Home Blog Page 756

Ulaganje od 3,6 miliona evra za implementaciju mera energetske efikasnosti u Podgorici

Foto: Glavni grad Podgorica

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je u saradnji sa Glavnim gradom Podgorica obeležilo 5. mart, Svetski dan energetske efikasnosti.

Tom prilikom javnosti su se obratili Marko Radulović, generelni direktor Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu ekonomije i dr Slađana Vujačić, zamenica gradonačenika.

Radulović je izjavio da Ministarstvo ekonomije već 12 godina radi intenzivno na implementaciji energetske efikasnosti i da je do sada odrađen veliki broj projekata. Jedan od projekata je saradnja sa Svetskom bankom o primeni mera energetske efikasnosti na zdravstvenim i obrazovnim objektima, kao i saradnja sa Nemačkom razvojnom bankom (KFW), u okviru čega se od 2012. godine implementiraju mere energetske efikasnosti u obrazovnim ustanovama.

Foto: Glavni grad Podgorica

“U realizaciju ovih projekata uloženo je 3,6 miliona evra i u skoro 1.500 domaćinstava su implementirane mere energetske efikasnosti “, kazao je Radulović.

On je naveo da pored ovih projekata ima i onih koji su direktno usmereni na podršku domaćinstvima, odnosno građanima: “Energy wood I i II”, “Montesol”, “Energetski efikasan dom”.

“Naredna faza projekta ‘Energetski efikasan dom’ će početi u maju i građani će biti u prilici da apliciraju i dobiju beskamatne kredite kako bi svoje domove opremili na energetski efikasan način. Ono što je novina jeste da će građani moći da apliciraju i za isporuku i montažu solarnih panela, kako za grejanje sanitarno tople vode, tako i za proizvodnju električne energije”, zaključio je on.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić, istakla je da Dan energetske efikasnosti nešto što Ministarstvo i Glavni grad sada već tradicionalno organizuju unazad nekoliko godina: “Uprava Glavnog grada preduzela je značajne korake kada je u pitanju oblast energetske efikasnosti. Prvenstveno smo 2018. godine donošenjem Programa energetske efikasnosti stvorili strateški okvir za sve one praktične delatnosti koje smo primenili u nastavku”, istakla je ona.

Ona je govorila o vrednim kapitalnim projektima koje je gradska uprava realizovala u oblasti energetske efikasnosti. “Krajem prošle godine završili smo jedan od kapitalnih projakata u glavnom gradu koji se tiče zamene rasvete novim LED svetiljkama. U prvoj fazi tog projekta smo zamenili preko 11.000 svetiljki najsavremenije tehnologije, čime smo uštedeli preko 80 odsto elektirčne energije i tim uštedama finansiramo realizaciju navedenog projekta vrednosti 4,6 miliona evra”, istakla je Vujačić, dodajući da će Realizacijom II faze tog projekta Podgorica postati jedan od prvih gradova u Evropi koji gotovo stoprocentno koristi LED tehnologiju za javnu rasvetu.

“U narednom periodu ćemo u saradnji sa međunarodnim pratnerima nekoliko objekata u vlasništvu Glavnog grada učiniti energetski efikasnim, a svakako se nećemo zaustaviti na tome, već ćemo obezbediti i neke nove povoljnosti i subvncije za projekte iz oblasti energetske efikasnosti kako bi naš grad učinili energetski efikasnijim, a samim tim zdravijim i kvalitetnijim mestom za život”, zaključila je Vujačić.

Građani su u četvrtak u Delti bili u prilici da se informišu o načinu racionalnog korišćenja električne energije, a i da dobiju štedne LED sijalice.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Evropska komisija predložila da naredna godine bude Evropska godina železnice

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Parzuchowski)

Evropska komisija smatra da bi železničkom saobraćaju trebalo dati posebnu pažnju u okviru Evropskog zelenog dogovora i da bi 2021. trebalo da bude Evropska godina železnice.

Foto-ilustracija: Unsplash (Michal Parzuchowski)

Oko četvrtine štetnih gasova s efektom staklene bašte dolazi iz saobraćaja i taj udeo raste. Železnica bi trebalo da ima značajno mesto na agendi za 2021. godine da bi se promovisala kao “održiv, inovativan i bezbedan oblik prevoza”, saopštila je EK 4. marta, istog dana kada je predstavljen novi Zakon Evropske unije o klimi koji predviđa nultu emisiju gasova u EU do 2050. godine.

“Nema sumnje da železički saobraćaj ima ogromne prednosti u većini oblasti: održivosti, bezbednosti, čak i brzini”, izjavila je komesarka EU za saobraćaj Adina Valean.

Proglašenje 2021. godinom železnice dolazi u pravo vreme, “kada je EU potreban takav kolektivni poduhvat”, rekla je Valean i dodala da je dobro povezana evropska mreža “vežba političke kohezije”.

Prema podacima EU, železnica je jedini vid prevoza koji je uspeo da smanji emisiju štetnih gasova uz istovremeno očuvanje razvoja. To je rezultat povećane elektrifikacije i čistijih izvora energije.

Evropski zeleni dogovor predviđa da 75 odsto teretnog saobraćaja bude prebačeno sa kamiona i kombija na železnicu i kopnene vode.

EK za 2021. planira niz specijalnih događaja, kampanja i inicijativa kojima će promovisati putovanje vozom.

Sledeće godine obeležava se i više važnih godišnjica povezanih sa železnicom. To će biti prva puna godina primene pravila dogovorenih u okviru četvrtog železničog paketa. Takođe će biti obeležena 40. godišnjica francuske brze železnice TGV i 175 godina  uspostavljanja prve železničke veze između dve evropske prestonice, Pariza i Brisela.

Veliki železnički projekti dobijaju sve veću političku podršku širom Evrope. Među njima je i projekat unapređenja železničke veze između Praga i Drezdena. Time će put od Berlina do Praga biti skraćen sa četiri i po na dva i po sata.

Ekološka grupa T&E nije baš veliki entuzijasta povodom nove ideje, smatrajući da železničke kompanije moraju da imaju mnogo bolju ponudu, kao na primer da olakšaju rezervaciju karata.

“Putovanje vozom je jedan od najčisitijih načina da putujete, ali nama ne treba godina železnice, nama treba godina železničkih putnika”, ocenila je ta grupa.

Izvor: Euractiv.rs

Beograd potpisao Povelju gradova i opština o energetskoj efikasnosti

Foto: Grad Beograd

Na Svetski dan energetske efikasnosti, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Fransin Pikap i programski direktor za urbani razvoj, životnu sredinu i komunalne delatnosti SKGO Miodrag Gluščević, potpisali su juče, 5. marta, u Starom dvoru Povelju gradova i opština o energetskoj efikasnosti.

Foto: Grad Beograd

Radojičić je rekao da smo poslednjih godina svi postali svesni problema energetske efikasnosti, trošenja energije, korišćenja neobnovljivih izvora energije, kao i onih koji zagađuju životnu sredinu.

“Zakoni prirode su vrlo jednostavni, jasni, kumulativni, a vrlo često znaju da budu surovi. Sve više smo svesni ovog problema, ali i doprinosa koji svi treba da damo kako bi se on rešio. Na samom početku mog mandata, potpisao sam Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, čime smo se obavezali da ćemo do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto. Današnjim potpisivanjem ove povelje činimo još jedan korak ka cilju da Beograd postane jedna od održivih i zelenih prestonica Evrope“, istakao je gradonačelnik.

Naglasio je, kada je energetska efikasnost u pitanju, da je 2019. bila važna za Beograd i Srbiju, jer su postavljeni temelji u toj oblasti. Podsetio je i na to da je prošle godine urađen veliki broj fasada u Beogradu.

“Svako ko je došao u Beograd ima priliku da se lično uveri u rezultate koje Grad postiže u obnovi fasada, koje su pravi primer odgovornog ponašanja u ovoj oblasti. Grad Beograd je ove godine izdvojio 40 miliona evra za obnovu fasada koje su pod zaštitom. Takođe, prošle godine je usvojena odluka po kojoj gradske opštine mogu da subvencionišu uređenje fasada i investiciono održavanje privatnih zgrada”, dodao je Radojičić.

On je istakao da svi novoizgrađeni i rekonstruisani javni objekti ispunjavaju standarde o povećanju energetske efikasnosti. Jedan od primera dobre prakse, naveo je gradonačelnik, jeste rekonstruisana „zelena garaža” na Obilićevom vencu koja je u toj oblasti dobila priznanje za jedan od najboljih projekata.

“Cilj je da ove, i narednih godina, nastavimo u tom pravcu, a potpisivanje ove povelje je vrlo značajan korak. Obavezujemo se da ćemo i dalje podizati svest građana Beograda o ovom problemu, da ćemo voditi računa o energetskoj efikasnosti, ali i o tome da koristimo obnovljive izvore energije koji će manje zagađivati životnu sredinu”, naglasio je Radojičić.

Prema njegovim rečima, važno je i to što se Beograd danas pridružio grupi od 136 lokalnih samouprava i što će srpska prestonica davati doprinos ovoj oblasti.

“Ovo je tema o kojoj treba da razgovaramo, ali i da doprinos dajemo svi zajedno, privatni i državni sektor, kao i međunarodna zajednica i pojedinci. Važno je da na današnji dan, Dan energetske efikasnosti, razgovaramo o ovome, ali i da svakodnevno mislimo o ovoj temi”, rekao je gradonačelnik.

On je izrazio zadovoljstvo povodom buduće saradnje sa UNDP-om i SKGO, te naveo da će razmenjivati iskustva i približiti se cilju da se ne narušava životna sredina zbog korišćenja energije u različitim oblastima.

Foto: Grad Beograd

Fransin Pikap je rekla da je energetski sektor u Srbiji veoma važan sektor ekonomije, koji doprinosi sa oko 10 odsto u ukupnom bruto domaćem proizvodu.

“Srbija je učinila veliki napredak u usaglašavanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti energetike, međutim, sprovođenje tog zakonodavstva još uvek kasni. Energetskom efikasnošću ostvaruju se brojne koristi, smanjuje se emisija štetnih gasova, povećava se energetska bezbednost i sigurnost, štedi se životna sredina i ostvaruju se finansijske uštede, a domaćinstva uštedom energije dobijaju manje račune za električnu energiju”, navela je ona.

Prema njenim rečima, energetska efikasnost je značajna i za lokalne samouprave i, u skladu sa Zakonom o efikasnom korišćenju električne energije koji je Srbija usvojila, sve lokalne samouprave koje imaju više od 20.000 stanovnika obavezne su da postave svoje energetske menadžere, da usvoje planove i programe za sprovođenje energetske efikasnosti i da ostvare mere. Na taj način lokalne samouprave mogu da uštede do 40 odsto.

Pikap je izrazila zadovoljstvo što je od danas i Grad Beograd, među 136 gradova i opština, potpisnik Povelje o energetskoj efikasnosti, te je izrazila uverenje da će se njenom primenom ostvariti koristi za građane.

Miodrag Gluščević je rekao da je Beograd, kao glavni i najveći grad Srbije, dinamičan energetski sistem, koji ima velike nadležnosti u energetskom sektoru.

“Važno je to što se Beograd danas priključio ovoj inicijativi koju su pokrenuli UNDP i SKGO. Beograd je važan energetski sistem, a 50 odsto kapaciteta za proizvodnju toplotne energije nalazi se u Beogradu. Komunalni sistemi, javno osvetljenje, potrošnja energije u industriji i domaćinstvima – u svim ovim sektorima postoji ogroman potencijal, a bez aktivnog angažovanja lokalne samouprave nećemo videti značajan pomak. Ovim činom, Grad Beograd je pokazao privrženost principima energetske efikasnosti i iskazao želju i potrebu da se još ozbiljnije bavi ovim pitanjima”, zaključio je Gluščević.

Izvor: Grad Beograd

Velika prolećna akcija čišćenja Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Od 20. aprila do 3. maja 2020. godine u Beču će se održati velika prolećna akcija čišćenja. Cilj ove već tradicionalne akcije je podrška uličnim čistačima u Beču i podizanje svesti o prostoru koji pripada svima.

Od 2006. godine, kada je počela ova akcija, oko 200.000 volontera skupilo je 360 tona otpada, zapremine 3.700 kubnih metara. U 2019. godini zabeleženo je 23.000 učesnika i 44 tone otpada.

Čišćenje se sprovodi sa volonterima i bečkim odeljenjem za upravljanjem otpadom, čišćenjem ulica i voznim parkom “MA 48”. Ovo odeljenje volontere oprema sigurnosnim prslucima, radnim rukavicama i posebno označenim kesama za smeće.

Ova kampanja sprovodi se već 15 godina u saradnji sa mnogim partnerskim institucijama, školama i vrtićima.

Akcija treba da bude zabavna, ali i da pokaže šta znači uklanjanje smeća, poput cigareta i drugih sitnica sa zelenih površina i iz grmlja.

Čišćenje će podići svest građana o svakodnevnom radu čistača i o tome koliko je potrebno koristiti 29.000 javnih kanti za smeće, 450.000 kontejnera i 16 deponija u Beču, a za akciju je moguće prijaviti  se putem telefona ili preko interneta.

Beč je jedan od najčistijih gradova u Evropi, a za to nisu zaslužne samo vlasti, nego i građani.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo 

Sveta statua sa Uskršnjeg ostrva uništena usled udara kamiona

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Griggs)

Policija je 1. marta uhapsila Čileanca nakon što je svojim kamionom naleteo na jednu od čuvenih statua sa Uskršnjeg ostrvamoai. Optužen je za nanošenje štete nacionalnom obeležju.

Lokalne vlasti veruju da je nesreća izazvana kvarom na kočnicama, zbog čega se vozilo u privatnom vlasništvu nekontrolisano sklizalo nizbrdo. Udarac je rezultovao značajnim oštećenjem skulpture i platforme ahu za koju je bila pričvršćena.

Gradonačelnik ostrva Pedro Pablo Petero Edmunds Paoa zahteva pooštravanje postojećih propisa i zabranu vožnje u blizini moai figura starih nekoliko stotina godina. Tu meru je neuspešno pokušao da uvede pre 8 godina, ali veruje da bi prošlonedeljna nezgoda mogla da bude podsticajni faktor za ponovno razmatranje predloga.

Nastanak oko 1.000 ogromnih skulptura, raspoređenih po Uskršnjem ostrvu, i dalje predstavlja misteriju. Pretpostavlja se da su ih pre otprilike 500 godina od crvenog kamena vulkanskog porekla isklesali stanovnici polinežanskih ostrva, narod Rapa Nui, i da su bili napravljeni kao simboli koji predstavljaju pretke ili znamenite žive ličnosti.

Imajući u vidu dimenzije i masu kipova, nezamislivo je da je za njihovu izradu, transport i postavljanje bila dovoljna ljudska snaga, pa su pojedini arheolozi tvrdili da su u pobrojane poslove prste umešali vanzemaljci. Najviši moai, nazvan Paro, bio je visok gotovo 10 metara i težak 82 tone. Stručnjaci su oborili tu teoriju, dokazavši da su Polinežani mogli da prenose teret uz pomoć razrađenog sistema klade i konopca. Uprkos mnogobrojnim istraživanjima, kameni džinovi još su obavijeni velom tajne.

Nacionalni park naroda Rapa Nui se nalazi na UNESKO-voj listi svetske kulturne baštine.

Svako narušavanje izgleda statua probudi gnev zajednice. Finskom turisti koji je otkinuo deo uveta s jedne od njih 2008. godine je izrečena kazna od 17.000 dolara i određena trogodišnja zabrana prilaska ostrvu.

 Jelena Kozbašić

Njujork zabranjuje plastične kese u prodavnicama

Foto-ilustracija: Unsplash (who?du!nelson)

Njujork je u svom ambicioznom planu da smanji količinu otpada uveo zabranu proizvodnje i prodaje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu u prodavnicama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Langwallner)

Zvaničnici kažu da Njujorčani svake godine koriste 23 milijarde plastičnih kesa, što doprinosi zagađenju na globalnom planu.

Njujorško Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je kampanju – #BIOBagNI.

Cilj im je da podstaknu kupce da nose svoje torbe u kupovinu, i to one za višekratnu upotrebu, čine će se umnogome uštedeti na količini otpada od plastike.

Zakon je stupio na snagu prošlog vikenda, a pre 1. aprila neće kažnjavati prodavnice za isporučivanje kesa kupcima, dok će kasnije biti vršene kontrole. Preduzeća koja se ne budu pridržavala ovog zakona prvo će dobiti opomenu, ali bi zatim mogla platiti kaznu od 250 dolara za naknadno kršenje i 500 dolara za drugo kršenje u toku iste godine.

Izuzeci za upotrebu plastičnih kesa podrazumevaju one koje se koriste za uzimanje hrane, mesa, ribe, kao i lekova. Takođe, pod zabranu ne spadaju kese za smeće i reciklažu, niti kese za hemijsko čišćenje odeće.

Prodavači će u ponudi imati papirne kese za jednokratnu upotrebu, a naknada od 5 centi za njih ići će delom u programe za proizvodnju kesa za višekratnu upotrebu, kao i Njujorškom fondu za zaštitu životne sredine.

Nakon Kalifornije i Oregona, Njujork je treća američka država koja zabranjuje plastične kese za jednokratnu upotrebu, pored Havaja koji već imaju potpunu zabranu.

Poteškoće koje prate ovu odluku su u tome što se večina plastičnih kesa, čak ni sve one koje su označene kao biorazgradive, ne razgrađuju. Tokom raspadanja emituju gasove staklene bašte i time doprinose globalnom zagrevanju. Pored toga, prema nedavnim istraživanjima danskih naučnika, zaključeno je da kese i torbe za višekratnu upotrebu treba da se koriste više od 1.000 puta kako ne bi takođe bile štetne za životnu sredinu, uzevši u obzir njihov životni ciklus od fabrike do deponije.

Upotreba papirnih kesa podrazumeva prekomernu seču šuma, te ni to nije idealno rešenje.

Kad se uzme u obzir da je Njujork najgušće naseljen grad u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan od najnaseljenijih u svetu, sa više od 8 miliona stanovnika, to može biti veliki problem.

Jelena Cvetić

 

U Srbiji potvrđen prvi slučaj koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

U Srbiji je registrovan prvi slučaj koronavirusa, objavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Reč je o 43-trogodišnjem muškarcu iz Subotice koji je u više navrata boravio u Budimpešti gde je njegova sestra imala respiratone tegobe, temperaturu i virusnu upalu pluća. Pacijent se trenutno nalazi u izolaciji u bolnici u Subotici.

„On se vratio iz Budimpešte i osetio tegobe, bio je odgovoran i odmah se izlolovao. Noćas mu je odmah urađen test, a jutros su stigli rezultati da je pozitivan”, rekao je Lončar.

On je naveo da se pacijent oseća dobro i da jutros nema temperaturu, kao i da se članovi njegove porodice osećaju dobro. Analize su uzete od svih koji su sa pacijentom bili u kontaktu i njihovi rezultati se očekuju u toku dana. Kako je objašnjeno pacijent se pre smeštanja u bolnicu samoizolovao.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zdravlja je dodao da nema mesta panici i strahu.

“Srbija je spremna, sve što struka nalaže mi ćemo uraditi”, rekao je Lončar.

Epidemilog Predrag Kon ocenio je da situacija nije ozbiljno promenjena i da je za sada u okviru kontrole.

Nadležni obećavaju da će javnost blagovremeno obaveštavati o razvoju situacije, te da je zdravstveni sistem spreman za svaki scenario.

Upitan da li će Ministarstvo zdravlja preporučiti zabranu okupljanja u slučaju da se poveća broj zaraženih koronavirusom i s obzirom na to da su u Srbiji za 26. april raspisani izbori, Lončar je odgovorio da nijedna odluka neće biti doneta iz političkih razloga.

“Ova stvar ne može da se pretvori u političko pitanje, struka ne može da ulazi u to da li je nešto raspisano ili ne. Ovo će ići onako kako struka nalaže. Nama je na prvom mestu zdravlje naših građana i imamo u tome apsolutnu podršku i predsednika države i cele Vlade”, poručio je Lončar.

Ministarstvu zdravlja je naloženo da uspostavi karantin za migrante, kao vid dodatne zaštite od koronavirusa, saopšteno je nakon sastanka u Vladi Srbije. Na sastanku se razgovaralo o migrantskim kretanjima i koordinaciji rada državnih organa Srbije zbog krize na grčko-turskoj granici, posle objave Turske da migrantima otvara granice ka Evropi.

Prema podacima sa sajta worldmeter, u trenutku pisanja vesti, od virusa korona u svetu je do sada obolelo 98.876 osoba, a zabeleženo je 3.390 smrtnih slučajeva. Oporavljenih je 55.809. U Hrvatskoj je do sada registrovano 10 obolelih, u Sloveniji 6, Bosni i Hercegovini 2, a u Severnoj Makedoniji 1 slučaj.

Koronavirus pojavio se prvi put krajem 2019. godine u Vuhanu, u Kini. Bolest koja je izazvana koronavirusom zove se COVID-19, dok se sam koronavirus naziva SARS-CoV-2 u međunarodnoj klasifikaciji virusa.

Koronavirus je iz porodice virusa koji su izazvali SARS i MERS u prošlosti.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Vlada Srbije usvojila Strategiju industrijske politike od 2021. do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije usvojila je na jučerašnjoj sednici Strategiju industrijske politike Republike Srbije od 2021. do 2030. godine, koja sadrži sveobuhvatne reformske korake u oblasti industrijskog razvoja, a čiji je cilj podizanje konkurentnosti domaće industrije, koja će dati značajan doprinos visokom održivom ekonomskom rastu, merenom stopom rasta BDP-a i boljem kvalitetu života građana.

Primenom Strategije podići će se tehnološki nivo industrije i njena transformacija u pravcu digitalizacije i automatizacije, povećati doprinos naučno-istraživačkih i inovativnih rešenja, kao i ukupni obim investicija u industriju, uz obezbeđenje balansa u strukturi i kvalitetu investicija.

Na sednici je usvojena Strategija unapređenja položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za period od 2020. do 2024. godine.

Primenom mera ovog sveobuhvatnog dokumenta biće poboljšan opšti položaj osoba sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće u društvu putem uklanjanja prepreka u oblasti pristupačnosti, participacije, jednakosti, zapošljavanja, obrazovanja i obuke, socijalne zaštite, zdravstva i drugih aspekata koji doprinose ostvarivanju inkluzivne jednakosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tadeusz Lakota)

Vlada je usvojila Uredbu o uslovima i načinu dodele i korišćenja sredstava za podsticanje organizovanog turističkog prometa stranih turista na teritoriji Republike Srbije, kako bi se povećao devizni priliv i naša zemlja pozicionirala kao prepoznatljiva i primamljiva turistička destinacija, a istovremeno domaće agencije dobile status glavnih organizatora putovanja za zemlje regiona.

Primenom ove uredbe, za koju su opredeljena sredstva u iznosu od osam miliona dinara, stimuliše se boravak stranih turista i utiče na produženje njihovog prosečnog broja noćenja.

Na sednici je usvojena i Uredba o utvrđivanju Programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za finansiranje aktivnosti i mera unapređenja i razvoja oblasti elektronskih komunikacija i informacionog društva u 2020. godini.

Predviđena je izgradnja širokopojasne komunikacione infrastrukture u tzv. belim zonama, kako bi se podsticajima države omogućilo povezivanje na internet najmanje 600 škola, odnosno javnih ustanova, mesnih zajednica i drugih objekata republičkih i organa lokalne samouprave i približno 90.000 domaćinstava.

Nadležno ministarstvo raspisaće javne pozive za učešće operatora na zajedničkoj izgradnji širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim predelima Srbije.

Podsticajne mere u iznosu od 2.282.628,00 dinara namenjene su izgradnji informacione infrastrukture, koja će omogućiti ravnomeran regionalni razvoj, bolje povezivanje privrednih regiona i obezbediti povećanu upotrebu novih tehnologija i inovacija u poslovanju i obrazovanju.

Na sednici je usvojena Uredba o utvrđivanju Programa za promociju i popularizaciju inovacija i inovacionog preduzetništva za 2020. godinu, kako bi se informisala javnost (univerzitetska, akademska, naučno-istraživačka i poslovna zajednica), a pre svega mladi, o sistemskim merama Vlade Srbije čiji je cilj razvoj tehnoloških i društvenih inovacija, inovacionih ekosistema, preduzetništva i infrastrukture.

Za ove namene izdvojeno je 70 miliona dinara, kako bi se građani podstakli da razmišljaju na preduzetnički način i ohrabrili da u većoj meri osnivaju svoje inovacione i tehnološke startap kompanije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

Za sistemsko unapređenje inovacionog preduzetništva među ženama na nacionalnom i lokalnom nivou, kroz Program podrške razvoju i promociji ženskog inovacionog preduzetništva za 2020. godinu, Vlada Srbije je obezbedila ukupno sto miliona dinara.

Ova sredstva namenjena su stvaranju uslova za promenu poslovnog ambijenta, kako bi se u radu privrednih društava i preduzetnika žene u većoj meri pojavljivale kao osnivači, vlasnici ili deoničari privrednih subjekata.

Krajnji cilj je povećanje svesti o važnosti ženskog inovacionog preduzetništva, bolja informisanost o merama Vlade koje su podrška tom preduzetništvu i ostvarivanje značajnije uloge žena preduzetnica na tržištu rada, kroz razvoj njihovog poslovanja, zapošljavanja većeg broja ljudi i ostvarivanja većih i održivih prihoda.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Bakterije iz hrane postaju sve opasnije – i otpornije na antibiotike

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Bakterije koje se nalaze u hrani, kao što su salmonela ili ešerihija koli, sve je teže lečiti jer postaju otpornije na antibiotike, upozoravaju dve agencije Evropske unije. Antibiotska rezistencija preti da do sredine veka postane veća opasnost od raka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Hays)

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska uprava za bezbednost hrane (EFSA) sakupljaju i zajedno analiziraju podatke uzete kod ljudi, svinja i teladi u zemljama članicama EU o otpornosti na antibiotike.

U njihovom izveštaju objavljenom 3. marta navodi se da posebno salmonela i kampilobakterija postaju sve otpornije na ciprofloksacin, jedan od antibiotika koji se koristi za lečenje infekcija izazvanih tim bakterijama, a koji je kategorisan kao kritično važan za upotrebu kod ljudi.

Sporadični slučajevi otpornosti salmonele na karbapenem, još jedan veoma važan antibiotik, takođe su istaknuti u izveštaju.

U ranijem izveštaju EFSA iz decembra navodi se da je 2018. gotovo svaka treća epidemija bakterijskih infekcija u EU bila izazvana salmonelom. Salmoneloza je druga najčešća infekcija želudačno-crevnog trakta posle kampilobakterioze.

Agencije su i izveštaju iznele ključne indikatore koji pomažu zemljama članicama EU da procene svoj napredak u smanjenju upotrebe antibiotika i borbe protiv antibiotske rezistencije.

Otpornost na antibiotike je smrtonosna pretnja koja svake godine odnese 33.000 života u EU, a odgovorna je i za ekonomske gubitke koji se procenjuju na oko 1,5 milijardi evra godišnje. Očekuje se da će do 2050. postati veći “ubica” od raka.

Poljoprivrednici koriste antibiotike za lečenje životinja od bolesti koje mogu da se prenesu na čoveka, kao što su salmoneloza ili kampilobakterioza.

Ljudi mogu da se zaraze direktno od životinja, preko spoljašnje sredine ili konzumiranjem zaraženih proizvoda od životinja. Bolest varira od blagih simptoma do stanja opasnih po život.

Ipak, zloupotreba i prekomerno korišćenje antibiotika tokom prethodnih decenija doveli su do toga da neki mikroorganizmi razviju antibiotsku rezistenciju, što znači da su lekovi manje efikasni i da infekcije opstaju u telu, povećavajući opasnost od širenja zaraze.

Foto-ilustracija: Unsplash (Davide Cantelli)

“Broj antibiotika koji se koriste kod životinja i u zdravstvenom sektoru dovelo je do jednog od najvećih problema s kojima se suočavamo danas, a to je antibiotska rezistencija koja utiče na zdravlje ljudi”, rekla je nedavno komesarka EU za zdravlje i hranu Stela Kiriakides.

Nova politika EU o hrani, koja treba da bude predstavljena krajem marta, trebalo bi da se bavi i rastućom pretnjom otpornosti na antibiotike.

Prema nacrtu strategije, među pet glavnih ciljeva te politike jeste smanjenje prodaje antibiotika za životinje na farmama i u akvakulturi do 2030. godine.

Izvor: Euractiv.rs

Slovenija ne uvodi 5G mrežu zbog brige o životnoj sredini i zdravlju ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Miguel Henriques)
Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Ghisletti)

Vlada Slovenije zaustavila je uvođenje 5G tehnologije, na predlog ministra za upravu Rudija Medveda, dok se ne ispitaju efekti te tehnologije na ljude i okolinu.

Ministar je odluku obrazložio time da su sumnje u štetnost 5G tehnologije – opravdane.

Odlaganje rasprave je novi korak u očuvanju zdravlja i prirode u Sloveniji, koja je i prva zemlja u svetu koja je Ustavom zaštitila vodu, kao ljudsko pravo i javno dobro, i time osigurala da njeni izvori pitke vode, kao budući najvažniji strateški resurs, ostanu nacionalno dobro.

I Švajcarska je, nedavno odložila uvodenje 5G tehnologije, posle brojnih protesta u toku prošle godine.

Izvor: RTS

Finansiranje poljoprivrede u Vojvodini u 2020. godini

Foto: PKV

U Privrednoj komori Vojvodine (PKV) juče je održan tematski skup „Finansiranje poljoprivrede u 2020. godini“, u organizaciji PKV i „Dnevnik-Poljoprivrednika“ AD, a uz podršku Zadružnog saveza Vojvodine i Novosadskog sajma.

Foto: PKV

Obraćajući se prisutnima, predsednik PKV Boško Vučurević rekao je da PKV, kroz rad Udruženja poljoprivrede PKV i Grupacija, i saradnju sa resornim ministarstvima i pokrajinskim institucijama, a kroz organizaciju stručnih skupova, doprinosi unapređenju poslovanja u oblasti poljoprivrede.

„Dovoljno je istaći da je učešće Vojvodine u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni agrara Srbije godinama unazad preko trećine celokupne razmene, a u 2019. godini iznosilo je 40 odsto. Učešće izvoza agrara Vojvodine u ukupnom izvozu agrara Srbije u 2019. godini iznosilo je 45 odsto, to jest preko 1,4 milijarde evra“, rekao je Vučurević i dodao da i republička i pokrajinska vlada čine značajne napore da pomognu poljoprivrednim gazdinstvima i kompanijama da se, kako je rekao, obezbedi bolja konkurentnost naših proizvođača na domaćem, ali i na svetskom tržištu.

„Već je postala praksa da početkom marta okupimo ovde sve aktere u našem agraru, i sa aspekta finansija i sa aspekta primarne prerađivačke industrije, da iznesemo koje su mogućnosti finansiranja“, rekla je dr Gordana Radović, direktor „Dnevnik-Poljoprivrednik“ AD. Novi Sad.

„Verujem da su mere agrarne politike Pokrajinske vlade izuzetno doprinele ovim rezultatima i upravo to i jeste fokus rada Sekretarijata za poljoprivredu“, rekao je Mladen Petković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Dodao je da je resorni sekretarijat usmeren na mala i srednja poljoprivredna gazdinstva i da sve investicije, kako je rekao, idu u pravcu intenzivne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije i standardizacije u poljoprivrednoj proizvodnji.

O merama poljoprivredne politike govorio je dr Nenad Katanić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.

„Mi smo zadržali nivo podsticaja kada je u pitanju biljna proizvodnja, odnosno onih 5.200 dinara po hektaru u delu stočarske proizvodnje. Očekujemo nastavak rasta tražnje za junećim mesom i iz tog razloga zadržali smo, čak u nekim kategorijama povećali nivo podsticaja za tovno govedarstvo. Nastavljamo dalje sa tim istim merama u delu svinjarske proizvodnje od 15.000 dinara za kvalitetne priplodne krmače i nerastove, 7.000 dinara za kvalitetne priplodne ovce i ovnove, u ribarstvu i živinarstvu su ostali isti podsticaji, u pčelarstvu sa 720 dinara povećali smo iznos podsticaja po košnici na 800 dinara“, rekao je Katanić. Dodao je da je u organskoj biljnoj proizvodnji povećan procenat po hektaru za 400, a u delu organske stočarske proizvodnje po grlu svaki korisnik može da ostvari 56.000 dinara po grlu.

Na jučerašnjem stručnom skupu bilo je prisutno više od 100 predstavnika institucija sa republičkog, pokrajinskog, lokalnog nivoa, kao i poljoprivrednih proizvođača.

Izvor: PKV

Kragujevac nema novca za nabavku nove stanice za merenje aerozagađenja

Foto: Wikipedia/Струјајое

Gradski budžet Kragujevca nema novca za nabavku stanice za merenje aerozagađenja suspendovanim PM česticama u realnom vremenu i njeno održavanje.

Načelnik odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Dragan Marinković kazao je za agenciju Beta da oprema košta oko 30.000 evra, kao i da treba računati na dodatne troškove njenog održavanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Pampoukidis)

Marinković je rekao da u budžetu Kragujevca za ovu godinu nisu predviđena sredstva za nabavku merne stanice za PM čestice, ali da bi to moglo da se promeni do kraja godine uz rebalans budžeta.

On je naveo da postavljanje tih stanica neće biti moguće ni o trošku republičke Agencije za zaštitu životne sredine.

Prema njegovim rečima, iz te agencije mu je rečeno da neće biti novih aparata u naredne dve godine jer država za to nema novca.

Agencija je ranije omogućila merenje suspendovanih PM čestica aparatima u realnom vremenu u nekoliko gradova u Srbiji.

U Kragujevcu se za potrebe gradske prave, obavlja merenje prisustva suspendovanih PM čestica u vazduhu na jednom mernom mestu, kod osnovne škole “Mirko Jovanović” u naselju Aerodrom.

Takvo merenje obavlja Institut za javno zdravlje u Kragujevcu, iz finansiranje grada Kragujevca, a rezultati iz jednog meseca se objavljuju u narednom.

U odsustvu 24-časovnog obaveštavanja o aerozagađenju PM česticama, nekolicina građana se samostalno organizovala i nabavila aparate kojima se na više lokacija ove zime vrši merenje “u realnom vremenu”.

Ukazali su na to da podaci govore o visokom zagađenju vazduha u Kragujevcu.

U decembru je samo pet dana koncentracija PM čestica bila ispod granične, a samo jedan dan u prvih deset dana januara. Kragujevčanke su, okupljene u istoimenoj Fejsbuk grupi, pokrenule akciju prikupljanja potpisa za peticiju kojom od gradskih čelnika traže sistematsko izveštavanje i sprovođenje konkretnih mera za smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha i vode.

Izvor: Zelena Srbija

Da li je stradala ženka orla belorepana u Vojvodini otrovana?

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode primio je od Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u nedelju 23. februara informaciju o pronalasku jednog leša odraslog orla belorepana i jednog leša šakala koji je ležao 6 metara udaljen od belorepana. Na lešu šakala, koji je bio otvoren, videlo se da je deo bio pojeden. U pristustvu Pokrajinske inspekcije zaštite životne sredine i novokneževačke policije izvršen je uviđaj, a leševi su nakon toga odneti u Naučni institut za veterinarstvo „Novi Sad” na toksikološku analizu.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Dana 26. februara širi teren na kome su leševi pronađeni detaljno je pretražen uz pomoć psa posebno obučenog za otkrivanje leševa i ostataka pesticida koji radi u okviru Mađarskog društva za zaštitu ptica i prirode i projekta “Pannonsteppes life”. Tokom te pretrage na njemu su pronađeni leševi čak šest šakala, jednog mišara i svrake u lokalnom kanalu i jaruzi. Preliminarni rezultati analize leša šakala ukazuju da je on uginuo kao posledica trovanja karbofuranom. U toku su toksikološke analize leša belorepana, mišara, svrake i još dva leša šakala.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode i kod ovog slučaja trovanja divljih životinja karbofuranom ukazuje na veoma opasnu situaciju u kojoj je zabranjenom materijom potrovan veoma veliki broj divljih životinja. Koja je god bila namera trovača, ovakve ilegalne aktivnosti imaju svoje strašne i pogubne posledice na životnu sredinu, naročito kada su u pitanju strogo zaštićene životinje.

Zavod očekuje da će biti pokrenuta sveobuhvatna istraga i da će tokom nje biti otkriveni počinioci koji su svojim aktivnostima doveli do ovakvih posledica po prirodu.

U Zavodu napominju da su pred sezonu prolećnih poljoprivrednih radova na crnom tržištu ponovo postale dostupne zabranjene materije koje sadrže aktivnu supstancu karbofuran. Veoma je važno da se ovakvi preparati, koji se prodaju pod trgovačkim nazivima Furadan, Ufuran, Carbomax i sličnim, a koji su nekada služili za tretiranje semena pre setve protiv insekata, sistematskim akcijama sprečavanja njihove prodaje učine nedostupnim.

Ove aktivnosti sprovedene su od strane Pokrajnskog zavoda za zaštitu prirode i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru projekta “Pannoneagle life”, koji je sufinansiran od strane Evropske unije.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Kako tropske šume mogu da postanu opasnost za planetu?

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Studije pokazuju da tropske šume upijaju sve manje ugljen-dioksida iz vazduha, a najveća opasnost bi bila da Amazonija postane svetski izvor ugljenika umesto najveći apsorber.

Foto: Wikipedia/Phil P Harris

Šume gube sposobnost upijanja ugljenika jer drveće presušuje od visokih temperatura i suše, ali gubitak šumskog područja od seče, spaljivanja i drugih oblika eksploatacije šume, takođe je vodeći faktor u smanjenoj apsorpciji ugljenika.

Pretnje za mogućnošću ovakvog scenarija ne idu daleko u budućnost, već se naučnici pribojavaju da se to može očekivati već naredne decenije. Ukoliko do toga dođe, klimatska kriza može biti znatno drastičnija.

U tom slučaju, čitav svet bi morao maksimalno da smanji emisije ugljen-dioksida koje stvara.

Tropske šume sada u sebe upijaju trećinu manje ugljen-dioksida u odnosu na period od 1990. do 2000.

Naučnike brine pretpostavka da će se amazonska šuma već polovinom naredne decenije pretvoriti u izvor ugljenika, što zasnivaju na zapažanjima tokom statističkog posmatranja emisija, temperatura i padavina, koje prognoziraju promene u načinu na koji će šume skladištiti CO2 do 2040. godine.

Foto: Wikipedia/Jorge Kike Medina

Postoji opravdana bojazan da će se ovaj trend nastaviti, odnosno da bi do 2060. tropske šume mogle da postanu jedan od glavnih izvora ugljenika.

Svakako, stručnjaci podsećaju da nas one “štite” od zagađenja, ali da ni to nije večno. Ističu i da se u što skorijoj budućnosti moraju smanjiti emisije iz fosilnih goriva, odnosno njihova upotreba.

U novembru ove godine biće održan Samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Glazgovu, gde će države predstaviti planove za postizanje neto nulte emisije ugljen-dioksida do polovine ovog veka. S obzirom na to da brojne kompanije, kao i čitave države, imaju u planu da ugljeničnu neutralnost postignu kompenzacijom, odnosno sadnjom šuma, nasuprot stvaranju emisija gasova, postoji mogućnost da ovaj plan neće biti održiv kad je reč o tropskim šumama.

Iako su amazonske šume izložene višim temperaturama, bržim porastima temperature i češćim i jačim sušama, i drveće u Africi pokazaju slično ponašanje, što predstavlja dodatan problem.

Jelena Cvetić

 

Regionalna deponija u Subotici počela da radi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ignat Kushanrev)

U skladu sa modernim načelom da je otpad resurs i potrebom da se zaštiti životna sredina, Srbija je počela sistemski da rešava problem odlaganja smeća. U našoj zemlji izgrađeno je osam regionalnih i dve opštinske sanitarne deponije gde se otpad prikuplja, selektuje, prerađuje i odlaže u skladu sa evropskim ekološkim standardima. Jedna od najkompleksnijih je Regionalna deponija u Subotici, koja će rešiti problem odlaganja čvrstog komunalnog otpada za sedam opština Bačke i Banata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ignat Kushanrev)

Dvanaest godina nakon osnivanja regionalne deponije u Subotici, sa reciklažnim dvorištima u Novom Kneževcu, Čoki i Malom Iđošu i transfer stanicama u Bačkoj Topoli, Senti i Kanjiži, postrojenja su počela da rade. Probni rad trajaće do sredine godine, a već sada se obrađuje oko 150 tona smeća dnevno.

„U hali za separaciju otpada se mešani komunalni otpad razvrstava na reciklabilne delove i organiski deo koji izlazi sa roto-sita i nakon toga se šalje na kompostiranje, odnosno stabilizaciju otpada, objašnjava Sabina Benedek, šef Odeljenja za zaštitu životne sredine, Regionalne deponije u Subotici.

Podstičući rešavanje ekoloških problema Srbije i približavanje naše zemlje evropskim standardima u upravljanju komunalnim otpadom, Evropska unija je u subotička postrojenja uložila 20 miliona evra.

„Telo deponije ni na koji način ne zagađuje životnu sredinu, vršimo monitorig metana, imamo sistem za biogas. Takođe imamo sistem za prečišćavanje podzemnih voda. Znači, ne zagađujemo podzemne vode, vazduh, životnu sredinu i naravno čuvamo naše zdravlje“, naglašava Čila Goli, direktorka Regionalne deponije u Subotici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Da bi se recikliralo više od 5 odsto otpada, koliko se sada nudi prerađivačima, lokalne samouprave planiraju da uvedu primarnu selekciju otpada u domaćinstvima, odnosno sistem dve kante.

„U plavu kantu će građani moći da odlažu otpad koji će moći da se reciklira, a zelena karta će biti namenjena za vlažni i organski otpad, to je za kompostilišta. Mi gledamo i našu decu da što više edukujemo, da pokažemo šta znači plava i zelena kanta, to već u školama polako uče“, navodi Zagorka Panić, pomoćnica gradonačelnika Subotice za ekonomski razvoj.

U postrojenjima subotičke sanitarne deponije nastaje i biogas, kao i toplotna energija koje će u budućnosti moći da se iskoriste kao višenamenska ekološka goriva.

Izvor: RTS

Niži prinosi, više cene – raste popularnost uzgoja mini povrća

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabrielle Cepella)

Mini povrćem, bilo da se radi o mladom, bejbi povrću ili “patuljastim”, hibridnim verzijama uobičajenog povrća, nazivaju se sitniji plodovi određenih kultura, a često se konzumiraju po principu jedan plod – jedan zalogaj. Ono je za relativno kratko vreme pobralo simpatije potrošača, ali i napunilo džepove proizvođača, čija je težnja da uzgajaju kulture čiji su prinosi niži, a cene veće od onog povrća standardne veličine.

Dugogodišnja želja proizvođača povrća bila je dobijanje što većih prinosa i što krupnijih plodova uz intenzivnu zaštitu, obilno đubrenje i navodnjavanje, a time i bolje zarada. To je u mnogim zemljama dovelo do prekomerne ponude i pada cena, stoga se počelo tražiti drugo rešenje kako bi povrtari postali konkurentniji na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Holifield)

Hemijskim sastavom, aromom, mirisom i ukusom mini povrće uspeva poraziti ono u standardnoj veličini. Uprkos malenoj veličini ipak su pravi izvori hranjivih materija. Istraživanja su pokazala da ono sadrži 40 puta više vitamina C, E i K, zatim luteina i beta karotena od običnog.

Takođe, mini povrće ima intenzivniji ukus i svakako je vrlo zdrav dodatak koji mnoga jela čini aromatičnijim i privlačnijim, a prednost je i to što ga je lakše čuvati u frižideru. Bejbi povrće nije novi koncept, ali je osamdesetih godina prošlog veka postalo popularno otkako su počeli da ga uzgajaju i uvrstavaju u svoja jela svi bolji restorani u San Francisku, u Kaliforniji. Nakon toga, njegova  popularnost se raširila na čitav svet.

Kako biste što pre osigurali mlade i sveže biljke, možete se već danas odlučiti za njegov uzgoj. Zamislite brokoli, karfiol, rotkvicu, paradajz ili papriku kojima je potrebno manje vremena kako biste ubrali njihove prve plodove. Ovom povrće što i sam naziv govori, ne treba puno prostora, ali je važno da se uzgaja na mestu s dosta svetlosti.

U specijalizovanim prodavnicama možete naći i komplete za uzgoj, ali kako bi smanjili troškove možete koristiti i improvizovane posude poput plastičnih čašica od jogurta i sl. Na dnu treba da ih probušite kako bi se omogućilo oticanje suvišne vode.

Preporučuje se, kao i kod običnog povrća, seme pre setve namočiti u vodu. Nakon što je nabubrilo, posejte ga u neveliku posudu ili saksiju, prečnika oko pet centimetra i dubine do 10 cm te prekrijte s pola centimetra zemlje i lagano zalijte.

Posuda se može prekriti prozirnom kuhinjskom folijom kako bi se zadržala vlaga i postigli optimalni uslovi klijanja.

Korenasto povrće poput šargarepe, kelerabe i peršuna ili lisnatog poput salate možete posejati čim to uslovi dozvole, a za mini povrće se jedino razmaci setve razlikuju od proizvodnje uobičajenog, jer je je znatno manje pa može biti i manji razmak između njih. Kada se tlo zagreje i prođe opasnost od mrazeva možete posejati sorte mini pasulja, kukuruza, tikvica ili krastavaca. Paradajz, patlidžan i papriku možete presaditi na otvoreno kada su noćne temperature iznad 12°C.

Kako piše “Homeguides”, mini povrće treba zalivati jednom ili dva puta nedeljno i paziti da je vlaga ravnomerno raspoređena, a u sušnim uslovima zahtevaju dodatno zalivanje. Preporučuje se dodavanje i malča zbog kontrole korova i očuvanja vlažnosti tla. Zemljište koje je nađubreno pre setve obično ne zahteva dodatno đubrenje jer se mini povrće bere vrlo brzo nakon setve i to pre nego što se potroše hranjive materije u tlu.

Za uzgoj je dobro odabrati one vrste koje se mogu brati brzo nakon setve ili pak one koje se beru kontinuirano. Od lisnatog povrća to su mini sorte matovilca, rukole, spanaća, cvekle i blitve, a od korenastog; šargarepa, rotkvica, keleraba, peršun listaš i luk vlašac.

Jedno od najpopularnijeg minijaturnog povrća je (čeri) paradajz koji je najbolje prihvaćen i kod nas. Njegovi maleni plodovi su često ukusniji tj. slađi i aromatičniji u odnosu na običan paradajz. Sorte mini paradajza imaju i dekorativnu ulogu, a dolaze u različitim oblicima. Paprike su još jedno popularno povrće s mnogim minijaturnim sortama, a najviše povrća u mini verziji su čili sorte.

Možete uzgajati i mini karfiol, ali i druge kupusnjače. Na tržištu se mogu pronaći patuljaste sorte kupusa i brokolija koje je lako uzgajati. Još jedna vrsta koja se često uzgaja kao mini povrće je šargarepa koja voli puno sunca i vlage.

Izvor: Agroklub.rs