Home Blog Page 693

Kojih 10 zemalja ima najveći kapacitet vetroelektrana na moru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Doherty)

Poslednji izveštaj udruženja “Renewable UK” otkriva da je Ujedinjeno Kraljevstvo zadržalo vodeće mesto u sektoru upotrebe energije vetra na moru. Tokom poslednjih 12 meseci, broj takvih projekata, bilo da je reč o onima koji već proizvode struju ili su tek u fazi izgradnje, pregovora ili planiranja, porastao je za 30 odsto, sa 122 na 159 GW. Ovo predstavlja čak četvrtinu kapaciteta svetskih vetroelektrana na moru.

Drugoplasirana je Kina, u kojoj ukupna snaga vetrenjača iznosi 19,3 GW. Zabeležen je skok od 60 odsto, sa 12 GW, što je rezultovalo njenim “penjanjem” na lestvici – pošto je u prethodnom preseku bila četvrta.

Sjedinjene Američke Države su zadržale četvrto mesto, a snaga vetra na moru je uvećana za 13 odsto – sa 15,7 na 17,8 GW. Nezavidnim napretkom, od tek 68 MW, Nemačka je pala sa drugog na četvrto mesto, održavši se na oko 16,5 GW.

Tajvan je ostao petoplasirani, a prethodnih godinu dana zemlji je donelo povećanje kapaciteta tzv. offshore vetroparkova od 28 odsto – sa 8,9 na 11,4 GW.

Iako je i porast postrojenja u Holandiji, sa 6,5 na 11,3 GW, odnosno za 74 odsto, zadivljujuć, što joj je i obezbedilo šesto mesto na listi, Irska je bila još uspešnija u energetskoj tranziciji. Skokom od 156 odsto – sa 3,2 GW prošle godine na 8,2 GW ove – vetrenjače na moru, pored električne energije, Ircima su obezbedile i sedmo mesto. Za njima slede Poljaci sa 6,2 GW vetroelektrana na moru, Danci sa 4,7 GW i Vijetnamci sa 3, 6 GW.

Ujedinjeno Kraljevstvo je rekorder i kada je reč o vetroparkovima koji su već pušteni u rad (9,7 GW). Prate ga Nemačka (7,5 GW), Kina (3,3 GW), Belgija (1,8 GW) i Danska (1,7 GW).

Jelena Kozbašić

Nakon protesta i žalbi Zrenjaninaca, fabrika za preradu životinjskog otpada “Prekon” se izmešta

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Nakon pritužbi i protesta građana, a kako svi dosadašnji pokušaji i primenjena rešenja nisu dali odgovarajuće rezultate, na pomolu je konačno rešenje dugogodišnjeg problema u vezi sa emisijom neprijatnih mirisa iz zrenjaninskog preduzeća “Prekon”. O tome su nedavno govorili direktor tog preduzeća Slavko Popović i pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina Duško Radišić, koji je najavio izmeštanje pogona sa sadašnje lokacije, o čemu su saglasne sve strane – rukovodstvo preduzeća, vlasnici kompanije “Matijević” u čijem je sastavu “Prekon”, kao i Grad Zrenjanin, a s čim je upoznat i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu i obavešteno i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za veterinu, kao i Ministarstvo zaštite životne sredine. Dogovara se i sastanak uz učešće svih strana, nakon kog će biti poznato više detalja o načinu realizacije predloženog projekta.

“Kada smo s vlasnicima firme razgovarali pre dužeg vremena, bila su u opticaju tri moguća rešenja ovog problema. Prvi, da se fabrika zatvori, za šta nema bilo kakvog pravnog osnova. Drugo rešenje je bilo da se investira u dodatnu opremu koja bi sprečila emisiju neprijatnih mirisa na koje se brojni naši sugrađani žale. Pokušalo se s tim, ali nažalost, ugrađena tehnologija nije dala željene rezultate i efekte i treće rešenje, koje smo tada ponudili kao opciju, bilo je da ćemo ići na izmeštanje pogona. Sada su sve strane saglasne i prihvataju to rešenje, zahvaljujem se na tome vlasnicima kompanije ‘Matijević'”, rekao je Duško Radišić i podsetio da je ovaj problem prisutan duže od 20 godina i neposredno ugrožava tri zrenjaninska naselja: Mužlju, Dositej Obradović i Zeleno polje.

Foto: Grad Zrenjanin

“Sada smo na najboljem putu da to konačno rešimo i da izmeštanje usledi vrlo brzo. Prva ideja, koja ne zavisi samo od lokalne samouprave, već i od države, odnosno nadležnih ministarstava, jeste da se napravi određena integracija između državne kafilerije  ‘Energo Zelena’ iz Inđije i ‘Prekona’, neka vrsta javno-privatnog partnerstva, o čemu se već razgovaralo na sastanku koji je inicirao Grad Zrenjanin, a uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu i sekretara Vuka Radojevića. Tu je pronađen neki zajednički interes i gde bi se uložila dodatna sredstva u ‘Energo Zelenu’, kako bi se otpad iz ‘Prekona’, ali i nekoliko drugih vojvođanskih kafilerija, mogao tamo da prerađuje”, objasnio je Radišić i predočio i drugu mogućnost.

“Ako ne bude moguće rešenje na ovaj način, Grad Zrenjanin je pripremio i predložio nekoliko lokacija za preseljenje, na osnovu poklapanja svih relevantnih parametara – dovoljne udaljenosti od najbližih naselja, povoljne ruže vetrova, mogućnosti infrastrukturnog opremanja, a cilj je da više ne bude bilo kakvih pritužbi na emisiju neprijatnih mirisa. Takođe, cilj je i da ljudi koji ovde rade, neposredno u pogonu ili kao kooperanti, zadrže svoja radna mesta, da se proizvodnja širi i da imamo nove investicije. Lokalna samouprava ponudila je i svu logističku pomoć oko pronalaženja nove delatnosti koja bi se obavljala na sadašnjoj lokaciji ‘Prekona'”, naveo je Radišić, koji je aktivno uključen u sva dešavanja oko “Prekona” i povezuje sve subjekte koji mogu da ovaj problem reše.

U saopštenju upućenom javnosti pre nekoliko dana, iz preduzeća “Prekon” ističu da “Prekon DOO nije kafilerija, da se u istom ne uništavaju leševi životinja, već se prerađuje životinjski otpad kategorije 3 iz klanične proizvodnje (delovi životinja zaklanih u klanici kao bezopasan otpad), od kojih se dobija prerađen protein životinjskog porekla, topljena mast, međuproizvod za laboratorijske reagense, farmaceutsku industriju, kozmetičke proizvode i dr.”

Navode da su i do sada, zbog specifičnosti materijala za preradu, u skladu sa svim propisima iz ove oblasti, a imaju u planu i za ubuduće, da konstantno ulažu i unapređuju proizvodnju i maksimalno obezbeđuju redukovanje eventualnih neprijatnih mirisa.

Foto: Grad Zrenjanin

“Ova grana privredne delatnosti je samo jedna karika u proizvodnom lancu, od proizvodnje na njivama do prerađivačko-prehrambene industrije, čijim bi prestankom rada došlo do uništenja celokupne klanične industrije u Srbiji sa 1.000 registrovanih klanica. Ono što čini globalni problem celokupne naše društvene zajednice je taj što u Srbiji, pored ‘Prekon’ (za preradu kategorije 3) radi još ‘Žibel’ iz Bačke Topole, dok kao kafilerija za spaljivanje leševa životinja aktivno radi samo pogon ‘Napredak’ u Ćupriji i od nedavno ponovo radi ‘Energo Zelena’ u Inđiji. Činjenica je da su za sve klanice u Srbiji to veoma mali kapaciteti za sakupljanje, preradu i uništavanje životinjskog otpada, što se mora hitno rešavati na nivou države. Ovaj problem očekuje sve nas u vrlo bliskoj budućnosti i mnogo je veći i ozbiljniji od ‘problema’, koji se pripisuje ‘Prekonu'”, stoji, između ostalog, u saopštenju.

Direktor “Prekona” Slavko Popović je naglasio da su vrata preduzeća otvorena za sve koji žele da dobiju adekvatnu informaciju o njihovom radu i naporima koji se čine da se ovaj problem reši, ali da se, uprkos tome, u javnosti iznose brojne neistine i zablude, kako o samoj proizvodnji, tako i o sastavu emitovanih čestica.

“Aktivno smo uključeni u čitavu ovu priču i nama je takođe u interesu da se problem reši. Preduzeće posluje u skladu sa važećim zakonskim propisima i poštuje sve standarde predviđene za ovu vrstu delatnosti. Država je odredila tri parametra koja se obavezno mere od strane ovlašćenih laboratorija, u samom pogonu i na kontrolnim mestima od strane Zavoda za javno zdravlje u Zrenjaninu. Ni jedno dosadašnje merenje nije pokazalo prekoračenje bilo koje granične vrednosti. Ulaganja u dodatnu opremu, koja nisu bila mala, dala su određene rezultate, ali smo svesni da problem neprijatnog mirisa i dalje postoji i prihvatamo izmeštanje na lokaciju koja bude odabrana. U relativno kratkom vremenskom roku, meseci su u pitanju, moguće je podići novi objekat i montirati potrebnu opremu, a od grada imamo obećanje da će sve dozvole biti pribavljene takođe u najkraćem mogućem roku. Sasvim je sigurno da smo ušli u proces koji će dati rezultate, odnosno trajno rešiti ovaj problem”, zaključio je Popović.

Izvor: Grad Zrenjanin

Izgradnja HE Komarnica u CG – investicija u čistu energiju ili opasnost za prirodu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Bagirov)

Ako je za verovati tvrdnjama vlasti Crne Gore, realizacija investicije od 246 miliona evra u projekat izgradnje hidroelektrane Komarnica neće rezultovati potopljavanjem okolnih objekata, niti ugroziti mesto Šavnik i kanjon Nevidio. Štaviše…

Kako je u svojoj čestitki Dana opštine Šavnik, 22. jula,  upućenoj lokalnoj samoupravi, naglasio predsednik Vlade Duško Marković, realizacijom kapitalnih projekata na teritoriji opštine, odnosno izgradnjom pomenute hidroelektrane, kao i vetroelektrane Gvozd, zajednički će svedočiti ubrzanom razvoju ovog kraja, ali i čitave zemlje. S ovim mišljenjem nisu saglasne sve zainteresovane strane u postupku.

HE Komarnica prema Idejnom projektu čine:

  • brana sa akumulacijom sa pratećim objektima i infrastrukturom,
  • mašinska hala sa pratećim objektima i infrastrukturom,
  • dovodni i evakuacioni objekti i razvodno postrojenje sa pratećim objektima i potrebnom infrastrukturom.

Lučno-betonska brana buduće elektrane bila bi smeštena u vrlo uskom „V“ profilu kanjona i imala bi konstruktivnu visinu od 176 metara. Predviđena snaga postrojenja iznosi 168 MW, a moguća godišnja proizvodnja 231,8 GWh. Veliki deo toka reka Komarnice i Pridvorice će biti pretvoren u veštačko jezero u dužini od gotovo 17 km u pravcu Šavnika i 14 km u pravcu kanjona Nevidio.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Bagirov)

Kako se navodi u Detaljnom prostornom planu, izgradnja hidroelektrane je predviđena i Prostornim planom Crne Gore i Vodoprivrednom osnovom RCG i nema značajnih prepreka za njeno utvređenje. Ne postoje industrijski kapaciteti, saobraćajnice, privredni objekti ili domaćinstva koja bi bila ugrožena, već bi akumulacijom bili potopljeni jedino nenaseljeno i neplodno područje i kanjon. Sprovođenjem projekta, ekonomski veoma nerazvijena opština Šavnik bi dobila šansu da razvojem tercijarnih delatnosti, posebno u oblasti turizma, ostvari ubrzani napredak.

U projektnoj dokumentaciji stoji da izgradnja višenamenske akumulacije HE Komarnica neće usloviti formiranje novih naselja, ali može pozitivno uticati na postojeća u zahvatu plana i u neposrednom okruženju. Planom se predviđa širenje i unapređenje infrastrukture što će podstaći razvoj područja i stimulisati zadržavanje stanovništva na ovom prostoru. Time se otvara mogućnost za razvoj privrednih aktivnosti, posebno razvoj primerenih vidova turističkog rasta u neposrednom okruženju buduće hidroakumulacije. Buduće jezero može ponuditi uslove za sportove na vodi i rekreaciju za stanovništvo šireg okruženja.

Postoji potencijal da hidroakumulacija igra značajnu ulogu u navodnjavanju zemljišta u svrhu poljoprivrede, ali i u snabdevanju industrije vodom. Time bi se stvorile nove mogućnosti navodnjavanja naselja Duži, Dubravsko, Brezna, Bajovo polje, Pejovića, Duba i Bukovac, a posledično intenzivnijeg poljoprivrednog razvitka područja.

Pored vodosnabdevanja, akumulacija je pogodna za razvoj ribljeg fonda, ribarstva i sportskog ribolova. Posebno se ističe mogućnost saobraćajnog povezivanja preko krune brane i spajanja prostora koji su prirodno razdvojeni kanjonom. Za potrebe pristupa HE Komarnica, planira se izgradnja pristupnog puta dužine 10,9 kilometara.

Ipak, nekoliko crnogorskih organizacija za zaštitu životne sredine, među kojima su i “Green Home” i “Ozon”, je izrazilo sumnje da je projekat tako sjajan kao što se čini na papiru. Prema njihovim navodima, HE Komarnica bi znatno narušila životnu sredinu, a pod znakom pitanja je i opstanak prirodnog bisera Crne Gore i Evrope, kanjona Nevidio. Aktivisti tvrde da bi veštačka akumulacija ugrozila opstanak ptica i drugih životinja, ali i brojnih biljnih vrsta. Pribojavaju se i za sudbinu čak 1.030 stanovnika, koji bi morali da napuste svoja ognjišta, a zabrinjava ih i moguće potapanje manastira Jelovica.

“Green Home” je stoga Ministarstvu održivog razvoja i turizma poručio da jasno sagleda sve pozitivne i negativne strane projekta i definiše mere za ublažavanje negativnih uticaja koji se neosporno moraju desiti, aludirajući na dokument o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Idejno rešenje, shodno Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji, izrađeno je u saradnji Elektroprivrede Crne Gore sa Elektroprivredom Srbije, bez čije saglasnosti od izgradnje neće biti ništa, prenose srpski mediji.

Prema nekim proračunima, elektrana bi mogla da bude puštena u rad 2025. godine. Projektovan je godišnji prihod od 46 miliona evra, a rok povraćaja ulaganja je procenjen na 25 godina.

Ideja za hidroelektranu Komarnica rođena je još 1972. godine.

Jelena Kozbašić

Umesto stene, alpinisti u Kopenhagenu dobijaju zgradu elektrane za rekreaciju

Foto: Facebook (screenshot)

Elektrana na smeće sa skijaškom stazom na krovu sada ima još jednu atrakciju koja će privući alpiniste i sve ljubitelje ovog ekstremnog sporta.

Foto: Facebook (screenshot)

CopenHill, zgrada u kojoj se spaljivanjem otpada proizvodi energija za toplu vodu i grejanje, i koja na svom krovu ima stazu za skijanje, dobila je i najviša veštačka stena za penjanje na svetu.

Zgrada koju je projektovao slavni BIG već je bila dovoljno upečatljiva, ali sa ovom atraktivnom dodatnom aktivnošću visokom 80 metara svakako će privući još više pažnje ali i posetilaca.

Fasada objekta, izvedena u kombinaciji stakla i aluminijuma, sada je razigrana neočekivanom zonom čija površina, od 1.200 kvadratnih metara, predstavlja izazov za ljubitelje ovog ekstremnog sporta.

Kompanija “Walltopia”, koja se bavi izgradnjom stena za penjanje (free climbing), zadržala je jedinstveni obrazac fasade kombinovan otvorima i blokovima, uz dodatak neophodnih elemenata kako bi se omogućilo penjanje uz fasadu u kontinuitetu, piše Newatlas.

Sa visinom od 80 metara, zid je podeljen u četiri zone kako bi penjači mogli da prave potrebne pauze tokom njihovog uspona ka vrhu. Takođe, zid nudi penjanje različitih stepena težine, gde je najlakši naravno zoniran pri dnu i sve postaje teže sa većim usponom.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autorka: Anđela Aleksić

Kada možemo očekivati oporavak srpskog turizma?

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto-ilustracija: Unsplash (Filip Zrnzević)

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je juče, 23. jula, o oporavku srpskog turizma možemo da govorimo tek od marta sledeće godine.

Ljajić je u izjavi za Televiziju Pink rekao da je gotovo nemoguće porediti brojke iz ove godine sa onima iz bilo koje prethodne kada je turizam u pitanju.

On je podsetio na to da smo u januaru imali rast broja noćenja stranih gostiju od 28 odsto, u februaru 18 odsto, dok je u aprilu zabeleženo 95 odsto manje ostvarenih noćenja stranih turista u odnosu na prošlu godinu.

Taj pad pokušavamo da delimično nadomestimo sa domaćim gostima, naveo je potpredsednik Vlade i ukazao na to da je interesovanje za vaučere, od kako se pojavio drugi pik epidemije, u padu.

Ljajić je, odgovarajući na pitanje zašto su domaći ugostitelji dosta podigli cene, rekao da država nema mehanizme da bilo kog privatnika natera da cene podigne ili snizi.

Prema njegovoj oceni, sa domaćim gostima situacija neće biti tako dramatična kao sa stranim, ali biće neuporedivo u odnosu na prošlu godinu.

On je, govoreći o problemu sa kojim se suočavaju turističke agencije, rekao da one nisu očekivale drugi pik, već su krenule sa realizacijom rezervacija koje su imale čak od prošle godine.

U prilog tome govori i činjenica da je interesovanje, uprkos svim apelima da se letuje u Srbiji, bilo veće za Grčku nego za naše destinacije, objasnio je Ljajić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Branislav Jovičić)

Država je, kako je napomenuo, pokušala da pomogne sa uredbom o zamenskom putovanju tako što će putnici moći da zamene putovanje u narednih godinu i po dana, a ako se to ne dogodi mogu da povrate novac.

Međutim, situacija se drastično promenila jer se otkazuju i aranžmani zakazani nakon 15. marta, napomenuo je on i dodao da će pomoć privredi, koju je najavio predsednik Republike, važiti i za agencije.

Istovremeno, potpredsednik Vlade je precizirao da u Srbiji prodaja na malo u maju beleži rast 4,7 odsto u odnosu na maj prošle godine, dok je spoljnotrgovinska razmena manja za približno devet odsto.

Ljajić je naveo da svi supermarketi beleže rast prodaje, s tim što ljudi kupuju određeni asortiman proizvoda, dok prodaja garderobe i nameštaja beleži značajan pad.

Izvoz je manji za 8,7 odsto, a uvoz 7,1 odsto, dodao je on i naglasio da je za nas najbitniji oporavak dva tržišta gde najviše izvozimo, a to su Nemačka i Italija.

Izvor: Vlada Srbije

Uvođenje 5G mreže preti da udvostruči potrošnju struje

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako saopštava Nova ekonomija, ako se infrastruktura za 5G mrežu rasporedi na isti način kao što je to bio slučaj sa 3G i 4G mrežama, potrošnja struje će se drastično povećati, upozorava švedska kompanija Erikson, a prenosi EurActiv.

Foto-ilustracija: Pixabay

Izveštaj ukazuje i na odgovornost industrije telekomunikacija koja treba da razvije 5G bez dodatnog povećanja potrošnje energije, u skladu sa ciljevima održivog razvoja.

“Neki provajderi su čak procenili da bi potrošnja energije mogla da se udvostruči kako bi se zadovoljili sve veći zahtevi u saobraćaju, uz poboljšanje postojeće mreže i uvođenje 5G. To nije održivo, sa aspekta troškova i zaštite životne sredine“, naglasio je Erik Ekuden iz Eriskona.

Sa druge strane, dodaje da 5G mrežu odlikuju izvesni standardi u uštedi energije, pa je po tom pitanju ona sofisticiranija od prethodnih.

To se, kako dodaje, pre svega odnosi na sleep mode režim uređaja i efikasniji način prenošenja podataka, što dosta pomaže u racionalnoj potrošnji energije.

“Te prednosti i novi pristup u uvođenju mreže mogu da pomognu da se prenos podataka bude četiri puta veći bez uvećanog utroška energije”, naglašava Ekuden.

Direktor održivosti u Eriksonu Mats Pelbak Šarp podsetio da uvođenje svake nove mreže donosi značajno uvećanje potrošnje energije.

“To ne sme da se desi kada lansiramo 5G. Moramo da smanjimo potrošnju energije”, naglasio je Pelbak Šarp.

Šta kaže Evropska unija?

Evropska komisija nastojala je da ubrza razvoj 5G, omogućila je postavljanje njenih antena bez pojedinačnih dozvola, uz poštovanje propisa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Naglašava se i doprinos 5G novim uslugama u zdravstvu, energetici, saobraćaju i obrazovanju, smanjenju energetske potrošnje.

Prilično optimistički zvuči i prognoza da će 5G mreža koristiti 90 odsto manje energije po jednom bitu od 4 G mreže.

“Prethodnim promenama često su se zadržavali postojeći mrežni sastavi uz dodavanje nove opreme, odnosno način izgradnje mreže mora da se promeni”, naveo je Erik Pelbak Šarp iz Eriskona.

On ukazuje da je ono što Evropske unije ističe kao značajne činjenice nije pravi put za uvođenje 5G.

Važno je, kako naglašava, utvrditi gde se podaci najviše koriste, dimenziju opreme koja je neophodna na tim lokacijama i mesta gde su najveće dnevne varijacije u saobraćaju.

Shodno tome inženjeri iz Eriskona navode četiri smrenice za izgradnju infrastrukture 5G mreže, koje treba slediti kako bi se uštede zaista postigle.

1. Zamena postojeće mrežne aparature.

2. Aktivirati softver za uštedu energije.

3. Izbegavati glomazni hardver i sa tim u vezi uzeti u obzir potrebe određenog područja radi uštede energije.

4. Koristiti veštačku inteligenciju za upravljanje infrastrukturom.

“Sa druge strane, ako je tehnologija za 5G izgrađena na isti način kao dosadašnja tehnologija, utrošak energije značajno će porasti”, upozorio je.

EurActiv navodi i da se veće brzine u prenošenju podataka kod 5G mreže oćekuju za pet godina, kada će ta mreža raditi na većim frekvencijama.

Izvor: Nova ekonomija

Borba sa vetrenjačama – čišćenje planete od plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Volodymyr Hryshchenko)

Nova istraživanja o zagađenju plastikom pokazuju da čak i u slučaju da se čitav svet organizuje u smeru drastičnije borbe protiv plastičnog otpada, i u tom slučaju bismo do 2040. godine mogli pronaći i do 710 miliona tona plastike u životnoj sredini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Fewings)

Ipak, istraživači ističu da ovakav zaključak ne sme da navede na odustajanje u već aktuelnoj borbi.

Sama pomisao da bi i prilikom pronalaska adekvatnih i efikasnih načina i ulaganjem napora u čišćenje planete od postojećeg otpada i pokušaja da izostane prekomerno nastajanje novog, plastika još uvek pronalazila svoje mesto pod suncem, veoma je zabrinjavajuća. Ukoliko se zagađenje plastikom smanji za 80 odsto i dalje ćemo imati ogromne količine akumulirane plastike do 2040. godine.

Većina naučnika ističe činjenicu da je tehnologija sada na našoj strani i da se na nju moramo osloniti kako bismo se rešili problema koji preti opstanku čitavih ekosistema.

Ubrzani prodor proizvodnje plastike, naročito za jednokratnu upotrebu, i kulture “odbacivanja” doprineo je ovom problemu. Svake godine u okeane dospevaju milioni tona mikroplastike, a tokom poslednjih godina mikroplastika je pronađena na svakom kutku planete.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ocean Cleanup Group)

Ipak, sistemi reciklaže nisu dovoljni. Potrebno je uneti radikalne promene u čitav lanac snabdevanja – proizvodnju, potrošnju, reciklažu i ponovnu upotrebu.

Stručnjaci ističu da i pored važnosti kapaciteta reciklaže, odlagališta ili spalionica, bitan element predstavlja i organizovano sakupljanje otpada koje zahteva bolje uređenje ovog sektora, podrazumevajući i zaštitu ljudi koji se bave radom bez kojeg recikliranje ne može da opstane.

Kao posebna vrsta otpada ove godine izdvaja se i zaštitna oprema u borbi protiv koronavirusa, koja takođe završava na deponijama i okeanima.

Jelena Cvetić

Sarajevo predstavilo finalan Nacrt Plana održive urbane mobilnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Donko)

Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo su pozvali ključne aktere iz vladinih institucija, nevladinog sektora, stručne javnosti, akademske zajednice, kao i zainteresovane građane na onlajn predstavljanje finalnog Nacrta Plana održive urbane mobilnosti (SUMP – Sustainable Urban Mobility Plan).

Foto-ilustracija: Unsplash (Haris Memović)

Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo su partneri u regionalnom projektu “Održiva urbana mobilnost u zemljama Jugoistočne Evrope II” u okviru nemačke razvojne saradnje. Projekat je deo Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – energetska efikasnost (ORF-EE) implementiranog od strane GIZ-a u ime nemačke vlade.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo strateški je plan osmišljen da zadovolji potrebe mobilnosti ljudi i privrednih subjekata u Sarajevu i okolini za boljom kvalitetom života. Plan se temelji na postojećoj praksi planiranja i uzima u obzir principe integracije, participacije i evaluacije.

Novi pristupi planiranju urbane mobilnosti uključuju izradu strategije koja može potaknuti prelazak na čistije i održivije načine transporta, kao što su pešačenje, biciklizam, javni prevoz, nove obrasce korišćenja i vlasništva automobila, korištenje novih tehnologija, te usvajanje novih koncepata održive gradske logistike.

“Plan održive urbane mobilnosti osmišljen i razvijen je tako da bude strateško usmerenje Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo u smislu iskoraka ka savremenim konceptima urbane mobilnosti za period 2019-2025 i predstavlja prvi integralni plan ove vrste u Kantonu i Gradu Sarajevo. Da bi se dostigli ciljevi koji su zacrtani, nastavićemo intenzivno da radimo zajedno sa svim nivoima vlasti, institucijama, privatnim i civilnim sektorom, akademskom zajednicom i građanima, u skladu sa strateškim dokumentima, potrebama i zahtevima građana”, istakao je ministar saobraćaja KS Adi Kalem.

Zamenik gradonačelnika Sarajeva Milan Trivić je kazao kako će Grad Sarajevo, kao jedinica lokalne samouprave, nastaviti podržavati i aktivno raditi na pružanju doprinosa prihvaćanju inovativnih rešenja održive gradske mobilnosti.

“Naš zajednički cilj jeste zdraviji, urbaniji i kvalitetniji život kako građana tako i mnogobrojnih turista koji svakodnevno posećuju Sarajevo“, dodao je Trivić.

Tehnički tim lider Cedes konzorcijuma Osman Lindov je rekao kako je dosadašnji pristup urbanoj mobilnosti u Kantonu i Gradu Sarajevo nije dao očekivane rezultate i pored značajnog ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu, te kako se mnogi problemi nagomilavaju, a izazvani su naglim porastom stepena motorizacije, nedovoljno efikasnim i atraktivnim gradskim prevozom, nepoštovanjem saobraćajnih propisa, nedovoljno prihvaćenim i korišćenim vidovima nemotoriziranog prevoza, nerazvijenim sistemom gradske logistike i brojnim pojavama i kretanjima u društvu kao što je rast broja stanovnika, broja turista, dnevnih migracija i sl.

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Donko)

“Navedeni problemi generišu sve veće nezadovoljstvo građana funkcionisanjem saobraćajnog sistema, koje preti da bude faktor ograničenja budućeg razvoja Grada i Kantona Sarajevo. SUMP Sarajevo treba da pokrene sistematsko rešavanje ovih problema“, naglasio je Lindov.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo je nastao kao plod intenzivne saradnje stručnjaka iz različitih sektora, NVO i građana. Osnovni principi koje je ovaj dokument sledio i uspešno inkorporisao u svoj sadržaj su: participacijski pristup koji uključuje građane i sve zainteresirane učesnike, održivost koja će uravnotežiti ekonomski i društveni razvoj i kvalitet životne sredine, integralni pristup koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora, nivoa uprave i institucija, jasna vizija, svrha i fokus na ostvarivanje merljivih ciljeva, kao i principi održivog razvoja, princip analiza troškova i koristi održive urbane mobilnosti uzimajući u obzir šire društvene troškove i koristi.

Koncept Plana održive urbane mobilnosti, poznatog unutar stručne javnosti i pod engleskom skraćenicom SUMP relativno je nov u Bosni i Hercegovini, a Sarajevo je jedan od pionira u razvoju takvog plana. SUMP treba da doprinese povećanju atraktivnosti i kvalitete urbanog okruženja i urbanog dizajna za dobrobiti građana, ekonomije i društva u celini.

Izvor: Grad Sarajevo

Posle pola veka na Zlataru ponovo se čuje rika jelena

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Greenhow)

Iz prihvatilišta podignutog u brdima iznad Radoinjskog jezera, lovci su ovih dana u prirodu pustili prvih 12 grla jelenske divljači koja je tokom zime u Novu Varoš dopremljena iz lovišta u Vojvodini. Posle Tare i Studenice, Zlatar je treći lokalitet u Srbiji na koji se naseljavaju. U šumama kod Nove Varoši opet se čuje rika jelena. Gotovo šest decenija nakon što su nestali, jeleni su se vratili na ove prostore zahvaljujući projektu koji Lovačko udruženje “Kozomor” realizuje uz finansijsku pomoć države. Uz jelene i košute sočnu travu na proplancima Zlatara pase i jedno njihovo mladunče, začeto u vojvođanskim ritovima i ravnicama, a u maju mesecu oteljeno u prihvatilištu podignutog u brdima iznad Radoinjskog jezera.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mathew Schwartz)

Posle Tare i Studenice, lovište “Zlatar” je treći lokalitet u Srbiji na koji se naseljavaju, a krajnji cilj je stvaranje stabilne populacije jelenske divljači, kao i obogaćivanje turističke ponude kroz povećanje raznolikosti životinjskog sveta. “Iz ograđenog prihvatilišta u Seništima, sredinom jula smo u prirodu pustili svih 12 grla jelenske divljači koja je tokom protekle zime ovde dopremljena iz lovišta JP “Vojvodinašume” u Bačkom Monoštoru. Ukupno šest odraslih jelena, pet košuta i jedno njihovo tele uspešno su prošli period adaptacije, a uz pomoć satelitskih odašiljača pratićemo njihov dalji život i kretanje”, kaže za Agroklub Darko Živković, lovočuvar Udruženja “Kozomor”.

Narednih desetak godina strogo zabranjen lov

Među novim stanovnicima lovišta ima i nekoliko kapitalnih primeraka, sa rogovima ‘za medalju’, pa je pred članovima Kozomora težak zadatak da sačuvaju populaciju. Zbog toga će u narednih desetak godina biti strogo zabranjen lov na jelensku divljač, kao i puštanje lovačkih pasa na terenima gde su ispušteni jeleni i košute.

“Radićemo i na stalnoj edukaciji lovaca i građana, da shvate značaj projekta i da nam pomognu u očuvanju naseljene jelenske divljači. Pored pojačane kontrole i zaštite, mi ćemo kao udruženje obezbediti dovoljnu količinu kukuruza, zobi, koncentrata i soli za prihranu, jer divljač, ne samo jeleni, bira ona staništa koja im nude dovoljno hrane, mir i sigurnost. Jeleni znaju za noć da ‘prevale’ i po 50 kilometara, pa ih je i pored svih čuda tehnike teško pratiti, zbog toga apelujemo na lovce i meštane da nam blagovremeno prijave lokaciju na kojoj ih uoče.”

Novovaroški kraj idealan za život jelenske divljači

Foto-ilustracija: Unsplash (Cindie Hansen)

Ovo je tek početak projekata ponovnog naseljavanja jelenske divljači na ove prostore, zbog čega će savremeno prihvatilište u Seništima uskoro dobiti nove stanare. Prihvatilište koje se prostire na oko 4,5 hektara, izgrađeno je prošle jeseni i opremljeno svim lovno-tehničkim objektima. Bogato je vodom, rastinjem i ima sve druge prirodne uslove za život jelena. Uz to, zbog dobrih puteva lako je dostupno lovočuvarskoj službi radi kontrole i nadzora.”Planirano je da se u narednih tri do pet godina u prihvatilište u Seništima svake zime unese po dvadesetak grla jelenske divljači, različite polne i starosne strukture. Jeleni i košute tu će se prilagođavati nekoliko meseci na surove planinske uslove, a zatim u julu, nakon teljenja bremenitih košuta, biti ispuštani u prirodu. Novovaroški kraj, kao i ceo prostor centralne i zapadne Srbije pruža idealne uslove za život jelenske divljači”, kaže Živković i dodaje da je zbog toga obaveza lovnih radnika, države i lokalnog stanovništva da ispuštenu divljač sačuva, čime bi kao društvo vratili dug prirodi.

Oko 800 srna i srndaća

Inače, Lovište “Zlatar” kojim gazduje Lovačko udruženje “Kozomor” zahvata 55.900 hektara novovaroške opštine. U njemu je najviše srneće divljači, što kažu lovci, posebno raduje.

“U nekoliko poslednjih godina značajno je obnovljena populacija srneće divljači, pa sada prema nekim procenama u lovištu imamo oko 800 srna i srndaća, što je za ovdašnje prilike značajan broj. Sve više je i zečeva, koji su bili skoro nestali.”

Autor: Željko Dulanović

Izvor: Agroklub.rs

I u Srbiji raste interesovanje za hibridnim i električnim automobilima

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Marais)

Broj hibridnih i električnih automobila na putevima u Srbiji, kao i interesovanje za njih, polako rastu. Prema podacima koje je sajt Polovni automobili dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova, u Srbiji su ukupno registrovana 102 putnička vozila na električni pogon, a tu je i 1.416 registrovanih hibridnih putničkih vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Samo tokom ove godine broj automobila na ove dve vrste pogona, a pogotovo za hibridne, uvećan je za više od 50 odsto. Od ukupnog broja registrovanih hibridnih automobila, čak 564 je prvi put registrovano u prvih šest meseci 2020, odnosno kupljeni su u tom periodu. Kad je reč o električnim automobilima, prvi put je registrovano 16 vozila na ovaj pogon.

Na tržištu je i sve veća ponuda električnih i hibridnih automobila, a na sajtu polovniautomobili.com, iako u odnosu na ukupan broj i dalje skroman, beleži se i rast broja oglasa upravo u ove dve kategorije.

Početkom 2019. godine na sajtu je bila oglašena prodaja tek pedesetak polovnih i nekoliko novih hibridnih automobila i tek jedan, i to nov električni, od oktobra prošle godine taj broj počinje značajno da raste.

Tako je u maju na sajtu Polovni automobili bila oglašena prodaja 190 polovnih i 15 novih hibridnih automobila, dok je u junu taj broj bio 139 polovnih i 15 novih.

I broj oglasa električnih automobila konstantno raste iz meseca u mesec. Taj broj je tokom 2019. uvek bio jednocifren, a od februara ove godine on je u konstantnom porastu, pa je tako na sajtu u maju bila oglašena prodaja 30 polovnih i jednog novog električnog automobila, a u junu jednog novog i čak 41 polovnog.

Ipak, ko poželi da kupi električni ili hibridni automobil, moraće da izdvoji nešto veću sumu novca. Kad je reč o električnim automobilima, u ponudi je najviše BMV i-3, čija se cena kreće od 20.000 do 46.000 evra.

Ljubitelji “golfa” i pogona na struju neretko će u oglasima naći nešto za sebe. Takođe, tu je i legendarni “fijat 500” u električnoj varijanti.

S druge strane, ponuda hibridnih automobila je nešto bolja i izbor je veći. I dok se cene novih kreću od 17.000 evra pa naviše, polovni hibridni automobili starije generacije mogu se kupiti već za 4.000 evra.

Dok je pre samo godinu dana bilo gotovo nezamislivo, u poslednje vreme često se među oglasima, danas slobodno se može reći, automobilska marka oko koje se diže najveća prašina u medijima – “tesla”.

U zavisnosti od modela, generacije i godine proizvodnje, cena “tesle” na našem tržištu kreće se od 45.000 evra do više od 100.000 evra. Novog “teslu” još ne možete da kupite u Srbiji, ali, ako se nastavi ovakav trend, verovatno nije daleko dan kada će i to biti moguće.

Izvor: RTS

Objavljen rani javni uvid za izradu Prostornog plana Kolubarskog sistema snabdevanja vodom

Foto: Wikipedia/Boksi

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u skladu sa članom 45a Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 – US, 50/13 -US, 98/13 – US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 – dr. zakon i 9/20)

oglašava rani javni uvid povodom izrade

Foto: Wikipedia/Boksi

Prostornog plana područja posebne namene regionalnog kolubarskog sistema snabdevanja vodom

Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namene Regionalnog kolubarskog sistema snabdevanja vodom, objavljena je u „Službenom glasniku RS”, broj 8/20.

Rani javni uvid održaće se u trajanju od 15 dana, od 20. jula do 3. avgusta 2020. godine na internet stranicama ministarstva nadležnog za poslove prostornog planiranja (www.mgsi.gov.rs) i jedinica lokalne samouprave u obuhvatu planskog dokumenta, odnosno u zgradama skupština grada Beograda, gradske opštine Lazarevac, grada Valjeva i opština Koceljeva, Lajkovac, Ljig, Mionica i Ub.

Ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja, kao nosilac izrade predmetnog prostornog plana organizuje rani javni uvid u cilju upoznavanja javnosti sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim rešenjima za razvoj prostorne celine, očekivanim efektima planiranja i dr.

Pravna i fizička lica mogu dostaviti primedbe i sugestije u pisanoj formi Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture – Sektor za prostorno planiranje i urbanizam, Nemanjina 22-26, 11 000 Beograd, u toku trajanja ranog javnog uvida, zaključno 3. avgusta 2020. godine. Primedbe i sugestije pravnih i fizičkih lica koje evidentira nosilac izrade predmetnog prostornog plana mogu uticati na planska rešenja.

Više informacija možete pogledati OVDE.

Izvor: Opština Ub

Efikasno i ekološko daljinsko hlađenje Beča

Foto-ilustracija: Unsplash (Bogdana Uncu)

Budući da ima sve više vrelih dana tokom leta, postoji sve veća potražnja za efikasnim i ekološkim načinima hlađenja u Beču.

Foto: © ASCR/Vogel AV

Preduzeće „Wien Energie“, zaduženo za struju, gas i grejanje, već godinama radi na izgradnji mreže za daljinsko hlađenje. Ovaj sistem je razvijen u okviru projekta „Aspern Smart City Research“ u bečkom naselju Aspern, a koristi već postojeći sistem daljinskog grejanja za hlađenje.

Daljinsko hlađenje funkcioniše tako što kroz sistem podnog grejanja cirkuliše hladna umesto tople vode. Na taj način temperatura u prostoriji može da se spusti za pet stepeni. Hladna voda se proizvodi pomoću toplotne pumpe koja je integrisana u zgradu, a potom se sprovodi u pojedinačne stanove, isto kao i u slučaju grejanja. U odnosu na klima uređaje ovaj način hlađenja smanjuje emisiju ugljen-dioksida za 30 odsto.

Iako klima uređaji brzo ohlade prostorije, imaju nekoliko negativnih aspekata. Pored buke i visoke potrošnje struje njihove spoljašnje jedinice na krovovima i fasadama zauzimaju mesto za solarne panele i ozelenjavanje i proizvode otpadnu toplotu koja nepovoljno utiče na mikroklimu. Novi sistem daljinskog hlađenja koristi hladnu vodu da apsorbuje toplotu iz vazduha koja se potom koristi za snabdevanje stanova toplom vodom. Tako se otpadna toplota iskorišćava na ekološki način.

Primena novog načina hlađenja počela je ove godine u 40 stanova u naselju Aspern i u 133 stana u naselju Donauštat u Beču.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Nova pretnja stiže sa dna Antarktika – metan

Foto-ilustracija: Unsplash (Rod Long)
Foto-ilustracija: Unsplash (James Eades)

Naučnici su tek nedavno prvi put primetili ispuštanje metana sa morskog dna Antarktika.

Smatraju da ovo otkriće može predstavljati veliki razlog za brigu jer se pretpostavlja da se ogromne količine metana nalaze pod morskim dnom, te se predviđa da ćemo ovu pojavu mnogo češće beležiti u budućnosti.

Prema naučnim proučavanjima, velike emisije ovog gasa biće posledica klimatske krize koja će dovesti do zagrevanja okeana.

Otkriveno je i da je tokom poslednjih pet godina sve manje mikroba koji koriste ovaj štetni gas, koji doprinosi efektu staklene bašte, i to pre nego što dospe u atmosferu, te da je na ovaj način dodatno olakšan put metana kroz vazduh.

Naučnici smatraju da je oslobađanje metana iz podvodnih skladišta ili iz permafrosta jedan od glavnih pokazatelja da globalno zagrevanje postaje nezaustavljivo.

Otežavajuća okolnost je nepristupačnost područja Antarktika, gde bi kroz određena naučna istraživanja verovatno bilo moguće nešto preciznije proceniti opasnosti koje nas čekaju, ali i pronaći potencijalno rešenje za usporavanje ovih procesa, koji se topljenjem leda značajno ubrzavaju.

Jelena Cvetić

Banjalučki “Vodovod” planira gradnju solarnih elektrana

Foto-ilustracija: Pixabay

Fabrika vode u banjalučkom naselju Novoselija, koja napaja celi grad u svom radu troši ogromne količine struje. Kako bi delimično smanjili astronomske račune, uprava “Vodovoda” odlučila je da izgradi tri solarne elektrane u krugu fabrike, otkriva portal Capital.ba.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima iz ovog preduzeća, fabrika vode svakog meseca potroši oko 130.000 konvertibilnih maraka (65.000 evra) struje, a godišnje zajedno sa ostalim seoskim rezervoarima oko 2,5 miliona konvertibilnih maraka (1,25 miliona evra).

Plan je da se izgradnjom tri solarne elektrane pojedinačne snage od 240 kilovata godišnje uštedi između 150.000 i 200.000 konvertibilnih maraka (75.000-100.000 evra) ili jedan mesečni račun za struju.

Zoran Popović, direktor preduzeća kaže za portal Capital.ba kako bi investicija koštala oko 1,3 miliona evra, ali i priznaje da “Vodovod” u ovom momentu nema obezbeđen izvor finansiranja.

“Mi smo raspisali tender preko kojeg tražimo nekoga ko će nam izraditi glavni projekat. Nakon toga ćemo krenuti da zatvaramo finansijsku konstrukciju. Mi taj novac trenutno nemamo i nakon što dobijemo projekat planiramo ići prema domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama”, kaže on.

Prema njegovim rečima “Vodovod” je sličnu ideju pokušao realizovati i pre nekoliko godina kroz zajednički međunarodni projekat sa “Vodovodom” iz Slavonskog Broda, ali konkurencija je bila prevelika.

Dodao je i kako su ranija ispitivanja pokazala da na lokaciji na kojoj se nalazi fabrika vode postoji dovoljno sunca za efikasan rad solarnih postrojenja.

Inače, “Vodovod” preko tendera vrednog 94.000 konvertibilnih maraka (47.000 evra) traži projektanta koji će izraditi idejno rešenje i glavni projekat za faznu gradnju.

Uslov koji se traži od ponuđača je pozitivno poslovanje u prošloj godini, promet od 500.000 konvertibilnih maraka (250.000 evra), kao i dokaz da je izvršio najmanje pet projekata solarnih elektrana različitih snaga u protekle tri godine.

Kada je dokumentacija u pitanju, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je izdalo lokacijske uslove još u avgustu prošle godine.

Na Urbanističko tehničke uslove iz resornog gradskog odjeljenja su dali pozitivno mišljenje, a svoju saglasnost na projekat je dao Elektroprenos BiH i Elektrokrajina.

Autor: Dejan Tovilović

Izvor: Capital.ba

Kako je izgledao put Đerdapa do Uneskove liste svetskih geoparkova

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić

Odlukom Izvršnog saveta Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko), područje Đerdapa je upisano na listu svetskih geoparkova. Geoparkovi su jedinstvena geografska područja koja odlikuju lokaliteti i pejzaži od međunarodnog geološkog značaja sa izuzetnim prirodnim i kulturnim nasleđem. Đerdap je proglašen prvim geoparkom u Srbiji, a postao je deo globalne mreže od 161 geoparka u 44 zemlje.

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić

Proglašenje Đerdapa za geopark je rezultat višegodišnjeg rada i angažovanja državnih organa i stručnjaka. Đerdap je jedan od pet geoparkova koje je Unesko proglasio ove godine. „Ovaj status je zahtevao jedan dugogodišnji i predan rad. Ministarstvo za zaštitu životne sredine je 2014. godine, pokrenulo inicijativu, oformljena je radna grupa koju su činili stručnjaci iz relevantnih institucija i kreiran je aplikacioni dosije koji je prosleđen Unesku. Nakon prihvatanja, imali smo stručnu komisiju delegiranu od strane Uneska na terenu i sve ono što je bio prikazano u aplikaciji, trebalo je da prikažemo evaluatorima”, rekla je, gostujući u Jutarnjem programu, turizmolog Sanja Đokić.

Dodala je da je usledio pozitivan izveštaj, pa i konačna oduka o proglašenju, tako da je geološko nasleđe Srbije prepoznato na međunarodnom nivou.

„Za status geoparka potrebno je da dato područje ima geološko nasleđe od međunarodnog značaja koje mora da bude prepoznato kroz međunarodna istraživanja, naučne radove i na drugi način. Područja geoparkova se moraju isticati i bogatim prirodnim nasleđem, uključujući i biološko nasleđe, ai i kulturno-istorijskim nasleđem”, objasnio je Nikola Vuković, geolog Nacionalnog parka Đerdap i dodao je da uz sve uslove potrebna adekvatna infrastruktura.

Stene stare više od pola milijarde godina

„Kompleks Đerdapske klisure koja je velika probojnica i koja je najduža u Evropi, kompozitna je i sastoji se iz četiri manje klisure i tri kotline između njih, u ukupnoj dužini od preko 100 kilometara, to je svakako prirodna retkost i jedinstvenost u Evropi”, ispričao je Vuković i naglasio da su stene koje izgrađuju tlo, stare više od pola milijarde godina.

Ministarstvo zaštite životne sredine je 2014. godine pokrenulo inicijativu za uspostavljanje geoparkova u Srbiji, a ceo proces trajao je pet godina.

Đerdapska klisura je najmarkantniji prirodni fenomen na području geoparka, a duž klisure otkriveni su brojni objekti geonasleđa iz gotovo svih perioda geološke istorije, nastali pre više od milijardu godina.

Đerdap je jedno od najbolje proučenih područja Balkanskog poluostrva. Istraživali su ga i još ga istražuju renomirani nacionalni i internacionalni geolozi, geomorfolozi, botaničari, zoolozi, arheolozi, istoričari i etnolozi.

Đerdap je i zvanično jedno od najstarijih naseljenih područja na tlu Evrope. Ovaj prostor bio je dom i Lepenaca, stanovnika neolitskog naselja Lepenski vir.

„Ljudi su uvek birali terene koji su im odgovarali. Raznovrsnost Đerdapa u geološkom i geografskom smislu uslovila razvoj nekoliko civiizacija na tom području a među njima su i mezolit i neolit Lepenskog Vira”, kaže Vuković.

Uključivanje lokalnog stanovništva u razvoj turizma

Đerdap je zaista jedinstven, nudi mnogo toga, i Dunav, i šetnju, i pogled, i netaknutu prirodu… Dunav je na svom putu kroz Srbiju najuži, najdublji i svakako najlepši. Ali, posetioce ovde očekuju i druge, skrivene lepote. Kroz park vode staze različitih dužina, namenjene planinarima ali i rekreativcima. Tu su i atraktivne pešačke staze i prepoznatljivi vidikovci.

Foto: Wikipedia/Denis Barthel

„Vrlo je važno razvijati specifične geoturističke proizvode gde će se prezentovati kako geološko, tako i ostalo prirodno i kulturno nasleđe, ali i uključiti usluge i proizvode lokalnog stanovništva”, kaže, govoreći o turističkim potencijalima Đerdapa, Sanja Đokić ističući vožnju čamcem kao jednu od najatraktivnijih aktivnosti.

Osim atraktivnih predela, Đerdap poseduje pravo bogatstvo biljnog i životinjskog sveta. Naseljava ga čak 170 vrsta ptica i 55 vrsta sisara.

„Teritorija geoparka, koja hvata i zaleđe Đerdapa i nizije u okolini Golupca i Kladova, uključuje dodatnu raznovrsnost što je svakako prednost, a po meni je područje Đerdapa raznolikije upravo po živom svetu i istoriji nego geologiji. I to treba prosto iskoristiti” kaže Vuković.

I planinski masivi Kučaj i Miroč, koji su takođe ušli u sastav Đerdapskog geoparka, poznati po lekovitim biljkama, speleološkim objektima… Celo područje je privlačno i za istraživače raznih struka.

Izvor: RTS

Ove jeseni se očekuje završna faza radova na rekonstrukciji zelene pijace u Užicu

Foto: Grad Užice

Druga faza radova na rekonstrukciji Zelene pijace „Lipa“ odvija se bez većih problema i u skladu sa planiranom dinamikom, a objekat oko 600 m2 biće uskoro završen.

Prema rečima Mirjane Radivojčević izvršne direktorke „Bioktoša“ druga zgrada je ukrovljena i unutra su urađeni grubi radovi.

Foto: Grad Užice

„Očekujemo dalji nastavak radova na fasadi i na unutrašnjem uređenju same zgrade. Vrednost radova je oko 32 miliona dinara i nadamo se da će u predviđenom roku zgrada biti završena.“

Radove na drugoj fazi, Javno komunalno preduzeće „Bioktoš“ finansira iz sopstvenih sredstava. U planu je da u prizemlju budu lokali za iznajmljivanje, a na spratu robna pijaca čime će biti rešen dugogodišnji problem prodavaca na Robnoj pijaci „Međaj“, koji su se žalili zbog neatraktivne lokacije i pada prodaje. U obe zgrade biće oko 60 lokala za izdavanje.

Direktorka Radivojčević istakla je da je raspisan oglas za izdavanje lokala, ali zbog trenutne epidemiološke situacije izazvane koronavirusom izdato je 6, a useljeno 3 lokala.

„Bilo je očekivano da će se mali broj ljudi javiti i useliti u lokale obzirom na trenutnu situaciju. Nadamo se da ćemo izdati sve lokale u nekom boljem vremenu i zdravstvenoj situaciji.”

U planu je bilo da u toku ove godine bude završena i treća faza radova, koja je predviđala pokrivanje Zelene pijace. Radivojčević navodi da zbog trenutne epidemiološke situacije gde projektanti ne mogu da izađu na teren i prikupe određene podatke očekuje da će do kraja avgusta biti završen projekat i da će proći proceduru oko izdavanja dozvola za početak radova.

U rekonstrukciju Zelene pijace „Lipa“ biće uloženo oko 100 miliona dinara, za prvu i drugu fazu novac je obezbeđen i za sada to neće negativno uticati na poslovanje Javnog preduzeća „Bioktoš“. Od epidemiološke situacije u narednom periodu, zavisiće finansiranje treće faze.

Izvor: TV5/Grad Užice