Home Blog Page 730

Pandemija i pad cena nafte uticali i na poslovanje NIS-a

Foto: NIS

Poslovanje NIS grupe u prvom tromesečju 2020. godine bilo je pod snažnim uticajem negativnih makroekonomskih trendova. Drastičan pad cena nafte na svetskom tržištu i pad potražnje za naftom i naftnim derivatima u uslovima pandemije virusa KOVID-19 imali su presudan uticaj na finansijske pokazatelje NIS grupe u ovom izveštajnom periodu. Tako je prosečna vrednost barela nafte tipa Brent u prvom kvartalu iznosila 50,3 dolara, što je 20 odsto manje u odnosu na prosečnu vrednost zabeleženu u istom periodu 2019. godine, dok su vrednosti ove nafte u drugoj polovini marta gotovo konstantno bile ispod 30 dolara za barel.

Foto: NIS

Važno je istaći da je i u ovim izazovnim okolnostima NIS realizovao obiman investicioni portfolio vredan 7,7 milijardi dinara i time nastavio ulaganja u razvoj i modernizaciju. Najviše je ulagano u projekte proizvodnje i prerade nafte i gasa. Pored toga, NIS je i u uslovima borbe protiv širenja virusa KOVID-19 obezbedio stabilno snabdevanje na domaćem tržištu naftnih derivata, prepoznajući zdravlje zaposlenih, eksternih saradnika i potrošača kao neopozivi prioritet u ovoj situaciji.

Kada je reč o operativnim pokazateljima, NIS je uprkos nepovoljnim okolnostima ostvario dobre rezultate. U periodu januar-mart na naftnim poljima NIS-a proizvedeno je 319 hiljada uslovnih tona nafte i gasa. U Rafineriji nafte u Pančevu prerađeno je 860 hiljada tona nafte i poluproizvoda, što je 44 odsto više nego prošle godine. Ukupan obim prometa naftnih derivata iznosio je 778 hiljada tona, što je 7 odsto više u odnosu na prvo tromesečje prošle godine. Zabeležen je i rast izvoza od 63 odsto.

Foto: NIS

U prvom kvartalu NIS je realizovao novi digitalni projekat – puštena je u rad Drive.Go mobilna aplikacija koja pruža mogućnost plaćanja goriva na točionom mestu NIS Petrol i GAZPROM benzinskih stanica, bez ulaska u prodajni objekat. Korišćenje aplikacije u ovim okolnostima istovremeno doprinosi zaštiti i očuvanju zdravlja zaposlenih i potrošača. Takođe, NIS je uspeo da pokazatelj EBITDA očuva na pozitivnom nivou iako ona za prva tri meseca 2020. godine iznosi 5,2 milijarde dinara, što je 18 odsto manje od rezultata ostvarenog prošle godine, dok je zabeležen neto gubitak od 1,1 milijarde dinara. Obaveze NIS grupe po osnovi poreza i drugih javnih prihoda za prvo tromesečje iznose 39,9 milijardi dinara.

Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a, izjavio je:

„Želim da zahvalim svim zaposlenima NIS-a koji su u izazovnim vremenima, i pored brige za svoje i zdravlje svojih porodica, požrtvovanim radom doprineli da očuvamo stabilnu proizvodnju, preradu i distribuciju naftnih derivata. Naši rezultati u ovom tromesečju posledica su okolnosti na koje nismo mogli da utičemo. Međutim, mi već činimo značajne korake koji će pozitivno uticati na naš učinak u nastavku godine. U fokusu će nam biti mere za povećanje efikasnosti poslovanja i smanjenje troškova u svim oblastima koje nisu od suštinske važnosti za funkcionisanje biznisa. Takođe, nećemo odustati od ulaganja u ključne razvojne projekte koji će nam doneti najviše koristi u budućnosti. Samo na taj način moći ćemo da očuvamo stabilnost na domaćem tržištu i nastaviti da stvaramo vrednosti za svoje akcionare i zaposlene, kao i širu zajednicu“.

Izvor: NIS

“Turtle Cam” nam omogućava da istražimo okean iz ugla morske kornjače

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanguy Sauvin)

Organizacija “Oceanogràfic Foundation”, čiji je glavni zadatak da štiti i očuva vrste u morima i okeanima, došla je na veoma originalnu ideju koja će joj pomoći  u radu.

Foto: YouTube (screenshot)

Kako su u poslednje vreme nailazili na veliki broj povređenih morskih kornjača, Nejtan Džek Robinson, morski biolog i vlasnik ove organizacije, predložio je jedan inovativan način zaštiti ovih životinja. Zanimalo ih je kuda se sve one kreću i sa kakvim opasnostima se svakodnevno susreću. Zato su na oklop kornjače postavili kameru napravljenu od recikliranog materijala kako bi mogli da prate njeno kretanje.

Projekat “Turtle Cam” im omogućava ne samo da prate kornjače i da uvide sa kojim se opasnostima sreću, već da iz potpuno drugačije perspektive vide morski svet, što im može pomoći u zaštiti još mnogih drugih vrsta.

Jedan od glavnih ciljeva ove organizacije jeste da se, pored brige o dobrobitu životinja, poradi na informisanju javnosti i podizanju svesti društva o ugroženosti brojnih stanara morskog sveta i njihovoj zaštiti.

Veliki broj snimljenih sati kretanja kornjače na Bahamima, od kojih najinteresantniji delovi kruže društvenim mrežama i nailaze na izuzetno odobravanje ljudi, definitivno im mogu pomoći u tome.

Neke od ovih snimaka možete pogledati na Instagram profilu biologa Džeka Robinsona.

Jelena Cvetić

Odložen sajam RENEXPO

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: RENEXPO (screenshot)

Vodeći međunarodni sajam i konferencija na Zapadnom Balkanu RENEXPO® Energy, Waste & Water trebalo je da se održi 13. i 14. maja ove godine u Belexpocentru u Beogradu. Ipak, zbog trenutne situacije prouzrokovane koronavirusom, to neće biti moguće, te je manifestacija do daljnjeg odložena, saopštili su organizatori.

Ovaj sajam tradicionalno okuplja veliki broj stručnjaka iz oblasti energetike, vode i zaštite životne sredine. Bogat konferencijski program i portfolio izlagača fokusirani su na teme kao što su hidroenergija, energija vetra, energetska efikasnost, tretman voda i otpadnih voda, vodosnabdevanje, upravljanje otpadom i slično.

Robot Karl samostalno puni električne automobile

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Najbolje vreme za punjenje električnih automobila jeste kad radite, spavate, jedete i slično, no to nije baš uvek moguće.

Mnogi vlasnici električnih automobila nemaju stanice za punjenje kod kuće ili na radnom mestu, ali kineska kompanija “Aiways” nudi rešenje.

Radi se o robotu Karl (CARL) koji puni električne automobile nakon što ih samostalno pronađe. Robot se poziva putem aplikacije te dolazi do automobila i puni njegovu bateriju. Za manje od sat vremena može napuniti bateriju do 80 posto, a njegov kapacitet je 30 ili 60 kWh.

Karl za lociranje automobila koristi GPS i to na svom polju delovanja, npr. parkingu. Kada napuni jedan automobil, robot ide do drugog ili se vraća u svoju baznu stanicu. Celi proces je automatizovan tako da vlasnik automobila ne mora biti prisutan jer robot sve radi sam, prenosi “Klix”.

Kompanija “Aiways” je patentirala Karl, ali je teško očekivati da ćemo ga uskoro videti “na delu”.

Izvor: Energetika.ba

Sve veća zainteresovanost za povrtarstvo u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić i akademik Dragan Škorić poručili su da vredi ulagati u proizvodnju povrća, koja je ozbiljan, dugoročan i profitabilan porodični komercijalni posao.

Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom nedavnog poziva srpskim državljanima, koji su privremeno ili trajno izgubili posao u inostranstvu, da u Srbiji osnuju ekonomski održiva poljoprivredna gazdinstva ili da se priključe nekoj od postojećih zadruga, Nacionalnom timu za preporod sela Srbije, čiji su kopredsednici Krkobabić i Škorić, stigla su brojna pitanja onih koji se interesuju za ulaganje u povrtarstvo.

Krkobabić je posebno ukazao na neophodnost udruživanja kako bi mali i srednji proizvođači mogli lakše i jeftinije da nabavljaju, a brže i skuplje prodaju svoje proizvode.

Zadružnoj ekonomiji, zasnovanoj na principima solidarnosti i neutralnosti, prioritetni cilj nije uvećanje profita. Imperativ je boljitak svih učesnika – zadrugara, kooperanata i članova njihovih porodica, uz ostvarenje optimalne dobiti, poručio je ministar.

U povrtarstvu postoje veliki neiskorišćeni potencijali, što potvrđuje i podatak da u Srbiji povrće proizvodi 14.000 specijalizovanih poljoprivrednih gazdinstava na približno 150.000 hektara.

Vrednost proizvedenog povrća prošle godine bila je 43,7 milijardi dinara, što je 8,7 odsto ukupne poljoprivredne proizvodnje.

Beleži se i suficit u spoljnotrgovinskom bilansu – prošlogodišnji izvoz povrtarskih kultura od 116 miliona evra veći je od uvoza iste godine za 18 miliona evra.

To je dokaz da Srbija može da bude još veći izvoznik povrća i da je u tome šansa budućih povrtara. Neiskorišćene mogućnosti za veću proizvodnju i veći izvoz su velike, što pokazuju podaci da uvozimo paradajz, crni i beli luk, pasulj, boraniju i krompir.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučuje povratnicima iz inostranstva da formiraju poljoprivredno povrtarsko gazdinstvo, zatim da se udruže u specijalizovane povrtarske, a kasnije i u složene zadruge, čime višestruko povećavaju šanse za uspešno poslovanje.

Takođe, u saradnji sa zadružnim savezima Srbije i Vojvodine biće organizovana poseta najuspešnijim povrtarskim zadrugama, u kojima su planirana stručna savetovanja i male praktične škole zadrugarstva.

Za detaljije informacije zainteresovani građani se mogu javiti zadružnim savezima Srbije i Vojvodine i Nacionalnom timu za preporod sela Srbije, navodi se u saopštenju Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Tvrdnje da je plastika higijenski i siguran materijal su naučno neutemeljene

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Newberry)

Naglašavajući strahove koji proizlaze iz pandemije, industrija plastike nemilosrdno šalje lažne poruke donosiocima odluka i celoj svetskoj javnosti, ističe se u otvorenom pismu pokreta “Break Free From Plastic”. Plastika za jednokratnu upotrebu i naša kultura bacanja temelj su društvenih nepravdi koje je pandemija KOVID-19 iznela na videlo.

U nastavku je tekst otvorenog pisma pokreta “Break Free From Plastic” upućenog Evropskoj komisiji u petak, dana 24. aprila 2020. godine.

Svet nakon pandemije KOVID-19 – Omogućavanjem trajnih rešenja za “plastičnu” krizu do otpornije ekonomije

Foto-ilustracija: Unsplash (Merch Hüsey)

Stavljanjem više od polovine svetske populacije u karantin u cilju sprečavanja širenja pandemije koronavirusa, svetski lideri su preduzeli drastične mere kako bi spasili ljudske živote. Hoće li takođe biti spremni na donošenje hrabrih odluka za oblikovanje sveta nakon pandemije i tako osigurati otpornost planeta i menjanje osnovnih privrednih aktivnosti koje štite život?

Podvlačeći strahove koji proizlaze iz pandemije, industrija plastike nemilosrdno šalje lažne poruke donosiocima odluka i celoj svetskoj javnosti.

Inicijativa “Bag the Ban” u Sjedinjenim Američkim Državama, koju zapravo podupire industrija plastike, agresivno zahteva ukidanje zabrana plastičnih kesa širom zemlje, dok se u Briselu ne ustručava od otvorenog zagovaranja promene ili odlaganja sprovođenja Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu Evropske unije, tvrdeći da je plastika siguran i higijenski materijal. Te tvrdnje su naučno neutemeljene. U stvari, nedavno objavljena istraživanja pokazuju da virus na plastičnim površinama može opstati i do četiri dana, što je najduže među svim testiranim materijalima. Osim toga, plastična ambalaža, koju industrija predstavlja kao sigurnu i higijensku, sadrži mnogo opasnih hemikalija koje prelaze u hranu i pića koja sadrže i koja na kraju završavaju u ljudskom telu. Prema brojnim naučnim studijama, mnoge od tih hemikalija su endokrini disruptori koji mogu štetno delovati na zdravlje ljudi i dovesti do slabljenja imunološkog sistema i brojnih bolesti.

Plastika za jednokratnu upotrebu i naša kultura bacanja, podstaknuta od strane petrohemijske industrije, temelj su društvenih nepravdi koje je pandemija KOVID-19 iznela na videlo.

Pandemija uspeva zahvaljujući našim socijalnim i ekološkim propustima. U područjima gde se nalaze petrohemijska postrojenja, stanovnici su pogođeni bolestima i većom stopom smrtnosti, i to zbog zagađenja vazduha, zemlje i vode. U američkoj saveznoj državi Luizijani, na primer, konstantno se pogoršava kvalitet vazduha – a tamo gde je zdravlje stanovništva ugroženo zagađenjem vazduha postoji povećan rizik od zaraznih bolesti, pa tako i oboljenja od bolesti KOVID-19. U visoko industrijalizovanim područjima sveta, poput regije Vuhan u Kini ili u severnim delovima Italije, zajednice su znatnije pogođene posledicama zagađenja vazduha, višom stopom oboljenja, kao i višom stopom smrtnosti od ove zarazne bolesti. No ipak, petrohemijske kompanije, koje uzrokuju ovu groznu situaciju, besramno koriste pandemiju za „zeleno pranje“ svog imidža. Ineos, vodeći proizvođač plastike u Evropi, besramno reklamira svoju proizvodnju sredstava za dezinficiranje ruku i pritom popravlja svoju medijsku sliku. Na jugu, gde je zapravo začet pokret “Break Free From Plastic”, pandemija KOVID-19 osvetljava još jedan oblik nepravde koju čine multinacionalne kompanije, koje preplavljuju tržišta sve većom količinom plastike za jednokratnu upotrebu. Pojedinci i čitave porodice na prvoj liniji upravljanja otpadom sada se – bez odgovarajuće ili dodatne zaštitne opreme, suočavaju s vrlo visokim rizikom izloženosti novom koronavirusu jer obavljaju vitalne poslove prikupljanja i pomaganja u upravljanju sve većom količinom otpada koja se u njima gomila. Nastavljajući s uklanjanjem plastike za jednokratnu upotrebu, industrija plastike ceo teret bavljenja otpadom svojih proizvoda prebacuje na leđa radnika i lokalnih zajednica. Takvoj praksi se mora stati na put.

Pandemija je pravi odraz naših problema. Ne smemo popustiti zahtevima industrije plastike i širom sveta imati zajednice koje pate. Ovo razdoblje izolacije pravi je trenutak za preispitivanje i preoblikovanje našeg načina života i potrošačkih navika, kako bi se sprovele sistemske promene za dobrobit ljudi i okoline.

Na primer, inicijative poput “Farm to Fork” mogu omogućiti kratke lance snabdevanja za otpornije ekosisteme i održivu proizvodnju i distribuciju hrane. Lanac snabdevanja hranom toliko je rastegnut da se hrana preliva iz jednog u drugi kraj zemlje, ostvarujući ogromni ugljenični otisak, prekomernu količinu ambalaže i upotrebu hemikalija na svakom koraku. S druge strane, lokalno proizvedena roba ima manji ugljenični otisak, lakše se može ponovno upotrebiti i popraviti, čime se podstiče cirkularna ekonomija i nova mreže specijalizovanih malih i srednjih preduzeća. EU i njene države članice moraju podstaći ulaganja u preduzeća koja redizajniraju proizvode i sistema i grade otporniju privredu i životnu sredinu. Novi poslovni modeli s nula otpada stvoriće nova lokalna radna mesta, istovremeno rešavajući problem plastike za jednokratnu upotrebu.

Još uvek postoje brojne mogućnosti za razvoj novih usluga povezanih s ponovnom upotrebom i kupovanjem u vakumu, od hrane i pića do sredstava za čišćenje i ličnu higijenu. Za savladavanje problema upravljanja otpadom, sistemi ponovne upotrebe – sigurni i za kupce i za radnike, moraju postati novo pravilo. EU i države članice moraju uložiti u razvoj i povećavanje potrebne infrastrukture i sistema upravljanja otpadom, poput sistema povratne naknade. Na primer, takozvane Tiffin posude (indijska reč za višekratne lagane rezervoare hrane od nehrđajućeg čelika), počele su da se najpre koriste ​​u Mombaju, i to za svakodnevnu isporuku čak 200.000 obroka. Odnedavno su se počele koristiti u Belgiji i Velikoj Britaniji, čime se svake godine uštedi više od 1,5 tone ambalažnog otpada. Slično tome, sistem šoljica za višekratnu upotrebu “Recup”, koji se koristi na više od 4.000 prodajnih mesta u Nemačkoj, kontinuirano raste i širi se na susedne zemlje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlade država članica EU-a moraju da nastave da podupiru zakone koji će podsticati promene, uključujući usvajanje ambicioznih propisa kojima će se drastično smanjiti korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu i podržati održivi proizvodi bez toksičnih sastojaka i sistemi ponovne upotrebe. Nekoliko kapitalno intenzivnih industrija, poput petrohemije i industrije plastike – koje su već imale mračne projekcije svoje profitabilnosti, sada u uslovima pandemije traže potporu vlada u obliku finansijske pomoći i spašavanja od propasti, otplate duga ili ukidanja postojećih ekoloških propisa. Donositelji politika imaju odgovornost da osiguraju da stimulativne pakete koriste društveno odgovorni preduzetnici koji će omogućiti prelazak na lokalno kružno gospodarstvo bez otrovnih materija, a ne nastaviti sa sistemom subvencionisanja proizvođača koji ne mogu samostalno da funkcioni]u ili onih koji mogu opstati čineći štetu našem zdravlju i životnoj sredini. Ako će se teško stečeni novac poreznih obveznika koristiti za spašavanje kompanija, prednost treba dati preduzećima koja će srednjoročno i dugoročno biti ekonomski, ekološki i društveno održiva.

Pandemija koronavirusa pokazala nam je koliko smo svi međusobno povezani te da uz jaku političku volju naši lideri u vrlo kratkom roku mogu doneti ozbiljne i delotvorne mere kako bi zaštitili ljudske živote. Evropa je bila predvodnik u donošenju zakonodavstva za rešenje rastućeg problema plastičnog zagađenja. Sada je vreme za istorijski izbor očuvanja i odbrane ove ostavštine odupiranjem pokušajima industrije plastike da je oslabi ili ukine. Nadalje, pozivamo institucije EU-a i šefove država i vlada EU-a da odrede potrebne mere i finansijska sredstva kako bi podstakli kolektivnu izgradnju humanijeg, pravednijeg i otpornijeg društva, kojem je na prvom mestu dobrobit ljudi i naše planete.

Otvoreno pismo potpisuju Delfine Levi Alvares, evropska koordinatorka pokreta “Break Free From Plastic” i Fon Hernandez, glavni koordinator pokreta, a podržale su ga sledeće organizacije:

Aotearoa Plastic Pollution Alliance
Asian Center for Environmental Health
Asociación Retorna
Carbon Market Watch
CESTA FOE El Salvador
CIEL
City To Sea
Društvo Ekologi brez meja
Ecological Waste Coalition of the Philippines (Ecowaste Coalition)
ECOS
Environmental association Za Zemiata
European Environmental Bureau
Friends of the Baltic
Friends of the Earth Cyprus
Friends of the Earth Scotland
GAIA
GAIA Africa
Gallifrey Foundation
GLOBAL 2000
Greenpeace
Health and Environment Alliance (HEAL)
Health and Environment Justice Support (HEJSupport)
Heirs To Our Oceans
Health Care Without Harm (Europe)
Humusz Waste Prevention Alliance
Massey Unversity Political Ecology Research Centre
Microplastic Research Group
Nipe Fagio
O.ZERO
OceanCare
Peak Plastic Foundation
Plastic Change
Plastic Free Seas
Plastic Soup Surfer
Plastic Soup Foundation
Polish Zero Waste Association
Recycling Netwerk Benelux
Retorna
Sciaena
SEAS AT RISK
Society for Earth (TNZ)
Surfrider Foundation Europe
Taller Ecologista
Tearfund
Voice Ireland/Sick Of Plastic
VOICE of Irish Concern for the Environment
VsI “Ziedine ekonomika”
WECF International
Zelena akcija / FoE Croatia
Zero Waste Europe
Zero Waste France
Zero Waste Kharkiv
Zero Waste Lviv
Zero Zbel

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Dve trećine ljudi globalno smatra da su klimatske promene jednako opasne kao koronavirus

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Čak 71 odsto ljudi na svetu se slaže da su klimatske promene, na duge staze, jednako velika pretnja kao što je KOVID-19. Ovo su rezultati onlajn istraživanja koje je u periodu od 16. do 19. aprila sprovela konsultantska kuća Ipsos na uzorku od 28 hiljada osoba iz 14 zemalja.

Ukupno 68 odsto ispitanika veruje da vlade trenutno ne preduzimaju dovoljno na zauzdavanju klimatskih promena, a 65 odsto ispitanika smatra da bi upravo borba protiv klimatskih promena trebalo da bude fokus vladinih mera ekonomskog oporavka. Neozbiljan pristup ovom izazovu u politici određene partije bio bi odbojan da svoj glas da njima za šest od deset ljudi, navodi Ipsos.

Klimatske promene su, prema mišljenju građana, i dalje najvažniji problem u oblasti zaštite životne sredine (37 odsto), a praćene su zagađenjem vazduha (33 odsto), upravljanjem otpadom (32 odsto), krčenjem šuma (26 odsto) i zagađenjem voda (25 odsto). Zabrinutost za navedene teme je porasla u poslednje dve godine.

Dve trećine ispitanika oseća da čini najviše što može kako bi na pojedinačnom nivou doprineli očuvanju našeg okruženja. Reciklaža, zajedno sa uštedom energije i vode kod kuće, su polja koja su mnogi označili kao “polja bez prostora za napredak”.

Oko 41 odsto uzorka će se potencijalno odreći letenja avionom u toku sledeće godine kako bi smanjilo svoj ugljenični otisak, a jedna trećina nije spremna na takav poduhvat.

Volju za zamenom mesnih proizvoda biljnih alternativama je pokazalo 41 odsto ispitanika, a približno isti procenat – 39 odsto – ne želi da se delimično preusmeri na vegetarijansku ishranu. Ukupno 35 odsto ljudi konzumiraće manje artikala na bazi mleka životinjskog porekla ili će se orijentisani na kupovinu zamenskih mlečnih proizvoda na bazi biljaka. Gotovo polovina ispitanika (49 odsto) nije pokazala nameru za ovakvu tranziciju.

Veliki udeo u upražnjavanju postulata cirkularne ekonomije ima izbegavanje kupovine novih dobara kroz popravku postojećih (52 odsto). Održivijoj potrošnji javnost stremi i kupovinom namirnica s manje pakovanja (57 odsto).

Jelena Kozbašić

Beogradska tvrđava među najugroženijim lokalitetima evropskog kulturnog nasleđa 2020. godine

Foto: RERI

Kako piše Regulatorni institut za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine (RERI), Evropa nostra, glas civilnog društva Evrope posvećen kulturnom i prirodnom nasleđu, i Institut Evropske investicione banke, objavili su listu 7 najugroženijih spomenika kulture Evrope 2020. godine. Na njoj se nalazi i čuveni simbol prestonice Srbije, Beogradska tvrđava. Lista izgleda ovako:

  • Beogradska tvrđava sa okruženjem, Beograd, Srbija – autentičnost i integritet ove impresivne tvrđave – koja je na Tentativnoj listi Uneska kao deo najveće panevropske nominacije za svetsko nasleđe, Granice rimskog carstva – ugrožena je štetnim projektom izgradnje žičare (gondole);
  • Narodno i eksperimentalno pozorište, Tirana, Albanija – jedan od najznačajnijih primera moderne italijanske arhitekture tridesetih godina prošlog veka, koji je jedan od najvažnijih centara izvođačkih umetnosti i kulture u Albaniji, suočen je sa planom rušenja;
  • Zamak Jezeri, Horni Jiretin, Češka – barokni zamak, u kome je Betoven izvodio Treću simfoniju 1804. godine, u degradiranom je stanju;
  • Zamak Samekano, Toskana, Italija – spektakularno ukrašen 19-vekovni zamak u Toskani žrtva je urušavanja, vandalizma i nebrige;
  • Blok Y u Vladinoj četvrti, Oslo, Norveška – modernistička zgrada građena šezdesetih godina prošlog veka, sa slavnim Pikasovim muralima, oštećena tokom terorističkog napada 2011. godine, planirana je za rušenje;
  • Zombierki elektrana, Bitom, Poljska – modernistička elektrana iz 1920. godine ugrožena je rizikom od rušenja, uprkos mnogim pokušajima da se lokalitet pretvori u mesto za kulturu i kreativne industrije;
  • Plečnikov Stadion, Ljubljana, Slovenija – jedna od najranijih zgrada ovog tipa u Evropi, sagrađena 1925. godine po dizajnu poznatog arhitekte Jože Plečnik, u opasnosti je zbog neadekvatnog razvojnog plana.
Foto: Program “7 najugroženijih”, via RERI

Stručnjaci Evropa nostre i Instituta Evropske investicione banke posetiće svaki od sedam lokaliteta zajedno sa organizacijama koje su nominovale ove spomenike kulture i sastati se sa ključnim interesnim stranama. Timovi stručnjaka različitih disciplina ponudiće stručne savete, identifikovati moguće izvore finansiranja i pomoći u mobilizaciji piroke podrške kako bi se ovi lokaliteti očuvali. Uz to, formulisaće i komunicirati niz preporuka za buduće delovanje.

Izvršni predsednik Evropa nostre, Herman Parcinger, izjavio je: “Lista 7 najugroženijih 2020. godine obuhvata raznolikost kulturnog nasleđa koje se suočava sa različitim pretnjama. Sva ova blaga kulturnog nasleđa pričaju evropsku priču koja je deo zajedničke kulture i istorije. Stavljajući ih na ovu listu šaljemo važnu poruku solidarnosti sa lokalinim zajednicama, građanima i aktivistima: u ovim izazovnim vremenima, vaši napori da sačuvate ova mesta podržani su od strane evropskog pokreta posvećenog očuvanju nasleđa.”

“I ovog puta smo ponosni što učestvujemo u Programu ‘7 najugroženijih’. Stavljajući ove ugrožene lokalitet pod reflektore javnosti, ovaj program igra ključnu ulogu u očuvanju najvrednijih elemenata Evrope, kulturnoj raznolikosti i nasleđu”, naglasio je dekan Instituta Evropske investicione banke, Francisko de Paula Koeljo.

Organizacije civilnog društva i javne institucije koje su članice mreže Evropa nostre širom Evrope, podnosile su nominacije ugroženih lokaliteta u svojim državama do avgusta 2019. Savetodavni stručni panel, sastavljen od 15 međunarodnih stručnjaka, odabrao je najugroženije spomenike kulture na osnovu njihovog istorijskog značaja i kulturnih vrednosti, kao i urgentnosti njihove ugroženosti. Panel je uzeo u obzir i dosadašnje angažovanje zajednica na lokalnom i nacionalnom nivou, posvećenost institucija, vlasti i nevladinih aktera, kao i dugoročnu održivost i društveno-ekonomski potencijal lokaliteta.

Program “7 najugroženijih” sprovodi Evropa nostra, najveća panevropska mreža u oblasti nasleđa, u partnerstvu sa Institutom Evropske investicione banke i uz podršku programa Evropske komisije pod nazivom Kreativna Evropa. Ovo je jedini program posvećen borbi za ugroženo nasleđe na tlu Evrope, pokrenut 2013. godine sa ciljem da doprinese očuvanju vrednog evropskog nasleđa koje je trenutno ugroženo nebrigom, nedostatkom sredstava, vremenskim i drugim nepogodama ili neadekvatnim investicionim projektima. Program obezbeđuje stručnu i zagovaračku podršku, i doprinosi mobilizaciji lokalne i međunarodne javnosti u očuvanju kulturnog nasleđa. Više informacija o pozitivnim rezultatima programa možete pronaći OVDE.

Od ove godine, program će se sprovoditi svake godine, a poziv za nominacije za 7 najugroženijih 2021. godine biće objavljen u junu.

O Beogradskoj tvrđavi

Beogradska tvrđava, prepoznatljivi simbol Beograda, ugrožena je štetnim projektom izgradnje žičare (gondole) Kalemegdan-Ušće koji bi drastično ugrozio integritet i autentičnost ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja.

Beogradska tvrđava je jedan od najvažnijih kulturnih dobara u Republici Srbiji. Tvrđava sa kulturnim predelom koji je okružuje svedoči o brojnim civilizacijama koje su naseljavale prostore Balkana od neolitskog perioda do danas, i čuva svedočanstva o Keltima, Rimskom carstvu, Vizantijskom carstvu, kao i Ugarskoj, Bugarskoj i Srpskoj srednjovekovnoj državi, te Osmanskom carstvu i Austrougarskoj monarhiji.

Beogradska tvrđava sa Antičkom Singidunumom nalazi se na Tentativnoj listi za upis na Uneskovu listu svetske baštine u okviru naveće panevropske nominacije u istoriji – nominacije Granice Rimskog carstva. Park Kalemegdan, koji se nalazi na tvrđavi i koji je zaštićen zakonom, omiljeno je mesto za šetnju Beograđana, a njegova izvanredna pozicija pruža prelepe – takođe zakonom zaštićene – vizure na ušće Save u Dunav.

Evropa nostra Srbija nominovala je Beogradsku tvrđavu sa okruženjem na listu 7 najugroženijih 2020. godine, nakon meseci javne peticije i kampanje protiv gradnje žičare (gondole) Kalemegdan-Ušće pod vođstvom brojnih strukovnih organizacija, udruženja građana, obrazovnih i naučnih ustanova koje se bave nasleđem u Srbiji. U sklopu kampanje, delegacija stručnjaka Evropa nostre boravila je u Beogradu u maju prošle godine, nakon čega je sastavila Stručni izveštaj objavljen krajem jula, zalažući se za celovito očuvanje ovog bitnog prestoničkog lokaliteta.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine (RERI)

 

Trgovina divljim životinjama i dalje aktuelna u Aziji

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Lipke)

Kako prenosi Nova ekonomija, u delovima Kine i jugoistočne Azije, trgovina živim i divljim životinjama se nastavlja uprkos sve glasnijim međunarodnim pozivima na stroža ograničenja rada pijaca sa svežim mesom, ribom i drugim proizvodima, piše britanski “Independent”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Juliana Amorim)

Veruje se da je pandemija koronavirusa počela na pijaci u kineskoj provinciji Vuhan na kojoj su prodavane divlje životinje, usled bliskog kontakta ljudi i životinja.

Pijace u Pekingu i Šangaju su čiste i uređene, ali na pijacama u mnogim gradovima na jugu i zapadu Kine se upozorenja epidemiologa o opasnostima prenosa bolesti sa životinja na ljude slabo poštuju.

Frank Delano Manus iz indonežanske organizacije za zaštitu životinja Prijatelji životinja Manado (AFMI) kaže da je učestvovao na dva sastanka sa zvaničnicima regionalnih vlasti i da je još 2018. uočena opasnost od prelaska patogena sa slepih miševa na pijaci u Tomohonu, na severu Indonezije.

“Ministarstvo za poljoprivredu je 2018. testiralo uzorke sa šišmiša na pijaci u Tomohonu. Testirali su 13 šišmiša i ispostavilo se da su četiri bila pozitivna na jedan koronavirus, koji je drugačiji od novog. Bio sam iznenađen i šokiran kada sam to saznao”, rekao je Manus za “Independent”.

Šišmiši su popularna prehrambena namirnica u indonežanskoj provinciji Severni Sulavesi, gde se koriste za pripremu karija sa kokosovim mlekom.

“Ako pitate mesare ili mušterije da li ih brine koronavirus, oni samo kažu ’koronavirus je došao iz Kine, ne iz Tomohona’. Uopšte nisu zabrinuti”, kaže Manus.

Ričard Ostfeld, stručnjak za ekologiju bolesti na Institutu za proučavanje ekosistema Keri rekao je za “Independent” da postoji rizik od prelaska životinjskog virusa na čoveka putem izlučevina, uključujući pljuvačku, urin i fekalije.

“Zdravstveni rizik nastaje pri čuvanju raznih vrsta divljih životinja, koje se u prirodi ne susreću, u vrlo bliskom kontaktu i u nehigijenskim uslovima. Životinje su pod stresom i šire patogene, koje se lako mogu preneti na druge životinje i ljude”, rekao je Ostfeld.

Izvor: Nova ekonomija

Postavlja se najmodernija solarna elektrana na krov Gradskih bazena Cerine u Koprivnici

Foto: Grad Koprivnica
Foto: Grad Koprivnica

Gradonačelnik grada Koprivnice u Hrvatskoj Mišel Jakšić obišao je Gradske bazene Cerine, koji ovih dana sprovode veliku investiciju kojom će podići energetsku normu na zavidan nivo i doprineti daljoj modernizaciji samog objekta.

Radi se o postavljanju najmodernije solarne elektranekojoj je vrednost 750.000 kuna bez PDV-a (oko 100.000 evra), a prostiraće se preko čitave krovne površine bazena.

Ukupno 575 postavljenih panela sa 60 ćelija od polikristalnog silicijuma, godišnje će proizvesti oko 180.000 kWh, isključivo za potrebe bazena Cerine.

Završetak radova očekuje se krajem meseca maja, a početak rada solarne elektrane polovinom meseca juna 2020. godine.

Povrat celokupne investicije očekuje se u periodu od 5 godina.

Izvor: Grad Koprivnica

Auto-industrija u Italiji i Americi se vraća u život nakon obustave rada zbog pandemije

Foto-ilustracija: Pixabay

Nova ekonomija je prošle nedelje prenela navode Blumberga da će italijanske kompanije za proizvodnju automobila biti među prvim firmama koja će nastaviti sa radom 4. maja kada u Italiji počinje popuštanje vanrednih mera protiv širenja koronavirusa. Zamenik ministra zdravlja Pjerpaolo Sileri naglasio je da će zajedno sa njima početi da rade i kompanije u građevinskom sektoru, dodavši da će proces pokretanja rada biti postepen i da će početi sa onima u kojima je rizik od virusa najmanji.

Foto-ilustracija: Pixabay

Primer proizvođača automobila u Italiji pratiće i njihove kolege iz Sjedinjenih Američkih Država, izveštava takođe Nova ekonomija. Folksvagen, Tojota, Hjundai i Fijat Krajsler se za ponovno pokretanje proizvodnje tamo spremaju početkom maja.

Kompanije su saopštile da će slediti preporučene protokole za bezbednost radnika i suzbijanje infekcije. Folksvagen, koji ima fabriku u saveznoj državi Tenesi, i Hjundai, čija se fabrika nalazi u Alabami, pored drugih mera će radnicima meriti temperaturu. Folksvagen će radnicima obezbediti i neophodnu zaštitnu opremu, uključujući maske i rukavice.

Fijat Krajsler je početkom aprila obavestio da počev od 4. maja „postepeno obnavlja“ rad u fabrikama u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Nedavno je portparol kompanije potvrdio taj plan. Folksvagen, Tojota i Hjundai planiraju da počnu sa radom istog datuma ili nešto kasnije.

Ford i Dženeral motors i dalje ne znaju tačan datum početka proizvodnje u američkim fabrikama. „Nastavljamo sa procenama situacije u javnom zdravlju, uputstva vlade i spremnost snabdevača, kako bismo odredili pravi trenutak za obnovu rada“, istakao je Fordov zastupnik.

Japanska auto-kompanija Honda ne planira da ponovo uspostavi proizvodnju u Sjedinjenim Američkim Državama pre 8. maja.

Američka Unija automobilskih radnika (UAW) ocenjuje da je potrebno još planiranja i dogovora pre nego što bi radnici mogli da se vrate u fabrike. Predstavnici unije još pregovaraju sa Dženeral motorsom, Fordom i Fijatom oko najbezbednijeg načine da pogoni počnu sa radom. Sindikat je sa kompanijama u martu osnovao radnu grupu, radi dogovora oko toga kako i kada će fabrike automobila u kojima rade njegovi radnici početi sa radom. UAW ne zastupa radnike Folksvagena, Tojote i Hjundaija.

Izvor: Nova ekonomija

Moderni Notr Dam s fokusom na zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Seondol Son)

Renomirani arhitekta, belgijanac koji stvara u Francuskoj, Vinsent Kalebo objavio je svoj predlog za rekonstrukciju krova katedrale Notr Dam. Pod nazivom Palingenesis, ili ponovno rođenje, ovaj koncept ima za cilj da ujedini duhovnost, umetnost i nauku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Stefania Spangenberg)

Kalebo je ključne delove gotske arhitekture katedrale sastavio u jednu čistu liniju koja se pruža prema nebu. Dizajn za novi krov je fokusiran na održivost životne sredine, sa malim ugljeničnim otiskom, solarnom energijom i urbanim vrtom integrisanim u konstrukciju, koji može da pomogne da se prehrane siromašni i beskućnici.

Krovni i deo u potkrovlju katedrale pruža termalni zaštitni prostor, koji zimi akumulira topli vazduh kako bi se katedrala bolje izolovala i grejala, a leti ima svež vazduh pomoću biljaka.

Tako bi katedrala postala uzorna ekoinženjerska struktura, a crkva istinski pionir u zaštiti životne sredine.

U svom središtu projekat ima vrt posvećen kontemplaciji i meditaciji. Ideja je da vrt obrađuju volonteri i dobrotvorna udruženja i da tako proizvode do 25 kilograma voća i povrća po kvadratnom metru godišnje. Tako bi se svake godine moglo ubrati do 21 tone voća i povrća i podeliti besplatno.

U tom cilju, svake nedelje bi se u predvorju Notr Dama organizovala zelena pijaca. Ovo gradsko poljoprivredno dobro Kalebo je postavio u potkrovlju crkve.

Stakleni krov sa drvenom konstrukcijom predstavlja modernu adaptaciju originala, a ispoštovana je i izvorna geometrija potkrovlja. Projekat je inspirisan biomimikrijom i zajedničkom etikom za pravičniji simbiotski odnos između ljudi i prirode.

Kalebo veruje da će katedrala Notr Dam postati moderna zgrada.

Izvor: RTS

Kako teče postupak prijave osnovane sumnje na trovanje pčela?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Opasnost od trovanja pčela je prisutna tokom cele aktivne pčelarske sezone. Najbolji vid borbe protiv ovog problema je preventivno delovanje. Uvek je poželjno upoznati se sa okolnim zasadima kako bi pčelari lakše delovali u cilju sprečavanja potencijalne opasnosti od trovanja, razgovorom sa vlasnicima tih zasada. Važno je da oni budu upoznati o značaju pčela, da pčele oprašivanjem povećavaju prinose i poboljšavaju kvalitet plodova.

Nažalost, preventivno delovanje nije uvek dovoljno, pa dođe do trovanja pčela, a tada je neophodna brza reakcija kako bi pčelari sebi obezbedili šansu da ostvare svoja prava u pogledu obeštećenja. Vremenski uslovi mogu da ubrzaju raspadanje aktivnih materija, pa je veoma važno u što kraćem roku preduzmete sledeće korake:

Foto-ilustracija: Unsplash (Boba Jagličić)

OBAVESTITE FITOSANITARNU INSPEKCIJU

Prijava se vrši usmeno, u elektronskoj i pisanoj formi. Nakon usmenog obaveštavanja inspektora, pisani zahtev na A4 formatu (obrazac 1) se predaje na pisarnici u dva primerka, jedan overeni primerak ostaje vama kao dokaz da ste slučaj na vreme prijavili, dok drugi primerak ostaje na pisarnici. Takođe zahtev pošaljite i u elektronskoj formi, mejlom (kontakti u tabeli 1) i obavestite šefa regionalnog odseka fitosanitarne inspekcije koji je nadležan za teritoriju na kom je došlo do trovanja, recimo ako su pčele odseljene na neku pčelinju pašu (konatakti u tabeli 1).

Inspekcija izlazi na teren, uzima uzorke i sačinjava zapisnik. Zapisnik je potrebno potpisati, ali to učinite tek kada ga detaljno pročitate i kada uzajamno usaglasite ono što je uneto u zapisnik. Ono što nije uneto u zapisnik na sudu se ne može koristiti.

Od ispektora zahtevajte:

– primerak zapisnika, čitko napisanog zbog lakog tumačenja;

– da unese zakonsko pravo o pokretanju prekršajnog postupka protiv vlasnika parcele ili lica koje je odgovorno za nanešenu štetu. Ako inspektor neće da pokrene prekršajni postupak, onda vi kao oštećena strana učinite to u skladu sa zakonom. U slučaju da je lice koje je izazvalo trovanje pčelinjih zajednica u tom trenutku nepoznato, u zapisniku i u prekršajnom sporu se navodi NN lice;

– obezbedite inspektoru zaštitnu opemu, kako bi na bezbedan način obavio svoj posao.

OBAVESTITE VETERINARSKU INSPEKCIJU

Prijava se, kao i fitosanitarnoj inspekciji, vrši usmenim putem, u elektronskoj i pisanoj formi. Prijava u pisanoj formi je obavezna kao i u slučaju fitosanitarne inspekcije, zahtev predajete u dva primerka na pisarnici, jedan overen primerak ostaje vama.

Veterinarski inspektor izlazi na teren, uzima uzorke pčela i sačinjava zapisnik. Zapisnik pre potpisivanja obavezno dobro pročitajte i usaglasite ga sa inspektorom, da odgovara činjeničnom stanju. Ponovićemo, obezbedite inspektoru zaštitnu opremu, kako bi na bezbedan način obavio svoj posao.

OBAVESTITE POLICIJU

Policija izlazi na teren i takođe sačinjava zapisnik. Policiji je potrebno obezbediti zaštitnu opremu. Za razliku od inspekcija, policija mora biti obaveštena i mora napraviti zapisnik, jer je ona nadležna za zaštitu imovine.

OBAVESTITE POLJOPRIVREDNU INSPEKCIJU

Poljoprivredna inspekcija bi trebalo da bude obaveštena i mora dati mišljenje o trovanju pčela.

Obavestiti i predsednika svog pčelarskog udruženja o nastaloj šteti, a ukoliko se trovanje dogodilo na teritoriji gde ste odselili na neku pčelarsku pašu, obavestite i predsednika udruženja čije udruženje pokriva tu teritoriju. Obavestiti pčelare u vašoj blizini da ste na vašem pčelinjaku uočili trovanje uz proveru na njihovim pčelinjacima. Ako je i kod njih ista situacija, napravite kratki zajednički zapisnik o zatečenom stanju, sa podacima i potpisima. Čak i ukoliko kod njih nema trovanja, sa njima napravite zapisnik o stanju na vašem pčelinjaku.

Poželjno je napraviti što više fotografija i video zapisa, takođe, ako okolnosti dozvole, snimajte ceo događaj. Obezbediti što više svedoka.

Obezbediti stalno dežurstvo na pčelinjaku do izlaska nadležnih organa, ne dirati ništa kako bi inspekcija što lakše uzela uzorke i što validnije sačinila zapisnik.

Foto-ilustracija: Unsplash (James Wainscoat)

Dok čekate izlazak inspekcija i policije na teren, pripremite sledeću dokumentaciju:

– aktivni status poljoprivrednog gazdinstva,

– HID broj,

– ID broj pčelinjaka, tj. stajališta,

– ako se trovanje desilo na lokaciji gde ste odselili pčelinjak, pripremite i Uverenje o zdravstvenom stanju pošiljke životinja u unutrašnjem prometu (tzv. Transportno uverenje) koje dokazuje da ste legalno transportovali pčele,

– popuniti obrazac „Prijava sumnje na trovanje pčela“ (obrazac 2),

– poželjno je da sa inspektorom obiđete teren, da mu ukažete na svaku sumnju koju imate, ako sumnjate na neko sredstvo koje je potencijalno izazvalo trovanje. U slučaju da da imate stvarnih saznanja koje je sredstvo korišćeno (pronađena ambalaža), obavestite inspektora, kako bi se išlo sa ciljanom analizom, što će ubrzati vreme za dobijanje rezultata ali i smanjiti troškove.

Obrazac 1. Primer zahteva koji se šalje inspekcijama u pisanoj i/ili elektronskoj formi preuzmite ovde.

Obrazac 2. Prijava sumnje na trovanje pčela preuzmite ovde.

Tabela 1. Kontakte fitosanitarne inspekcije preuzmite ovde.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Tragovi virusa u otpadnoj vodi u Beču kao sistem upozorenja

Foto: ebswien/Karl Wögerer
Foto: LBS

Naučnici Instituta za kvalitet vode pri Tehničkom fakultetu u Beču uspeli su da ustanove genetski materijal koronavirusa u otpadnoj vodi, konkretno u prilivu glavnog postrojenja za prečišćavanje.

Pri istraživanju se koristila metoda koja i najmanje tragove može da otkrije. Nije pronađen aktivan virus, već tragovi njegovog genetskog materijala. Na isteku u Dunavski kanal ovi tragovi više nisu bili prisutni, što znači da se genetski materijal virusa za vreme 20 sati koliko traje proces čišćenja raspao ili se vezao za nakupljeni čvrsti otpad koji se spaljuje.

Postrojenje za prečišćavanje kao sistem za rano upozoravanje

Dokaz u prilivu postrojenja za prečišćavanje u bečkoj opštini Zimering mogao bi biti važna komponenta u borbi protiv pandemije. Sada najpre treba da se detaljnije istraži veza između pojave virusa u otpadnoj vodi i broja inficiranih u arealu postrojenja. Ukoliko se ustanovi porast genetskog materijala virusa u otpadnoj vodi, može se zaključiti da je porastao broj inficiranih osoba. To je važan izvor informacija za zdravstvene institucije. Takođe može se proveriti i delotvornost preduzetih mera za suzbijanje pandemije na osnovu količine tragova virusa u otpadnoj vodi.

Foto: ebswien/Karl Wögerer

Tragovi virusa dospevaju u otpadnu vodu preko stolice inficirane osobe. „Analizom otpadnih voda može se dobiti prava slika broja inficiranih uključujući i one neprijavljene slučajeve“, objašnjava članica gradske vlade za ekologiju Uli Zima.

Bečko gradsko preduzeće „ebswien“ vodi postrojenje u opštini Zimering za prečišćavanje svih otpadnih voda u gradu, a to je godišnje oko 200 milijardi litara. U postrojenje se u sekundi uliva u proseku oko 6.000 litara otpadnih voda koje teku kroz kanalizaciju dugu 2.500 km.

Dunav teče iz Beča istog kvaliteta kakav se uliva u Beč.

Izvor: Eurocomm-PR

Poslednji let naših ptica

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U cilju obrazovanja i podizanja svesti javnosti stručnjaci iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pripremili su novu publikaciju koja detaljno prikazuje četiri tipa ugrožavanja divljih ptica i daje preporuke za aktivnosti na suzbijanju problema.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U nedavno objavljenoj „Crvenoj knjizi ptica Srbije“ predstavljene su najugroženije vrste ptica. Podaci su prikupljeni za ukupno 352 pouzdano zabeležene vrste, od kojih je bilo moguće analizirati 255 vrsta ptica. Rezultati su alarmantni jer se čak 123 vrste suočavaju sa rizikom od iščezavanja, a među činiocima koji ih ugrožavaju izdvajaju se lov, krivolov i sakupljanje jedinki (ugrožava 40 vrsta) i zagađenja koja potiču iz poljoprivrede, među kojima i trovanje pesticidima (ugrožava 44 vrste).

Republika Srbija nalazi se u jednom od šest evropskih centara biološke razvnovrsnosti. Na prostoru naše države koji zahvata manje od 1 odsto starog kontinenta gnezdi se i sezonski susreće čak dve trećine vrsta ptica koje naseljavaju Evropu.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije već tri decenije prati pojave koje ugrožavaju faunu ptica u Srbiji. U septembru 2017. predstavljen je prvi „Izveštaj o nezakonitom ubijanju, trovanju, hvatanju, držanju i trgovini divljim pticama za period 2000-2017. godine“ koji je obradio 1.849 dokumentovanih slučajeva u kojima je stradalo 220.886 jedinki divljih ptica.

Stručne procene ukazuju da u Srbiji od nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica, od kojih je najveći broj prepelica, grlica, pataka i gusaka.

U cilju obrazovanja i podizanja svesti javnosti stručnjaci iz DZPPS pripremili su novu publikaciju koja na 32 strane prikazuje četiri tipa ugrožavanja divljih ptica: 1) trovanje, 2) nezakonito ubijanje iz vatrenog i vazdušnog oružja, 3) hvatanje i zarobljavanje ptica i 4) elektrokuciju i koliziju.

Aktuelni problemi predstavljeni su kroz tekst, ilustracije, fotografije i mape. U publikaciji su date statistike stradanja ptica, kao i preporuke za delovanje i suzbijanje problema. Autori apeluju na javnost i savesne građane da institucijama prijave sve slučajeve ugrožavanja ptica, kao i da podatke o stradanju pošalju i Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i time doprinesu očuvanju neponovljivog prirodnog nasleđa.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Prve količine rude sa “Cerova 2” očekuju se tokom godine

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U rudnicima u Boru i Majdanpeku proizvodnja je redovna i odvija se u skladu sa planovima, a nastavak realizacije planiranih projekata daće snažan doprinos ekonomskom oporavku i minimiziranju štetnih efekata po privrednu aktivnost, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

On je prilikom posete Boru, prisustvovao predaji donacije zaštitne opreme kompanije Ziđin, u čijem je vlasništvu RTB Bor, gradovima Boru i Majdanpeku, Kompanija Ziđin donirala je 100.000 maski, kao i 100.000 pari rukavica i druge zaštitne opreme za te lokalne samouprave.

Ministar je obišao rudnike u okviru tog basena i upoznao se sa aktivnostima vezanim za otvaranje novog rudnika “Cerovo 2”, koji je, kako je rekao, u ozbiljnoj fazi realizacije.

“Očekujemo prve količine rude sa ‘Cerova 2’, u toku ove godine. Reč je o prelasku iz starog ‘Cerova 1’ u ‘Cerovo 2’, kao novom rudnom telu, i investiciji vrednoj oko 35 miliona dolara, sa godišnjim kapacitetom u proizvodnji od 2,5 miliona tona rude“, kazao je Antić.

Ministar je objasnio da je to značajno za dalje razvojne planove RTB i da je sledeći, treći korak – otvaranje rudnika Cerovo primarno.

Antić je obišao rudnik “Veliki Krivelj”, gde se upoznao sa aktivnostima na unapređenju rudarstva i ostalih metalurških procesa, kao i na rudnom polju Čukaru Peki i projektu “Timok”, čija se realizacija intenzivira.

Kazao je da se očekuje da će ta investicija biti završena do kraja iduće godine, kada se očekuju i prve količine rude, te da je vredna 474 miliona dolara.

“Značajno je da u uslovima vanrednog stanja i epidemije koronavirusa kompanije Ziđin i Rakita realizuju svoje investicione planove, i očekujemo da će to dati veliki doprinos politici Srbije da snažnim investicijama i u kratkom periodu oporavimo ekonomiju i privredu i minimiziramo efekte epidemije zbog zabranje kretanja i samoizolacije na našu ukupnu privrednu aktivnost“, naglasio je Antić.

On je naveo i da je u rudnicima u Boru i Majdanpeku proizvodnja redovna i da se odvija skladu sa planovima.

U prvom kvartalu, rudarska proizvodnja na nivou Ziđin grupe je 21 odsto veća nego u istom periodu 2019. godine, a ministar je kazao da se očekuje da će se sa takvim trendom nastaviti i do kraja godine.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike