Home Blog Page 731

Dosadašnji gubici Er Srbije usled pandemije iznose oko 35 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, rekla je da se dosadašnje štete zbog pandemije koronavirusa u sektoru transporta procenjuju na između 120 i 140 miliona evra, a da su  procene da bi do kraja godine mogla da dostignu i više od 700 miliona evra.

“Najveću štetu je pretrpeo putnički saobraćaj, posebno vazdušni, i tu ne govorimo samo o ‘Er Srbiji’, već i o našim aerodromima. Dosadašnji gubici ‘Er Srbije’ iznose oko 35 miliona evra, a kao država ćemo naći način kako da toj kompaniji pomognemo jer je ona vitalna karika u našem vazdušnom saobraćaju. Pokazalo se i tokom ove krize koliko je važno da imamo nacionalnog avio-prevoznika, budući da je od početka vanrednog stanja ‘Er Srbija’ prevezla oko 13.000 naših državljana“, rekla je Mihajlović gostujući u emisiji “Osvrt” na Televiziji B92.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade je naglasila da je Srbija učinila sve da omogući brže kretanje tranzitnog saobraćaja, koji je od vitalne važnosti za snabdevanje građana Srbije i regiona. “Od polovine marta u Srbiju je ušlo oko 100.000 kamiona, od čega oko 60.000 za snabdevanje Srbije. Mi smo prvi ukinuli policijsku pratnju kamiona u tranzitu, sada je konvoje ukinula i Hrvatska, a nadamo se da će to uskoro uraditi i Slovenija”, rekla je ministarka.

Ona je dodala da je u drumskom teretnom saobraćaju zabeležen pad od oko 20 odsto, u prevozu robe železnicom oko 10 do 15 odsto, te da će najveći izazov oporavak svih vrsta putničkog saobraćaja.

“Primera radi, samo u putničkom vodnom saobraćaju ove godine je u Srbiji trebalo da pristane oko 1.500 kruzera, što je moralo da bude otkazano. Razgovaraćemo sa Ministarstvom privrede i Ministarstvom finansija o načinima kako da pomognemo deo transportnog sektora koji se bavi putničkim saobraćajem, kako bi što pre stao na noge”, rekla je Mihajlović.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Kako Englezi planiraju da proizvode geotermalnu energiju u napuštenim rudnicima uglja?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U engleskom rudniku u Saut Tajnesajdu će se odvijati prava energetska tranzicija “u malom” – od fosilnih goriva ka obnovljivom izvoru energije.

Nekadašnja ležišta uglja sada su deo projekta za proizvodnju geotermalne energije koji će smanjiti godišnje emisije ugljen-dioksida za 319 tona. Njegova vrednost iznosi 8 miliona evra, od čega će oko 4 miliona obezbediti Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), saopštilo je lokalno veće.

Pojam geotermalna energija odnosi se na korišćenje toplote Zemljine unutrašnosti koja u samom središtu iznosi 4000-7000 °C što je približno temperaturi površine Sunca. Kada rudnici prestanu da rade, pumpe koje ih drže suvim, bivaju obično ugašene, te u tunele i iskopine nadođe voda. Geološki procesi je zagrevaju. Englezi će, u sklopu novog inovativnog projekta, energiju iz potopljenih rudnika crpeti za grejanje zgrada.

Saut Tajnesad biće jedan od prvih gradova Ujedinjenog Kraljevstva koji će u sistem daljinskog grejanja “uključiti” vodu iz ugljenokopa i na taj način će pružiti određeni doprinos postizanju ugljenične neutralnosti do 2030. godine.

Ovaj rudnik uglja je napušten još 1932. godine, ali je potpuna transformacija energetskog sistema ka održivosti izuzetno dug proces koji i dalje traje. Ipak, “energetska moć” uglja bledi. Zavisnost Engleza od tog fosilnog goriva u proizvodnji električne energije je opala sa 70 odsto u 1990. godini na ispod 3 odsto danas.

Gotovo četvrtina domova u Ujedinjenom Kraljevstvu nalazi se na starim ugljenim bazenima i stručnjaci veruju da bi svi stanovnici takvih oblasti mogli da zadovoljavaju svoje energetske potrebe na sličan način. Prema njihovim tvrdnjama, u odgovarajućim okolnostima, cena geotermalne energije bi bila kompetitivna sa cenom gasa.

Podsećamo, ove nedelje značajan otklon od tog prljavog energenta su napravile i Austrija i Švedska, zatvorivši svoje poslednje elektrane na ugalj.

Jelena Kozbašić

Izabran izvođač radova za izgradnju gradske toplane na biomasu u Priboju

Foto: Opština Priboj

Konzorcijum „Južna Bačka“ iz Novog Sada gradiće novu gradsku toplanu na biomasu u Priboju, rezultat je tendera koji je raspisalo Ministarstvo rudarstva i energetike Vlade Republike Srbije.

Foto: Opština Priboj

“Izgradnja toplane po tenderu koštaće 5.250.000,00 evra, a nakon sprovođenja svih procedura i potpisivanja ugovora sa izvođačem, početak radova se očekuje najkasnije do jeseni, a nova gradska toplana biće u funkciji od grejne sezone 2021/22. godine”, kaže zamenik predsednika opštine Priboj Saša Vasilić.

Toplana će biti snage od 8 MW na biomasu, a imaće i dva rezervna kotla na lož ulje, ukupne snage 15 MW. Na taj način Priboj će uz Mali Zvornik biti prvi slučaj u Srbiji, gde se dosadašnja fosilna goriva (mazut) u sistemu daljinskog grejanja potpuno zamenjuju biomasom.

“Kada za godinu dana nova gradska toplana na biomasu bude u funkciji, uz prethodnu rekonstrukciju dotrajalih toplovoda i podstanica, Pribojci koji se greju na daljinski sistem imaće kvalitetno i kontinuirano grejanje svih 24 sata, korisnici će plaćati onoliko koliko potroše, uštede energentata biće najmanje 50 odsto, a time će biti ostvarene značajne uštede i u opštinskom budžetu”, kaže Vasilić.

Pored postojećih korisnika, nova toplana omogućiće priključke i drugim potrošačima u zgradama, u kojima do sada nije bio uveden daljinski sistem toplotne energije, oni već ovih dana mogu iskazati svoja interesovanja JP „Toplana“ u Priboju, kako bi se kroz predstojeći tender mogle nabaviti i podstanice za nove zgrade, a koje će u nekom budućem periodu, stanari morati sami da finansiraju.

Krajem septembra, predsednik opštine Priboj Lazar Rvović, u Beogradu je potpisao trilateralni ugovor sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Nemačkom razvojnom bankom (KfW), o kompletnoj rekonstrukciji grejanja na daljinski sistem u Priboju.

U Priboju je već dosta urađeno na poboljšanju energetske efikasnosti kada je grejanje u pitanju. U OŠ „Branko Radičević“ instalirana je kotlarnica na biomasu, odnosno pelet, snage 0,9 MW, koja zagreva školu, vrtić u ovom delu grada i zgrade Opštinske uprave i Doma kulture. U školskom kompleksu u novom delu grada, prošle jeseni, u funkciju je puštena i novoizgrađena toplana na drvnu sečku snage od 1,8 MW, koja pored 4 škole zagreva i prostorije ambulante i dispanzera Doma zdravlja u Novom Priboju, dok je u OŠ „Nikola Tesla“ u Pribojskoj Banji instaliran kotao na pelet snage 0,25 MW.

Plan lokalne samouprave je da se u drugoj fazi energetske efikasnosti pomogne i vlasnicima individualnih domaćinstava u gradskom i prigradskom delu, sa nabavkom adekvatnh ložišta, koja će uz manju potrošnju energenata povećati kvalitet grejanja, ali poboljšati i ukupnu ekološku sliku grada odnosno kvalitet vazduha.

Izvor: Opština Priboj

Globalni pokret za ukidanje kaveza za domaće životinje – Okončajmo vreme kaveza!

Foto-ilustracija: Unsplash (Will Kirk)

Udruženje Pobede, kao deo globalnog pokreta i članica svetskih koalicija udruženja i organizacija za ukidanje kaveznog uzgoja, već treću godinu radi na informisanju i senzibiliziranju javnosti o problemima intenzivne industrijske poljoprivredne proizvodnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasiia Chepinska)

Kada se priča o klimatskim promenama, priča se o smanjenju efekta staklene bašte koji ubija planetu na kojoj živimo i sve oblike života na njoj, a koji je rezultat ljudskoga delovanja. Intenzivni uzgoj domaćih životinja i poljoprivreda vezana uz njega drugi je po redu uzrok ovog efekta (prvi je upotreba nafte), a vodeći je uzrok seče šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i smanjenja Zemljine bioraznolikosti.

U Evropskoj uniji, 71 odsto obradivih površina namenjeno je prehrani životinja koje su deo prehrambenog lanca ljudi. Kako izgledaju te površine i što raste na njima? Jednolično, jer su zasejane monokulturama, koje su „zaštićene” pesticidima i herbicidima, na tlu „pripremljenom“ baš za tu kulturu. Razlog tome jeste potreba za što većim prinosom u što kraćem vremenu kako bi se mogle hraniti životinje u velikim stočarskim postrojenjima. Sadnja monokultura je nepovoljna po: zemljište, pijaću vodu, bioraznolikost, životinje i, konačno, po ljude. Intenzivni stočarski uzgoj uzrokuje 44 odsto emisija metana u Zemljinu atmosferu, 44 odsto emisija azotnog-oksida, odgovoran je za 75-80 odsto ukupnih emisija poljoprivredne industrije i za nastanak „mrtvih zona“. Prema uveliko citiranom izveštaju Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (Food and Agriculture Organization – FAO) iz 2103. Tackling Climate Change Through Livestock, intenzivni farmski uzgoj uzrokuje 14,5 odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida godišnje, što je jednako emisiji C02 uzrokovanoj ukupnim transportom, što znači- svih automobila, kamiona, brodova i aviona na kugli zemaljskoj zajedno.

Globalni svet – globalne mere

Do 2050. godine predviđa se porast svetske populacije na 10 milijardi, što automatski dovodi u pitanje nepostojanje održivog načina ishrane ljudi, odnosno sistema proizvodnje hrane, budući da bi se proizvedena količina hrane trebala povećati za 50 odsto. UN-ova organizacija Food and Agriculture Organization (FAO) koja se brine o zalihama hrane na globalnom nivou pozvala je 2019. na „transformativnu promenu u sistemima ishrane”. Ono što jedemo i način naše ishrane prestala je da bude privatna stvar – moramo razumeti kako ona utiče na globalnu populaciju, okolinu i životinje, jer bez bioraznolikosti nema budućnosti ni za ljudsku vrstu.

Uloga životinja i njihova zaštita čvrsto su isprepleteni s ekonomskim, ekološkim, etičkim, političkim i društvenim pitanjima današnjice i sutrašnjice. Industrijska poljoprivreda i industrijske farme nisu uspele kao prehrambeni sistem koji bi nas trebao hraniti, jer je njihov primarni cilj proizvodnja robe, a ne hrane, ne vodeći računa o bioraznolikost u zemljištu, bioraznolikosti oprašivača, raznovrsnosti hrane i ne uzimajući u obzir ni činjenicu da takvi sistemi koriste deset puta više energije nego što je proizvode kao hranu. Potisnuti industrijskom proizvodnjom, mali poljoprivrednici polako nestaju, iako je upravo njihova proizvodnja u najvećoj meri namenjena ishrani samih ljudi, a način na koji proizvode najmanje ugrožava biološku raznolikosti zemljišta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Phil Hearing)

Živimo u globalnom društvu u kojemu je profit merilo svega, ali što kada on dovede u pitanje naše zdravlje? I ne samo naše lično, već i opstanak planete; odvojeno gledati na vlastito zdravlje i na zdravlje Zemlje, ne uviđati vezu između naših svakodnevnih odabira i Zemljinih resursa koje nepovratno crpimo, kratkovidno je i neodrživo. Poslednjih godina u celom svetu sve su prisutniji pokreti za ukidanje kaveza u poljoprivrednoj industriji. Imajući na umu kako upravo zakonom dopušteno kavezno držanje životinja omogućujava postojanje velikih poljoprivrednih postrojenja, a svesne kako se promene na globalnom nivou neće dogoditi preko noći, niti će one biti drastične (iako su nam baš takve potrebne!), organizacije različitih područja delovanja sa svih kontinenata udružuju se s istim ciljem – osvestiti javnost o nužnosti menjanja dominantnih načina poslovanja.

Tako se i hrvatsko udruženje za zaštitu životinja “Udruga Pobjede” priključila dvema koalicijama za ukidanje kaveza: Evropskoj građanskoj inicijativi End The Cage Age, koja ima za cilj ukidanje kaveza na svim farmama kroz lobiranje u EU parlamentu, i svetskoj koaliciji Open Wing Alliance, u kojoj kroz projekat “Ab ovo” kampanja radi na podsticanju što većeg broja poslovnih subjekata na društveno odgovorno poslovanja kroz postupno izbacivanje iz svog lanca nabavku jaja iz kaveznog uzgoja. Nužnost društveno odgovornog poslovanja u 21. veku neupitna je i, koliko god to dramatično zvučalo, o društveno odgovornom poslovanju zavisi opstanak naše civilizacije, stoga je krajnje vreme da prestanemo ignorisati negativan učinak intenzivnog poljoprivrednog uzgoja životinja na našu životnu sredinu.

Izvor: Udruga Pobjede/Ekovjesnik

Obnovljivi izvori energije – dekarbonizacija i ekonomski rast ruku pod ruku

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema nalazima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), upravo proizvodnja čiste energije predstavlja priliku za ispunjavanje klimatskih ciljeva uz istovremeni ekonomski rast, otvaranje miliona tzv. zelenih radnih mesta i postizanje blagostanja ljudi do 2050. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Put ka dubljoj dekarbonizaciji i apsolutnoj ugljeničnoj neutralnosti čovečanstva zahteva investicije od 130 triliona američkih dolara, ali će koristi od tog ulaganja biti mnogostruke i ogromne. Kumulativni globalni bruto domaći proizvod mogao bi da skoči za 98 triliona američkih dolara do polovine veka u odnosu na uobičajeno poslovanje (eng. business as usual).

Uštede u zdravstvenim i ekološkim eksternalijama bile bi osam puta veće u poređenju sa troškovima, navode stručnjaci.

Energetska tranzicija bi takođe gotovo učetvorostručila broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije na 42 miliona. Energetska efikasnost bi zahtevala 21 milion radnika, a fleksibilnost sistema dodatnih 15 miliona.

Generalni direktor ove agencije Frančesko La Kamera smatra da je trenutna zdravstvena kriza iznela na vidilo ranjivost trenutnog sistema. “Izveštaj agencije pokazuje načine za izgradnju održivijih, pravičnijih i otpornijih ekonomija kroz usklađivanje kratkoročnih napora za oporavak sa srednjeročnim i dugoročnim ciljevima Pariskog sporazuma i Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju”, rekao je on.

Dodao je da vlade, podstičući razvoj obnovljivih izvora energije i imajući u vidu energetsku tranziciju kao integralni deo šireg plana “ozdravljenja” privrede, mogu da ostvare različite društvene i ekonomske koristi.

Autori godišnjeg izveštaja Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije očekuju rast čiste energije u svih 10 proučavanih regiona sveta u narednih 30 godina. U energetskoj i društveno-ekonomskoj tranziciji, prema njihovim proračunima, prednjačiće jugoistočna Azija, Latinska Amerika, Evropska Unija i podsaharska Afrika u kojima će udeo obnovljivih izvora u energetskom miksu potencijalo iznositi između 70 i 80 odsto. Elektrifikacija sektora kao što su grejanje i transport će se isto povećati svugde, a posebno na istoku azijskog kontinenta, u većem delu Evrope, kao i u Severnoj Americi, gde će premašiti 50 odsto.

Uprkos tome što ovakav trend povlači sa sobom gubitke poslova vezanih za fosilna goriva, stanovnicima svih regiona biće na raspolaganju veći broj pozicija, što će dobrineti i porastu njihovog sveukupnog blagostanja. Broj poslova će, ipak, biti neravnomerno raspoređen po regionima.

Jelena Kozbašić

Umag svojim građanima daje u zakup gradske vrtove za uzgoj biljaka

Foto: Wikipedia/Marcin Grochowski, Martin

Usled krize uzrokovane koronavirusom, Grad Umag je odlučio da pokrene projekat davanja u zakup gradskih vrtova, čime će se poboljšati kvaliteta života građana Umaga u socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom, ali i ekološkom smislu.

Foto: Grad Umag

Tako je Grad Umag, dana 21. aprila 2020. godine, objavio javni poziv za davanje 58 vrtnih parcela, površine oko 50m2, na korišćenje, u svrhu uzgoja voća i povrća, začinskog bilja i cveća za vlastite potrebe. Vrtne parcele su pre svega namenjene građanima iz urbanih sredina, odnosno stambenih zgrada, a koji nemaju dvorište ili zemljište pogodno za obrađivanje.

Umaški gradski vrtovi smešteni su nedaleko centra grada, na području naselja Vrh, a građani koji se jave moći će da ih  koriste po simboličnoj ceni od 3 kune (46 dinara) po m2 godišnje.

Tako će Umažankama i Umažanima biti omogućen uzgoj zdrave hrane, smanjenje opterećenja kućnog budžeta i zdrav način korišćenja slobodnog vremena, promovišući pritom zdrav načina života i upoznavanje s važnošću bioraznolikosti.

„U ovim teškim trenucima želja nam je da pomognemo sugrađanima u svim segmentima. Obrađivanje vrta, u blizini centra grada, zasigurno predstavlja poruku zajedništva i solidarnosti, a ujedno i konkretnu pomoć domaćinstvima koja će od sada moći da uzgajaju vlastito voće, povrće, cveće ili bilje. Ovo je relativno maleni projekt, ali koji ima dušu i društveni značaj za sve nas, stoga pozivam svoje sugrađane da se jave i da zajedno krenu u novu korisnu avanturu“, naglasio je gradonačelnik Vili Basaneze.

Poslednji dan za podnošenje ponuda je 4. maj 2020. godine, a pravo učešća imaju sve fizičke osobe s prebivalištem na području Grada Umaga koji žive u stambenim blokovima i nemaju u vlasništvu, suvlasništvu, zakupu ili na korišćenju drugo obradivo zemljište.

Tekst Javnog poziva možete pogledati ovde.

Izvor: Grad Umag

Projekti MHE u Crnoj Gori nisu isplativi bez subvenicija

Foto: Wikipedia/Dmrdak

Privatna isplativost projekta malih hidroelektrana (MHE) pada na neprihvatljivo nizak nivo kada se projekcije očiste od subvencija, odnosno kada se simularaju bilansi na način da se u njima polazi od tržišnih cena.

To se navodi u analizi socio-ekonomske efikasnosti malih hidroelektrana u Crnoj Gori, koju je uradio prof. dr Milenko Popović, za potrebe WWF-a, Svetske organizacije za zaštitu prirode.

Foto: Wikipedia/Downupside555

Zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljih izvora prosečna privatna isplativost 11 projekata MHE koje su obrađene u analizi, tj. isplativost iz ugla investitora i zajmodavca je izrazito visoka. Prema sprovedenoj analizi ona iznosi 15,5 odsto i daleko je veća od takozvane zahtevane stope prinosa, odnosno minimalne stope po kojoj su preduzetnici spremni da investiraju u posao tog nivoa rizika, a koja u slučaju energetike iznosi oko 8 odsto.

“Dodatno, ako analizirane projekte MHE posmatramo samo iz perspektive vlasnika kompanija koje gazduju MHE, tada stopa prinosa svih projekata u proseku iznosi gotovo neverovatnih 53,5 odsto. Očito, ovde se radi o gotovo spektakularno visokoj stopi prinosa. Ovo dodatno uvećanje stope prinosa je rezultat činjenice da su ovi “’dobro zaštićeni’ projekti dominantno finansirani putem kredita”, navodi se u analizi prof. dr Milenka Popovića.

Projekti MHE, koji svi zajedno imaju negativnu vrednost ekonomskog toka, a nemaju istovremeno neke nemonetarne pozitivne eksterne koristi, kao što su koristi od ekoloških usluga kojima bi to kompenzovali, moraju biti društveno loši projekti. Naime, utvrđeno je da je sadašnja vrednost ekoloških koristi nastalih usled smanjenja emisije ugljen-dioksida ekvivalentna godišnjoj vrednosti koja se kreće u rasponu od 192.000 do 249.000 evra godišnje.

Te koristi čine osnovu kojom se opravdavaju subvencije za proizvodnju struje u MHE. Međutim, ove koristi su više nego četiri puta manje od subvencija koje bi upravo trebale da predstavljaju nadoknadu za nemonetarne koristi. Dodaju li se ovome vrednost ekoloških šteta od MHE, koja je višestruko veća od koristi, slika katasrofalne štete postaje potpuna.

Postoje i pozitivni uticaji MHE na blagostanje nekih zainteresovanih strana: državni budžet, javni prihodi lokalne samouprave, novozaposleni. Međutim, ti pozitivni efekti su višestruko manji od negativnog uticaja subvencija na smanjenje blagostanja potrošača.

Subvencionisane cene električne energije u Crnoj Gori doprinose smanjuju potrošačevog viška, kao mere njegovog blagostanja i u istoj srazmeri dovode do povećanja proizvođačevog profita. Drugačije rečeno, ove cene dovode do preusmeravanja sredstava iz ruku potrošača u ruke vlasnika kapitala MHE.

“Važno je napomenuti da se u prethodnim godinama od povlašćenih proizvođača električne energije iz MHE energija otkupljivala po ceni koja je 61 odsto do 2,14 puta veća od cena na međunarodnom tržištu, a direktno na štetu građana Crne Gore, koji iz ovog razloga imaju povećane račune za električnu energiju. Građani Crne Gore će i u nadolazećem periodu recesije i ukupne ekonomske stagnacije zemlje zbog posledica izazvanih virusom SARS-CoV-2 kroz račune za električnu energiju nastaviti sa plaćanjem subvencija investitorima u mHE“, navodi Milija Čabarkapa, iz WWF Adrije.

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Slika postaje još poraznija kada se pogleda uticaj projekta MHE na druge delatnosti. Sprovedena analiza u kojoj se upoređuju kretanja nakon preduzimanja projekata sa onim kojim bi imali bez projekta, je pokazala da su očekivani gubici u poljoprivredi mereni preko neto sadašnje vrednosti na nivou od oko 7.020.000 evra. U turizmu, tako, definisani gubici su na nivou od najmanje 3.490.000 evra pa do 4.656.000 evra. Mereni u prosečnom godišnjem iznosu ovi gubici u delatnosti poljoprivrede iznose preko 560.000 evra godišnje, dok su ti gubici u turizmu oko 400.000 evra godišnje.

„Zbog svega navedenog, kao i zbog izuzetnog negativnog uticaja na životnu sredinu, Vlada Crne Gore mora trajno ukinuti plaćanje podsticaja za male hidroelektrane i raskinuti do sad potpisane ugovore o koncesiji, a za koje je WWF Adria već objavila da su sadržali preko dvadeset nezakonitosti i nepravilnosti. Tako bi se sprečilo uništavanje reka i izbjegli bi se dodatni gubici za građane, a sredstva za subvencije mogu se usmeriti prema društveno korisnim projektima i zaštiti životne sredine“, zaključuje Čabarkapa.

Grupa nevladinih organizacija (NVO) je krajem marta ove godine uputila zahtev Vladi i Ministarstvu ekonomije da stave van pravne snage uredbu o isplati subvencija za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije.

Do danas Vlada i Ministarstvo ekonomije nisu odgovorili na ovaj zahtev.

Izvor: WWF Adrija

Na 28 gradilišta u Užicu nastavljeni građevinski radovi

Foto: Grad Užice

Posle oduluke Vlade i sastanaka na nivou grada doneta je odluka da se nastave radovi na 28 gradilišta, koliko ih je trenutno u Užicu, kako na otvorenom prostoru, tako i u pojedinim objektima. Sa izvođačima je dogovorena dinamika, ali i poštovanje svih neophodnih propisanih mera.

Direktor JP „Užice razvoj“ Nikola Maskimović navodi da se nastavlja sa investicijama koje finansira Grad i ministarstva:

Foto: Grad Užice

„Za projekte koje finansiraju ministarstva dostavljali smo sedmične izveštaje o realizaciji, stepenu izvršenosti samih projekata jer postoje rokovi u kojima se ti projekti moraju završiti. Takođe, nastavljamo i projekte koje finansira Grad Užice u dogovoru sa izvođačima.“

Održan je sastanak sa predstavnicima javnih preduzeća nakon čeka je sačinjen koncept i dinamika radova.

„Nastavljeni su kompletni radovi u Ulici Ive Andrića na izgradnji kišne kanalizacije. Uporedo sa tim radovima, izvode se i radovi na izmeštanju azbestnih vodovodnih cevi koje finansira JKP „Vodovod“. Vrednosti dosadaših radova iznosila je 15,5 miliona dinara, 13 miliona dinara za kišnu kanalizaciju i 2,5 miliona dinara koštala je zamena azbestnih cevi. Nakon završetka svih tih radova očekujemo da u narednom periodu JKP “Niskogradnja” odradi poslove asfaltiranja ulice u punom profilu. Do subote 25. aprila Ulica Ive Andrića će biti zatvorena za saobraćaj zbog asfaltiranja.”

Završetkom ovih radova rešiće se višegodišnji problem meštana Ulice Ive Andrića, ali i Ulice Dušana Popovića u kojoj se takođe odvijaju radovi.U naselju Turica uskoro počinju radovi na izgradnji feklanog kolektora, trenutno se vrši nabavka cevi, a radovi će početi u narednih desetak dana. Radi se intezivno i na ostalim započetim projektima, pri kraju su radovi na startapu i komandno-obrazovnom centru u Krčagovu, zatim i radovi na platou ispred Narodnog muzeja, kao i sportskim halama u Krčagovu i Sevojnu.

„Očekujemo da će Karađorđeva ulica uskoro biti asfaltirana, izvršiće se asfaltiranje u dva sloja i uradiće se novi trotoari. U narednih meseca dana Užice će biti veliko gradilište, biće angažovani svi raspoloživi izvođači kako bi radovi bilo što pre završeni“, ističe Maksimović.

Izvor: Grad Užice

Najveće štete od poplava pretrpeće Kina, Indonezija i SAD

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre 10 godina, prosečan broj ljudi koju su bili pogođeni poplavama iznosio je oko 72 miliona godišnje, a očekuje se da će do 2030. taj broj na godišnjem nivou iznositi čak 147 miliona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Podrazumeva se i povećanje imovinske štete, i to sa 174 milijarde, koliko iznosi sada, na 712 milijardi dolara godišnje.  Do ovih zabrinjavajućih podataka došao je Institut za svetske resurse nakon istraživanja sprovedenog na globalnom planu.

Glavni “krivac” za učestale poplave su klimatske promene. Takođe, naseljavanje područja koja postaju sklona klizištima zbog prekomerne upotrebe podzemnih voda, dodatno utiče na ovaj problem.

Za sada se najgore poplave beleže u  južnoj i jugoistočnoj Aziji, uključujući Kinu, Indoneziju, Bangladeš, Vijetnam i Indiju, pri čemu je stanovništvo u ovim zemljama ekonomski i socijalno već ranjivo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema procenama, nakon Kine i Indonezije, u narednih 10 godina Sjedinjene Američke Države mogu biti “na udaru” kad je reč o materijalnim gubicima u poplavama, a u najvećoj opasnosti je stanovništvo u obalskim područjima.

U SAD-u, kako kažu stručnjaci, poplave u obalskim područjima u budućnosti mogu postati deo svakodnevnice. Globalno zagrevanje pojačava uragane, ali i padavine. Očekuje se pogoršanje i rečnih poplava u SAD-u, ali ne i toliko velika materijalna šteta, s obzirom na to da su u planu velika ulaganja u zaštitu od poplava na rekama.

Ipak, štete od poplava u obalskim područjima u Americi, pri čemu će najizloženije države biti Florida, Masačusets i Luizijana, do 2050. godine iznosiće do 38 milijardi dolara godišnje.

Jelena Cvetić

U Srbiju stiglo 100 koncentratora kiseonika od Evropske unije

Foto: EU info centar
Foto: EU info centar

Zdravstvene ustanove dobijaju dodatnu pomoć u vidu 100 koncentratora kiseonika, koji su juče stigli u Srbiju kao deo paketa pomoći Evropske unije. Ovi koncentratori su namenjeni terapiji kiseonikom u bolničkom lečenju, smanjujući stopu smrtnosti od hipoksemije kod pacijenata sa KOVID-19 dijagnozom.

“Kao što smo to već najavili prethodnih dana u saradnji sa Delegacijom EU i UNOPS-om nastavljamo aktivnosti koje su usmerene na nabavku neophodne medicinske opreme i materijala koji treba da obezbede zaštitu medicinskih radnika i najbolju negu pacijenata u zdravstvenim ustanovama. U okviru paketa hitne pomoći koju je obezbedila EU do sada smo isporučili kontejnere za trijažu pacijenata i maske, a danas i koncentratore kiseonika koji treba da omoguće pomoć najtežim pacijentima sa ozbiljnim respiratornim problemima dok u narednom periodu očekujemo i respiratore, monitore i drugu medicinsku opremu“, izjavila je ministarka za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Jadranka Joksimović.

Foto: EU info centar

Tokom aprila Srbija je već dobila 800.000 zaštitnih maski, 300 beskontaktnih termometara i 100 potpuno opremljenih trijažnih kontejnera koji se postavljaju širom Srbije, kao deo podrške od 15 miliona evra za reagovanje u vanrednim situacijama. Dodatna medicinska oprema se očekuje da stigne u narednim danima, uključujući reagense za testove, respiratore i monitore intenzivne nege.

”Našom podrškom u reagovanju na vanredne situacije u Srbiji pomažemo podjednako i medicinskim radnicima i pacijentima. Nakon maski i trijažnih kontejnera, usmerenih na zaštitu onih na prvoj liniji borbe protiv virusa, ovaj deo pomoći usmeren je na smanjenje stope smrtnosti među zaraženim pacijentima, jer je kiseonik jedan od ključnih delova njihove terapije. Pored toga, ovi koncentratori mogu biti korisni i nakon završetka trenutne krize izazvane koronavirusom, jer se mogu generalno koristiti u kliničkoj terapiji”, objasnio je Sem Fabrici, šef Delegacije Evropske unije u Srbiji.

Foto: EU info centar

“Od početka krize nije prošao gotovo ni jedan dan bez kritične medicinske opreme koju je EU prevozila ili kupila i koja je data srpskim zdravstvenim ustanovama i ugroženim zajednicama. Ponosan sam na neposrednu pomoć koju pružamo zahvaljujući paketu za hitno reagovanje za Srbiju, u iznosu od 15 miliona evra,  koji finansira Evropska unija. Ono što sada svi iščekujemo je okončanje ove krize kako bi Srbija brzo mogla da se vrati svakodnevici i posvetimo se ekonomskom oporavku”, istakao je ambasador Fabrici.

Od izbijanja krize KOVID-19, Evropska unija skoro svakodnevno pruža podršku Srbiji, uključujući finansiranje transporta medicinske opreme, ukupne vrednosti sedam miliona evra, u realizaciji kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kao i nabavku potrebne medicinske opreme u vrednosti od gotovo pet miliona evra, koja se sprovodi u saradnji sa Kancelarijom Ujedinjenih nacija za projektne usluge u Srbiji.

Izvor: EU info centar

Najavljena nova pravila ponašanja u gradskom prevozu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević je, tokom gostovanja u jutarnjem programu TV Pink, objasnio da će ponovno uspostavljanje uobičajenog režima javnog prevoza teći postepeno.

“Kada Vlada Republike Srbije bude donela odluku, postepeno ćemo početi da puštamo gradski prevoz. On neće biti odjednom vraćen, a kako bude rasla privredna aktivnost i bude počinjao da radi veći broj privrednih subjekata, tako ćemo i počinjati sa uvođenjem linija gradskog prevoza u ponovni rad”, rekao je on i dodao da će nova pravila u vozilima javnog prevoza, zarad zaštite zdravlja putnika i vozača, biti propisana u saradnji sa Gradskim zavodom za javno zdravlje.

“Moraćemo da se navikavamo na nove mere predostrožnosti koje će propisati način ulaska i izlaska iz vozila na jedna vrata, držanje propisane distance, korišćenje zaštitne opreme, kako putnika tako i vozača. Sve će to biti deo nove kulture ponašanja u javnom prevozu. U ovom trenutku čekamo procene epidemiologa i odluku Vlade Srbije”, zaključio je Nikodijević.

Izvor: Grad Beograd

Konji i drugi kopitari u Kini u opasnosti od smrtonosne afričke bolesti

Foto-ilustracija: Unsplash (Christine Mendoza)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eberhard Grossgasteiger)

Ministarstvo poljoprivrede Kine najavilo je da će početi sa uzimanjem uzoraka od konja koji žive u područjima duž južnih granica te zemlje kako bi bilo utvrđeno da li neki od njih boluju od afričke bolesti konja, a s obzirom da se to oboljenje pojavilo na Tajlandu.

Ova veoma zarazna i smrtnonosna bolest pogađa konje, magarce i srodne životinje i endemskog je karaktera u podsaharskoj Africi, a njeno pojavljivanje na Tajlandu, usled kojeg je uginulo više od 200 konja, prvi je takav slučaj na tlu jugoistočne Azije.

Kako prenosi Rojters, kinesko ministarstvo je saopštilo da postoji relativno visok rizik od širenja bolesti budući da su insekti koji je prenose već prisutni u Kini, kao i zbog toga što je ona otkrivena na udaljenosti manjoj od 800 kilometara od kineske granice.

Izvor: RTS

Održiva energetska rešenja za globalni napredak

Photo: E3 International

Razvoj održivih energetskih projekata, uz pružanje finansijskih i savetodavnih usluga, čini ključno polje delovanja kompanije E3 International (E3I). Boni Norman, predsednica E3 International, poznata je međunarodna savetnica za uspostavljanje „zelenih banaka” sa više od dve decenije iskustva u strateškom savetovanju. Sa njom smo razgovarali o upotrebi obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti, a Boni nam je predstavila i novi program koji bi trebalo da u Srbiji omogući stvaranje energetskih farmi na napuštenom zemljištu.

EP: Kakvi projekti su u fokusu kompanije E3I i koliko dugo ste prisutni na ovim prostorima?

Foto: E3 International

Boni Norman: E3I sarađuje sa partnerima iz vladinog i nevladinog sektora, međunarodnim finansijskim institucijama, privatnim kompanijama i donatorima na kreiranju održivih energetskih rešenja za zdraviju i otporniju planetu. Kompanija nudi razvoj održivih energetskih projekata, finansijske i savetodavne usluge iz kancelarija na Balkanu, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Naš tim radi na prostoru zapadnog Balkana već 20 godina. Mi smo motivisana grupa stručnjaka posvećena stvaranju pozitivnog razvoja na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Tim E3I je svoje regionalne projekte počeo 1999. godine kao implementacioni partner Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na opštinskom programu za energetsku efikasnost 2010. godine u Bugarskoj. E3I je proširio svoj regionalni rad, kao implementacioni partner kreditne linije EU/EBRD za održivu energiju za zapadni Balkan. Kroz WeBSEFF, E3I je podržao više od 400 projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za privatne kompanije/industriju, kao i opštine, sa više od 200 miliona evra investicija. Velika nam je čast što učestvujemo kao lokalni partner za sprovođenje aktivnosti Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Srbiji, u cilju povećanja energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja

EP:  Na kojoj inicijativi trenutno radite?

Boni Norman: E3I je nedavno pokrenuo Inicijativu za održivo korišćenje zemljišta (SLI) za Srbiju. SLI u Srbiji vraća državno napušteno i degradirano poljoprivredno zemljište u produktivnu upotrebu stvarajući održive energetske farme, a u cilju podrške ruralnom i ekonomskom razvoju, zapošljavanju, unapređenju životne sredine, kvaliteta vazduha, zemljišta i vode, otpornosti na poplave, povećanja biodiverziteta i zaštite šuma. Naš cilj je katalizacija privatnih investicija u iznosu od 3 milijarde evra. Plan je da se kroz ovu inicijativu poboljša kvalitet desetina hiljada hektara napuštenog zemljišta, kao i kvalitet života građana sa tih ruralnih prostora, s pozitivnim povratom za investitore u periodu od 5 do 6 godina tokom 20-godišnjeg projektnog ciklusa.

EP: Šta pokreće realizaciju inicijative?

Boni Norman: Iz više razloga, SLI predstavlja inicijativu koja dolazi u pravo vreme za Srbiju. U globalnoj smo klimatskoj krizi – lednici se tope, prosečne godišnje temperature su rekordno visoke, a ekstremni vremenski uslovi su sve češći. Što se tiče lokalnih promena, kvalitet vazduha u Srbiji je ove godine u fokusu. Imamo vrlo malo vremena da sprečimo klimatsku katastrofu i zadržimo globalno zagrevanje ispod praga od 2 stepena Celzijusa do 2030. godine.

Prema zvanično dostupnim podacima, Srbija na raspolaganju ima oko 1,6 miliona hektara napuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta koje više nije pogodno za proizvodnju hrane. Ovo zemljište bi delom moglo da se iskoristi za podizanje brzorastućih drvenastih energetskih zasada ili za „farme“ obnovljivih izvora energije, sunca, vetra i geotermalnih izvora. Upotreba čistijih goriva i sagorevanje drvne biomase u kotlovima na ugalj bi u kratkom vremenskom roku drastično poboljšali kvalitet vazduha.

Potražnja za drvnim peletom i sečkom raste regionalno i globalno i prevazilazi ono što šume u Srbiji i regionu mogu da podrže. Berba brzorastuće vrbe ili topole nakon 3 do  godine ima više smisla od seče šuma. Stvaranje stabilnog i predvidljivog tržišta biomase, kreiranjem centara za biomasu, kao što je to slučaj u Austriji, zaštitiće pojedince i kompanije od skoka cena zbog ograničenih sirovina. Ti skokovi bi negativno uticali na najugroženije kategorije stanovništva.

Na Devetim međunarodnim danima energetike i investicija, održanim krajem februara u Novom Sadu, eminentni stručnjak za biomasu prof. dr Branko Glavonjić nazvao je brzorastuće plantaže drvne biomase „srpskom naftom“. Drvna sečka i pelet iz ovih zasada mogu se koristiti kao siguran lokalni izvor energije, ali i kao sirovina za izvoz.

Foto: E3 International

Srbija je suočena sa ekonomskim izazovima na selu, gde bi se ova inicijativa sprovodila, a koji obuhvataju smanjenje broja stanovnika seoskih naselja, potrebu poljoprivednika za dodatnim izvorima prihoda, kao i potrebu mladih za većim mogućnostima. Žetva brzorastućih plantaža drvne biomase obavlja se zimi, kada poljoprivrednici nemaju posla. Za žetvu se može koristiti postojeća poljoprivredna mehanizacija, uz manje modifikacije. Budući da se ove plantaže gaje na napuštenom, degradiranom zemljištu, one će biti dodatak poljoprivredi, u kombinaciji sa solarnim, geotermalnim „farmama” i vetroparkovima, čime će se poboljšati opšti uslovi za ulaganje, generisati prihodi i lokalni poslovi i unaprediti kvalitet života za mlade.

EP: Sa kojim inicijativama je usaglašen ovaj program za održivo korišćenje zemljišta?

Boni Norman: Inicijativa SLI u Srbiji je u skladu sa programima EU. Usklađena je i sa ciljevima novog Evropskog zelenog dogovora, inicijativama poput EU Energy Barge (inicijativa za Dunav), kao i projektom Dendromass4EU, koji u fokusu ima bioekonomske inovacije, plantažni uzgoj brzorastućih vrsta drveća za drvnu biomasu radi dobijanja održive energije.

Pored toga, SLI za Srbiju prati i koristi i model za komercijalnu proizvodnju drvne biomase Državnog univerziteta u Njujorku u SAD-u. Postoji mogućnost da će SLI uključivati i garancije za razvojno kreditiranje, trenutno dostupne preko USAID-a u Srbiji za mala poljoprivredna preduzeća.

Konačno, SLI će biti strukturisan tako da pokrene mnogo novih privatnih investicija osiguranjem krajnjih korisnika proizvedene biomase, kao što su kompanije za proizvodnju električne energije, daljinske sisteme grejanja ili industrijske pogone. Model Blanded finance, ili princip mešovitog finansiranja, u okviru SLI doprineće prilivu kapitala kako bi se postigli značajni rezultati, što bi na kraju trebalo da dovede do kreiranja zelenih obveznica i daljih „zelenih” ulaganja. SLI će se kreirati na osnovu modela i iskustava dve slične uspešne inicijative za obnovu zemljišta koji su kreirani na inicijativu Satje Tripatija, generalnog sekretara UNEP-a, koji je od početka bio inspiracija i savetnik za SLI.

EP: Ko je uključen u inicijativu i od koga ste dobili podršku?

Boni Norman: SLI je dobio podršku Republike Srbije na najvišem nivou. Memorandum o razumevanju potpisan je sa Autonomnom pokrajinom Vojvodinom, gde se nalazi dobar deo pogodnog napuštenog poljoprivrednog zemljišta. SLIima podršku privatnih kompanija, vodećih NVO, međunarodnih i lokalnih finansijskih institucija, lokalnih udruženja, Privredne komore Srbije, bankarske zajednice i širokog spektra drugih zainteresovanih strana.

EP: Koji su dalji koraci?

Boni Norman: U toku je priprema studije izvodljivosti koja sadrži ključne komponente, a paralelno sa tim radi se na pokretanju demonstracionih projekata. Uz podršku Ujedinjenih nacija u Njujorku, planira se formalno pokretanje inicijative u toku 26. konferencije o klimatskim promenama, najznačajnijeg godišnjeg klimatskog događaja u organizaciji Ujedinjenih nacija, na kom će ove godine Srbija biti potpredsednik. Cilj je da SLI istakne inovativnost i liderstvo Srbije u rešavanju problema klimatskih promena.

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj 2020.

Ko je najstariji Beograđanin?

Foto: Wikipedia/Ivan25
Foto: Wikipedia/Ivan25

Fotografija prikazuje najstarijeg živog stanovnika Beogradahrast lužnjak na Cvetnom trgu, između Beograđanke i Trga Slavija, preko puta Jugoslovenskog dramskog pozorišta i kraj spomenika Borislava Pekića, star je više od 200 godina. Stariji je čak i od nešto poznatijeg beogradskog stabla, čudovišnog platana ispred Konaka kneza Miloša u Topčideru.

Hrast sa Cvetnog trga bio je samo jedno od mnoštva stabala koja su obrazovala vračarsku šumu hrastova i jasenova, od Cvetnog trga do Manježa. Početkom 19. veka kada niče hrast sa Cvetnog trga, najveći deo Srbije bio je obrastao neprohodnim šumama hrasta i bukve i pošumljenost je, kako pokazuju neke procene, iznosila oko 80 odsto, naspram današnjih 30 odsto.

U prvoj polovini 19. veka doneta je odluka da se razvija ovaj deo Vračara – šuma je raskrčena, a uz pijacu koja je odjednom oživela kraj, nikli su apoteka i pošta, i ulica je kaldrmisana. Zabeleženo da je već 1886. godine kod Cvetnog trga otvorena fijakerska stanica sa deset fijakerista.

https://www.instagram.com/p/B_UOyJDpAC8/?igshid=ycjrcuqgpcsc&fbclid=IwAR3hHXoW_CN_67pAsU3hFwtly2MSVAPdtjyiUyxVKn5jQ73bLYt9nRIfp-o

Hrast lužnjak sa Cvetnog trga, svedok događaja iz prestonice proteklih 210 ili 215 godina, možda čak od vremena Prvog srpskog ustanka, visok je 25 metara, a obim stabla mu je 4 metra. Kao stariji sugrađanin pomaže se štakama – metalnom konstrukcijom i sajlama – ali je, za sada, u odličnoj kondiciji.

Izvor: M.Đ./Nauka kroz priče

Beč dobija novu autobusku stanicu čiji je fokus na održivosti

Foto: Eurocomm-PR Zagreb/FLA-PATBAG FBT-GIMP
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Herman)

U austrijskoj prestonici izgradiće se moderna i održiva zgrada autobuske stanice za međunarodni prevoz s kancelarijskim prostorima i hotelom

Projekat otvaranja novog terminala za međunarodni autobuski saobraćaj u Beču napreduje u skladu s planovima uprkos epidemiji koronavirusa. Bečka gradska uprava prethodne godine je donela odluku o njegovoj gradnji na području drugog okruga Leopoldštat, u neposrednoj blizini stadiona Dusika. Tamo je, naime, moguće brzo presedanje na liniju podzemne železnice U2 kojom putnici za svega sedam minuta mogu doći do centra grada, no na raspolaganju im stoje i druga sredstva javnog prevoza. Tokom proteklih meseci izrađena je studija izvodljivosti, a sada sledi raspisivanje arhitektonskog konkursa.

S obzirom na to da je gradskoj upravi stalo do toga da u ovaj projekat uključi i građanke i građane Beča, oni će u narednim nedeljama biti detaljno obavešteni o njemu te će imati priliku da iskažu svoja mišljenja i predloge.

Ovaj moderni autobuski terminal prostiraće se na dve etaže. U prizemlju će se nalaziti čekaonica i uslužni objekti, dok će peroni, njih 30 do 34, biti smešteni na spratu ispod. Kako bi se ekonomski potencijal ovog objekta maksimalno iskoristio, u sklopu stanica biće izgrađen hotel s dve do tri zvezdice kao i kancelarijski prostori. Fokus ovog projekta biće na održivosti. Tako će zgrada stanice, na primer, dobiti ozelenjeni krov i solarne panele, a za hlađenje objekta koristiće se podzemne vode. Uz to je najavljeno uređenje okoline stanice koja će biti obogaćena s više zelenila i prostora za pešake kako bi se dodatno poboljšao kvaliteta života na tom području.

Međunarodni autobusi su do sada putnike ostavljali na nekoliko različitih lokacija u gradu, što se izgradnjom nove stanice, koju će preuzeti Bečki holding, želi izbeći. Završetak projekta, za koji bi Grad Beč trebao izdvojiti oko 200 miliona evra, predviđa se za 2024. ili 2025. godinu.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Svetske zalihe nafte se prebacuju na more

Photo-illustration: Pixabay

Trgovci naftom bore se da pronađu brodove, železničke vagone i naftovode za skladištenje goriva, jer se konvencionalna skladišta popunjavaju usled obilne ponude i pada tražnje u vreme pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Svet je prepun zaliha nafte, a desetine tankera rezervisani su poslednjih dana da, kao plutajuća skladišta, nose najmanje 30 miliona barela mlaznog goriva, benzina i dizela, navodi Rojters. Oko 130 miliona barela sirove nafte već se nalazi u plutajućim skladištima.

Prema podacima trgovaca i prevoznika nafte, kopneni rezervoari su već puni ili zauzeti.

Potražnja za naftom i njenim derivatima pala je za čak 30 odsto, jer su vlade širom sveta poručile građanima da ostanu kod kuće kako bi sprečile širenje koronavirusa – što je prizemljilo avione, a automobile ostavilo parkiranim.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK), Rusija i drugi veliki proizvođači sklopili su dogovor o smanjenju proizvodnje, ali taj sporazum će smanjiti zalihe samo za oko 10 odsto i počeće da se sprovodi od maja.

Rojters napominje da je teško proceniti ukupni svetski kapacitet skladištenja nafte, ali su znakovi da je granica dostignuta sve očigledniji.

Povećan broj skladišta na moru je jedan od pokazatelja, jer je skuplje od skladištenja na kopnu i može biti tehnički zahtevno, objašnjava britanska agencija.

Izvor: RTS