Home Blog Page 739

Rusija i OPEK postigli sporazum za smanjenje globalne proizvodnje nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Forbes)

U okviru sporazuma koji je postigla sa zemljama OPEK-a, Rusija je izrazila spremnost da za 14 odsto smanji proizvodnju nafte, odnosno za 1,6 miliona barela dnevno, saopštio je neimenovani zvaničnik ruskog ministarstva energetike, prenosi agencija “Tas”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Robby McCullough)

“Potvrđujem našu spremnost da smanjimo proizvodnju ruske nafte za 1,6 miliona barela dnevno”, rekao je zvaničnik Kremlja.

Očekuje se da danas bude održana video-sednica zemalja OPEK o smanjenju svetske proizvodnje nafte.

Prema nekim izvorima, u novi sporazum su uključene Sjedinjene Američke Države, Meksiko, Norveška, Kanada i druge zemlje, a predviđeno je ukupno smanjenje globalne proizvodnje za 70 miliona barela dnevno.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je ranije da je Rusija spremna da smanji proizvodnju nafte samo ukoliko i drugi svetski proizvođači nafte, uključujući i SAD, prihvate da urade isto. Prethodni sporazum u okviru OPEK istekao je 31. marta, ali Rusija i Saudijska Arabija nisu postigle dogovor o njegovom produženju.

Naime, zbog neuspešnih pregovora o produženju prethodnog sporazuma, zemlje OPEK-a su po inerciji povećale svoju proizvodnju, ali u trenutku širenja koronavirusa u svetu i pada potražnje za naftom na svetskim tržištima, cena nafte po barelu pala je na 22 dolara, najniže u poslednje dve decenije.

Krajem marta je dogovoren nastavak pregovora i upućen poziv svim zemljama proizvođačima “crnog zlata” da se uključe u njih.

Izvor: RTS

Počela s radom elektronska pijaca Užice

Foto: Grad Užice/R. B. Vujović
Foto: Grad Užice/R. B. Vujović

Usled novonastale situacije, od 30. marta 2020. godine, privremeno je prestala sa radom Zelena pijaca Lipa u Užicu. Nakon poziva iz Regionalne privredne komore Užice određeni broj proizvođača, koji je imao zakupljene tezge na  užičkoj pijaci, izrazio je spremnost da svoje proizvode dostavlja na kućne adrese, a sve u dogovoru sa kupcima.

Kontakti za voće i povrće su dostupni OVDE.

Kontakti za mlečne proizvode i jaja su dostupni OVDE.

Kontakti za rasad su dostupni OVDE.

Kontakti za suhomesnate proizvode su dostupni OVDE.

Kontakti za ostale namirnice poput projinog brašna i šampinjona su dostupni OVDE.

Pročitajte još:

Grad Užice i Regionalna privredna komora Užice ovim putem žele da povežu prodavce i kupce očekujući od njih da poštuju zakonske odredbe, kao i sve mere bezbednosti i zaštite u cilju sprečavanja širenja koronavirusa.

Svi proizvođači koji su imali zakupljene tezge na užičkoj pijaci, a želeli bi na ovaj način da prodaju svoje proizvode mogu se prijaviti na telefon 0668750527.

Izvor: Grad Užice

Beskontaktno plaćanje uz mobilnu aplikacuju na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama

Foto: Facebook (screenshot)

Drive.Go mobilna aplikacija koja pruža mogućnost plaćanja goriva na točionom mestu, bez ulaska u prodajni objekat, po prvi put u Srbiji dostupna je potrošačima za korišćenje na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama.

Drive.Go aplikacija je jednostavna za upotrebu. Potrebno je da potrošač na svom telefonu instalira Drive.Go mobilnu aplikaciju sa Google Play i Apple Store-a i prilikom registracije unese bankarsku karticu kojom će obavljati plaćanje. Na benzinskoj stanici, pre samog točenja goriva, potrebno je da pokrene Drive.Go aplikaciju, skenira QR kod koji se nalazi na samom točionom mestu i može da krene sa točenjem goriva. Nakon što natoči gorivo, potrošač obavlja plaćanje računa klikom na dugme Plati u mobilnoj aplikaciji. Time je brzo i jednostavno proces kupovine i plaćanja završen.

Foto: NIS

Plaćanje putem Drive.Go mobilne aplikacije trenutno je dostupno na 25 NIS Petrol i GAZPROM benzinskih stanica. NIS će u narednom periodu nastaviti sa unapređenjem funkcionalnosti mobilne aplikacije, kao i sa širenjem mreže benzinskih stanica na kojima će biti omogućen ovakav mehanizam plaćanja. U okviru ovog digitalnog projekta kompanije NIS primenjene su najsavremenije tehnologije, koje su razrađene u skladu sa najboljim primerima iz svetske prakse, kako pouzdanosti, tako i bezbednosti plaćanja.

Korisnici „Sa nama na putu“ programa lojalnosti takođe će moći da uživaju u prednostima nove aplikacije NIS-a jer im je uz Drive.Go omogućeno sakupljanje bonus poena prilikom svake kupovine na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama, a potrebno je samo da u aplikaciji registruju svoju „Sa nama na putu“ karticu.

„Digitalizacija i unapređenje potrošačkog iskustva jedan su od naših prioriteta. Uvođenjem mobilne aplikacije Drive.Go, koja kupcima omogućava brzo, efikasno i bezbedno plaćanje, bez odlaska na kasu, NIS pokazuje da ostaje dosledan primeni inovacija u svom poslovanju. Istovremeno, ovo je dodatna mera, koja ima za cilj da u trenutnim okolnostima doprinese zaštiti i očuvanju zdravlja, kako zaposlenih tako i potrošača“, izjavio je Aleksej Černikov, direktor Bloka Promet kompanije NIS.

Više informacija o načinu korišćenja Drive.Go mobilne aplikacije, kao i spisak benzinskih stanica na kojima je ova usluga omogućena, dostupno je na sajtovima www.nispetrol.rs i www.gazprom-petrol.rs kao i besplatnim pozivom na telefon kol centra kompanije: 08 0000 8888.

Izvor: NIS

Redovna godišnja konferencija UN o klimi odložena za 2021. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Dvadeset šesta godišnja konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, koja je trebalo da bude upriličena u novembru 2020. godine u Glazgovu (Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo), je odložena za 2021. godinu. Tačan termin će biti naknadno utvrđen, saopštila je Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, a biće izabran u dogovoru sa učesnicima. Domaćin ostaje Ujedinjeno Kraljevstvu, a organizaciju događaja sprovodi zajedno sa Italijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

S obzirom na to da je uticaj pandemije novog koronavirusa sveprožimajući, organizatori smatraju da je održavanje konferencije uz učešće svih zainteresovanih aktera i postavljanje ambicioznih ciljeva ove godine – nemoguće.

Pomeranje datuma manifestacije omogućiće potpisnicama konvencije bolju pripremu i oštriji fokus na prepreke o kojima bi trebalo da se razgovara tom prilikom. Mnogi su i ranije isticali ključnu ulogu pregovora u toku ove konferencije za  budućnost naše planete, unapred je, po važnosti, poredeći sa onom iz Pariza 2015. godine na kojoj je “rođen” čuveni sporazum.

Odlaganje naravno ne znači da će rad na zauzdavanju porasta temperature, smanjenju štetnih emisija i povećanju otpornosti Zemlje biti obustavljen do daljnjeg. Štaviše… Ova godina se u Ujedinjenom Kraljevstvu obeležava kao godina klimatske akcije.

Izvršna sekretarka Ujedinjenih nacija zadužena za klimatske promene Patricija Espinoza veruje da je KOVID-19 trenutno najveća opasnost po čovečanstvo, ali naglašava da ne treba smetnuti s uma da su nam klimatske promene najveća pretnja na duge staze.

“Privreda će se uskoro ponovo pokrenuti. Ovo predstavlja mogućnost da nacije nakon oporavka budu bolje, da uključe u svoje planove najugroženije i da ekonomiju 21. veka preoblikuju u čistu, zelenu, zdravu, pravednu, bezbednu i otporniju. U međuvremenu, mi ćemo nastaviti da podržavamo i podstičemo zemlje da usklade svoje klimatske ambicije sa Pariskim sporazumom”, kazala je Espinoza.

Jelena Kozbašić

Kako su povezani stopa smrtnosti od koronavirusa i nivo zagađenja vazduha?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nik Shuliahin)

Zagađenje vazduha može izazvati brojne zdravstvene probleme, ali koliko je povezano sa koronavirusom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sanchez)

Istraživanje sprovedno u Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji sa najvećim brojem zaraženih, pokazalo je da su zagađenje vazduha i stopa smrtnosti ljudi obolelih od KOVID-19 blisko povezani. Nivo zađenjenja  PM2.5 česticama i nivo smrtnosti su inače u bliskoj vezi. Prošlogodišnje istraživanje koje je sproveo Globalni savez za zdravlje i zagađenje GAHP pokazalo je da je tokom godine u našoj zemlji 12.317 ljudi preminulo pod uticajem zagađenja.

Odavno je poznato da nedovoljno čist vazduh može povećati rizik od akutnih respiratornih tegoba, što u slučaju novog virusa može biti veoma opasno, jer KOVID-19 napada upravo pluća. Pored toga, prema izveštaju naučnika iz Italije, visoka stopa smrtnosti zabeležena na severu zemlje može se povezati sa velikim zagađenjem vazduha. Istraživanje sprovedeno u ovoj državi i objavljeno u časopisu “Environmental Pollution” takođe je utvrdilo da se visok nivo zagađenja na severu zemlje smatra dodatnim koeficijentom visokog nivoa smrtnosti u toj obalasti. Razlog je što život u oblasti u kojoj je vazduh zagađen omogućava lakši razvoj respiratornih problema i podložnosti infekcijama, pri čemu neke od njih mogu imati i tragičan ishod, kao što je slučaj sa ovom bolešću.

Rad istraživača sa Harvardske škole za javno zdravlje smeštene u Bostonu, koji je analizom obuhvatio američku teritoriju od 3.000 okruga, pokazuje da je manji porast izloženosti štetnim česticama čak 20 puta povećao rizik od smrti od novog virusa. U narednom istraživanju su izuzeli Njujork, kao i okruzi sa manje od 10 obolelih. Otkriveno je da je dovoljno povećanje od samo jednog grama zagađujućih čestica po kubnom metru za povećanu stopu smrtnosti od KOVID-19 za 15 odsto.

Takođe, rezultati se u osnovi podudaraju i sa onima iz 2003. godine pri istom tipu ispitivanja vezanog za epidemiju SARS-a.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Zaključak ovih istraživanja je da je u mestima gde se beleži visoko zagađenje vazduha veća opasnost od fatalnih ishoda pacijenata zaraženih koronavirusom i da se zato u tom slučaju moraju preduzeti dodatne mere predostrožnosti.

Promena ritma života, samoizolacija i vanredno stanje kao Modus vivendi za veći deo sveta poslednjih nedelja dovelo je i do poboljšanja kvaliteta vazduha, ali to za sada nije dovoljno.

Naučnici koji su sproveli ovu studiju smatraju da je potrebno istraživanjem obuhvatiti i druge zemlje, kao i da nam ovo definitivno mora poslužiti kao jasan primer da se u budućnosti konkretnije borimo za čistiji vazduh.

Jelena Cvetić

Tužba zbog izgradnje MHE u Kalinoviku bez procene o uticaju na životnu sredinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Olivia Bliss)

Centar za životnu sredinu podneo je tužbu zbog Rešenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kojim se zaključuje da investitor izgradnje male hidroeletrane “Hotovlje” na Vrhovinskoj rijeci u Kalinoviku nije obavezan da sprovede procenu o uticaju na životnu sredinu.

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Bez procene uticaja na životnu sredinu hidroenergetskog postrojenja MHE “Hotovlje”, iz Centra kažu da je teško predvideti realnu štetu koja bi nastupila izgradnjom i korišćenjem ove hidroelektrane.

“Planirana lokacija nalazi se u posebno krhkom ekosistemu vodotoka gornje Neretve, za koji je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa Republike Srpske u svom mišljenju konstatovao da je isti još ranije planiran za zaštitu u kategoriji ‘Područja upravljanja staništem’, te je izuzetno važan za očuvanje”, istakao je Redžib Skomorac, asistent na programu Energija i klimatske promene u Centru za životnu sredinu, prenosi Klix.

Kako navode iz “Aarhus centra” u Bosni i Hercegovini, samo Rešenje sadrži niz nelogičnosti.

“Iako je planirana MHE locirana u nenaseljenom području, te predstavlja postrojenje koje je tek nešto ispod praga za obavezno sprovođenje studije uticaja, ipak smatramo da nije legitimno očekivati da će imati zanemariv uticaj na životnu sredinu. Mnogi investitori u hidroelektrane instalisane snage ispod jednog megavata su dobili rešenja ovog ministarstva da su dužni da izradie studiju uticaja, pa zašto ne i ovaj?”, postavlja pitanje Nina Kreševljaković, pravna savetnica Udruženja “Aarhus centar” u BiH.

Tužba se poziva na relevantne pravilnike, odredbe koje jasno uređuju izuzetke u kojima se studija uticaja mora sprovesti bez obzira na veličinu postrojenja.

Izvor: Energetika.ba

STARTUP3 – nova prilika za srpske startapove i mala i srednja preduzeća

Foto: STARTUP3

STARTUP3 je novi biznis akceleratorski program koji ima za cilj da izgradi pametni ekosistem gde bi se velike kompanije povezale sa startapovima, malim i srednjim preduzećima, istraživačima i inovatorima. Program finansira Evropska unija u okviru programa Horizon 2020.

Šta dobijaju startapi i mala i srednja preduzeća?

Foto: STARTUP3
  • Besplatnu poslovnu podršku;
  • Mentore iz velikih evropskih korporacija;
  • Direktan pristup korporacijama poput NVIDIA, Arelance, Docaposte, Symag by BNP Paribas, MaxBet;
  • Direktan pristup investitorima poput SC Ventures,  Metavalon, UniFund, 1337Works;
  • Besplatan pristup one-stop-shop platformi Founder-Studio.

Javni poziv STARTUP3 projekta traje do 20. aprila 2020. godine.

Proces apliciranja je besplatan, kao i sve aktivnosti u okviru programa akcelearcije za izabrane inovatore.

Više informacija o javnom pozivu i procesu apliciranja je dostupno OVDE.

Izvor: STARTUP3

Evropljani provode u proseku gotovo 64 godine u zdravlju

Foto-ilustracija: Unsplash (Matthew Bennett)

U Evropskoj uniji je očekivani broj godina života u zdravlju procenjen na 64,2 za žene i 63,7 za muškarce, objavio je Eurostat povodom Svetskog dana zdravlja koji se obeležava 7. aprila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Karvounis)

Zdravlje ljudi posebno je značajno danas, kada je svet suočen sa pandemijom koronavirusa.

Očekivani životni vek za žene u EU bio je u 2018. godini 83,7 godina a za muškarce 78,2 godine, odnosno u proseku za 5,5 godina kraći.

Podaci Evropske statističke agencije pokazuju i da očekivani život u zdravlju predstavlja oko 77 odsto očekivanog životnog veka za žene i 81 odsto za muškarce.

Gledano po članicama, najviše godina života u zdravlju kod žena očekuje se na Malti, 73,4 godine, a slede Švedska, sa 72 i Irska, sa nešto više od 70 godina.

Kod muškaraca se najduži život u zdravlju očekuje u Švedskoj, 73,7 godina, Malti, gotovo 72 godine, i Irskoj više od 68 godina.

S druge strane, najkraći život u zdravlju se očekuje u Letoniji i za žene (53,7 godina) i za muškarce (51 godina).

Foto-ilustracija: Unsplash (Raoul Croes)

Eurostat navodi da se tako ekstremna razlika delom može objasniti različitim načinima na koje se meri ograničenje aktivnosti u zemljama.

U većini članica očekivani životni vek u zdravlju na rođenju duži je za žene nego za muškarce, a razlika uglavnom nije mnogo velika.

Samo u pet članica je jaz veći od dve godine – Poljskoj (3,8 godina), Bugarskoj (3,6), Litvaniji (2,8), Letoniji (2,7) i Estoniji (2,3).

U sedam članica je očekivani broj godina života u zdravlju manji kod žena nego kod muškaraca. Najveće razlike se beleže u Holandiji (3,9 godina), Danskoj (3,4) i Finskoj (3,1).

Izvor: Euraktiv.rs

Nastavljaju se radovi na izgradnji vodovoda u Doroslovu

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i član Gradskog veća za komunalnu oblast i investicije Miroslav Kovačić obišli su juče radove na izgradnji vodovodne mreže u naseljenom mestu Doroslovo.

Izgradnja vodovodne mreže nastavljena je i u uslovima vanrednog stanja, a radnici svakodnevno intezivno rade kako bi meštani u što kraćem roku dobili ispravnu pijaću vodu.

„Zahvaljujući investicijama u prethodnom periodu, izgrađen je dovodnik vode do naseljenog mesta Doroslovo, a u toku je kompletna rekonstrukcija vodovodne mreže. Kada se svi ovi radovi završe, ovo naseljeno mesto rešiće jedan od najvećih komunalnih problema koje ima. Ukupna vrednost ovih radova iznosi oko 160 miliona dinara i oni su finansirani kako sredstvima Grada Sombora, tako i Uprave za kapitalna ulaganja“. istakla je ovom prilikom gradonačelnica Golubović.

Član Gradskog veća za komunalne delatnosti i investicije Miroslav Kovačić izjavio je da će biti urađeno oko 20 km vodovodne mreže i preko 6 km priključaka.

Foto: Grad Sombor

„U cilju rešavanja problema vodosnabdevanja i dovođenja pijaće vode u sva naseljena mesta na teritoriji Grada Sombora, rešava se i problem naseljenog mesta Doroslovo. U skladu sa tim, urađen je dovodnik vode od Sombora, preko Lugova, do Stapara, i od Stapara do Doroslova. U okviru ovih radova na postavljanju vodovodne mreže, uradiće se preko 20 km vodovodone mreže i preko 6 km priključaka, od glavnog voda do svakog domaćinstva“, kaže Kovačić.

Prema rečima rukovodioca na radovima, Dušana Đilasa, što se tiče samih radova, sve se odvija po planu, a jedino što ih u realizaciji usporava je skraćeno radno vreme, uslovljeno zabranom kretanja usled vanrednog stanja. „Materijal je na gradilištu, nemamo zastoja što se toga tiče. Na četiri mesta kopamo, četiri ulice smo počeli, samo što radimo malo skraćeno zbog vanrednog stanja.“

Izvor: Grad Sombor

Pošta Srbije besplatno isporučuje poljoprivrednicima seme za prolećnu setvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Pošta Srbije” besplatno će poljoprivrednicima isporučivati seme Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada za prolećnu setvu dok traje vanredno stanje i epidemija koronavirusa, saopšteno je iz kabineta ministra Milana Krkobabića.

Kako se navodi, s tim u vezi postignut je dogovor između JP “Pošta Srbije” i novosadskog Instituta koji će otvoriti namensku telefonsku liniju, a “Pošta Srbije” će naručene količine dostavljati poljoprivrednicima i zadrugama u optimalnom roku.

“To je deo nastojanja da seoskom stanovništvu koje građanima Srbije obezbeđuje osnovne životne namirnice i sirovine za njihovu proizvodnju, olakšamo izuzetno važan sezonski posao – prolećnu setvu”, rekao je Krkobabić.

On je dodao da je “Pošta Srbije”, kao društveno odgovorno preduzeće, prepoznala značaj jedne takve inicijative, u teškim momentima za zemlju i donela odluku da, bez naknade, obezbedi domaćinima seme neophodno za setvu, pružajući na taj način svoj aktivni doprinos rešavanju aktuelnih problema u poljoprivredi.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine, Vlada Srbije

Život modrovrane na relaciji Bačka Topola-Namibija

Foto: DZPPS
Foto: DZPPS/Jožef Gergelj

Centar za markiranje životinja, koji radi pri Prirodnjačkom muzeju iz Beograda početkom marta primio je izvanrednu vest iz daleke Afrike. Jedinka modrovrane, koja je u Srbiji radi praćenja seobe obeležena nožnim prstenovima, pronađena je na farmi u blizini Otjivaronga u Namibiji. Lokalni poljoprivrednik spasio je iznemoglu šarenu pticu koja je potom dopremljena u namibijski centar za oporavak divljih životinja.

Modrovrana je na levoj nozi nosila metalni prsten sa oznakama Mus Belgrade i brojevima 304956, a na desnoj plastični žuti prsten sa crnim natpisom VW3. Nju je, kao mladunca, na gnezdu 12. jula 2019. godine u okolini Bačke Topole obeležio ornitolog Jožef Šihelnik.

Ptica je pronađena nakon putovanja koje je trajalo 231 dan na udaljenosti od čak 7.368 kilometara od mesta izleganja. Prema saznanjima dr Daliborke Stanković koja radi u Centru za markiranje životinja, ovo je prvi put da je u Srbiji obeležena modrovrana pronađena na tolikoj udaljenosti i u tom delu sveta.

Nakon tronedeljnog oporavka ptica je 17. marta puštena na slobodu, a ornitolozi očekuju da će se nakon duge prolećne seobe vratiti u blizinu mesta izleganja gde bi mogla da započne gnežđenje.

Modrovrana je selica koja zimu provodi u podsaharskoj Africi. U Srbiju dolazu krajem aprila, a napušta je krajem septembra. To je ptica veličine gradskog goluba koja se gnezdi na otvorenim staništima. Gnezda smešta u duplje starih stabala i lesnih odseka, a hrani se krupnim insektima, malim gmizavcima, vodozemcima i sisarima. Ugrožena je nestajanjem staništa usled intenziviranja poljoprivrede, smanjenjem broja stabala sa odgovarajućim dupljama, intenzivnim korišćenjem pesticida i krivolovom na seobi.

Foto: DZPPS/Jožef Gergelj

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, sa svojim lokalnim partnerima, već 17 godina radi na aktivnoj zaštiti nacionalne populacije modrovrane. Za to vreme, kroz program postavljanja drvenih kutija za gnežđenje, vojvođanska populacija povećana je sa 15 na više od 250 parova, što predstavlja najveći uspeh u zaštiti ugroženih vrsta ptica u Srbiji.

Osim u Vojvodini, kutije za gnežđenje postavljene su širom Negotinske krajine i u okolini Beograda.

Istraživači iz Italije su, zahvaljujući satelitskom praćenju, otkrili da modrovrane preleću Saharu na visini od 4.000 metara brzinom od čak 113 kilometara na čas.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Inovativna održiva rešenja

Photo: Olja Simovic

Ekologija i očuvanje životne sredine su poznate  kao samo jedna od oblasti nauke i života. Međutim, klimatske promene i osvešćivanje vezano za posledice ljudskih aktivnosti ukazuju na rastuću potrebu za intenziviranjem principa održivosti u svim oblastima.

Foto: Iz privatne arhive Ivane Kostić

Inovacije predstavljaju efikasan mehanizam formiranja rešenja za mnogobrojne izazove. Podrška inovacijama omogućava savladavanje izazova i na lokalnom i na globalnom nivou i Fond za inovacionu delatnost Republike Srbije (Fond) u Srbiji to radi od 2011. godine u saradnji sa Svetskom bankom i Evropskom unijom.

Među brojnim projektima koji se prijavljuju na programe podrške inovacijama koje Fond sprovodi, nalazi se i značajan broj onih koji dolaze upravo iz oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Od ukupnog broja finansiranih projekata, devet odsto dolazi iz oblasti energetske efikasnosti i to je peta oblast po zastupljenosti, nakon projekata iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, poljoprivrede i hrane, mašina i mašinskog inženjeringa i razvoja softvera. Projekti vezani za zaštitu životne sredine čine 3 odsto i nalaze se na devetom mestu. Trend prijavljenih i finansiranih projekata iz ovih oblasti je u porastu tokom godina.

Bitno je napomenuti da Fond ne dodeljuje finansiranje na osnovu prioritetnih ili preferencijalnih oblasti i da ne postoji sektorski fokus. Sa druge strane, bitan faktor predstavlja praćenje broja prijava i broja finansiranih projekata iz svake oblasti, kako bi se uočili trendovi i usmerile finansije kroz buduće ciljane pozive i nove programe.

Kancelarija za transfer tehnologije postoji u okviru Fonda od 2016. godine i uspešno sarađuje sa akademskom zajednicom Srbije, podržavajući inovacije koje dolaze iz nauke i naučnih istraživanja. Kroz programe „Transfer tehnologije” i „Program inovacionih vaučera” podržan je razvoj nekoliko održivih tehnologija. Ideja je da se dati trend nastavi i kroz novi program „Dokaz koncepta”.

Primeri podržanih projekata

Novi katalizator za dehalogenizaciju freona dolazi iz Inovacionog centra Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu i ima za cilj efikasniju eliminaciju freona iz životne sredine. Poznato je da se freoni oslobađaju iz sistema za hlađenje, sistema za gašenje požara i poliuretanskih pena za toplotnu izolaciju čime oštećuju ozonski omotač. Inovativni katalizator obezbeđuje efikasnost od 95,5 odsto.

Dr. Knight je spin-off projekat (nastao kao sporedni rezultat glavnog projekta, prim. redakcije), proistekao sa Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu, koji se bavi proizvodnjom multifunkcionalnih kuglica za hvatanje boja pri pranju veša. Ova tehnologija je patentirana i kuglice imaju dvojaku funkciju: osim što brzo ukljanjaju boje, kako ne bi došlo do prelaska sa jedne tkanine na drugu, ujedno služe i kao omekšivač za tkanine i vodu i mogu se višekratno koristiti. Pre svega, one su biorazgradive i proizvedene na energetski efikasan način.

Pored akademske zajednice, Fond od početka svog rada uspešno finansira inovacije mikro, malih i srednjih preduzeća. „Solagro” je jedan od tih projekata. On se bavi razvojem novog modela pametne prese za reciklažu limenki. Izdvajaju se po tehnički najnaprednijem mehanizmu pametne prese koji smanjuje zapreminu otpada za 90 odsto u odnosu na početno stanje, pružajući bolje korisničko iskustvo uz atraktivan dizajn u odnosu na druge postojeće mehanizme. Fond je finansirao ovaj startap kroz Program ranog razvoja tokom godinu dana, nakon čega je uređaj bio spreman za korišćenje. Njihova presa je do sada instalirana na više od 150 mesta u 9 zemalja sveta, a kompanija je sarađivala sa više od 30 klijenata, među kojima su i svetski brendovi Ball packaging, Coca-Cola, Molson Coors i drugi. Kroz inovativan pristup i atraktivnu ambalažu „Solagro” dostiže svoj cilj da motiviše ljude da recikliraju.

Fond je u saradnji sa Finskom ambasadom organizovao četiri lokalna takmičenja za startapove Slush. Lokalni pobednici su imali priliku da se takmiče na globalnom takmičenju i učestvuju na konferenciji „Slush” u Finskoj. Na četvrtom po redu takmičenju 2018. godine tema su bile održive inovacije gde se prijavilo više od 25 startapova iz Srbije, od kojih je 11 ušlo u uži izbor. Svi oni su razvijali ili i dalje razvijaju rešenja u oblasti održivih, zelenih inovacija uključujući energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine.

Odlukom finskih stručnjaka u Srbiji, startap „Box system” bio je pobednik lokalnog takmičenja Slush 2018. godine. „Box system” je osmislio ekološke kutije za transport namirnica koje zahtevaju specifične temperaturne uslove pod nazivom „WooBox”. Kutije su napravljene od drveta i vune kao prirodne alternative ekspandiranoj polistirenskoj peni. Ovaj tim stremi da postane važna karika u lancu cirkularne ekonomije na globalnom tržištu i da na taj način doprinese održivoj budućnosti naše planete.

Dalji razvoj inovacija

Postavlja se pitanje šta dalje i gde usmeriti pažnju startapova i novih naučnih istraživanja kako bi oblast održivosti imala smisla. Brojne su tehnologije kojima se postižu inovacije, ali nameće se pitanje kako nove tehnologije same po sebi utiču na održivost?

Photo: Solagro

Ovo je i jedna od tema kojima se bavi i kojima će se baviti i Health Tech Lab (HTL). HTL omogućava formiranje i razvoj inovacija u zdravstveno-tehnološkom ekosistemu kao i digitalizacijom zdravstva na održiv način. Sarađuje sa startapima kao što je i „AlgiOx” – startap koji je napravio pametni sistem za prečišćavanje vazduha u zatvorenim prostorijama kako bi se sprečili brojni zdravstveni problemi, a sistem uz to i proizvodi kiseonik. Više o radu HTL-a vezanim za održivost pisao je i Energetski portal.

Digitalizacija je jedan od prioriteta za sve vlade jer doprinosi kvalitetu života kroz ekonomski rast, povećanje produktivnosti i stope zaposlenosti. Međutim, data centri takođe značajno doprinose emisijama zbog velike potrošnje energije i često neodgovarajućim sistemima za hlađenje, budući da troše i do 2 odsto globalne električne energije, uz stopu rasta od 12 odsto godišnje. Dodatno, tipičan životni vek uređaja je oko 2 do 3 godine i postoji intenzivna potrošnja energije za dizajniranje, sastavljanje, pakovanje i isporuku ovih uređaja potrošačima širom sveta. Sve to utiče na povećanje e-otpada, uključujući i sve kućne aparate.

Kada se elektronika ne reciklira pravilno, sirovine u njima ispuštaju otrovne hemikalije u zemlju, a samim tim i u našu hranu. U poređenju sa konvencionalnim komunalnim otpadom, određene komponente električnih proizvoda sadrže otrovne supstance koje mogu da stvore pretnju za životnu sredinu kao i za zdravlje ljudi (povećani rizici od raka i neuroloških bolesti). Na primer, televizijski i računarski monitori obično sadrže opasne materijale kao što su olovo, živa i kadmijum, dok su nikl, berilijum i cink često prisutni u razvodnim tablama.

Ivana Kostić

Ceo tekst pročitajte u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Leskovac dobio novo vozilo za pranje kontejnera od gotovo 550 hiljada evra

Foto: Grad Leskovac

Kompanija PVV nabavila je novo vozilo za pranje kontejnera čime je podigla kvalitet pružanja svojih usluga na viši nivo. Vrednost ove mašine iznosi 548 hiljada evra.

Foto: Grad Leskovac

Govoreći o novoj mašini kompanije PVV gradonačelnik Leskovca dr sci. med. Goran Cvetanović rekao je sledeće:

„Nova mašina podiže higijenu na viši nivo, čime se smanjuje mogućnost širenja zaraznih bolesti, što je u situaciji u kojoj se nalazimo od velike važnosti. Vrednost ove mašine je 548 hiljada evra sa PDV-om. Mašina ima dva rezervoara od po 7.000 litara vode, jedan kontejner se pere od jednog do 3 minuta, pored čišćenja postoji i posebna opcija dezinfekcije kontejnera.“

„Zahvalio bih se austrijskoj kompaniji PVV na savremenoj mašini koja diže higijenu na najveći mogući nivo – pere kontejnere iznutra, ali i spolja. Ovo je velika stvar za grad i stigla je u pravo vreme“,  dodao je gradonačelnik Cvetanović.

Direktor kompanije PVV Srboljub Nisić je tom prilikom kazao sledeće:

„Posle dugog niza godina stvorili smo uslove da vršimo pranje kontejnera. Imamo poseban program za pranje kontejnera i radićemo u toku vanrednog stanja posle 18 časova – ići će jedno vozilo koje čisti kontejnere i za njim odmah vozilo koje ih pere. Proces pranja traje od 1 do 3 minuta, koristi se topla voda na 85 stepeni, a unutar mašine nalazi se sredstvo natrijum-hipohlorit. Pored kontejnera, i prostor oko kontejnera će biti dezinfikovan. Mašina može da pere i kante i kontejnere. Dnevno možemo da operemo 80-100 kontejnera .“

Prezentacija načina funkcionisanja nove mašine za pranje kontejnera urađena je juče, 7. aprila, kod leskovačke gimnazije.

Izvor: Grad Leskovac

Objavljen Izveštaj o ekonomskim instrumentima za zaštitu životne sredine za 2018.

Foto-ilustracija: Unsplash (Philip Ackermann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Philip Ackermann)

Izveštaj prikazuje primenjene ekonomske instrumente za zaštitu životne sredine u Republici Srbiji u 2018. godini na bazi dostupnih relevantnih podataka i informacija, prikupljenih kroz Informacioni sistem zaštite životne sredine, kao i direktnom saradnjom sa relevantnim institucijama.

Podaci o ekonomskim instrumentima za zaštitu životne sredine omogućavaju identifikovanje i merenje odgovora društva na brigu o životnoj sredini i način finansiranja. Na taj način Izveštaj postaje važan alat za donosioce odluka koji učestvuju u planiranju i donošenju strateških dokumenata zaštite životne sredine.

Očekivani efekti donetih mera prikazaće se u narednim izveštajima.

Izveštaj se može preuzeti ovde.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Zbog viška energije iz obnovljivih izvora, Britanci dobijaju novac za njeno trošenje

Foto-ilustracija: Pixabay

Na hiljade britanskih domaćinstava biće u prilici da zaradi crpeći električnu energiju. Energetske kompanije su stanovnicima ove zemlje u prošlosti plaćale noćnu potrošnju struje kada su energetske potrebe stanovništva niže. Usled proizvodnje preteka energije iz obnovljivih izvora, Britanci svoj kućni budžet mogu da dopune i koristeći električnu energiju u toku dana.

U svetlu borbe protiv epidemije novog koronavirusa, Ujedinjenom Kraljevstvu je zbog zatvaranja fabrika, kompanija, restorana i pabova neophodno između 9 i 13 odsto manje energije nego što je to uobičajeno. To je uslovilo da cena struje bude nikada niža u poslednjih 10 godina. Megavat čas (MWh) je prošle nedelje koštao 28 funti, dok je godinu dana pre njegova vrednost bila 44 funte.

Foto-ilustracija: Pixabay

U nedelju ujutru, okosnicu snabdevanja predstavljali su vetroparkovi čiji je udeo u energetskom miksu iznosio 40 odsto, a slede solarne elektrane. One su obezbedile oko petinu energije. Doprinos fosilnih goriva bio je otprilike 15 odsto, od čega su termoelektrane na ugalj generisale tek 1,1 odsto.

Vetrovito i sunčano vreme omogućilo je stvaranje viškova energije i formiranje tzv. negativnih cena. One nastaju u trenucima kada se na tržištu javlja visoka ponuda struje iz resursa koje nije moguće brzo isključiti iz mreže, a koji zadovoljavaju nisku potražnju.

Snabdevač sertifikovanom električnom energijom čistog porekla i gasom “Octopus Energy” je obavestio korisnike tarife pod nazivom Agile Octopus da će im platiti svaki upotrebljeni kilovat čas (kWh) tokom najsunčanijih sati u nedelju. Njihovim klijentima biće isplaćeno između 0,22 i 3,3 penija po utrošenom kilovat času u periodu od 11 prepodne do 4 poslepodne.

Jelena Kozbašić

Muzej plastike izgubljene u moru

Foto: Twitter (screenshot @LegoLostAtSea)
Foto: Twitter (screenshot @LegoLostAtSea)

Plastika u morima i okeanima predstavlja veliki deo globalnog problema zagađenja plastičnim otpadom. Sve češće se na plažama umesto morskih školjki može naleteti na neki komad odbačenog, davno zaboravljenog plastičnog predmeta.

Engleskinja Trejsi Vilijams je tako, još pre nekoliko decenija, tragajući za fosilima niz obalu u Južnom Devonu, nailazila na brojne zalutale predmete, poput figurica, starih boca, srednjovekovnog prstenja, koje bi potom očistila i čuvala. Međutim, u jednom momentu sve su ređi bi starinski predmeti, a sve češće LEGO kocke, papuče i plastične flaše.

Godine 1997. teretni brod Tokyo Express udario je u obalu Kornvola i izlio čak 62 kontejnera u vodu, od kojih je jedan nosio oko 5 miliona komada LEGO kockica. Treba napomenuti da je prema poslednjim istraživanjima procenjeno da LEGO predmeti u okeanu mogu “preživeti” između 100 i 1.300 godina.

Svakoga dana je sve više plastičnog otpada viđala šetajući plažom i pitajući se odakle sva ta plastika dolazi. Nailazila je na toliko raznovrsne objekte da je vremenom počela da ih sortira i katalogizira po nameni, boji, funkciji.

Tako je i nastao onlajn Muzej plastike izgubljene u moru, odnosno stranice na društvenim mrežama na kojima dokumentuje i svakodnevno svetu prikazuje ono na šta nailazi od 1997. i potapanja kontejnera plastičnog “blaga” u morsku sredinu.

Foto: Twitter (screenshot @LegoLostAtSea)

Među stvarima koje pronalazi, kao modernim veštačkim fosilima iz prošlog veka, mogu se pomenuti i dečije igračke stare i do 70 godina, čepovi, delovi Monopola, perle za ribolov, delovi britve, kuke za zavese, biofilteri, poklopci cevi, delovi četkica za zube, veštačke vilice, plastične figurice vojnika…

Trejsi Vilijams zato napominje koliko dugo se jedan mali predmet može zadržati u prirodi, što bi mora imati u vidu i prilikom proizvodnje. Podseća i da svaki od ovih proizvoda ima svoju istoriju nastanka, kompaniju, dizajn i čitav fabrički tim, koji su već odavno zaboravljeni.

Ističe i da veruje da većina ljudi nije svesna da njihov otpad, kao na primer gomila isečenih kreditnih kartica na koje nailazi, ne razmišlja da njihov nekadašnji posed može isplivati na površinu na drugoj strani sveta.

Jelena Cvetić