koja će građanima omogućiti lociranje najbližih reciklažnih dvorišta i zelenih ostrva, ali ih i obaveštavati o rasporedu odvoza komunalnog otpada prema kućnoj adresi i savetovati o načinima odvajanja otpada. „Mogu da najavim da će prva aktivnost biti postavljanje plakata u tramvaje i autobuse, kojima će se promovirati korišćenje reciklažnih dvorišta u Gradu Zagrebu. Plakati će se postaviti u 150 tramvaja i 50 autobusa, a na njima će biti istaknut kod uz pomoć kojeg će svi koji preuzmu aplikaciju na svojim pametnim telefonima dobiti popis svih reciklažnih dvorišta u Gradu Zagrebu“, istakla je Tatjana Operta.

Predsednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban istakla je da su građanima Zagreba na kućnom pragu na raspolaganju kontejneri za mešani komunalni otpad i za papir, dok se plastična i metalna ambalaža prikupljaju u žutim plastičnim kesama, a biotpad u kontejnerima i smeđim kesama. Svakako, tu je i infrastruktura zelenih ostrva i reciklažnih dvorišta. „Sve aktivnosti projekta započele su dosta ranije i već su postigle određene rezultate. Možemo ih podeliti na one koje su vezane za infrastrukturu koju je u gradu Zagrebu osigurala kompanija “Čistoća” i na edukacije prema našim korisnicima. Edukacija građana obuhvatala je tribine na javnim površinama grada Zagreba i letke, a organizovan je i niz događanja poput Eko piknika i izdavanje Zagrebačkog vodiča za recikliranje“, izjavila je predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban.

„Navedene aktivnosti su rezultirale time što je u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu prikupljeno ukupno 288.000 tona otpada, što je povećanje za 0,14 posto. Nadalje, smanjena je količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta za 7,25 posto, a kada govorimo o biootpadu prikupljena je sedam puta veća količina otpada. Što se tiče papira, prikupljeno je više otpada u ovoj kategoriji za 47 posto, otpadnog stakla za 13,23 posto, dok je sakupljanje plastičnog otpada poraslo za 40 posto“, navela je Ana Stojić Deban.

Foto: Grad Zagreb

Takođe, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga podsetila je na trenutnu dinamiku odvoženja komunalnog otpada i istaknula kako od 10. februara zagrebačka “Čistoća” jednom nedeljno odvozi otpadni papir i plastičnu i metalnu ambalažu, a promenjen je i raspored za odvoženje biootpada u gradskim četvrtima. Istakla je da keseza plastiku i biootpad još nije dobilo nešto manje od 1.000 Zagrepčana i zamolila ih je da nazovu pozivni centar Zagrebačkog holdinga.

„Osigurali smo odvoz otpada sa 850 zelenih ostrva, a sve kategorije otpada, za koje građani nisu sigurni gde odložiti, mogu se odneti u reciklažna dvorišta“, rekla je predsednica Uprave Zagrebačkog holdinga Ana Stojić Deban.

Zamenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić navela je kako se projektom želi istaći da je grad Zagreb svestan problema upravljanja otpadom, a uz njegova četiri osnovna cilja određeni su i specifični ciljevi. „Želim naglasiti da je donošenje Plana vasppitno-edukativnih aktivnosti o održivom upravljanju otpadom zakonska obaveza jedinica lokalne i regionalne samouprave i da  je kao takva sastavni deo celovitog Plana upravljanja otpadom Grada Zagreba. Naš Plan vaspitno-edukativnih aktivnosti o održivom upravljanju otpadom ima četiri osnovna komunikacijska cilja, a to su: nastanak otpada svesti na najmanju moguću meru tokom životnog ciklusa proizvoda i svih njegovih komponenti; odvojeno sakupljanje otpada; kućno kompostiranje i ponovna upotreba predmeta. Međutim, da bismo realizovali te glavne ciljeve, mi smo odredili i posebne ciljeve kako bismo ih prilagodili specifičnostima grada Zagreba. Jedan od njih je informisati sve naše sugrađane o  načinu kako da se sami više angažuju i uključe u proces odvojenog sakupljanja otpada. Ističemo kako želimo da pozicioniramo prevenciju nastanka otpada kao najpoželjnije ponašanje građana grada Zagreba“, izjavila je zamenica gradonačelnika Grada Zagreba i voditeljka Projektnog tima Olivera Majić.

Izvor: Ekovjesnik

Nadležno ministarstvo odustalo od gradnje luke kod Beogradske Amazonije

Foto: YouTube (screenshot)

Uprkos planovima da se na području Beljarice kod Pupinovog mosta izgradi nova beogradska luka, iz Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kažu da su ipak odustali od te namere.

Foto: YouTube (screenshot)

S obzirom na to da Beljarica predstavlja stanište velikog broja zaštićenih vrsta ptica i sisara, koje bi ovim projektom bilo ugroženo, ali i odbranu grada od poplava, nakon razmatranja mogućih rešenja u okviru Prethodne studije opravdanosti odustalo se od ove ideje.

Protiv izgradnje nove luke na prostoru Dunavske oaze pokrenuta je i peticija pod sloganom “Spasimo Beogradsku Amazoniju”.

U Beljarici živi 136 vrsta ptica, od kojih je 108 strogo zaštićeno. Predstavlja stanište i za vidre, divlje svinje, šakale i brojne druge divlje životinje, kao i mrestilište za ribe. Ipak, najveće bogatstvo Beljarice su četiri gnezda orla belorepana, najvećeg evropskog orla.

Za sada se razmatra neko drugo područje za građenje luke, a jedno od tri rešenja o kojima se diskutuje nalazi se uzvodno od Beljarice. Na taj način će flora i fauna takozvane Beogradske Amazonije ostati nedirnuta, naročito u centralnom delu i južnom obodu, koji su najviše naseljeni. Takođe, gradu se neće oduzeti postojeća odbrana od poplava, jer je na tom delu upravo najširi prostor od obale Dunava do nasipa.

Jelena Cvetić

 

 

Globalni atlas vetra otriva najpovoljnija mesta za izgradnju vetroelektrana na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Mathew Schwartz)

Globalni atlas vetra je internet platforma sa podacima o kretanju vazduha na našoj planeti. Besplatnu, javno dostupnu mapu su izradili stručnjaci sa departmana za energiju vetra na Danskom tehničkom univerzitetu u saradnji sa Svetskom bankom i Međunarodnom finansijskom korporacijom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mathew Schwartz)

Na taj način, idejni tvorci atlasa želeli su da pomognu donosiocima odluka, prostornim planerima i investitorima da u virtuelnom svetu prepoznaju mesta sa visokim potencijalom za iskorišćenje kapaciteta vetra, bilo gde na Zemlji, i da izvedu preliminarne proračune.

U pretraživaču možete da pristupite profilima pojedinačnih zemalja, a potom imate priliku i da istražite svaki region.

Brzina vetra je na geografskim kartama globalnog atlasa prikazana u rasponu boja od svetloplave za najslabije vetrove (<2,5 m/s) do bordo za one najmoćnije (>9,75 m/s). S obzirom na to da se vetroelektrane sve masovnije grade i na moru, pored kopna je ilustrovano je i kretanje vetra do 200 km od obale.

Prosečna brzina vetra u Srbiji na 100 m nadmorske visine iznosi 5,35 m/s, što je sporije u odnosu na svetski prosek od 6,72 m/s. Kada je reč gustini snage vetra u našoj zemlji, u 10 odsto najvetrovitijih oblasti ona dostiže 417 W/m2, više nego tri puta manje nego u 10 odsto najvetrovitijih oblasti na svetu, 1329,73 W/m2. Srednja vrednost na nacionalnom nivou od 230,65 W/m2 je takođe niži rezultat u poređenju sa globalnim, 435,63 W/m2.

Jelena Kozbašić