Home Blog Page 737

EPS dodatno obezbeđuje napajanje bolnica za obolele od koronavirusa

Foto: EPS

U vremenu u kojem se Srbija snažno bori da pobedi epidemiju koronavirusa mnogo je heroja, pre svega to su ljudi koji rade u zdravstvu, vojska, policija, a važni su i zaposleni u energetskom sektoru, koji obezbeđuju stabilnu proizvodnju, distribuciju i snabdevanje električnom energijom, rekli su Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, i Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“, tokom obilaska Nacionalnog distributivnog dispečerskog centra u Novom Sadu.

Foto: EPS

Antić je naglasio da radnike u EPS i „EPS Distribuciji“ ne vidimo svakog dana, ali njihov rad se oseća i svi građani žive sa njihovim radom. To su ljudi koji obezbeđuju da država funkcioniše, a čak 20.000 ljudi svakog dana radi naporno u vrlo kompleksnim uslovima.

“Sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem obišli smo Nacionalni distributivni dispečerski centar ‘EPS Distribucije’, razgovarali smo sa zaposlenima i važno je da svi ljudi koji rade na ovakvim mestima imaju sva neophodna zaštitna sredstva, da se vodi računa o dezinfekciji prostora, da vode računa o sebi i najbližima. Oni rade odgovoran posao, koji je uvek, a posebno sada od ključnog značaja za život u Srbiji. Iz ovog centra upravlja se celokupnim sistemom, obezbeđuje sigurnost snabdevanja u celoj Srbiji. Ključno je da svi važni potrošači imaju stabilno snabdevanje električne energije”, rekao je Antić. “Zato hvala svim zaposlenima u EPS, posebno onima rade u održavanju u distribucionim centrima jer su pojačali pravce snabdevanja za KOVID-19 bolnice koje su sada apsolutno sigurne da će u svakom trenutku imati stabilno snabdevanje.”

Milorad Grčić, v. d. direktora Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije“, istakao je da uz podršku Vlade Srbije i predsednika Srbije posebna pažnja na sigurnosti u proizvodnji, snabdevanju i distribuciji, jer su ključni za sve, posebno za zdravstvene ustanove. On je naglasio da ne sme da postoji nijedan prekid u snabdevanju.

“Hvala svim zaposlenima koji predano rade u proizvodnji, distribuciji i snabdevanju električnom energijom. Vas i sve kolege molim da sami sebe čuvate maksimalno i imajte na umu da od vas zavisi nečiji život, život nekog ko leži priključen na respirator, jer ako stane EPS i proizvodnja i distribucija električne energije, onda staje sve. Zato ste na neophodni, čuvajte se, vas ne može niko da zameni. Zato ovih dana i obilazimo sve važne tačke u EPS-u da proverimo da ljudi imaju dovoljno zaštitne opreme, da li im je nešto potrebno. Danas je ključna uloga na svakom pojedincu, radite odgovoran posao i zato ste nam važni”, rekao je Grčić radnicima u Nacionalnom distributivnom dispečerskom centru.

Antić je objasnio i da je veoma bitno što se nastavlja sa investicijama i ključnim projektima, jer su toku radovi na izgradnji tri velike 110 kV trafostanice u Aranđelovcu, Gornjem Milanovcu i Tutinu.

Izvor: EPS

Plod saradnje Srbije i Hrvatske i 3D štampe, posebne maske za zaštitu medicinskog osoblja

Foto: EU info centar
Foto: EU info centar

Saradnja i solidarnost, udružene sa inovativnim tehnologijama, pokazale su se vrlo korisnim i u doba pandemije KOVID-19. Jedna od najznačajnijih saradnji u ovim teškim trenucima jeste inicijativa mejkera iz Srbije i Hrvatske, koji pomoću 3D štampe prave maske sa vizirima kako bi zaštitili zdravstvene radnike od virusa. Za samo nekoliko dana oganizovali su se volonteri, kompanije, laboratorije, inkubatori iz obe države kako bi doprineli borbi protiv pandemije i pomogli medicinskom osoblju.

Inicijativu je pokrenula Facebook grupa „Vizionari Srbije“ i  uputila apel svim ljudima koji poseduju 3D štampač da se priključe akciji štampanja nosača vizira. Tako se ova ideja proširila i van granica naše zemlje kroz saradnju dve zemlje na projektu “XBIT — Prekogranična IT mreža za konkurentnost, inovaciju i preduzetništvo”.

Projekat se radio u Hrvatskoj i Srbiji sa ciljem da se razviju dve nove digitalne zajednice, kroz osnivanje i razvoj dva nova centra, sa obe strane granice – jedan u Startit centru u Inđiji (Vojvodina), a drugi u Donjem Miholjcu, u Hrvatskoj. Realizovao ga je konzorcijum koji čine vodeći partner SEE ICT, Poslovni inkubator Osvit iz Donjeg Miholjca (hrvatsko-mađarska granica), Opština Magadenovac, Fakultet tehničkih nauka iz Novog Sada i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije. Projekat finansira Evropska unija kroz Interreg IPA prekogranični program saradnje Hrvatska-Srbija 2014-2020.

Cilj ove združene akcije je pružiti onima koji su u uskoj borbi sa pandemijom što bolju zaštitu protiv virusa KOVID-19. U razgovorima sa zdravstvenim radnicima pojavila se ideja da posebne maske za vizir mogu pružiti preko potrebnu zaštitu. Ove maske u potpunosti prekrivaju lice korisnika, štiteći od kapljičnog prenosa virusa, a nakon dezinfekcije, mogu se ponovo upotrebiti.

Foto: EU info centar

“Maske su slate u Beograd, do sada u KBC Srbija i KBC Zvezdara i priprema se isporuka za KBC Bežanijsku kosu. Produkcija je za naše podneblje prebačena u Beograd za sada, a dnevno možemo izaditi oko tridesetak vizira”, rekao je Nenad Jovanovski, menadžer nacionalne mreže Startit centara.

Kroz ovu akciju ceo tim daje veliki doprinos korišćenjem kapaciteta koji su stvoreni zahvaljujući EU projektu. Oprema i materijali nabavljeni projektom, u Srbiji i Hrvatskoj, koriste se za dizajn zaštitnih maski s vizirima, što daje priliku Startit Inđiji, iDEAlab-u Novi Sad i Poslovnom inkubatoru Osvit iz Donjeg Miholjca da ulože sve svoje kapacitete u ovu akciju.

Od početka kampanje, uspešno je otpremljeno više od 350 maski za vizir, a u toku je priprema dodatnih 700 komada za distribuciju, što će omogućiti da najmanje 1.000 zdravstvenih radnika iz više od 30 zdravstvenih ustanova u Srbiji i Hrvatskoj rade zaštićeni u potpunosti.

Izvor: EU info centar

Vlada BiH donela odluku o smanjenju cena nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehluli Hikwa)

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić kazao je da je Vlada donela odluku kojom je propisala maksimalne dopuštene marže u trgovini naftnim derivatima, a što u na kraju znači smanjenje cena nafte u FBiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

U proteklom periodu desio se radikalan pad cena nafte na svetskom tržištu, a cene su na brojnim pumpama u FBiH ostale iste, jer su pojedini trgovci ignorisali svetsko tržište. Deo benzinskih pumpi prijavljivao je čak veoma visoke cene i izuzetno visoku maržu koja je dostizala i 0,50 konvertibilnih maraka po litri.

“Zato smo danas na sednici Vlade propisali da je maksimalna marža za maloprodaju 0,25 KM po litru. Time je faktički naređeno smanjenje cena nafte, odnosno njihovo usklađivanje sa stanjem na svetskom tržištu. Istovremeno, imajući u vidu da pojedine naftne firme kontrolišu u velikoj meri i maloprodaju i veleprodaju, propisali smo i maksimalnu maržu za veleprodaju u iznosu 0,06 KM. To će sprečiti da prodavci preko veleprodaje nadoknade ono što ‘izgube’ na maloprodaji”, kazao je Novalić, povodom sednice održane prethodne nedelje, 9. marta.

U slučaju da se na neki drugi način izbegne efekat neposredne kontrole, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo trgovine da pripremi zakonom predviđeni model određivanja najvišeg nivoa maloprodajnih cena, o kome će se direktno odlučivati na Vladi.

“Ovo nije nikakav intervencionizam, već sprečavanje monopola i nelojalne konkurencije. Ne mogu se prodavci nafte pozivati na svetsko tržište samo kada povećavaju cene, a ignorisati svetsko tržište kad tamo padaju cene. Ako poštujemo tržište, onda ga treba poštovati dosledno. Obećali smo da niko ne sme profitirati na ovoj krizi i time se i vodimo. Za sprovođenje nadzora odluka o smanjenju cena nafte zadužili smo Federalnu, kantonalnu, gradske i opštinske inspekcije”, poručio je Novalić.

Izvor: Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine

Ptice čuvaju nosoroge od lovokradica u Africi

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Crni afrički nosorog je izuzetno ugrožena vrsta i prema podacima Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode, u 2018. godini populacija je imala oko 5.630 crnih nosoroga.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Crveni kljunari su ptice koje se često mogu videti na leđima nosoroga, gde se odmaraju. Američko-australijska studija objavila je da bi ove ptice mogle da spasu ugrožene životinje u Africi od lovokradica.

U afričkoj divljini, naučnici su pratili život crnih nosoroga oko dve godine i primetili da crvenokljuni govedar može biti „prva linija odbrane” u borbi sa lovokradica. Ove ptice se ponašaju kao stražari i upozoravaju na potencijalnu opasnost. Istraživanja su objavljena u časopisu “Current Biology”.

„Crni nosorozi slepi su kao šišmiši, pa im se lovokradice mogu približiti, ako nema vetra, na udaljenost od pet metara, a da oni to ne primete”, naveo je naučnik Ron Plok, sa australijskog univerziteta Viktorija.

Nosorozi koje su u južnoafričkom parku „Hluhluwe-iMfolozi” posmatrali naučnici „mnogo bolje su predosećali opasnost i uspešno izbegavali ljude”, zahvaljujući pticama na svojim leđima.

„Naseljavanje ptica govedara, čiji se broj takođe smanjio, bilo bi od velike koristi za crne nosoroge, koji bi ranije mogli da osete lovokradice”, istakao je naučnik Ron Plok.

Izvor: RTS

Kako je Dunav stvorio ostrva?

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog čega nastaju rečna ostrva? Otkud Veliko ratno ostrvo na Dunavu, baš na tom mestu? Kako izgledaju rečna dna i zašto nastaju poplave? Odgovori na sva ova pitanja kriju se u vrlo jednostavnim objašnjenju o tome kako se kroz reku, kao što je na primer Dunav, kreću razne čestice koje se zovu nanos i ponegde zaustavljaju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naime, rečna korita, iako smo ih sva odavno ucrtali na mapama, zapravo se vremenom menjaju i deformišu. Dolazi do erozije (drobljenja i spiranja materijala), kao i do taloženja rečnog nanosa. Onaj teži nanos, kao što je šljunak i krupniji pesak, kreće se po dnu, dok finiji i lagani nanos, kao što su sitniji pesak, prašina i glina, putuju izmešani sa vodom kao suspenzija.

Koliko će i kakvog nanosa biti, umnogome zavisi ne samo od same reke, njene brzine i toka, već od toga da li se krče okolne šume, da li se grade nasipi i brane i koliko se brine o priobalju i zaštiti od poplava.

Kako izgleda rečno dno Dunava, koliko vode protiče i kakav je nanos ove reke još od 1964. godine prati Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”. Kako dr Marina Babić Mladenović piše u monografiji “Režim nanosa Dunava”, u ovoj drugoj po veličini evropskoj reci, težeg, vučnog nanosa, ima deset puta manje od suspendovanog. Ona objašnjava da rečne sile turbulencije ne mogu podići krupne čestice visoko iznad dna, dok se fine čestice sporo talože i u mirnoj vodi.

Materijal voda nosi nizvodno. Tamo gde ima nagiba terena, reka nosi krupnije komade, dok je u ravnici reka “tromija” i više nosi sitne čestice pa i rečna voda ima izraženiju boju. Kada bi se na neki način rečni tok zaustavio, čestice bi se istaložile na dnu. Upravo se to i događa na mestima gde se rečni tok naglo proširi – snaga reke opadne i čestice se talože pa baš tu nastaju rečna ostrva – ade. Jedna takva, nama veoma poznata ada nalazi se u centru Beograda – Veliko ratno ostrvo. Sličnih ostrva, manjih i većih, na Dunavu ima veoma mnogo.

Dunav sa svojim 2857 km dugim tokom i srednjim višegodišnjim protokom od oko 6500 m3/s protiče kroz Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Sve ove države veoma su zainteresovane da se napravi održiv plan upravljanja Dunavom kao i rizicima od poplava na slivu Dunava.

Srbija se u ovaj posao uključila kroz međunarodni projekat Danube Sediment kroz koji će se utvrditi svi ključni činioci koji utiču na nastanak i kretanje nanosa kao što su hidroenergija, obezbeđivanje uslova za plovidbu, zaštita od poplava, vodosnabdevanje, eksploatacija šljunka i slično. Znanja o tome šta se dešava na dnu Dunava i šta ljudi čine u njegovoj blizini, s obzirom na klimatske promene koje nas očekuju i čije posledice ovih dana već osećamo, biće nam od ključnog značaja za život uz Dunav.

Izvor: M.Đ./Nauka kroz priče

Bugarski trgovci u obavezi da prodaju domaću hranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija navode portala Novinite, trgovački lanci u Bugarskoj biće u obavezi da prodaju bugarske namirnice, koje će zauzimati najmanje polovinu prostora u njihovim objektima.

Projekat je na odobravanje i koordinaciju poslat granskim i strukovnim poljoprivrednim organizacijama.

Obaveza će obuhvatati osnovne životne namirnice, mlečne i mesne proizvode, sveže voće, povrće i konzerviranu hranu proizvedenu na teritoriji Bugarske.

Cilj novih mera je da se pomogne bugarskim proizvođačima, koji su pogođeni zdravstvenom krizom i pandemijom koronavirusa.

Izvor: Nova ekonomija

Mađarska kompanija, prvi proizvođač solarnih pločnika za kuće

Foto: Platio
Foto: Platio

Platio je kompanija s fokusom na čistu tehnologiju osnovana 2015. godine u Budimpešti. S težnjom da stvaraju održive urbane površine, tim je osmislio solarne panele koji se ne postavljaju na krov ili zemljište kao što smo navikli.

Platiove ćelije za proizvodnju električne energije pomoću Sunca se ugrađuju u pločnike. Namenjene su gradovima, preduzećima i privatnim domovima. Dolaze u crnoj, zelenoj, crvenoj i plavoj boji i estetski su privlačnija zamena za standarne solarne jedinice na krovovima objekata, tvrdi kompanija.

Platio je prvi proizvođač koji je svojim klijentima omogućio da pomoću njihovih inovativnih panela za pločnike smanje ugljenični otisak i povećaju energetsku nezavisnost svojih kuća. Na kupcima je samo da odluče da li malu elektranu žele na prilazu, terasi ili u dvorištu.

Kao i kod standardnih postrojenja tog tipa, korisnici imaju priliku da višak energije predaju u mrežu.

Svaki panel je izrađen od 400 recikliranih plastičnih flaša i izdržljivi je od betona.

Foto: Platio

Instalacija je, prema kompanijskim tvrdnjama, brza i efikasna, a struju nadomak kućnog praga moći ćete da generišete makar 20 godina.

Ćelije su niskonaponske i potpuno je bezbedno hodati po njima – čak je otklonjena i opasnost od klizanja. Obložene su čvrstim staklom, a izdržaće i težinu automobila.

Jelena Kozbašić

Šišmiši ipak ne prenose virus KOVID-19

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučna istraživanja pokazuju kako šišmiši ne prenose virus KOVID-19.

Foto-ilustracija: Pixabay

Konvencija o migratornim vrstama (CMS)Sporazum o zaštiti evropskih populacija šišmiša (EUROBATS)Sporazum o zaštiti afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa (AEWA) objavili su stoga zajedničko saopštenje o šišmišima i virusu KOVID-19.

Oni ukazuju na to da šišmiši ne prenose KOVID-19, već se bolest prenosi s čoveka na čoveka. Dodaju da ne postoje dokazi da se virus SARS-CoV-2 inicijalno preneo direktno sa šišmiša na čoveka. I dalje se sprovode istraživanja kako bi se utvrdilo od kojeg izvora i uz koje posrednike je virus prešao na ljude.

Povod za ovu reakciju s međunarodnog nivoa je žalosna činjenica da se u nekim delovima sveta odvija ubijanje slepih miševa, kao neopravdana mera za suzbijanje epidemije.

Od oko 1.400 vrsta šišmiša u svetu, većina je prisutna u urbanim sredinama, gde nastanjuju dvorišta, parkove, mostove i druge objekte, a da pri tom ne predstavljaju nikakvu pretnju ljudskoj vrsti. Ovi sisari uveliko omogućavaju brojne dobrobiti društvu, između ostalog oprašivanjem i širenjem semena biljaka, te kontrolom štetočina.

Brojne su vrste slepih miševa pod zaštitom CMS-a i EUROBATS-a. Tokom trenutne borbe čovečanstva s pandemijom novog koronavirusa još je izraženija potreba za zaštitom i očuvanjem ovih već ugroženih životinja.

Na stranici sporazuma EUROBATS dostupan je kratki video o ovoj temi, a objavljene su i detaljne informacije iz različitih relevantnih izvora.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Glavna opasnost za divlji svet – klima ili čovek?

Foto-ilustracija: Unsplash (The Ian)

Svet divljih životinja sve je više ugrožen. Poslednja istraživanja o efektu klimatskih promena na živi svet pokazuju da postoji veliki rizik od naglog propadanja čitavih ekosistema. Naime, mnoge vrste mogu izdržati određene vremenske oscilacije i mogu se prilagoditi manjim promenama u temperaturi. Ipak, kad se bude prešao temperaturni prag one više neće moći da se adaptiraju i tada ekosistemi mogu početi naglo da propadaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Silas Baisch)

Prvi “na udaru” pretpostavlja se da bi bili okeanski ekosistemi, jer su povećana temperatura mora, kao i nedostatak kiseonika i povećana kiselost već nagoveštaji problema.

Pored toga, na kopnu su u najvećoj opasnosti divlje životinje sa teritorije IndonezijeAmazonije, Indije, severa  Australije i podsaharske Afrike i oblasti Kongo.

Naučnici su razmatrali moguću opasnost prema podacima koji se tiču klimatskih uslova između 1850. i 2005. koji su nam poznati, podelivši svet na mapi na kvadratne površine od 100 puta 100 km, tako da prate geografski raspon za više od 30.000 divljih vrsta sisara, gmizavaca, riba, kao i biljaka unutar svake od tih “ćelija”. Zatim su na godišnjem nivou ispitivali uticaj koristeći se klimatskim predviđanjima i razmatrali kako će pojedinačne vrste reagovati na globalno zagrevanje do 2100. godine.

Zaključak je pokazao da će, ukoliko se temeperature na svetskom nivou povise za 4 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, najmanje 15 odsto postojećih ekosistema biće u opasnosti, odnosno preći će temperaturni prag. Ako se pak granica od manje od 2 stepena ispoštuje, kao što je i predviđeno Pariskim sporazumom, te radikalne promene odnosiće se na 2 odsto svetskih ekosistema.

Pored ove jasne opasnosti, divlje životinje imaju još jednog velikog neprijatelja – trgovinu divljim vrstama.

U mnogim azijskim zemljama ishrana se gotovo tradicionalno sastoji od divljih životinja, ulovljenih po šumama, od kojih su mnoge i zaštićene. Ipak, ilegalan lov nailazi na odobravanje takozvanih “mokrih” tržišta. Naziv su dobila po ledu koji se topi, a koji se koristi za čuvanje mesa, kao i pranje poda nakon ubijanja životinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Giselle Herrera)

Stručnjaci tvrde da su upravo ova mesta strahovito pogodna za razvoj virusa, koji u tako direktnom kontaktu prelazi sa jedne vrste životinje na drugu, do čega u prirodi ne može doći, ali i sa životinje na čoveka. Iako još uvek nije utvrđeno da li je koronavirus nastao upravo na pijaci u Vuhanu, smatra se da do zaraza ovakvih razmera može doći na ovaj način. Mnogi koji žive od ovog posla bune se zbog ukidanja trgovine divljim vrstama za vreme trajanja epidemije, dok stručnjaci tvrde da je potrebno da to bude odluka koja ne treba da se okonča kada se izborimo sa KOVID-19.

Veliki problem do kojeg aktivnosti na ovom sada ilegalnom tržištu mogu dovesti jeste i izumiranje velikog broja vrsta, kao i neprestano uništavanje prirode.

Naučnici već decenijama skreću pažnju na izbijanja ljudskih bolesti koje su nastale kod životinja, uključujući i akutni respiratorni sindrom (SARS), respiratorni sindrom Bliskog istoka (MERS) i ebolu.

Ipak, azijske vlasti veruju da će biti teško promeniti kulturološki stav, kao i kompletnu prehrambrenu i farmaceutsku industriju, koja se takođe služi sastojcima iz divljeg sveta.

Pored toga, u nekim zemljama gozba egzotičnom divljači postala je znak statusa i bogatstva. Mnogi se pribojavaju da bi postojeće zabrane otvorile put ilegalnoj trgovini, koju bi bilo teško kontrolisati.

Jelena Cvetić

 

Kako je KOVID-19 promenio odnos prema plastici?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tobias Rehbein)

Pre samo nekoliko nedelja, mnogi gradovi, čak i čitave države bili su obuzeti zabranom plastičnih slamki,  plastičnih kutija za hranu i kesa u samoposlugama, uz zahtev da kupci donose torbe za višekratnu upotrebu ili da u radnji plate za plastične kese, a jačao je pokret za ukidanje sve plastike za jednokratnu upotrebu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yasir Eryilmaz)

Pandemija je to promenila: Za svega nekoliko dana, teško izdejstvovane zabrane kesa radi smanjenja upotrebe plastike koja zagađuje planetu, dospele su u Sjedinjene Američke Države pod oštru kritiku zabrinutih trgovaca jer se ne zna gde su torbe kupaca za višekratnu upotrebu već bile, i šta se sve na njima nahvatalo, a tvrdi se da koronavirus dugo opstaje na raznim površinama.

Guverneri Masačusetsa i Ilinoisa su zabranili ili snažno obeshrabrili korišćenje torbi za višekratnu upotrebu. Oregon je ove nedelje suspendovao tek donetu zabranu korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, a mnogi gradovi su najavili privremeno odustajanje od te zabrane tokom pandemije.

Kada se tome doda skok narudžbi za dostavljanje obroka i druge hrane kući, ekolozi brinu da bi KOVID-19 mogao da sasvim unazadi njihovu borbu protiv plastičnog otpada.

Međutim, Glen Kuadros, vlasnik restorana za brzu hranu “Great American Diner and Bar” iz Sijetla, čije je poslovanje opalo za 60 odsto, kaže da “briga za okolinu pada u drugi plan jer se ljudi plaše za svoje zdravlje, za bezbednost hrane”.

Kuadros za sada za dostavu hrane po kućama ipak ne koristi plastične kutije za jednokratnu upotrebu kao ranije, već biorazgradive, kartonske, ali kaže da one koštaju triput više od plastičnih, a i teško ih je naći zbog skoka tražnje.

Industrija plastike iskoristila je krizu zbog pandemije i snažno lobira u SAD-u da se poništi zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, tvrdeći da je ta ambalažna plastika najsigurnija opcija u zaštiti od zaraze.

Udruženje industrije plastike nedavno je u pismu Aleksu Azaru, šefu Službe SAD-a za zdravstvo, zatražilo da se izjasni protiv zabrane plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, jer torbe i kese za višekratnu upotrebu “dovode u opasnost i potrošače i zaposlene” u ugostiteljstvu i trgovini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Tome su se pridružili sindikati maloprodaje hrane. Sindikat koji predstavlja radnike samousluga u Oregonu, lobira za zabranu upotrebe torbi i kesa za višekratnu upotrebu, a sindikat u Čikagu je zatražio potpunu zabranu torbi za nabavku, uz izričitu tvrdnju da “torbe prenose bolest”.

Kritičari kažu da ljudi retko kad peru torbe za nabavku, a kese za višekratnu upotrebu nikad.

“Ako su te torbe zaražene bilo čime, kada se donesu u trgovinu i stave na tezgu ili kasu, svi su u opasnosti, a taj rizik nam ne treba”, rekao je Mat Siholm, izvršni direktor Američkog saveza za recikliranje plastičnih kesa.

Studija Instituta SAD za zdravstvo utvrdila je da novi koronavirus može ostati na plastici i nerđajućem čeliku do tri dana, a na kartonu do jednog dana, sve u posebnim, laboratorijskim uslovima.

Državni Centri SAD za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je moguće da se neko razboli od KOVID-19 tako što dodirne površinu na kojoj je virus, a zatim dodirne usta, nos ili oči, mada nije verovatno da je to glavni način širenja virusa.

Potrebno je proučavanje da bi se u potpunosti procenila opasnost koju predstavljaju kese za višekratnu upotrebu i torbe za nabavku, koje su uglavnom od tkanine, rekla je Dženifer Vajns, glavna službenica javne zdravstvene službe Portlanda.

Neki veliki maloprodajni lanci u SAD-u ipak dopuštaju kupcima da koriste sopstvene torbe, ali samo ako ih nigde ne spuštaju, ako ih sami ih drže, i ako sami u njih stavljaju namirnice, dok drugi trgovinski lanci zabranjuju donošenje bilo kakvih torbi za nabavku.

Neke prodavnice kupcima porukama na ulazu kažu: “Za sada, molimo vas, ne unosite svoje torbe i kese”, a druge radnje dopuštaju kupcima da ih unose, ali “samo ako su sveže oprane”.

Izvor: Zelena Srbija

U koji projekat će Užičani uložiti nagrade od 3,6 miliona dinara?

Izvor: Grad_Užice
Foto: Grad Užice

Grad Užice je od strane Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu proglašen za lokalnu samoupravu sa najboljom praksom u oblasti Transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave (projekat “Udružimo se” u okviru programa „Reforma poreza na imovinu“ koji finansira švajcarska vlada) i dobio je godišnju nagradu vrednu 2,6 miliona dinara.

Pored sredstava iz Budžetskog fonda Ministarstva, a u cilju osnaživanja podrške razvoju i primeni principa dobre uprave, odnosno sprovođenja Užičkog programa lokalnog partnerstva – “Udružimo se”, Grad Užice je nagrađen i dodatnim finansijskim sredstvima u iznosu od 960.000 dinara, koja dodeljuje Stalna konferencija gradova i opština iz budžeta programa „Podrška Vlade Švajcarske razvoju opština kroz unapređenje dobrog upravljanja i socijalne uključenosti – Swiss PRO“, koji realizuje Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

Sva ova sredstva u ukupnom iznosu od 3.560.000 dinara biće upotrebljena za finansiranje jednog projekta koji građani izaberu. Glasanjem za jedan od tri ponuđena projekta doprinosi se povećanju uključenosti građana u proces donošenja odluka. Svoj glas možete dati do kraja aprila OVDE.

Rekonstrukcija Malog parka

Rekonstrukcijom dela Malog parka oko esnafske česme predviđa se popločavanje tla granitnim pločama i formiranje novog mesta okupljanja Užičana. Zona intervencije obuhvata stazu duž ulice Dimitrija Tucovića, kao i njeno proširenje u vidu platoa koji obuhvata postojeću česmu i prodire prema unutrašnjosti parka. Time se formira novo „odmorište” kojim dominira voda.

Foto: Grad Užice

Izgradnja dečjeg igrališta na Megdanu

Igralište na Megdanu je još jedna mirna oaza u centru grada koja zavređuje živost koju će joj doneti naši najmlađi sugrađani. Prostor u Ulici Vukole Dabića, takozvani ,„bazar“, na Megdanu, koji je trenutno devastiran i neuređen, rekonstrukcijom i zamenom dela behaton ploča i postavljanjem „tartan“ obloge bezbedne za igru dece, kao i novih sprava, razveseliće i decu i roditelje novom bezbednom i uređenom površinom u centru grada.

Foto: Grad Užice

Rekonstrukcija igrališta za mali fudbal na Gradskoj plaži

Teren za mali fudbal na Gradskoj plaži je još jedan sportski teren u gradu koji je posećen i koga je neophodno, nakon višegodišnjeg korišćenja, preurediti.

Rekonstrukcija postojećeg terena podrazumeva zamenu dotrajale veštačke trave, kao i zamenu i farbanje dotrajale ograde i formiranje tribina koliko je to prostorno moguće.

Izvor: Grad Užice

Završeni radovi na rekonstrukciji deonice puta Fundina – Zatrijebač u vrednosti od 250.000 evra

Foto: Glavni grad Podgorica

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i direktor gradskog preduzeća “Putevi” Radenko Bulatović obišli su u četvrtalk, 9. aprila, rekonstruisanu deonicu putnog pravca Fundina-Zatrijebač.

Foto: Glavni grad Podgorica

“Glavni grad Podgorica je uspešno priveo kraju realizaciju još jednog važnog projekta koji je podrazumevao potpunu rekonstrukciju puta koji povezuje Fundinu i Zatrijebač, u dužini od preko 3 km, a vrednost svih izvedenih radova je 250.000 evra”, istakao je gradonačelnik Vuković, dodajući da je poseban značaj ovog projekta to što je veliki doprinos prethodnih nekoliko godina za razvoj ovoga kraja i unapređenja stanja u oblasti putne infrastrukture dala dijaspora.

“To je za nas predstavljalo i dodatnu obavezu i zato sam veoma srećan i ponosan što smo ovaj posao odradili kako smo i planirali i ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Kolji Cacaju koji je opredelio značajna finansijska sredstva, a kome sam prilikom našeg susreta prošle godine dao čvrsto obećanje u ime Glavnog grada da ćemo ovaj putni pravac rekonstruisati na proleće 2020. godine”, naglasio je Vuković.

Ističući da je ovaj putni pravac veoma značajan jer predstvalja još jednu kvalitetnu i bezbednu saobraćajnu vezu Tuzi i Podgorice, gradonačelnik se zahvalio predstavnicima MZ Ubli i MZ Fundina na tome što su sve vreme pomagali u realizaciji planiranih aktivnosti, tradicionalnim partnerima Glavnog grada iz Fonda za razvoj Kuča „Marko Miljanov“, kao i direktoru “Puteva” i njegovim saradnicima što su važan posao za Glavni grad odradili na pravi način i na ponos svih.

Foto: Glavni grad Podgorica

Direktor gradskog preduzeća “Putevi” Radenko Bulatović je istakao da su se izvedeni radovi na rekonstrukciji navedene deonice putnog pravca Fundina-Zatrijebač odnosili na pripremu podloge za asfaltiranje, izradu ravnajućeg sloja i ugradnja završnog sloja asfalta i dodao da će u narednom periodu završiti iscrtavanje horizontalne signalizacije duž celog putnog pravca od 14 km.

On je podsetio da je prvenstveno bilo predviđeno da se u ovaj projekat uloži 220.000 evra, ali da zbog dodatnih radova koji su obuhvatali sanaciju klizišta dugog 110 metara i rekonstrukciju priključka za selo Raševići, ova investicija ukupno iznosi preko 250.000 evra.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Tri četvrtine novih energetskih kapaciteta u 2019. godini proizvode čistu energiju!

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom 2019. godine, globalni energetski kapaciteti su prošireni sa 176 gigavata (GW) obnovljivih izvora, što je manje nego u 2018. godini kada je njihov doprinos energetskom miksu planete iznosio 179 gigavata, saopštila je Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA).

Foto-ilustracija: Pixabay

Uprkos lošijem godišnjem zbiru, čista energija je ipak činila 72 odsto udela u ukupnom uvećanju proizvodnje električne energije, čime je nastavljena njena dominacija nad fosilnim gorivima ustanovljena još 2012. godine. Najznačajniju ulogu u tome prošle godine imali su energija vetra i solarna energija (90 odsto novih postrojenja na obnovljive izvore).

Mnogi veliki hidroenergetski projekti nisu završeni na vreme, te je učešće hidroenergije u “ozelenjavanju” energetskih mreža širom sveta bilo zanemarljivo. Skromnu količinu struje dale su i bioenergija i geotermalna energija.

Predvodnik energetske tranzicije na čiste resurse u godini za nama bila je Azija u kojoj se smestilo više od polovine novih elektrana koje su manje štetne po životnu sredinu (54 odsto).

Frančesko La Kamera, direktor Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije, smatra da je energija “zelenog” porekla ekonomičan izvor električne energije koji štiti pojedinačna tržišta i njihove potrošače od neuravnoteženosti, podržava ekonomsku stabičnost i podstiče održivi razvoj. Prema njegovim rečima, mnoge zemlje su prepoznale pozitivne rezultate koje ona donosi, ali je na tom polju neophodno još i više rada kako bismo zauzdali klimatske promene. “Trenutna izazovna vremena nas podsećaju koliko je bitno da izgradimo otporne privrede. Naredna decenija mora da bude posvećena akciji u kojoj će politike da omoguće više investicija i brže ‘prihvatanje’ obnovljivih izvora energije”, zaključio je La Kamera.

Jelena Kozbašić

Nema prekida infrastrukturnih radova u Novom Sadu

Foto: Grad Novi Sad

Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije i u uslovima teške epidemiološke situacije nije obustavila niti usporila planirane radove na izgradnji infrastrukture. Na teritoriji Grada Novog Sada aktivna su sva gradilišta na kojima su radovi počeli pre proglašenja vanrednog stanja, a uvode se u posao i izvođači sa kojima je u međuvremenu zaključen ugovor.

Predviđenom dinamikom realizuje se jedna od najvećih ovogodišnjih investicija, koja će omogućiti bolju i efikasniju saobraćajnu povezanost Novog Sada i Veternika. Na budućoj saobraćajnici u produžetku Bulevara Jovana Dučića u najvećoj meri završena je izgradnja podzemne infrastrukture i postavljeni su tamponski slojevi na obe kolovozne trake, kao i stubovi i svetiljke javnog osvetljenja. Trenutno se radi na popločanju parkinga i trotoara, a preostalo je da se obavi asfaltiranje kolovoza i biciklističkih staza.

Foto: Grad Novi Sad

Intenzivni građevinski radovi u toku su i u naselju Podbara, gde se, osim izgradnje saobraćajnih površina u četiri ulice, pristupilo uređenju jedne od najprometnijih gradskih saobraćajnica. U Ulici Marka Miljanova, na deonici od budućeg kružnog toka (kod Kvantaške pijace) do Šumadijske ulice, nakon rekonstrukcije kanalizacione i toplovodne mreže, obavljaju se putarski radovi. Saobraćaj je ovih dana obustavljen i u delu ulice od Šumadijske do Kosovske, radi pripreme terena za izgradnju saobraćajnice.

Nesmanjenom dinamikom teku radovi i u naselju Sajlovo. U velikom delu ovog naselja izgrađena je vodovodna mreža, a završeno je i uređenje saobraćajnih površina u sedam od ukupno trinaest ulica, predviđenih u prvoj fazi radova.

Pre nekoliko dana počeli su radovi na uređenju blokovske površine u naselju Satelit. Na ovoj lokaciji biće izgrađene pristupne saobraćajnice i pešačke staze iz ulica Anđe Ranković i Bate Brkića, blizu 80 parking mesta, priključak vodovoda sa javnom česmom, kao i pripadajuća kanalizacija i javno osvetljenje.

U uslovima vanrednog stanja intenzivno se radi i u prigradskim naseljima. Kroz redovno održavanje trenutno se saniraju oštećenja na izlaznom pravcu prema Bačkoj Palanci, a u Veterniku se obavljaju radovi na popravci saobraćajnih površina. Predviđeno je da 30 ulica u ovom naselju dobije novi asfaltni kolovoz, a prethodno su radovi ovog tipa izvedeni u sedam ulica u naselju Futog.

Iako se, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, akcenat stavlja na unapređenja putne infrastrukture, nije zanemareno ni pitanje nedostajuće kanalizacione mreže. U naselju Klisa u toku je druga faza radova na izgradnji kanalizacije sliva Baje Pivljanina, što obuhvata 4,9 km mreže, a uskoro će početi i radovi na izgradnji 4,5 km kanalizacije u Rumenci. Izvode se i radovi na izgradnji crpne stanice „Žička“, neophodne za funkcionisanje kanalizacione mreže u većem delu naselja Adice.

S obzirom na to da učenici trenutno prate nastavu na daljinu, povoljan je trenutak za obavljanje radova u školama. U narednim danima počeće izgradnja javnog osvetljenja u dvorištima tri novosadske škole (OŠ „Ivan Gundulić“, OŠ „Vuk Karadžić“ i Srednjoj ekonomskoj školi „Svetozar Miletić“). Takođe, sredinom ovog meseca pristupiće se i izgradnji javnog i dekorativnog osvetljenja centralnog trga u Stepanovićevu.

Sa ciljem da svaki deo gradske teritorije bude adekvatno osvetljen, aktivno se radi na popravci kvarova i zameni svih neispravnih sijalica javnog osvetljenja, kako u gradskim kvartovima, po mesnim zajednicama i na saobraćajnicama bulevarskog tipa, tako i u prigradskim naseljima.

Uz povećanu opreznost i poštovanje svih propisanih mera, iako sa nešto skraćenim radnim vremenom, novosadski neimari, pod nadzorom Gradske uprave za građevinsko zemljište i investicije, i dalje će nastaviti da obavljaju svoje poslove, ulažući napore da dobrom organizacijom i marljivim radom ispune dinamički plan i ugovorene rokove.

Izvor: Grad Novi Sad

Većina pijaca u regionu otvorena

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Pranata)

Mnoge pijace u regionu rade uprkos koronavirusu, uz pridržavanje dodatnih mera predostrožnosti, pod uslovima koji se razlikuju od zemlje do zemlje, prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ashley Winkler)

U Srbiji su zelene pijace zatvorene u potpunosti, osim u Šapcu, gde je ponovo otvorena pre nekoliko dana. Na šabačkim pijacama će biti odvojeni ulazi i izlazi, dezinfikovaće se dva puta dnevno, svi kupci i prodavci imaće obavezu da nose zaštitne maske i rukavice, a pri ulasku će se dezinfikovati i vozila, dok će ljudi dezinfikovati obuću i ruke. Ministar Nedimović je najavio elektronsku pijacu koja će spojiti vlasnike plastenika, kupce i prevoznike.

Na primer, pijace u Sarajevu rade uz sprovođenje posebnih mera. Kantonalno javno komunalno preduzeće “Tržnice-pijace” saopštilo 13. marta da su radnici zaduženi za održavanje objekata pojačali čišćenje svih površina, da koriste i dezinfekciona sredstva, kao i rukavice i maske pri naplati. Preduzeće Tržnice osnovalo je i krizni štab za rukovođenje preventivnim merama. On je u kontaktu sa kriznim štabom nivou resornog ministarstva i prenositi sve buduće mere zaštite i važna obaveštenja.

Krizni štab KJKP “Tržnice” odlučio je da se na pijacama u Kantonu Sarajevo sprovodi više preventivnih mera. Ulazak na tržnice i otvorene pijace odvija se u manjim grupama, razmak između kupaca mora biti najmanje jedan metar, ne smeju se stvarati gužve i radnici koji održavaju ćistoću sprovode pojačane mere čišćenja i dezinfekcije. Na ulaze u zatvorene objekte postavljeni su sunđeri sa antibakterijskim sredstvima, a pijace stalno kontrolišu sanitarne inspekcija. Proverava se i poreklo robe.

Na pijacama u Podgorici je 26.marta skraćeno radno vreme, u skladu sa Naredbom Nacionalnog koordinacionog tima Vlade Crne Gore. Određeno je da zelene pijace rade od 8 do 16, a nedeljom do 15 časova, Kamionska od 8 do 18 svakog dana, a stočna pijaca samo ponedeljkom do 13 časova. Od 3. aprila, zelene pijace “Pobrežje”, “Bazar” i “Forum” rade po skraćenom radnom vremenu, od 8 do 12 časova.

Ranije je doneta odluka da mešovite pijace “Pobrežje” i “Forum”, pijaca korišćene robe i pijaca Tuzi prestanu sa radom.

Na svim pijacama određen je jedan ulaz i jedan izlaz iz objekta, na kojima se nalaze dezinfekciona sredstva za zakupce tezgi i kupce. Nakon zatvaranja pijace svakog dana vrši se dezinfekcija zelene pijace, a zakupcima se dele rukavice.

U Republici Srpskoj je od 31. marta moguć ograničen rad pijacama i radnjama sa belom tehnikom, javlja Srpskainfo. Posle sastanka Glavnog koordinacionog tima, saopšteno je da će u ograničenom vremenu raditi tržnice na veliko, pijace, kao i stočne pijace, uz obavezno predsuzimanje mera Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

U Makedoniji su, u skladu sa merama od 20. marta bile zatvorene stočne pijace, a prodaja poljoprivrednih proizvoda bila je dozvoljena na zelenim pijacama, uz poštovanje preporuka Vlade o održavanju higijene, udaljenosti od jednog metra i kupovine u razumnim količinama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pattie Mitchell)

Odlukom lokalnih vlasti neke su zbog pojave zaraze koronavirusom bile zatvorene. Kako piše Nova Makedonija, 25. marta je zbog pojave koronavirusa u Prilepu zatvorena je gradska pijaca, kao dodatna mera zaštite. Neke pijace koje su iz tog razloga ranije bile zatvorene počele su saradom. Kako javlja MIA, 8. aprila je otvorena pijaca u Novom Selu, na kojoj je sada moguća prodaja hrane.

Za poljoprivrednike koji nemaju pristup pijacama koje rade, makedonsko Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu napravilo je onlajn-platformu “Ponuda-potražnja” za kontakt kupaca i poljoprivrednika.

Pijačna prodaja uz poštovanje mera predostrožnosti počela je i u Zagrebu. Na zelenoj pijaci se prodaja obavlja iz automobila. Na ostale pijace kupci mogu da uđu u ograničenom broju, uz obaveznu dezinfekciju ruku. Radno vreme pijaca je od 8 do 13 časova. Na otvorenim pijacama biće postavljene posebne kućice za prodaju, a u zatvorenim klupe za prodaju robe.

Izvor: Nova ekonomija

Rudarski radovi u Boru odvijaju se nesmetano, ali uz neophodnu zaštitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vladimir Patkachakov)

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa Džienom Siminom, generalnim direktorom “Srbija Zijin Bor Copper“, i Fu Feilonom, direktorom kompanije “Rakita Exploration”(kompanija u vlasništvu “Zijin Mining Co. Ltd.”), koja razvija projekat „Čukaru Peki“ kod Bora. Džien i Fu upoznali su ministra sa situacijom u procesima proizvodnje rude, kao i o svim neophodnim merama koje su te kompanije preduzele u pogledu zaštite radnika u borbi protiv epidemije KOVID-19. Ministar Antić tom prilikom istakao je da se proizvodnja bakra i svih pratećih ruda odvija prema planiranoj dinamici i da u ovim procesima nema većih smetnji.

“Važno nam je da se proizvodnja u rudnicima u Boru i u narednom periodu nastavi prema dogovorenoj dinamici, a za to su, pre svega, neophodni uslovi potpune zaštite svih radnika tokom trajanja epidemije. Ove kompanije preduzele su sve mere prevencije, i zbog toga nema bojazni da će se održati kontinuitet proizvodnje. Kineski partneri preneli su sva iskustva o preduzimanju ovih mera iz njihovih rudnika širom sveta, te da je ovo još jedna okolnost koja će pomoći lakšem prevazilaženju epidemije”, rekao je.

Ministar Antić podsetio je da je za Srbiju rudarski sektor od velikog značaja, imajući u vidu udeo te privredne grane u ukupnom rastu BDP-a. Ekonomske mere koje je predstavio predsednik Aleksandar Vučić, tek će pokazati svoju pravu snagu, a od kineskih partnera očekujemo da će novim investicijama pružiti neophodnu podršku privredi Srbije, nakon epidemije. “Zijin Bor Copper” je za 2020. i 2021. godinu opredelio 800 miliona dolara za podizanje proizvodnih kapaciteta kroz rekonstrukciju postojećih i otvaranje novih rudnika, povećanje kapaciteta topionice, ali i ulaganje sredstava za zaštitu životne sredine, čiji efekti se već sada vide.

Kompanija “Zijin Bor Copper” i “Rakita Exploration”, zajedno su donirale 571 hiljadu dolara u okviru pomoći kineskih kompanija Srbiji, za nabavku opreme za laboratoriju u Nišu, koja će se koristiti za testiranje na koronavirus.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike