Home Blog Page 741

Apel za zaštitu sakupljača sekundarnih sirovina

Foto-ilustracija: Unsplash (Zibik)
Foto-ilustraciija: Unsplash (Johnny Cohen)

Sakupljačima sekundarnih sirovina preti zaraza koronavirusom, prenosi Nova ekonomija, jer nemaju zaštitnu opremu prilikom direktnog kontakta sa otpadom koji građani odlažu. Zrenjaninski socijalni forum (ZSF) apeluje na sve solidarne građane koji u malim šivaonicama šiju zaštitne maske, da doniraju delić te zaštitne opreme i sredstava za ličnu higijenu sugrađanima koje je, kako kažu, država prekrižila i učinila nevidljivim.

“Sakupljači sekundarnih sirovina nisu prepoznati od države kao radnici, pa ne ostvaruju nikakva prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Nemali broj njih nema ni socijalnu niti zdravstvenu zaštitu jer nema ko da ih posavetuje kako da to ostvare. Zato često dolaze u situaciju da kada se razbole od raznih infektivnih bolesti tek prilikom odlaska u bolnicu saznaju da nemaju zdravstveno osiguranje koje bi pokrilo troškove lečenja, navodi se u saopštenju ZSF-a.

Apeluju na građane i da olakšaju prikupljanje plastične ambalaže tako što bi je razdvojili i posebno odložili, a gradsko preduzeće “Čistoću” da ne sklanja tu ambalažu koja je jedini izvor prihoda nekim porodicama.

U budućnosti bi, kažu, trebalo inicirati postavljanje dostupnih, a ne kao sada zaključanih, pet kontejnera i organizovanje sakupljača sekundarnih sirovina da budu prepoznati kao radnici nadničari.

Izvor: Nova ekonomija/Zrenjaninski socijalni forum (ZSF)

Električni bicikl iz Srbije meri zagađenje vazduha

Foto: Facebook (screenshot)

Stručnjaci domaće kompanije “E prime” konstruisali su jedinstveni električni bicikl koji može da meri zagađenje u vazduhu, tokom vožnje i dok stoji.

Foto: Facebook (screenshot)

Kako je saopštila ta kompanija, model električnog bicikla “Effecto” sada se može nabaviti sa uređajem za spoljno očitavanje zagađenja vazduha, a merenja su moguća sa više ključnih parametara.

Taj model bicikla, pored toga što ne zagađuje okolinu i ima opciju merenja zagađenja, za svega nekoliko dinara utrošene struje može da pređe 100 kilometara, naveli su iz kompanije  “E prime”.

Električni bicikli tog proizvođača spadaju među najbolja rešenja na prostorima Evropske unije proizvedena kombinacijom domaćih ideja i najvećim delom od domaće sirovine, dodaje se u saopštenju.

Predstavnik kompanije “E prime” Milan Manojlović rekao je da su novim proizvodom želeli da vozačima bicikala omoguće stalno dostupne informacije o kvalitetu vazduha koji udišu dok se voze.

“Bilo da se voze kroz gradske gužve, ili se penju na Avalu ili se voze nekim planinskim vencem, sada imaju priliku da u svakom trenutku znaju koliko kvalitetan vazduh udišu. To se zove odgovorno ponašanje i sa naše i sa njihove strane”, rekao je Manojlović.

Izvor: Zelena Srbija

Tigar u Njujorku zaražen koronavirusom

Foto-ilustracija: Unsplash (Third Idea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Edewaa Foster)

Tigar u njujorškom zoološkom vrtu bio je pozitivan na testu za KOVID-19, dok je još šest životinja bolesno. Ne postoji dokaz o prenošenju virusa sa životinja na ljude, uveravaju zvaničnici.

Uprava njujorškog zoološkog vrta objavila je da je četvorogodišnji malajski tigar zaražen koronavirusu, pošto je na testu bio pozitivan. To je prvi slučaj u Americi, za tigrove u svetu, da je nekoj životinji registrovana inficekcija novim virusom.

“Vlasnike domaćih životinja i stoke uveravamo da ne postoji nikakav dokaz da životinje mogu da šire virus”, rekla je doktorka veterine i zvaničnik američkog Ministarstva za poljoprivredu Džejn Runi.

Pored tigra, još šest životinja je bolesno u zoološkom vrtu u Bronksu, a pretpostavlja se da im je virus preneo neko od zaposlenih.

Prva životinja počela je da pokazuje simptome 27. marta, dok je zoološki vrt zatvoren za javnost od 16. marta.

Očekuje se da će sve životinje biti izlečene.

Izvor: RTS

Velika Britanija beleži veliku potrošnju – 1,2 milijarde tona materijala godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Tudor)

Prema poslednjim proračunima, Velika Britanija koristi oko 1, 2 milijarde tona, odnosno po osobi 18, 5 tona materijala na godišnjem nivou. Pod materijalima podrazumeva se hrana, fosilna goriva, građevinski materijal, metali i drvni proizvodi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Rosset)

Svi ovi elementi su od vitalnog značaja za ekonomiju zemlje, ali skorašnje analize pokazuju da se u velikim broju država oslanja na uvoz ovih materija, i to uglavnom iz Kine.

Statistika pokazuje da se čak 80 odsto materijala uvozi, a razlozi su na strani tvrdnje da se na vađenje materijala iz prirode troši mnogo energije, uglavnom sagorevanjem fosilnih goriva, što ne ide na ruku postavljenim ciljevima za zaštitu životne sredine.

Velika Britanija je iz tog razloga potpisala međunarodne sporazume da će smanjiti potrošnju, ali to se nije dogodilo, naprotiv.

Potrošnja je, zapravo, neznatno porasla.

Prema nekim istraživanjima, Britanija je svoj štetan uticaj na životnu sredinu “prebacila” drugim zemljama, u koje prenosi otpad na reciklažu i odakle uvozi materijale koji se uglavnom dobijaju sagorevanjem uglja.

Stručnjaci tvrde da je neophodno da se država fokusira na smanjenje protoka resursa, što bi bilo i povoljnije i delotvornije.

Jelena Cvetić

Stara Zlatica dobila zelenu oazu

Foto: Glavni grad Podgorica

Površina koja je služila za odlaganje otpada, nefunkcionalna i zapuštena, dobrim projektovanjem i realizacijom radova po projektu, pretvorena je u zelenu oazu, koja će građanima Stare Zlatice biti mesto za odmor i uživanje u prirodi.

Foto: Glavni grad Podgorica

Kako bi se ova površina privela nameni, iz gradskog preduzeća “Zelenilo” navode da je bilo neophodno prvenstveno izvesti pripremne radove na čišćenju površine i sanitarnoj seči i orezivanju žbunja i drveća. Nakon pripremnih radova izgrađene su šetne staze nasute slojem rizle, ugrađen je parkovski mobilijar, klupe i korpe za otpatke, ali i piknik set – sto i klupa, kako bi se posetioci u potpunosti mogli prepustiti uživanju. Čitav prostor ograđen je rustičnom ogradom sa morednim detaljima koji daju specifičan izgled.

Kako bi se dodatno oplemenila površina, izvršena je sadnja ukrasnog drveća i žbunja i setva travnjaka, a da se biljni materijal održi u dobrom vitalnom stanju tokom vrelih letnjih meseci, ugrađen je i hidrosistem.

Vrednost realizacije ovog projekta iznosila je 11.500 evra, a iz gradskog preduzeća “Zelenilo” izražavaju nadu da će korisnici ove površine, nakon okončanja epidemije koronavirusa, uživati i brinuti o njoj kao o svom sopstvenom dvorištu.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Probijen tunel Čortanovci na gradilištu brze pruge Beograd-Budimpešta

Foto: Železnice Srbije

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović rekla je, povodom probijanja prve cevi tunela “Čortanovci” na gradilištu brze pruge Beograd-Budimpešta, da infrastruktura uprkos epidemiji koronavirusa ostaje važan pokretač privrede i razvoja Srbije.

Foto: Železnice Srbije

“Probijanja tunela je važan trenutak na svakom projektu i uobičajenim okolnostima. Međutim, ako znamo da su ‘Čortanovci’ jedno od najvećih infrastrukturnih gradilišta u Evropi, na kojem se uprkos epidemiji poštuju svi rokovi, to je rezultat na koji Srbija treba da bude ponosna. Hvala svim radnicima, koji su kao i zdravstveni radnici, vozači, prodavačice i prodavci, takođe heroji Srbije u danima epidemije. Zahvaljujući njima, Srbija ne samo što nije stala ni u najtežim okolnostima, već i nastavlja da gleda ka budućnosti”, rekla je Mihajlovićeva.

Potpredsednica Vlade naglašava da je na celoj deonici od Stare Pazove do Novog Sada, od kad su na snazi mere države za suzbijanje epidemije KOVID-19, svakog dana bilo aktivno od oko 500 do gotovo 1.000 radnika. “Hvala ‘Ruskim železnicama’ na posvećenosti projektu, kao i na tome što posebno vode računa o zaštiti radnika u uslovima epidemije”, navela je Mihajlovićeva.

Mihajlovićeva je zahvalila svim domaćim i stranim izvođačima koji su ispoštovali preporuku Ministarstva da se održi nivo aktivnosti na gradilištima, uz primenu svih mera suzbijanje zaraze predviđenih odlukama Vlade Srbije. “Svih ovih dana naša najveća gradilišta u drumskoj i železničkoj infrastrukturi u Srbiji nisu stala i na njima je, u zavisnosti od vremenskih uslova, bilo između 1.500 i 2.300 radnika, a računajući i izgradnju stanova za snage bezbednosti, rehabilitaciju puteva i komunalnu infrastrukturu, i više od 3.500 radnika”, kaže Mihajlovićeva.

“Infrastruktura će biti važna i u periodu posle pandemije, kad se budemo borili za viši privredni rast i zato nam je važno da kroz mere Vlade za pomoć privredi sačuvamo naše kompanije, kao što i kompanije treba da posebno vode računa o svojim radnicima, jer nas čeka veliki zajednički posao i kad prođe epidemija”, kaže Mihajlovićeva.

Radovi na izgradnji tunela i vijadukta “Čortanovci” su deo projekta izgradnje deonice brze pruge Beograd-Budimpešta od Stare Pazove do Novog Sada, čija je dužina 40,4 km.

Ukupna dužina obe tunelske cevi je 2.242,5 metra, a 3. aprila 2020. godine probijena je desna cev, dužine 1.086,5 metara. Trenutna realizacija radova na ovom objektu iznosi 86 odsto. U okviru istog projekta, u toku je izgradnja i dvokolosečnog vijadukta “Čortanovci”, dužine skoro tri kilometra. Procenat realizacije radova na vijaduktu iznosi 91 odsto.

Vrednost radova na izgradnji tunela i vijadukta “Čortanovci”, koji se finansira iz kredita Ruske Federacije za modernizaciju srpske železnice, iznosi 337,6 miliona dolara.

Izvor: Železnice Srbije

U Splitu preporuka da se prekine otkup plastične ambalaže zbog opasnosti od koronavirusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Steve Johnson)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)

Kako je objavljeno na stranicama Grada Splita, Stožer civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije doneo je preporuku svim trgovinskim centrima da prekinu otkup plastične ambalaže, iz razloga što se, prema mišljenju epidemiologa, koronavirus najduže zadržava na plastici.

Naime, prema studiji objavljenoj u časopisu “New England Journal of Medicine”, koju su sproveli naučnici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti i Univerziteta UCLA i Prinstona, poznato je da na plastici, metalu i staklu koronavirus može preživeti duže nego na ostalim površinama.

Na bakru se, na primer, zadržava i do četiri sata, na plastici i nerđajućem čeliku dva do tri dana, a na kartonu do 24 sata.

Izvor: Ekovjesnik

Kako protiču građevinski radovi u Šapcu za vreme epidemije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Šabac

Ulica Milutina Bojića u Šapcu je ove nedelje pripremljena za asfaltiranje i to će biti jedna od 11 ulica koja je asfaltirana u prethodnih 10 dana. U narednim danima planirano je i asfaltiranje Savske avenije, Ulice Roberta Tolingera, drugog dela Sremske, Kolonija Mačve, kao i dve ulice u Jevremovcu, saopšteno je.

“Iako je vreme epidemije, ne smemo dozvoliti životu da stane”, izjavio je gradonačelnik Nebojša Zelenović tokom posete radovimima.

Ulica Milutina Bojića dugačka je 550 metara i vrednost investicije iznosi sedam miliona dinara.

Foto-ilustracija: Pixabay

Gradonačelnik se zahvalio šabačkim kompanijama koje izvode radove i istakao da je važno to što su radnici zaštićeni maskama.

“Radovi u ovoj ulici će biti završeni u sledeća tri dana. Ja se zahvaljujem kompanija kao što su Jugokop, Mašinokop, Savremena gradnja – sve šabačke građevinske firme rade u punom kapacitetu. Važno je da njihovi radnici budu zaštićeni. Drago mi je što vidim da svi nose maske i poštuju odluke koje je doneo Štab za vanredne situacije”, rekao je gradonačelnik Nebojša Zelenović.

Izvor: Grad Šabac

Tehnički univerzitet u Beču napravio jednostavan aparat za kiseonik

Foto: Eurocomm-PR (bezuljni kompresor (siva boja), vazduh (tamno plava), membrana (žuta), vlaženje i zagrevanje (lila), azot (crvena), vazduh obogaćen kiseonikom do 40 odsto (svetlo plava))

Novi aparat za kiseonik koji je osmislio naučni tim Tehničkog univerziteta u Beču sastoji se iz samo nekoliko jednostavnih delova i mogao bi uskoro da bude u primeni. Obolelima od koronavirusa novi izum bi mogao znatno da olakša disanje i to bez kiseoničkih boca, već samo sa kiseonikom iz vazduha.

Foto: Eurocomm-PR (bezuljni kompresor (siva boja), vazduh (tamno plava), membrana (žuta), vlaženje i zagrevanje (lila), azot (crvena), vazduh obogaćen kiseonikom do 40 odsto (svetlo plava))

Trenutno najveća briga u vezi sa epidemijom koronavirusa je to što odeljenja za intenzivnu negu imaju ograničen broj aparata za disanje. Na Tehničkom univerzitetu u Beču razvijen je kiseonički aparat koji se zasniva na jednostavnim, više puta isprobanim komponentama i koji za nekoliko dana može da bude gotov. Vazduh koji stiže putem standardnog kompresora obogaćuje se kiseonikom uz pomoć specijalne membrane. Ovaj kiseonikom obogaćen vazduh može da olakša disanje pacijentima sa velikim plućnim tegobama.

Takvom terapijom koja može da se započne još u ranom stadijumu bolničkog lečenja može da se odloži ili potpuno izbegne intubacija i davanje vazduha klasičnim aparatima. Posebno kada se mora zbrinuti mnogo pacijenata sa disajnim tegobama istovremeno ova metoda bi mogla da pomogne pri uštedi važnih resursa. U zavisnosti od kapaciteta kompresora i razdvojnih membrana jedan uređaj bi mogao da posluži za 20 i više osoba istovremeno.

Više kiseonika, veći pritisak

Kada pluća ne mogu da snabdeju organizam sa dovoljno kiseonika, onda mora da se pruži veštačka podrška. Za to postoje različite mogućnosti. U ekstremnim slučajevima se koristi intubacija pacijenta i koristi aparat za disanje. U mnogim slučajevima je dovoljno podržati funkciju pluća tako što se pacijentu obezbedi dovoljno jak pritisak vazduha sa veliki sadržajem kiseonika. I upravo to se može postići sa relativno jednostavnim konceptom.

„Većinu komponenata našeg aparata možete naći u običnoj prodavnici alata“, kaže rukovodilac istraživačkog odeljenja za biomehaniku i rehabilitacionu tehniku Tehničkog univerziteta u Beču Margit Gfeler.

Potreban je bezuljni kompresor, filter za vazduh, cev i posuda za vlaženje vazduha i jedan modul sa specijalnom membranom za povećanje udela kiseonika. „Ta membrana je jedini deo koji nije uobičajen ali može da se nabavi i ima je u dovoljnoj količini“, objašnjava član naučnog tima, profesor Mihael Harazek.

Tehnologija membrane: razdvaja kiseonik od azota

Profesor Harazek se dugo godina bavi istraživanjem tehnologija membrane kod razdvajanja gasova.

„U normalnom slučaju vazduh se šalje kroz membranu da bi se dobio azot i izbacio kiseonik. To je već poznata tehnika. Taj princip primenjujemo ovde samo obrnuto, ne koristimo azot, već obogaćeni kiseonik. Tako se dobije koncentracija kiseonika od oko 40 odsto. Vazduh se potom zagreva i vlaži i sa povećanim pritiskom putem dva silikonska creva ili maske za disanje šalje u nos pacijenta. Jedan jedini kompresor može da obezbedi kiseonikom obogaćeni vazduh za više obolelih osoba”, ističe on.

Prednost ovog jednostavnog aparata je taj što može da radi bez kiseoničkih boca. Dovoljan je kiseonik iz vazduha. Aparat je nov, ali je efekat koji pruža medicinski priznat postupak.

Više informacija na sledećem linku: https://biofluidslab.tuwien.ac.at.

Izvor: Eurocomm-PR

EPS modernizuje 7 malih hidroelektrana, starosti i do 107 godina

Foto: Wikipedia/Žuća
Foto: Wikipedia/Žuća

U vlasništvu Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“ (JP EPS) nalaze se male hidroelektrane, čije su pouzdanost i proizvodnja usled starosti i dugotrajne eksploatacije dosta umanjene, navodi se u javnom pozivu za rekonstrukciju i modernizaciju pojedinih ovakvih elektroenergetskih postrojenja izgrađenih u periodu od 1903. do 1953. godine. Time će se povećati godišnja proizvodnja električne energije, kao i produžiti proizvodni ciklus za naredih 40 godina. Neke od ovih MHE imaju i istorijski značaj, odnosno predstavljaju kulturno dobro.

EPS je stoga doneo je odluku da pristupi rekonstrukciji, dogradnji, adaptaciji ili sanaciji postojećih MHE, za šta je obezbeđen kredit Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i sopstvena sredstva investitora u potrebnoj meri.

Predmet ovog Projektnog zadatka su sledeće MHE u vlasništvu JP EPS i to:

1. MHE „Raška“ – Novi Pazar,
2. MHE „Sveta Petka“ – Niš,
3. MHE „Sićevo“ – Niš,
4. MHE „Temac“ – Pirot,
5. MHE „Sokolovica“ – Zaječar,
6. MHE „Vučje“ – Leskovac i
7. MHE „Jelašnica“ – Surdulica.

Rok za dostavljanje ponuda je 24. april do 9 sati. Ponude će biti otvorene istog dana u 10 sati u prostorijama EPS-a.

Pročitajte više OVDE.

EBRD je EPS-u dao zajam od 45 miliona evra za rekonstrukciju 15 postojećih MHE u Srbiji i za proširenje energetskih kapaciteta na sedam brana. Ukupna vrednost projekta iznosi 54 miliona evra.

Izvor: EPS

I Indija je “prodisala” – pad zagađenja vazduha usled koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay

Indija važi za zemlju sa izrazito visokim nivoom zagađenja vazduha, a čak 21 grad od ukupno 30 svetskih urbanih centara sa najlošijim kvalitetom vazduha se nalazi u njenim granicama. Iako je tokom 2019. godine zagađenje opalo za 20 odsto, količina sitnih štetnih PM 2,5 čestica u atmosferi je, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u indijskim gradovima i dalje bila čak 500 puta viša u odnosu na preporučene vrednosti. Zemlja je, kao meru zauzdavanja novog virusa KOVID-19, 24. marta zabranila kretanje i rad kancelarija, fabrika i prodavnica na 21 dan. Rezultati su kao u Kini i Evropi gde su ovakve prakse stupile na snagu ranije – lakše se diše.

Foto-ilustracija: Pixabay

U prestonici Nju Delhiju, u kojoj živi najviše porodica, već 27. marta je zabeležen pad prosečne koncentracije PM 2,5 čestica za čak 71 odsto u poređenju sa 20. martom – sa 91 na 26 μg⁄m3, dostignuvši gotovo bezbedne vrednosti (ispod 25 μg⁄m3).

Situacija je slična i u Mumbaju, Kalkuti, Bangaloru…

Najveći zagađivači vazduha u Indiji su saobraćaj, termoelektrane, građevinarstvo, sagorevanje biomase, podizanje prašine sa puteva i aktivnosti u domaćinstvima. Situaciju dodatno pogoršavaju spaljivanje otpada, poslovanje restorana i drugo.

Zagađenje vazduha na jugu Azije se smanjilo u određenoj meri još početkom prošle godine usled usporavanja proizvodnje i ekonomskog rasta na tamošnjim prostorima.

Ukupan broj obolelih 3. aprila iznosio je 2.567, a umrlo je 72 ljudi. Indija ima 1,38 milijarde stanovnika.

Jelena Kozbašić

Biopesticidi – sredstva u borbi protiv invazije skakavaca u Africi

Photo: FAO/Sven Torfinn
Foto: FAO/Sven Torfinn

Rojevi skakavaca su preplavili istok afričkog kontineta tokom januara, februara i marta, obrušivši se na tamošnje useve. Somalija, Etiopija i Kenija su samo neke od meta njihove najezde.

Posebno zabrinjava činjenica da se veliki broj stanovnika s tog područja suočava sa problemom gladi, a invazija insekata dodatno pogoršava već lošu situaciju. U Pakistanu su za borbu protiv ove vrste regrutovali patke iz Kine, ali su se Afrikanci odlučili za drugačiji pristup – upotrebu biopesticida.

Kao što njihovo ime sugeriše, u sastavu biopesticida nalaze se prirodni sastojci pogodni za uništavanje štetočina. Zahvaljujući sastavu, njihov negativni uticaj na životnu sredinu značajno manji je u odnosu na hemikalije koje uobičajeno služe za te svrhe.

Protiv skakavaca konkretno bore se gljivice iz porodice Metarhizium acridum koje ih slabe i čine da insekti manje jedu. Na kraju eventualno uginu. Ipak, ovaj proces može da traje nedeljama. Upravo njihovo sporije delovanje je glavna prepreka za rasprostranjeniju upotrebu biopesticida.

Foto: FAO/Isak Amin

Za pripremu mešavine za prskanje je neophodno dizel ulje, ali ono može da bude zamenjeno prirodnim alternativama. Stručnjaci Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu naglašavaju da su čak i u slučaju korišćenja naftnih derivata, zbog male potrebne količine, biopesticidi i dalje bezbednija opcija za naše okruženje u poređenju sa konvencionalnim pesticidima.

Još jedna prednost biopesticida je ta što ne napadaju “dobre” insekte koji neometano nastavljaju da oprašuju biljke i održavaju zdravlje ekosistema. Sigurni su i za ostatak životinjskog i biljnog sveta. Njihova efikasnost bi u kombinaciji sa drugim preventivnim, agro-tehničkim merama mogla da bude uvećana.

Klimatske promene su stvorile plodno tle da se skakavci razmnožavaju u ogromnim razmerama s obzirom na to da im pogoduju cikloni i padavine koji su poslednjih godina sve češći. Kriza je počela još 2018. godine na Arapskom poluostrvu, odakle se proširila.

Jelena Kozbašić

Poziv inovativnim kompanijama da se prijave na KOVID-19 izazov

Foto: Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Kako bi pomogao Srbiji da prevaziđe nestašicu zaštitne, medicinske, laboratorijske i druge opreme izazvanu pandemijom koronavirusa, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), raspisuje javni poziv za inovativna rešenja ili replikaciju postojećih rešenja, koja doprinose zaštiti zdravstvenih radnika i radnica, negovatelja, drugih pružalaca usluga i građana, ali i podizanju kapaciteta za dijagnostiku i lečenje obolelih od kovida-19, a sve u cilju što efikasnijeg suzbijanja epidemije.

Foto: Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Finalistima, odnosno odabranim projektima za koje se smatra da su spremni za primenu biće pružena mogućnost sufinansiranja troškova implementacije. Pored toga UNDP i SZO omogućiće dijalog sa nadležnim nacionalnim službama oko dobijanja potrebnih dozvola, i promovisaće izabrana rešenja kao primere dobre prakse.

„Pored zaštite zdravlja, cilj ovog izazova je da podstakne lokalnu proizvodnju i ohrabri inovacije i preduzetništvo u vreme krize“, rekla je stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap, dodajući da podrška domaćoj proizvodnji i inovativnosti, koja tek predstoji u narednom periodu, doprinosi većoj konkurentosti, olakšava oporavak od ekonomskih posledica krize, uz istovremeno jačanje otpornosti društva na buduće izazove.

Vlada Srbije, u saradnji sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, već nabavlja neophodna medicinska sredstava, aparate i opremu, a pojedina preduzeća su započela proizvodnju ovih artikala. Međutim, privatni sektor u Srbiji ima potencijal da proizvede znatno veću količinu zaštitne i medicinske opreme, koji su neophodni za sistematski odgovor na krizu.

UNDP i Svetska zdravstvena organizacija u Srbiji zato pozivaju pravna lica da predlože nove načine proizvodnje ili nabavke inovativnih proizvoda, tehnoloških rešenja i novih lanaca vrednosti za proizvodnju ili nabavku:
1. Lične zaštitne opreme – LZO (maske, rukavice, viziri i sl.)
2. Medicinske opreme kao što su respiratori/ ventilatori
3. Kompleta za testiranje na korona virus
4. Opreme i unapređenje procesa za upravljanje opasnim infektivnim medicinskim otpadom.

Na izazov mogu da se prijave javna preduzeća, privredna društva i preduzetnici, naučno-istraživačke ustanove, kao i kompetentne organizacije civilnog društva.

Rokovi za podnošenje prijava su: 10. april i 24. april 2020. Prijava se podnosi onlajn i dostupna je na linku: bit.ly/izazovprijava.

Svi predlozi moraju biti u skladu sa smernicama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i usklađeni sa lokalnim zakonodavstvom Srbije. Više informacija o Izazovu može se pronaći na linku: bit.ly/izazovinfo, a smernice Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o specifikaciji paketa protiv KOVID-19 su dostupne na linku: bit.ly/izazovsmernice.

Za više informacija, kontaktirajte Danijelu Šever Radovanović, predstavnicu UNDP za komunikacije: danijela.sever.radovanovic@undp.org ili telefonom +381 62 77 33 61

Izvor: Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Doneta odluka o naknadi za proizvodnju električne energije iz OIE u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na hitnoj, telefonski održanoj sednici u sredu, 1. aprila, donela Odluku o utvrđivanju jediničnog iznosa naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK) za drugi i treći kvartal 2020. godine, u visini od 0,002555 KM/kWh, bez obračunatog PDV-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashes Sitoula)

Ovu naknadu plaćaju svi krajnji kupci električne energije u Federaciji BiH i ona je iskazana kao posebna stavka na računima za električnu energiju.

Sredstva prikupljena po osnovu naknade su prihod Operatora za OIEiEK i on ih koristi za isplatu podsticajnog dela iz garantovane cene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvodača, pokrivanje (finansiranje) troškova svog rada i za troškova uravnoteženja elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrednostima planirane i proizvedene količine električne energije iz postrojenja OIEiEK.

Koeficijent za obračun i isplatu mesečne novčane egzistencijalne naknade

Federalna vlada je utvrdila koeficijent 1,00 (jedan) za obračun i isplatu mesečne novčane egzistencijalne naknade demobiliziranim braniocima i članovima njihovih porodica za period januar – mart (prvi kvartal) 2020. godine u okviru transfera za sprovođenje Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, utvrđenog ovogodišnjim Budžetom FBiH.

Na osnovu ovog koeficijenta i utvrđenog iznosa u članu 22. stav (1) Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica bit će utvrđena i visina ove mjesečne novčane naknade.

Utvrđeni koeficijent biće primjenjivan za period januar – mart 2020. godine, u skladu s raspoloživim sredstvima Budžeta FBiH za 2020. godinu.

Izvor: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

GMO hrana u Srbiji – borba sa vetrenjačama

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Martinsen)

Uzgoj, promet i konzumiranje genetički modifikovanih organizama (GMO) zvanično je zabranjen u Srbiji, a po Zakonu proizvod biljnog porekla ne sme da sadrži više od 0,9 primesa ovih organizama i primesa poreklom od GMO. Takođe, semenski i reproduktivni materijal ne smatraju se takvim organizmima ukoliko količinski sadrže do 0,1 odsto primesa ovakvih organizma i primesa poreklom od GMO.

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Hild)

Zanimljivo je to što se, Zakonom o bezbednosti hrane koji je usvojen prošle godine, hrana se prema poreklu deli na, između ostalog, i na genetički modifikovanu hranu i modifikovanu hranu za životinje, hranu i hranu za životinje dobijenu od takvih organizama, u skladu sa posebnim propisom.

Genetički modifikovana hrana dozvoljena zakonom?

Agrarni analitičar Žarko Galetin ocenjuje da je Srbija, donošenjem tog zakona “odškrinula” vrata ovakvoj hrani.

“Jedan od uslova da Srbija uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju je dozvoljavanje uzgoja, prometa i konzumiranja modifikovane hrane u našoj zemlji. U skladu sa tim donet je Zakon o bezbednosti hrane prošle godine gde se, ipak, u nekim članovima tog zakona na neki način dozvoljava promet GMO”, ocenjuje Galetin.

Galetin smatra da genetski inženjering ne treba koristiti u proizvodnji hrane tako što će se ovi organizmi i u trećoj ili četvrtoj fazi naći u ishrani čoveka, ocenjujući da je to, kako kaže, igra protiv prirode. Ukazuje da je GMO proizvodnja uzela velikog maha u svetu posebno na, dodaje, američkom kontinentu, ističući da se takvi organizmi seju na oko 200 miliona hektara u svetu.

“To u osnovi nije humanistički pristup proizvodnje i bolje produktivnosti poljoprivrede već jedan stav koji je praktično označio pobedu onih kompanija koje trče za profitom i zaradom ne mareći upravo za taj etički i za princip bezbednosti hrane.”

Ono što bi naša zemlja mogla da uradi kako bi sprečila promet genetički modifikovane hrane je uvođenje jasnih pravila oko obeležavanja proizvoda, dodaje Galetin.

“Da u zakonu piše da je dozvoljen promet, ali da podzakonskim aktima to onemogućimo ili da obeležimo proizvode oznakom ‘BEZ GMO’ i ‘SA GMO’ tako da potrošači mogu da izaberu sami šta hoće da kupe. Onda će se dati izbor potrošaču, zdravlje ili novac”, zaključuje naš sagovornik.

Oznaka kvaliteta i garancije

Kako bi tržište moglo da istakne proizvode bez modifikovane hrane i da to predstavi potrošačima, udruženje “Dunav soja” kreiralo je pre četiri godine BEZ GMO standard i oznaku kvaliteta za naš region koja je inače u Evropi prisutna već 20 godina.Ta oznaka nam je važna jer pruža transparentnost na tržištu i mogućnost izbora potrošačima. Važna je i kao podrška domaćoj industriji i proizvođačima koji su se opredelili za BEZ GMO strategiju i koriste domaće sirovine”, objašnjava Jovana Đisalov iz udruženja “Dunav soja”.

Naša država potpuno bez GMO?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gaelle Marcel)

Ovaj standard su prve počele da koriste kompanije u Bosni i Hercegovini, gde su ovom oznakom označena jaja i ulje.

“U našoj zemlji zakon zabranjuje kako uzgoj, tako i promet ovih proizvoda tako da kod nas ova oznaka još uvek nema primenu i nije moguće proizvode deklarisati BEZ GMO. Mi smo sa ministarstvima vodili razgovore o uvođenju ove oznake u Srbiji, ali oni kažu da bi, dok je ovaj zakon na snazi, to zbunilo potrošače jer je, kako tvrde, naša zemlja potpuno bez genetički modifikovanih organizama”, dodaje naša sagovornica.

Međutim, Đisalov tvrdi da naša zemlja uvozi značajne količine mesa, mleka, pa čak i jaja iz zemalja gde se GMO koristi u ishrani životinja, a nijedan zakon ne traži da se ovi proizvodi označe.”Naši proizvođači se tako stavljaju u nekonkurentan položaj sa proizvođačima u drugim evropskim zemljama koji koriste modifikovane sirovine i takvi proizvodi, koji su i jeftiniji, se uvoze kod nas. Oko 85 odsto mleka, jaja i mesa u Evropi se proizvodi korišćenjem GMO stočne hrane, a ti proizvodi se nalaze upravo i na našem tržištu. Zato je važno da postoji BEZ GMO oznaka jer daje potpunu informaciju potrošaču koji u tom slučaju može da napravi razliku između proizvoda koji je dobijen korišćenjem modifikovanih sastojaka ili je potpuno bez njih.”

Studija: Od genetičkog inženjeringa do kancera i neplodnosti

Ipak, Miladin Ševarlić nije za unošenje oznake BEZ GMO, jer bi se na taj način, smatra, tržište predalo, a bilo bi uništeno oko 50 odsto tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i tržišta stočne hrane. On ukazuje i na istraživanja koja su pokazala šta bi konzumiranje ovakve hrane moglo da izazove u budućnosti.

“Postoji studija iz 2012. godine o uticaju GMO kukuruza na ishranu pacova i utvrđeno je da u prvoj novoj generaciji dolazi do promene na unutrašnjim organima, u sledećoj generaciji dolazi do povećanog procenta jedinki obolelih od kancera, a u trećoj dolazi do tolike bespolodnosti da nijedna vrsta u prirodi što se tiče razmnožavanja ne može da se obnovi na nivou proste reprodukcije. To bi se dogodilo i sa ljudima”, ukazuje Ševarlić.

Dodaje da je njegovu deklaraciju protiv uzgoja, prometa i konzumiranja GMO proizvoda usvojilo jednoglasno preko 7.000 odbornika u 136 skupština opština i gradova u Srbiji.

“Podneo sam tu deklaraciju u maju 2017. godine i u Skupštini Srbije. Nažalost, dobio sam podršku od 11 poslanika.”

Svake godine Fitosanitarna inspekcija radi uzorkovanje na terenu površina pod sojom i nalazi površine pod GMO sojom.”Otprilike oko 20 hektara zasejanih pod GMO sojom bude registrovano svake godine. Budući da se u Srbiji zasejava više od 150.000 hektara soje, kad vi rezultate uzorka prenesete na celinu skupa dobijete da se godišnje u Srbiji zasejava oko 5.000 hektara pod modifikovanom sojom. Ako je po tri tone prosečnog prinosa po hektaru, to je 15.000 tona. Kad to podelite sa 20 tona kolika je nosivost jednog šlepera onda znači da 750 šlepera godišnje prođe kroz Srbiju natovareni GMO sojom.”

Problem, dodaje, predstavlja i granična kontrola koja, kako navodi, kontroliše četiri do sedam odsto uvezenih pošiljki među kojima je, ističe, utvrđeno da ima proizvoda sa GMO.

Autorka: Andrijana Glišić

Izvor: Agroklub.rs

Pandemija koronavirusa usporila je kretanje Zemljine kore

Foto-ilustracija: Unsplash (Kuldar Kalvik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marius Serban)

Mere koje se sprovode širom sveta u cilju sprečavanja širenja zaraze koronavirusom izgleda da su učinile naš svet dosta mirnijim – putevi i ulice su prazne, sve je manje automobila i gradskog prevoza, avionski saobraćaj je gotovo nepostojeći, a mnogi objekti su zatvoreni.

Seizmolozi širom sveta od skoro primećuju znatno manji nivo seizmičke buke u okruženju, zašta je najviše zaslužno odsustvo automobila, odnosno vibracije koju stvaraju.

U Briselu je u Kraljevskom opservatorijumu istaknut fenomen slabijeg kretanja Zemljine kore. Seizmološka stanica u Briselu osnovana je pre više od jednog veka, te se grad proširio oko nje. Stručnjaci kažu da u vreme Božića, usled snega i smanjenja kretanja u duhu sa prazničnom atmosferom, beleži nagli pad seizmoloških aktivnosti, na šta podseća situacija izazvana pandemijom. U nedostatku buke, pri čemu Brisel beleži od 30 do 50 odsto smanjenja od polovine marta u svojoj okolini, zabeležen je manji broj zemljotresa.

U drugim gradovima, kao što je slučaj u Parizu, Londonu, Los Anđelesu, takođe je primećeno smanjenje buke, što se najbolje može videti zabeleženo na grafikonima.

Foto: Twitter (screenshot)

Stanovnici mnogih gradova komentarišu da sada mogu da čuju zvukove koji su ranije očito bili nadjačani i prigušeni zvukovima od saobraćaja i gužvi, kao na primer cvrkut ptica.

Dokazano je da povišena buka može negativno uticati na zdravlje ljude, doprinoseći stresu, a često se povezuje i sa visokim krvnim pritiskom i problemima sa nesanicom.

U Bostonu je osmišljena aplikacija “Noise and the City”, pomoću koje građani mogu snimati zvukove iz okoline i davati sopstvene opise.

Smanjenje buke i aktivnosti primećeno je i u okeanima, čemu je doprinelo znatno smanjenje morskog saobraćaja. Ranije je dokazano da povećana buka koju proizvode brodovi može da poveća stres kod životinja i da negativno utiče na njihovu reproduktivnost.

U mnogim zemljama primećeno je i značajno smanjenje zagađenja vazduha, kao jednog od najvećih problema s kojim se suočavaju mnoge zemlje i koji predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi, kao i povratak brojnih životinjskih vrsta koje žive u okolini velikih gradova, a sada su se, odsustvom ljudi, oslobodile i došle u gradska jezgra u potrazi za hranom.

Jelena Cvetić