Home Blog Page 735

Svet hoće domaće – voćari iz Srbije imaju šansu za izvoz uprkos velikim problemima

Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Kako prenosi Nova ekonomija, proizvodnja voća i povrća u Srbiji nastavlja se i tokom pandemije koronavirusa, jer postoji povećana tražnja, a intenzivno se radi i na realizaciji svih ranije ugovorenih poslova uprkos povećanim troškovima u lancu snabdevanja, transportu, otežanom kretanju radnika, kao i manjku radne snage, rečeno je na onlajn panelu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Gubici na tržištu postoje usled prestanka rada ugostiteljskog sektora i pijaca, dok su maloprodajni lanci morali da prilagode poslovanje skraćenom radnom vremenu, čemu su i dobavljači morali da se prilagode, rečeno je na panelu koji je održan u sklopu Projekta za konkurentnu privredu, u okviru inicijative „Svet hoće domaće“.

Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Na panelu „Industrija svežeg voća i povrća: prepreke i prilike u doba krize“ istakuto je i da izvoz ipak nije zaustavljen, uprkos neizvesnosti vremena potrebnog za isporuku, kao i za proveru dokumentacije.

Glavnu šansu, kako je naglašeno, predstavlja veći plasman robe na domaćem tržištu i izvoz u zemlje koje trenutno ne mogu da uvoze robu iz Španije, Italije i drugih zemalja koje su značajnije pogođene virusom.

Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na rešavanju svih prepreka kako bi proizvođači mogli kontinuirano da rade. Tome doprinosi ubrzavanje procesa izdavanja dozvola za kretanje, pomoć starijim poljoprivrednicima, a velika očekivanja imamo i od Elektronske pijace Srbije, koja je počela sa radom pre nekoliko dana i koja će značajno unaprediti plasman proizvoda u ovim otežanim okolnostima“, rekao je rukovodilac Grupe za kvalitet, deklarisanje i označavanje hrane Ministarstva poljoprivrede Branislav Raketić.

Pročitajte još:

Podseća se i da inicijativa „Svet hoće domaće“, pokrenuta septembra 2018, predstavlja važno mesto za promociju i edukaciju domaćih proizvođača visokokvalitetne hrane.

Prateći trenutne okolnosti, USAID-ov Projekat za konkuretnu privredu, kroz seriju ovih onlajn panela nastaviće da podržava lokalnu prehrambenu industriju, ukazujući na ključna pitanja i pomažući proizvođačima da se lakše snađu u trenutnoj situaciji, navedeno je u saopštenju.

Izvor: USAID, Nova ekonomija

Hrvatska nastavlja ulaganja u poboljšanje vodovodne infrastrukture

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Ugovore o dodeli bespovratnih sredstava i ugovore o sufinansiranju za poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracija Slatina, Karlovac-Duga Resa i Križevci potpisali su juče, 15. aprila, ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković s korisnicima.

Projekat Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Slatina vredan je 266,5 miliona kuna (34,5 miliona evra), od čega su prihvatljivi troškovi 213,4 miliona kuna (27,7 miliona evra). Veći deo, odnosno 152,5 miliona kuna  (19,8 miliona evra) čine bespovratna sredstva Evropske unije. Preostalih 60,8 miliona kuna (7,9 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske i “Hrvatske vode” (svako po 26,3 miliona kuna ili 3,4 miliona evra) i grad Slatina (8,1 miliona kuna ili 1,1 milion evra).

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Projekat obuhvata izgradnju i rekonstrukciju sistema vodosnabdevanja i odvodnje i izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Slatina, a završetak projekta planiran je za avgust 2023. godine. Realizacijom ovoga projekta omogući će se priključivanje novih korisnika na sistem vodosnabdevanja i odvodnje i smanjenje gubitaka u sistemu vodosnabdevanja.

Isti ciljevi žele se postići i projektom Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Križevci.

Projekat je vredan 320,4 miliona kuna (41,6 miliona evra) od čega su prihvatljivi troškovi 256,3 miliona kuna (33,3 miliona evra). Veći deo, odnosno 179,8 miliona kuna (23,4 miliona evra) čine bespovratna EU sredstva.

Za projekat Poboljšanje vodovodne infrastrukture aglomeracije Karlovac-Duga Resa osigurano je 227,4 miliona kuna  (29,6 miliona evra) bespovratnih EU sredstva. Preostalih 103,2 miliona kuna (13,4 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske i “Hrvatske vode” (svako po 41,3 miliona kuna ili 5,4 miliona evra) i jedinice lokalne samouprave (20,6 miliona kuna ili 2,7 miliona evra) na kojima će se projekat sprovoditi.

Projekat obuhvata izgradnju i dogradnju sistema vodosnabdevanja i odvodnje i izgradnju postrojenja za solarno sušenje mulja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda Karlovac.

Generalni direktor “Hrvatskih voda” Zoran Đuroković kao najznačajniji doprinos ovih projekata istakao je povećanje standarda građana: „Dosegnućemo nivo priključenosti od gotovo 90 odsto na sva tri područja. To znači 200 kilometara novih kanalizacijskih kolektora i 75 kilometara vodovodne mreže. Na sistem javne odvodnje biće priključeno više od 20 hiljada stanovnika, a novih 4.200 stanovnika dobiće mogućnost priključenja na vodu“, rekao je.

Svi ovi projekti za koje su potpisani ugovori sufinansiraju se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020. Do sada je doneta odluka o finansiranju za ukupno 57 projekata ukupne vrednosti 23,7 milijarde kuna (3,1 milijarde evra), od čega evropska sredstva iznose 13,31 milijardi kuna (1,7 milijardi evra), što predstavlja 166,87 odsto ukupne alokacije.

„Izgradnjom vodovodne infrastrukture dajemo veliki doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda, pre svega u sektoru građevinarstva“, zaključio je ministar Ćorić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Stiglo još pomoći Evropske unije – kontejneri za trijažu u bolnicama u Beogradu

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Prvih deset od ukupno 100 kontejnera za potrebe trijaže i urgentnog zbrinjavanja pacijenata potencijalno obolelih od KOVID-19 koji su nabavljeni sredstvima Evropske unije postavljeni su u sedam zdravstvenih ustanova u Beogradu: Kliničkom centru Srbije, kliničko bolničkim centrima „Bežanijska kosa“, “Zvezdara“, i „Zemun“, Univerzitetskoj dečjoj klinici „Tiršova“, Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta „Dr Vukan Čupić“ i Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Ovi kontejneri, od kojih je svaki opremljen krevetom za pregled, stolom sa dve stolice, beskontaktnim termometrom, manjim kontejnerima za medicinski i infektivni otpad i kantom za otpatke, važan su segment u ukupnoj borbi sa pandemijom i faktor prevencije jer omogućavaju sprečavanje ulaska potencijalno zaraženih osoba u zdravstvene ustanove.

Nabavka i montaža ovih kontejnera, u vrednosti od 590.000 evra, deo su paketa pomoći EU od 4,9 miliona evra, koji su 3. aprila ove godine potpisali šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, ministarka za evropske intergracije Jadranka Joksimović i šefica UNOPS-a u Srbiji Mikela Telatin. Ova donacija namenjena je za nabavku neophodne medicinske opreme – respiratora, laboratorijske opreme i testova, monitora intenzivne nege, beskontaktnih termometara i zaštitne opreme, koji će u Srbiju stizati tokom aprila i maja.

„Spremnost našeg zdravstvenog sistema da se nosi sa izazovom širenja virusa zavisi pre svega od toga koliko smo uspeli da zaštitimo bolnice, doktore i medicinske radnike koji su posvećeni očuvanju našeg zdravlja. Otuda je njihova zaštita od ključnog značaja za uspeh naše borbe protiv Kovid-19. Zahvalna sam Evropskoj uniji na podršci, budući da smo obezbedili nabavku preko 100 kontejnera za trijažu pacijenata i doprineli tome da se smanji rizik od širenja infekcije i ojača sposobnost našeg sistema za odgovor na ovaj izazov”, rekla je Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator.

Evropska unija je 8. aprila 2020. objavila svoj „globalni odgovor“ za borbu protiv virusa KOVID-19 širom sveta vredan 15,6 milijardi evra. Inicijelna podrška od 93 miliona evra izdvojena za Srbiju namenjena je za adresiranje zdravstvenih, ekonomskih i društvenih posledica pandemije koronavirusa.

Foto: Delegacija EU u Srbiji

Preostali kontejneri, kao i druga medicinska oprema, će prema procenama i potrebama Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije biti raspoređeni po zdravstvenim ustanovama u Srbiji.

„Efikasna trijaža predstavlja ključni faktor u sprečavanju širenja koronavirusa. Zdravstveni radnici, koji se nalaze u prvim redovima u ovoj borbi, moraju biti zaštićeni kako bi mogli da pomognu svima nama. Ova donacija omogućiće im da se sa ovom krizom bore uz manje izlaganje riziku. Od početka krize izazvane virusom KOVID-19 nije prošao gotovo ni jedan dan, a da EU nije dopremila ili kupila ključnu medicinsku opremu za zdravstvene ustanove iliugrožene zajednice. Ponosan sam na hitnu podršku koju pružamo Srbiji zahvaljujući paketu pomoći za reagovanje u kriznim situacijama od 15 miliona evra. Baš kao i u ranijim teškim trenucima, EU nastavlja da stoji uz Srbiju. Ovaj virus ne poznaje granice. Samo zajedno možemo poraziti našeg zajedničkog neprijatelja“, rekao je ambasador Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji.

Nabavku kontejnera sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge – UNOPS, koja je na globalnom planu usled pandemije pokrenula mehanizam hitnih nabavki.

Izvor: Delegacija EU u Srbiji

 

Deceniju rasta naftne industrije uništila pandemija

Foto-ilustracija: Unsplash (Worksite Ltd.)
Foto-ilustracija: Unsplash (Juan Martinez)

Kako prenosi Nova ekonomija, globalna potražnja za naftom će tokom ove godine opasti za 9,3 miliona barela dnevno međugodišnje, dok će potražnja za najvažnijim energentom samo u aprilu opasti za oko 29 miliona barela dnevno, upozorila je Međunarodna energetska agencija (IEA) u svom poslednjem mesečnom izveštaju.

U drugom kvartalu 2020. godine pad će iznositi oko 23 miliona barela. Oporavak tržišta u drugom polugodištu će biti postepen, zbog čega se očekuje da će u decembru međugodišnja potražnja i dalje biti za 2,7 miliona barela manja.

Iako su članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) nedavno postigle dogovor o smanjenju proizvodnje sa Rusijom i Meksikom, to će smanjiti globalni autput samo za 9,7 miliona barela po danu. IEA napominje da se dalja smanjenja očekuju i od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Rane procene ukazuju da su i Kina i SAD uvećale svoje zalihe, ali da su globalne zalihe ispod petogodišnjeg minimuma.

“Mere ograničenja kretanja su na snazi u 187 zemalja i, mada se oni razlikuju po obimu, aktivnosti u transportnom sektoru dramatično su pale gotovo na celoj planeti. Čak i uz pretpostavku da će ograničenja kretanja biti ublažena u drugoj polovini godine, očekujemo da će globalna potražnja za naftom u 2020. godini pasti za 9,3 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu, čime bi bila izbrisana skoro deceniju rasta”, zaključuje IEA.

Izvor: IEA, Nova ekonomija

Uređena zelena površina na Dajbabskoj gori

Foto: Glavni grad Podgorica

Površina oko Tornja na Dajbabskoj gori javna je površina koja je data na korišćenje Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku delatnost Crne Gore, a s obzirom na to da se radi o poziciji sa koje se pruža prelep pogled na Podgoricu, građani se ovde slobodno mogu opusititi i uživati.

Foto: Glavni grad Podgorica

Kako bi se posetiocima Dajbabske gore priustio još lepši doživljaj, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku delatnost Crne Gore uložila je sredstva za uređenje ove površine, a gradsko preduzeće “Zelenilo” je izvelo radove.

Za kvalitetno izvođenje radova na ovom prostoru bilo je potrebno izvršiti obeležavanje i planiranje površine, a nakon toga i zemljane radove kako bi se kasniji radovi obavili na adekvatnoj podlozi.

Izletište kod Tornja na Dajbabskoj gori sada ima novu šetnu stazu od rizle, a bogatije je i za 14 odraslih sadnica drveća i 336 komada žbunja, a biće ugrađen i hidrosistem i formiran travnjak.

Budući da je gradsko preduzeće “Zelenilo” u prethodnom periodu realizovalo veliki broj projekata uređenja postojećih zelenih površina i formiranje novih, uvereni su da će građani Podgorice imati brojna nova mesta na kojima će uživati u prirodi nakon epidemije koronavirusa.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Nabavka i ugradnja pumpi za vodu u Zrenjaninu od sledeće nedelje

Foto: RTV (screenshot)

Grad Zrenjanin će od sledeće nedelje krenuti sa nabavkom i ugradnjom pumpi za vodu, kako bi rešio problem sa pritiskom vode u pojedinim stambenim zgradama, saopštio je gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić.

Foto: RTV (screenshot)

Dodaje da postrojenje funkcioniše bez ikakvih problema.

“Od sledeće nedelje krećemo sa nabavkom dodatnih pumpi i pojačivača za oko 30 zgrada u Zrenjaninu, u kojima na višim spratovima postoji problem sa manjim pritiskom u vodosnadbevanju”, naveo je Janjić.

Kako dodaje, pokreće se postupak javne nabavke za sve neophodne pumpe i prateću opremu, a Grad će pronaći način da sve to finansira, kako bi to obavili u što kraćem roku, navedeno je u saopštenju Grada Zrenjanina.

Prema Janjićevim rečima, tehnički je moguće rešavati do četiri ulaza u stambene zgrade sa jednom pumpom, a to će biti primenjeno na lokacijama na kojima je izvodljivo.

Janjić podseća na rezultate analiza Zavoda za javno zdravlje koje su pokazale da kvalitet vode zadovoljava sve standarde zdrave pijaće vode, kao i da je pokrenuta procedura skidanja zabrane na upotrebu vode, koja traje minimum 30 dana.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Proizvođači jagoda već beleže velike gubitke

Foto-ilustracija: Unsplash (Jez Timms)

Kako podseća Nova ekonomija, sredinom aprila iz plastenika voćara stižu prve jagode, međutim zbog vanrednog stanja zabrinuti su za plasman voća.

Usled zatvaranja pijaca, proizvođači jagoda ne znaju šta će sa rodom, pa su njihovi dnevni gubici ozbiljno počeli da rastu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)

“Gajimo jagode na 20 ari, ulaganja su bila velika, a prihod će biti nikakav. Voće i povrće ne može da čeka bolje dane i strategiju za pomoć koja u startu kasni, za nas je već kasno. Jer rod samo što nije, a nemamo kako da ga prodamo”, kaže za RINU Mina Ranković iz čačanskog sela Prijevor, a prenosi Ekapija.

Ugledni stručnjak za jagodičastvo voće dr Aleksandar Leposavić, za “Novosti” pojašnjava da su voćari u svetu već osetili drastične posledice, pa tako trenutna situacija sa virusom najviše pogađa proizvođače jagode iz Španije. Naime, proizvođači ove voćne vrste iz njihovog glavnog proizvodnog regiona, okoline grada Huelva, suočeni su sa ogromnim padom tražnje, a španska jagoda danima stoji netaknuta na trgovačkim rafovima širom Evrope.

O situaciji u Srbiji i sa kojim problemima će se proizvođači susretati, dr Leposavić kaže da je “pred nama prilično neizvestan period”.

“Naši proizvođači i prerađivači u mnogo su većoj meri podložni negativnom uticaju aktuelnih dešavanja. Problem sa obezbeđenjem radne snage, nasleđeno i ne baš dobro stanje u proizvodnim zasadima maline i kupine, koje su dugo godina bile okosnica izvoza srpske privrede je evidentan”, naglašava dr Leposavić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Danielle MacInnes)

Ukoliko kriza potraje, kaže naš stručnjak, preporučuje se da se na vreme pripreme skladišni kapaciteti i da se obezbedi dovoljno ambalaže za prijem i smrzavanje robe u slučaju nedostatka ljudstva i nemogućnosti normalnog funkcionisanja proizvodnog procesa u prijemnim i prerađivačkim centrima u Srbiji.

On dodaje da bi konkretna pomoć države bila od presudnog značaja za opstanak svih aktera u lancu proizvodnje. Iskustvo drugih zemalja, a posebno Francuske i njihova najava aktivnog uključivanja države u proces otkupa bi, po njegovom mišljenju i kod nas povoljno uticala na proizvodni ciklus.

Pored ostalog, aktivnim uključivanjem države i strogom kontrolom proizvodnje, prerade i izvoza, a pri tome vodeći računa i o sopstvenom interesu, sprečile bi se i zloupotrebe o kojima svake godine, na različite načine, komentarišu sa jedne strane proizvođači, a sa druge izvoznici voća iz naše zemlje, zaključio je dr Leposavić.

Izvor: Nova ekonomija

Na hiljade povređenih i uginulih ptica selica pronađeno u Grčkoj

Foto: Facebook (screenshot)

Nekoliko hiljada ptica selica, i to ponajviše lastavica, uginulo je ovog proleća tokom leta iz Afrike prema Evropi, upozorili su prošle nedelje grčki ornitolozi i dodali da su ptice stradale zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika i jakog vetra poslednjih dana u Grčkoj.

Foto: Facebook (screenshot)

„Zbog jakih vetrova posebno na Egejskom moru, poslednja tri dana uginulo je ili je povređeno nekoliko hiljada ptica“, izjavila je za AFP Marija Ganoti iz udruženja za zaštitu divljih životinja “Anima”, a vest o ovom pomoru ptica preneo je i britanski časopis “Guardijan”. Ptice su pronađene na ulicama i balkonima Atine, na severu zemlje, kao i na ostrvima Egejskog mora i oko jezera na Peloponezu, a Grčko ornitološko društvo (“Elliniki Ornithologiki Etaireia”) objavilo je velik broj fotografija stradalih ptica na društvenim mrežama. Kako se navodi u udruženju “Anima”, „noć između 5. i 6. aprila bila je katastrofalna za ptice već iscrpljene letom iznad Sahare i Sredozemnog mora, i to zbog jakih vetrova, pada temperature i kiše u nekim područjima Grčke.“

Pretpostavlja se da su južni vetrovi naveli ptice prema severnoj Africi, a potom su se suočile sa severozapadnim vetrovima na Egejskom moru i odletele prema istočnoj Grčkoj kako bi se odmorile.

U ponedjeljak 6. aprila, stanovnike istočnog dela Grčke šokirao je prizor desetina hiljada bolesnih i iscrpljenih ptica na putevima, balkonima, krovovima i svim dostupnim površinama. Čiope – vrlo slične lastavicama i najprilagođenije životu u vazduhu koje nikada ne sleću na tlo, našle su privremeno utočište na zidovima kuća ili u olucima i odvodima kišnice. Muholovke su se sklonile u parkovima i vrtovima Atine i drugih gradova. Ovakvi prizori su zabeleženi širom istočne Grčke, od Krita na jugu do Makedonije na severu.

Jugoistočni deo Evrope i Grčka nalaze se na ruti nekoliko stotina hiljada ptica selica, izvestio je AFP, a prema britanskom Kraljevskom društvu za zaštitu ptica olujno vreme predstavlja jednu od glavnih opasnosti. Nažalost, tokom migracija ptica uvek se mogu očekivati smrtni slučajevi, no ptice su se do određene mere prilagodile i nepovoljnim vremenskim prilikama, objasnilo je Grčko ornitološko društvo.

Međutim, ova specifična vremenska kombinacija bila je bez presedana i celu populaciju ptica je dovela do granica izdržljivosti“, tvrde u “Animi”. „Ako još uzmemo u obzir sve teškoće koje im ljudska aktivnost donosi tokom njihovog putovanja – gubitak staništa, ilegalni lov i dr, ovi bi gubici mogli biti pogubni.“

Foto: Facebook (screenshot)

Udruženje “Anima” pozvalo je zabrinute ljubitelje ptica da ne prilaze i ne hrane ptice koje se odmaraju, ali da svakako pokušaju da ih zaštitite od automobila i mačaka, te da nazovu centar za divlje životinje ako pronađu ptice kojima je potrebna pomoć.

Kako navodi portal “Greek Reporter”, zbog posebno loših vremenskih prilika najviše su stradale lastavice, inače najpopularnije ptice u Grčkoj. Njihov dolazak najavljuje proleće, a ove male ptice svake godine ponavljaju neverovatan podvig prelazeći velike udaljenosti. „Ove ptice dnevno prelete i do 350 kilometara, pri čemu im na njihovom putovanju znatno pomaže stabilno vreme podižući ih još više u nebo“, objasnio je vanredni profesor na Odeljenju za šumarstvo i zaštitu okoline na Univerzitetu u Solunu Dimitris Bakaloudis. „Zimske mesece provode u Africi, na području južno od Sahare sve do Južne Afrike te počinju sa migracijom u talasima od početka marta na ruti dužoj od 10.000 kilometara.“

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Plutajuća vetroelektrana u Norveškoj doprineće smanjenju emisija CO2 za 200.000 tona godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Norveška ima u planu novu plutajuću vetroelektranu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Craig Cooper)

Ministarstvo naftne industrije ove zemlje odobrilo je planove za razvoj i rad vetroparka snage 88 MW pod nazivom “Hywind Tampen”.

Ideja za ovaj projekat nastala je u cilju smanjenja emisija štetnih gasova iz naftnih i gasnih polja Gulfaks i Snor. Njihove platforme će prve biti snabdevene strujom iz ove vetrolektrane.

Kompanija koja stoji na čelu ovog projekta “Equinor” pravi vetroelektranu na vodi koja će se sastojati od 11 turbina, pojedinačne snage od po 8 MW.

Procenjuje se da će ovaj projekat doprineti smanjenju emisija ugljen-dioksida za više od 200.000 tona godišnje, što je okvirna vrednost godišnjih emisija iz automobila.

Ovim projektom Norveška pravi korak bliže ka radu na ugljeničnoj neutralnosti i progresivnosti projekata u oblasti obnovljivih izvora energije, naročito u odnosu na konkurentnu industriju nafte i gasa.

Početak gradnje dogovoren je za kraj 2022. godine.

Jelena Cvetić

 

Ford proizvodi višekratne medicinske ogrtače od – materijala za vazdušne jastuke

Foto: Ford, via Clean Technica
Foto: Ford, via Clean Technica

Nekoliko auto-kompanija su, u jeku trenutne pandemije, svoje fabrike, radnike i druge resurse stavile na raspolaganje borbi protiv novog koronavirusa i preorijentisale proizvodnju sa delova za vozila na respiratore, maske, vizire i drugu neophodnu medicinsku opremu. Među njima je američka kompanija Ford. U pomoći je, reklo bi se, otišla korak dalje od svojih konkurenata Lambordžinija, Dženeral motorsa i Tesle s obzirom na to da zaposleni u pogonu ovog predstavnika automobilske industrije u Mičigenu (Sjedinjene Američke Države) od materijala za vazdušne jastuke šiju – ogrtače za bolničko osoblje namenjene višekratnoj upotrebi, kako bi odgovorili na nestašicu istih.

Direktorka Forda Marsi Fišer objasnila je da je lagana tkanina od koje se inače prave vazdušni jastuci otporna na tečnosti i da je otkriće njene alternativne namene zaista odlično. Ona se koristi i za izradu padobrana, creva za zalivanje bašte i tepiha.

Zbog svojstva materijala, ogrtači će održati svoj visok kvalitet čak i nakon 50 pranja, istakla je Fišer. Višekratnost nije karakteristika koja je tipična za tu vrstu medicinske opreme – uglavnom ih je nemoguće prati i njihovo održavanje zahteva posebne sanitetske mere, ali se uglavnom pocepaju već tokom prvog nošenja.

Ogrtači se kroje po šablonu koji je usavršen u konsultacijama sa lokalnom bolnicom.

Ford je najavio da svake nedelje planira da isporuči 100.000 zaštitnih odela, kako bi do početka jula obezbedio oko 1,3 miliona “boraca na prvoj liniji fronta”.

Jelena Kozbašić

Tokom prvog meseca rada aplikacije Kasper u Podgorici stigle 52 prijave

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Prošlog meseca lansirana je nova aplikacija Kasper (Kolektivna aplikacija za selekciju, prikupljanje i recikliranje) za Android i iOS uređaje, koja je građanima pružila mogućnost da prijavljuju nelegalno odložen otpad na teritoriji Podgorice. Na taj način, uz animiranje i inicijativu građana, napravljen je veliki iskorak ka sistemskom i inovativnom rešavanju problema upravljanja otpadom i zaštite životne sredine. „Čistoća“, „Deponija“ i kompanija „Amplitudo“ projekat realizuju u partnerstvu sa Crnogorskim Telekomom, a uz pokroviteljstvo Vlade Sjedinjenih Američkih Država, koja je dala finansijsku podršku iz fondova namenjenih za finansiranje ekonomskih projekata.

Od aktivacije aplikacije Kasper, ukupno su pristigle 52 prijave, a samo 8 njih je nerealizovano, i to zbog nenadležnosti nad predmetnim lokacijama. Naime, ekipe gradskog preduzeća “Čistoća” očistile su 40 lokacija, dve prijave su se odnosile na privatne posede, a dve nisu bile na teritoriji glavnog grada, o čemu su i obavešteni podnosioci prijava putem aplikacije.

Osim prijavljivanja nepravilno odloženog otpada, ova aplikacija građanima pruža i informacije o celokupnoj pratećoj komunalnoj infrastrukturi nadležnih gradskih preduzeća – reciklažnim dvorištima, mobilnom reciklažnom dvorištu, kao i lokacijama podzemnih i nadzemnih kontejnera.

Kreiranjem ove aplikacije Glavni grad Podgorica i partneri na projektu žele da ukažu na značaj zdrave i čiste životne sredine za sve građane. Oni mogu na lak i jednostavan način, besplatno, da prijave otpad na teritoriji Podgorice, kao i da prate status svoje i drugih prijava. Istovremeno, aplikacija je namenjena i kompanijama koje prilikom prijave unose podatke o vrsti i količini otpada koji je prikupila i selektovala.

Foto: Glavni grad Podgorica

Smatra se da će se korišćenjem ove aplikacije unaprediti efikasnost gradskih službi u oblasti upravljanja otpadom i stvoriti mogućnost efikasnije komunikacije sa građanima na polju unapređenja životne sredine. Na kraju, ona će pomoći u povećanju ukupne selekcije otpada na nivou grada i centralne regije Crne Gore. Cilj je da što manje otpada ide na sanitarnu kadu, jer tada je životna sredina čistija, a veći procenat otpada ide u ponovnu proizvodnju, odnosno dalju komercijalnu valorizaciju. To može sprečiti i sivu ekonomiju, jer, nažalost, trenutno postoji veliki broj ilegalnih trgovaca sekundarnim sirovinama koji uništavaju životnu sredinu, nisu fiskalizovani, niti imaju neophodne ekološke dozvole, koje nadležno gradsko preuzeće “Deponija”, kao zaokružen sistem, poseduje.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Evropa poziva na zeleni oporavak od pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Nik Ramzi Nik Hassan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Evropski ministri zaštite životne sredine su pozvali da se pri planiranju oporavka od pandemije koronavirusa uzmu u obzir pitanja zaštite životne sredine i klime.

Sada je vreme za borbu protiv epidemije, ali “trebalo bi da se pripremimo za rekonstrukciju naših ekonomija uvođenjem planova za oporavak čiji je cilj da se Evropi i njenim građanima omogući i održivi napredak”, pišu oni u tekstu na sajtu climatechangenews.com.

“Moramo odoleti iskušenju kratkoročnih rešenja kao odgovoru na krizu koja preti da na više decenija zatvori Evropsku uniju u ekonomiji fosilnih goriva“, upozoravaju oni.

“Pouka koju možemo dobiti od KOVID-19 je da je neophodno brzo delovati. Stoga moramo zadržati ambicije da smanjimo rizike i troškove neaktivnosti u oblastima klimatskih promena i gubitka biološke raznolikosti”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Luder)

Oni pozivaju na “zajednički evropski odgovor” u okviru evropskog “Zelenog sporazuma”, koji je najavila Evropska komisija, i traže “povećanje investicija, posebno u oblastima održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, obnove zgrada, istraživanja i inovacija, obnavljanja biodiverziteta i cirkularne ekonomije“.

“Moramo poslati snažnu političku poruku svetu i našim građanima da će EU biti primer i u ovim teškim vremenima, i utrti put ka ugljeničnoj neutralnosti i poštovanju Pariskog sporazuma“, pišu ministri.

Tekst su potpisali ministri Austrije, Danske, Italije, Finske, Latvije, Luksemburga, Holandije, Portugalije, Španije i Švedske, a naknadno i Francuske.

Devet nevladinih organizacija podržalo je ovu inicijativu evropskih ministara.

Izvor: Zelena Srbija

Danas počinje podnošenje zahteva za subvenicije po košnici pčela

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela počinje danas, 15. aprila 2020. godine. Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koje ispunjava uslove propisane zakonom kojim se uređuju podsticaji u poljoprivredi i ruralnom razvoju, može da ostvari pravo na podsticaje u pčelarstvu po košnici pčela za najmanje 20, a najviše 1.000 košnica pčela. To u praksi znači da svi pčelari koji imaju manje od 20 obeleženih i registrovanih košnica pčela ne ispunjavaju uslov za ostvarivanje prava na podsticaj po košnici pčela, dok oni koji imaju preko 1000 košnica i podnose zahtev za ostvarivanje prava na ovaj podsticaj, neće po automatizmu biti odbijeni zbog prekoračenja propisanog broja košnica, već će im se priznati podsticaji za 1000 košnica pčela.

Zahtev za ostvarivanje prava na podsticaje po košnici pčela može se podneti Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Upravi za agrarna plaćanja, na adresu Bulevar kralja Aleksandra 84, 11050 Beograd.

Pčelari će i ove godine za „podsticaje po košnici“ moći da podnesu zahtev elektronskim putem. Pristup portalu za podnošenje elektronskog zahteva je omogućen sa zvanične internet prezentacije Uprave za agrarna plaćanja uap.gov.rs.

Podsticaji se ostvaruju u iznosu od 800 dinara po košnici pčela.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Svi za jednog, CEEFOR za sve

Poto-illustration: Pixabay

Kompanija CEEFOR je osnovana 2010. godine u Beogradu. Klijentima na raspolaganju stoji (razno)vrstan i uigran tim sa više od 20 stručnjaka sa dugogodišnjim radnim iskustvom, – od mašinskih, elektro i građevinskih inženjera, preko inženjera tehnologije, arhitekture, saobraćaja i zaštite od požara, do ekonomskih i finansijskih stručnjaka, prevodilaca i filologa.

Foto: CEEFOR

Uspešno realizovanom poslovima u oblasti energetskih tehnologija, CEEFOR nije isključivo umanjio troškove svojih klijenata, već i emisije štetnih materija i gasova, čime se kompanija svrstala u red domaće privredne elite koja teži društvenoj odgovornosti.

Pored dva očita polja delovanja, održivog razvoja i energetske efikasnosti, kompanija nudi i konsultantske i projektantske usluge u oblasti obnovljivih izvora energije, u kojoj posebno dolazi do izražaja njen doprinos smanjenju ugljeničnog otiska.

Projektovanjem solarnih elektrana, vetroelektrana, biogasnih elektrana i hidroelektranaCEEFOR je energetski miks Srbije i regiona „obogatio” sa više od 100 čistih megavata i pozicionirao se kao predvodnik zaokreta od fosilnih goriva na našem tržištu i inovator.

U energetski efikasna rešenja, čijoj je realizaciji doprinela grupa CEEFOR-ovih zaposlenih, spadaju i dve solarne elektrane na zemlji u Kladovu snage 2 MW i solarna elektrana na krovu objekta robne kuće „IKEA” u Beogradu.

Tim inženjera radio je i na investiciono-tehničkoj dokumentaciji za solarnu elektranu ukupne snage 9,9 MW za Elektroprivredu Srbije, za koju su projektovali i vetropark u Kostolcu ukupne snage 66 MW. Očekuje se da će kostolačke vetrenjače snabdevati energijom oko 30.000 srpskih domaćinstava.

CEEFOR je angažovala i Naftna industrija Srbije, a jedan od projekata koje su za nju sproveli u periodu od 2013. do 2015. godine bilo je projektovanje, ishodovanje dozvola i organizacija tehničkog pregleda za kogeneracione i gasne elektrane na teritoriji opština Kanjiža, Srbobran i Veliko Gradište.

Multinacionalnoj korporaciji iz Francuske Suez, fokusiranoj na poslovanje u sektoru voda, električne energije, prirodnog gasa i upravljanja otpadom, isporučili su idejno rešenje, idejni projekat i projekat za građevinsku dozvolu za elektranu na deponijski gas u Vinči.

Foto: CEEFOR

Povrh toga, kompanija je ovlašćeni konsultant za fond Green for Growth i ProCredit banku, prvog domaćeg korisnika kojem će Elektroprivreda Srbije garantovati „obnovljivo“ poreklo potrošene električne energije. Određeni deo energetskih potreba potencijalno će zadovoljavati iz biogasnih postrojenja sa kogeneracijama iz Stare Pazove (600 kW), Sombora (999 kW) i Česterega (600 kW), u čijem su projektovanju takođe učešće uzeli CEEFOR-ovi zaposleni.

Bilo da kompaniju upošljavate kao pouzdanog konsultanta za energetsku efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije ili kao neposrednog partnera zaduženog za izradu studija, projekata i projektne dokumentacije, možete da računate na posvećen rad zaposlenih na pronalasku praktičnog i dugovečnog rešenja, prilagođenog vašim zahtevima i mogućnostima.

Kada svoje poverenje stavljate u vešte ruke znalaca, nema mesta brizi da će ono biti izigrano, jedino da će vaša očekivanja biti nadigrana. Lista CEEFOR-ovih dosadašnjih klijenata je dugačka, a u budućnosti i vi možete na nju da se upišete.

Priredila: Jelena Kozbašić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala ZELENI IZUMI, decembar, 2019 – februar, 2020.

Gorivo na pumpama u Srbiji sve jeftinije

Foto-ilustracija: Pixabay

Od početaka godine svetske berze beleže sunovrat cena nafte. Sa cenom ispod 25 dolara barel je u martu skliznuo na istorijski minimum. Dogovor OPEK-a, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o najvećem smanjenju proizvodnje koja treba da spase dalji pad juče je beznačajno pogurao cene “crnog zlata” jer je tržište prezasićeno. Gorivo je sve jeftinije i na našim pumpama, a prvi efekti sniženja na svetskom tržištu tek se očekuju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Niska cena nafte na svetskom tržištu “pogurala” je pojeftinjenje derivata i na našim pupama, ali ne tom brzinom, jer cene, objašnjavaju u naftnim kompanijama, kroji i kurs dolara. Od početka godine dizel je pojeftinio za 22 dinara i za litar treba dati sada oko 143 dinara, dok benzin beleži pad od 18 dinara, pa sada košta oko 135 dinara. Cena gasa za automobile niža je za 10 dinara.

“To su cene koje nismo zabeležili u zadnjih desetak godina i one su svakako rezultat i smanjenja cene sirove nafte na svetskom tržištu. Daleko je manji promet, benzinske stanice imaju veoma skraćeno radno vreme”, kaže Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Iz NIS-a navode da svetske cene značajno utiču i na njih, jer uvoze oko dve trećine ukupne količine nafte koja se preradi.

“U prethodnom periodu na našim benzinskim stanicama cene naftnih derivata već su značajno snižene. Imajući u vidu globalne trendove, ove sedmice očekujemo i dodatno pojeftinjenje naftnih derivata. Ističemo da i u uslovima vanrednog stanja NIS garantuje sigurno snabdevanje srpskog tržišta”, navodi NIS.

Rezerve nafte su ogromne. Svetska skladišta i rafinerije su pune, a tankeri čekaju u lukama jer zbog pandemije koronavirusa naftu niko ne preuzima. Prizemljeni avioni, smanjenje drumskog saobraćaja obustavljanje fabričke proizvodnje na globalnom nivou, iz dana u dan, umanjuju i tražnju nafte.

Sporazum zemalja izvoznica nafte članica OPEK-a sa Rusijom i Amerikom o dvomesečnom smanjenju proizvodnje “crnog zlata”, od 1. maja teško da može imati većeg efekta i na stabilizaciju cena.

“Dogovoreno smanjenje je došlo malo kasnije nego što se očekivalo. Drugo, to smanjenje je nedovoljno da zadovolji veliko smanjenje pada tražnje. Procenjuje se da je u ovom trenutku pad tražnje manji za trećinu nekih 35 miliona barela na dnevnom nivou”, rekao je Goran Radosavljević iz Nacionalnog naftnog komiteta Srbije.

Tomislav Mićović kaže da je ovo jedna od najturbulentnijih godina na tržištu nafte i derivata nafte od nastanka tržišta.

“Ne samo što je drastično smanjena potražnja u ovako kratkom vremenskom periodu već i zbog toga što su postignute veoma niske cene sirove nafte koje nikako ne mogu da obezbede dugoročni opstanak ove delatnosti”, rekao je Mićović.

Podsetimo, u januaru barel američke lake nafte koštao je oko 65 dolara, dok je cena evropskog “brenta” po kojem se formiraju cene derivata na našem tržitu bila oko 72 dolara. Cene barela sada su niže i 60 odsto.

Izvor: RTS

Proboj u svet mode – kožom od kaktusa

Foto-ilustracija: Unsplash (Lizette Virissimo)

Dvojica preduzetnika i prijatelja iz Meksika proizvode veštačku kožu od kaktusa. Nakon što su završili studije i zaposlili se, Adriana Lopeza Velardea i Martea Kazareza je sve više počelo da brine zagađenje životne sredine.

Kažu za modernfarmer da su dugo planirali da napuste posao kojim su se do tada bavili kako bi radili nešto što ih ispunjava. Lopez Valarde je bio zaposlen u industriji nameštaja, a Kazarez u modnoj.

Koža od kaktusa traje najmanje 10 godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Stephanie Greene)

Odlučili su da ulože svoj novac, znanje i iskustvo u svet mode, smatrajući da je to jedna od najvećih potrošačkih industrija, a cilj im je bio da stvore održivu alternativu životinjskoj koži.

Materijal je delimično biorazgradiv i ima tehničke specifikacije koje inače zahteva industrija nameštaja, automobila, kože i mode. Zahvaljujući fleksibilnosti, propusnosti i trajnosti najmanje 10 godina, koža proizvedena od kaktusa ima mogućnost zamene životinjskih i sintetičkih materijala koji nisu ekološki i etički prihvatljivi.

Proizvodnja pamuka troši veliki udeo đubriva

Za ovaj su se materijal odlučili, jer se u proizvodnji pamuka koristi veliki udeo veštačkih đubriva, ali i radi činjenice da se oko 80 odsto izrađene odeće na kraju spali ili završi na deponijama.

“Zemljini prirodni resursi su pod velikim pritiskom, a modna industrija tome prilično doprinosi”, kaže Lopez Velarde i dodaje da im je bilo važno da naprave liniju usredsređenu na održivost i rešavanje problema zaštite životne sredine s kojima se svi suočavamo.

Pronašli su inspiraciju u biljci iz roda Opunicija, pa su odlučili da je koriste u proizvodnji veštačke kože. Kaktus koji obrađuju je poreklom iz Meksika, gde ga koriste i za ishranu kao dodatak mnogim jelima.

Lopez Velarde i Kazarez otkupljuju sirovine od 27 poljoprivrednika iz savezne države Zakatekas.

Za izradu kože koriste samo zrelo lišće biljke, metodu za koju kažu da omogućava branje novih listova svakih šest do osam meseci. Nakon rezanja, lišće se suši na suncu tri dana i zatim dalje prerađuje.

Na prošlogodišnjem međunarodnom sajmu kože “Lineapple” u Milanu predstavili su svoj proizvod, a njihova marka “Desserto” izazvala je veliko zanimanje u svetu mode.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs