Home Blog Page 674

Ugroženi grivasti ibis vratio se u Hrvatsku prvi put od 18. veka

Foto: Wikipedia/Mich77
Foto: Wikipedia/Mich77

Prošlog petka Podravinu je posetila grupa od deset grivastih ibisa (Geroniticus eremita) čije je jato viđeno na poljima pokraj Ludbrega i najveće je ove vrste zabeleženo na području Hrvatske. Ova veličanstvena vrsta ptice izumrla je u Hrvatskoj još u 18. veku, a poslednje jedinke su se gnezdile u Istri.

Početkom 21. veka svetska populacija grivastog ibisa  svela se na svega 200-250 jedinki, koje su opstale na području severne Afrike i Bliskog istoka. Ibisa nalazimo u mnogim istorijskim izvorima, pa se, između ostalog, na egipatskim hijeroglifima prikazuje kao „akh“ – simbol ljudske duše.

Već 1504. godine proglašen je jednom od prvih zaštićenih vrsta ptica u Austriji, što ga nažalost nije spasilo od izumiranja.

Ponovne pojave ibisa u Hrvatskoj moguće su zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se sprovodi reintrodukcija u Nemačkoj i Austriji. U veštački stvorenim kolonijama gnezdi se oko 140 jedinki koje lete prema jugu na prezimljavanje u Italiju. U poslednje vreme privlači ih i Hrvatska. Znaju posetiti primorje, a neki ljudi su ih snimili sa prozora u Zagrebu.

„Početkom godine odjeknuo je slučaj stradanja dva grivasta ibisa u krivolovu u blizini Parka prirode Vransko jezero. Ova grupa je u preletu i krenula je jugoistočno uz Savu. Nadajmo se da će ovaj put ptice sigurno i neometano boraviti u našoj zemlji“, komentirao je Boleslav Slocinski iz Udruženja BIOM.

Izvor: Ekovjesnik

Kompanija ABB izabrana za modernizaciju rudnika bakra Ziđin u Srbiji

Foto: ABB

ABB pogonski sistemi za rudarske mlinove sa prstenastim zupčanicima unapređuju bezbednost, pouzdanost i efikasnost. Tehnološki lider, kompanija ABB, potpisala je ugovor sa kompanijom “Zijin Mining Group” za instalaciju svojih najsavremenijih pogonskih i upravljačkih sistema za mlinove sa prstenastim zupčanicima u Rudniku bakra Veliki Krivelj – površinskom rudniku sa godišnjim kapacitetom prerade rude od 2,5 miliona tona.

Foto: ABB

Veliki Krivelj, koji se nalazi u Borskom okrugu u Srbiji, kupila je 2018. godine kineska kompanija Zijin Mining Group kao deo ugovora za Rudnik bakra Bor, koji je uključio tri površinska kopa, podzemni kop i topionicu. Investicija od 350 miliona dolara je jedna od najvećih kineskih investicija u Srbiji do danas. Zijin Mining Group očekuje da investira 200 miliona evra u transformaciju i širenje proizvodnih kapaciteta Rudnika bakra Bor u Srbiji i u topionicu.

U sklopu projekta modernizacije, ABB obezbeđuje pogonske sisteme za mlinove i upravljačke sisteme za jedan SAG mlin (2×6,5MW) i jedan kuglični mlin (2×7,5MW), zajedno sa električnim upravljačkim sistemima, frekventnim regulatorima, motorima, transformatorima i kompletnim uslugama koje podižu produktivnost, smanjuju prekide u radu i unapređuju energetsku efikasnost.

Rešenje kompanije ABB obezbeđuje pogonske sisteme za mlinove sa dvostrukim zupčanicima, detekciju stvrdnute šarže, kontrolisano valjanje, automatsko pozicioniranje, promenljivu brzinu i kaskadni monitoring. Pogonski sistem za ovaj tip rudarskih mlinova je tehnologija varijabilne brzine koja utiče na smanjenje mehaničkog stresa na zupčanike i reduktore primenom precizne raspodele opterećenja između dva motora svakog od mlinova.

„ABB rešenja za rudarske mlinove smanjuju potrošnju energije, redukuju mehanički stres, produžavaju upotrebni vek opreme i unapređuju performanse,“ napominje Stephen Zhu, direktor divizije ABB Mining Aluminum and Cement u severnoj Aziji i Kini.

Foto: ABB

ABB sarađuje sa Zijin Mining Group od 2018. godine pružajući strateške konsultantske usluge, ekspertize tokom projekata, oslanjajući se pri tom na reputaciju kompanije ABB u instalaciji potpuno integrisanih rešenja za rudarsku industriji u poljima elektrifikacije, automatizacije, digitalizacije, elektromotornih pogona, kao i infrastrukture. Godine 2019. ABB je podržao Zijin i u fazi III projekta tehnološkog unapređenja projekta „Xinjiang Zijin Zinc Industry Co. Ltd.“ i u Rudniku bakra Majdanpek (MS) u Srbiji.

Haibo Jing, direktor ABB Process Industries za severnu Aziju i Kinu izjavio je: „Zadovoljstvo nam je da radimo sa kompanijom Zijin Mining na rudniku bakra Veliki Krivelj i što upravo našom tehnologijom dodatno podstičemo napredak kompanije u njenoj inicijativi „Pojas i put“.

Izvor: ABB

Rusija prva u svetu registrovala vakcinu za KOVID-19

Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin objavio je da je registrovana prva ruska vakcina za koronavirus.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Jutros je prvi put u svetu registrovana vakcina protiv koronavirusa”, rekao je Putin juče, 11. avgusta, na sastanku sa članovima vlade, prenose ruske agencije.

Predsednik Rusije je dodao da je vakcinu primila i jedna njegova ćerka.

“Jedna moja ćerka primila je vakcinu. U tom smislu je učestvovala u eksperimentu. Posle prve vakcinacije imala je temperaturu od 38, sutradan 37 i to je bilo sve”, rekao je Putin, prenosi “Russia Today”.

Izrazio je nadu da će se vremenom pojaviti više vakcina protiv koronavirusa.

Prvu rusku vakcinu protiv koronavirusa zajednički su razvili istraživački institut Gamaleja i rusko ministarstvo odbrane.

Klinička ispitivanja pokrenuta su 18. juna i svih 38 dobrovoljaca je razvilo imunitet.

Izvor: RTS

Da li je automatsko upravljanje vozilima zaista bezbedno?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Villejo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carles Rabada)

Većina vozača jedva čeka automatsko upravljanje automobilom. Da li je to uvek bezbedno? Primer jednog Nemca, koji će morati da plati kaznu od 200 evra, dovodi u dilemu i vozače i proizvođače. Koristeći ekran osetljiv na dodir tokom vožnje udario je u drvo, i uz novčanu kaznu dobio i zabranu upravljanja automobilom od mesec dana. Nisu pomogle nikakave tvrdnje advokata da se jedino tako mogu uključiti brisači.

Incident je, međutim, otvorio jedno mnogo značajnije pitanje i najavio ozbiljan problem sa kojim bi u budućnosti mogli da budu suočeni vozači, ne samo u Nemačkoj. Odluka suda znači da je svaki vozač koji tokom vožnje koristi ekran osetljiv na dodir, pa čak i ako su u pitanju nužna podešavanja, poput brzine rada brisača, u prekršaju.

„Po konvenciji u Evropi iz 1952. godine za svaki udes ne može biti odgovoran elektronski uređaj već samo vozač. Zato je i svaki drugi izgovor neprihvatljiv“, objasnio je Danijel Korans, inspektor Evropske komsije.

Od audio-sistema, preko svetala i grejanja, pa do klima-uređaja, u modelima kao što su električni automobili marke „Tesla“, ali i mnogi drugi, za sva ova podešava vozač mora da koristi centralni ekran osetljiv na dodir.

Automatizacija sada podrazumeva češću upotrebu ekrana osetljivih na dodir

To često podrazumeva skretanje pogleda sa puta i na nekoliko sekundi, pa i duže, što može da bude izuzetno opasno, ali i da se završi tragično.

„Mi sada ne znamo šta da radimo. Vozači hoće automatizaciju i što manje ručki, a ovaj primer pokazuje da se ne može baš sve kontolisati sa jednog mesta. Neki kompromis tražimo“, istakao je Lajonal Mask iz „Tesla motorsa“.

Ako ova odluka posluži kao primer za sve slične slučajeve u budućnosti, automobilska industrija imaće velikih problema.

Jedan od načina da se ova situacija prevaziće biće i veća upotreba glasnovnih komandi u automobilu, ali je pitanje koliko će one biti pouzdane i da li će moći da zamene baš sva podešavanja koja se sada vrše preko ekrana osetljivih na dodir.

Izvor: RTS

Renesansa autohtonih sorti vina na severu Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Lasseter Winery)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maksym Kaharlytskyi)

“Ako želite da upoznate jedan narod onda sedite za njihov sto i pijte njihova vina” kaže italijanska poslovica. Ovom, univerzalnom maksimom bi trebalo da se rukovodi svaki dobar vinogradar i da zasade podiže i sa lokalnim, odomaćenim sortama. Njih, na žalost, u našim vinogorjima nema puno, ocenjuje poznavalac domaće viske scene novinar Petar Samardžija, koji, sa druge strane, ukazuje na ogroman značaj novostvorenih sorti nastalih na oglednom polju Poljoprivrednog fakulteta u Sremskim Karlovcima.

Na domaćoj vinskoj karti sve zastupljeniji je probus, sorta velikog potencijala koja bi mogla zauzeti i do 1.500 hektara. Za sada je to tek stotinka hektara a najveće površine pod probusom koji nedri vina po kojima je Srbija prepoznatljiva ne samo na Balkanu nego i šire nalaze se na padinama Fruške gore.

Akcenat na autohtonim sortama primetan je i u susednoj Mađarskoj, naročito u županiji Bač Kiškun gde se uzgaja popularna kadarka. U Mađarsku je doneta iz Vojvodine, a posvećena joj je pažnja i kroz prekogranični projekat Dunavski vinski put.

Novi koncept vinogradarstva koji se bazira na malim porodičnim vinarijama, kojih u Vojvodini ima preko 120 podrazumeva renesansu autohtonih sorti i glavni je izazov velikog broja dobrih vinara.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Zašto je opasni otpad iz Makedonije dospeo u Srbiju?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bojan Joveski)

Nedavno je ekološka organizacija “Zelena patrola” skrenula pažnju na pisanje medija u Severnoj Makedoniji o besplatnom preuzimanju velike količine opasnog otpada i eksplozivnih predmeta prošle godine iz Skoplja od strane kompanije “Тrayal korporacija AD Kruševac” u Srbiju. Važno je napomenuti da ta kompanija nema dozvolu za transport i skladištenje takvog otpada, što ih nije sprečilo da ga prenesu u drugu državu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Antonio Janeski)

Zelena patrola u središte problema postavlila je upravo pitanje na koji način je transport uopšte bio moguć, naročito zato što je ovaj otpad u Makedoniji predstavljao veliki problem.

Postoji pretpostavka da, s obzirom na to da besplatnim preuzimanjem otpada isplativost tog čina se ne može postaviti kao mogućnost, u planu jeste nešto drugo, odnosno da će se možda opasan otpad koristiti kao sirovina u Srbiji.

Nadležna ministarstva već su obaveštena o ovom problemu o kojem, kako kažu, nisu znali ništa.

Ova tema pokrenula je i pitanje postojanja korupcije u okviru ekoloških problema u Srbiji, poput izgradnje malih hidroelektrana, ali i podsetila na pravu svrhu postojanja “ekološkog dinara”.

Vrlo često se novac koji bi trebao biti upotrebljen za zaštitu životne sredine koristi za komunalne radove, poput asfaltiranja ulica.

Dodatna zabrinjavajuća okolnost leži u tome što je u pitanju skladište slično onom u Bejrutu, gde je pre nekoliko dana zabeležena katastrofalna eksplozija, koje je postojalo nedaleko od Skoplja i koje bi imalo kapacitet za nesreću gotovo jednakih razmera. Otpad sa tog skladišta je zatim prenet u Srbiji, noseći jednaku opasnost.

Jelena Cvetić

Hitachi ABB Power Grids službeno započeo s radom

Photo: ABB

U skladu sa sporazumom potpisanim dana 17. decembra 2018. godine, društva “Hitachi” i ABB objavila su okončanje svih planiranih radnji u postupku zajedničkog ulaganja čime je formirana nova kompanija Hitachi ABB Power Grids. U novonastalom poslovnom subjektu “Hitachi” drži 80,1 odsto deonica (s poslovanjem od oko 10 milijardi američkih dolara), dok ABB sudeluje u preostalom delu. Novim predsednikom Uprave imenovan je Tošikazu Nišino, koji je ujedno i izvršni potpredsednik Hitachija, dok je Klaudio Fakin imenovan izvršnim direktorom. Primarni cilj novog upravljačkog tima Hitachi ABB Power Gridsa, čije je sedište registrovano u švajcarskom Cirihu, biće osiguravanje kontinuiteta poslovanja.

„Kombinacija Hitachijevih vodećih digitalnih tehnologija i svetskih rešenja za energetske mreže olakšaće aktivno učestvovanje u globalnoj transformaciji i dekarbonizaciji energetskih sistema u cilju uspostavljanja održive energetske budućnosti. Inteligentnim rešenjima za dinamičniju mrežu doprinosimo ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, a posebno cilja 7. koji se odnosi na osiguranje „pristupačne, pouzdane i čiste energije”, istakao je Tošikazu Nišino, predsednik Uprave Hitachi ABB Power Grids.

Foto: ABB

“Hitachi” i ABB, delujući kao dve izuzetno ugledne kompanije koje učestvuju u zajedničkom ulaganju, imaju za cilj stvaranje novog globalnog predvodnika u sektoru energije, pri čemu partnerstvo s Hitachijem pruža novonastaloj kompaniji mogućnost razvoja na područjima kao što su mobilnost, pametni gradovi, industrija, skladištenje energije i centri podataka. Pored navedenog, pruža se i finansijska podloga za finansiranje ambicioznih projekata i omogućava pristup Japanu, trećoj najvećoj ekonomiji na svetu.

„Sinergija i pristup novim i rastućim tržištima koje osigurava “Hitachi” pomoći će novom Power Grids-u prelazak u sledeću fazu razvoja, dodatno jačajući vodeću poziciju na tržištu“, rekao je Timo Ihamuotila, izvršni direktor ABB-a i direktor upravnog odbora Hitachi ABB Power Grids, dodajući pritom da „Hitachi donosi dugoročnu predanost novom društvu i ujedno jača postojeće poslovno partnerstvo između ulagača“.

„Kombinovanjem naših tehnoloških snaga otvaraju nam se nove tržišne mogućnosti i povećava vrednost za kupca”, istaknuo je Claudio Facchin, izvršni direktor društva Hitachi ABB Power Grids. „I dalje smo potpuno posvećeni uspostavljanju održive energetske budućnosti, uz primenu inovacionih i digitalnih tehnologija, u svojstvu odabranoga partnera za snažniju, pametniju i zeleniju elektroenergetsku mrežu“, zaključio je Facchin.

O Hitachi ABB Power Gridsu

Hitachi ABB Power Grids globalni je lider u tehnologiji s bogatim zajedničkim nasleđem od gotovo 250 godina, zapošljava 36 000 ljudi u 90 zemalja. Sa sedištem u Švajcarskoj, kompanija pruža usluge javnim preduzećima, industriji i infrastrukturi te u rastućim područjima poput održive mobilnosti, pametnih gradova, skladišta energije i centara podataka. S dokazanim iskustvom, globalnim tragom i vodećim svetskim referencama, Hitachi ABB Power Grids uravnotežuje društvene, ekološke i ekonomske vrednosti. Zalaže se uspostavljanju održivog razvoja, uz primenu inovacionih i digitalnih tehnologija što ga čini idealnim partnerom za snažnije, pametnije i zelenije mreže.

Hitachi ABB Power Grids u regionu posluje objedinjen u Balkan Clusteru koji sačinjavaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija.

Dosadašnja rukovodilac poslovanja zaštite i upravljanja i financijskog kontrolinga Nina Dusper Sušić preuzela je funkciju generalnog direktora Balkan Clustera.

Dusper Sušić je, završivši dve master studije na Sorboni, započela svoju profesionalnu karijeru u korporativnim finansijama u Francuskoj gde je, između ostalog, osnovala i investirala u fondove obnovljivih izvora energije.

ABB-u Hrvatska se pridružila 2011. godine na poziciji finansijskog kontrolora gde je tokom godina stekla iskustva i kao rukovodilac kvalitete i realizacije, rukovodilac poslovanja i prodaje.

ABB

Nezaposlena lica angažovana za održavanje Kragujevca čistim

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru mera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini koje partnerski realizuju Grad Kragujevac i Nacionalna služba za zapošljavanje filijala u Kragujevcu, JKP Šumadija Kragujevac je počelo sa sprovođenjem javnih radova na kojima su angažovana nezaposlena lica sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje.

Radovi obuhvataju uklanjanje i sanaciju divljih deponija, čišćenje i održavanje javnih površina na teritoriji grada Kragujevca, uklanjanje korova i samonikle trave pored ivičnjaka, kao i uklanjanje plakata sa stubova javne rasvete i mesta na kojima nije predviđeno lepljenje. Javnim radovima je obuhvaćeno i orezivanje i čišćenje zelenih površina, čišćenje groblja, uređenje bankina, grabuljanje zelenih površina i sakupljanje orezanih grana.

Na javnim radovima u trajanju od 4 meseca biće angažovano 19 lica s invaliditetom i sprovodiće se na 20 lokacija u gradu.

Cilj javnog rada je uklanjanje divljih deponija, čišćenje javnih površina u gradskom i prigradskom području na teritoriji grada Kragujevca, kao i unapređenje zaštite životne sredine i smanjenje količine otpada.

Izvor: Grad Kragujevac

Meštani crnogorskog sela Ulotine zaustavili rad MHE

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Lara)

Meštani Ulotine su kazali da su se na ovaj potez odlučili jer vlasnici elektrane na vodoizvorištu Šerametski potok ni nakon tri godine nesu ispoštovali dogovor kojim su se obavezali da meštanima omoguće da sa vodotoka navodnjavaju svoja imanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

Meštani andrijevičkog sela Ulotina zavrnuli su ventil Igoru Mašoviću na njegovom postrojenju na vodoizvorištu Šerametski potok, i zaustavili rad male elektrane u tom mestu.

Igor Mašović je rođeni brat predsednika opštine Srđana Mašovića i jedan je od glavnih koncesionara na skoro svim malim hidroelektranama na području andrijevičke opštine.

Mala elektrana u mestu Šerametski potok u selu Ulotina, zapravo je u vlasništvu konzorcijuma Nord Enerdži, a Mašović je jedan od osnivača tog konzorcijuma.

Meštani Ulotine su kazali da su se na ovaj potez odlučili jer vlasnici ove elektrane ni nakon tri godine nisu ispoštovali dogovor kojim su se obavezali da meštanima omoguće da sa vodotoka navodnjavaju svoja imanja. Ističu i da su i njihovi preci vekovima sa Šeremetskog potoka branili svoje parcele od suše, a da im je sada prevođenjem vode u cevi to onemogućeno.

“Кada se krenulo sa izgradnjom elektrane na Šeremetskom potoku koncesionari, na čelu sa Igorom Mašovićem, čvrsto su nam obećali da će, između istalog, napraviti sistem preko koga ćemo moći da navodnjavamo svoja imanja. Međutim, iako je od tada prošlo tri godine to obećanje nije ispunjeno”, tvrdi meštanin Ulotine Milan Šoškić.

Prema njegovim rečima, oni su se zbog toga odlučili da zatvaranjem ventila na vodozahvatu, zaustave dalji rad instalirane elektrane u tom selu. “Uradili smo to iz revolta, jer više ne možemo da slušamo prazna obećanja i gledamo kako naši usevi propadaju bez vode”, kaže Šoškić.

Meštani Ulotine su poručili da nema cene za koju će dozvoliti da se elektrana ponovo aktivira, sve dok se ne ispune njihovi zahtevi.

“Mi smo jedostavno prevareni od strane investitora koji su sagradili elektranu u našem selu. Oni su samo izbetonirali deo kanala za navodnjavanje, ali nisu ni krenuli da ukopavaju cevi u dužini od oko 1.300 metara pomoću kojih voda treba da dođe do tog kanala”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Meštani su naglasili da većina stanovnika Ulotine živi od poljoprivrede i da niko nema pravo da im uzima hleb iz ruku. “Mi živimo od poljoprivrede. Zato samo tražimo da nam se omogući da navodnjavamo svoja imanja onako kako je to obećano i ništa drugo. Neka vlasnici elektrana prave biznis i neka zgrću milione, to nas zanima, nas interesuje naša egzistencija”, poručio je Vujo Šoškić.

Igor Mašović tvrdi, međutim, da su investitiori ispunili sva obećanja data meštanima i da su njihovi potezi neprimereni. “Mi smo uložili preko 40.000 evra u selo i ispinili smo sva obećanja data meštanima. Obećali smo im da ćemo u sušnom periodu, kad nam to oni signaliziraju, sami zatvoriti vodu na vodozahvatu i omogućiti im da navodnjavaju svoja imanja. Uzmeđu ostalog, izgradili smo vodozahvat i betonski kanal koji može da odvodi vodu sa potoka do njihovih parcela. Međutim, očigledno je da se ovde radi o političkim motivima, s obzirom na to da je počela izborna kampanja”, izjavio je Mašović.

On je najavio i krivične prijave protiv meštana zbog onoga što su uradili, zaustavljajući rad njegove male elektrane. Meštani su s druge strane pozvali Vladu da sagleda njihove zahteve i svojim daljim potezima spreči neželjene posledice.

“Ako je Vlada omogućila investitorima da prave elektranu, onda treba da omogući i nama da živimo ovde. Investitori su nam praktično svojim potezima objavili rat, a Vlada je ta koja treba da ga spreči, jer ovde može svašta da se desi. Uz to obaveštavamo i njih i nevladine organizacije da je korito Šeremetskog potoka, zbog prevođenja vode u cevi, potpuno suvo čime je napravljen pravi ekološki zločin prema prirodi”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Izvor: Vijesti

Domaća kompanija razvila proizvod za sprečavanje širenja KOVID-19 u zatvorenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Kempa)

Kao odgovor na globalnu zdravstvenu krizu i izazove u poslovanju, beogradska kompanija Propokan PRO, razvila je novi proizvod, sterilizacioni kanal – HVAC UVC, koji sprečava širenja virusa KOVID-19 u klimatizacionim i ventilacionim sistemima. Ova inovacija je u potpunosti rešenje domaćih stručnjaka, namenjena suzbijanju i ublažavanju posledica pandemije.

Kako ističu u kompaniji, uz podršku Privredne komore Srbije povezali su se sa investicionim fondovima koji su pomogli u razvoju novog proizvoda.

„Preporuke stručnjaka, da se zbog mogućnosti širenja virusa KOVID-19 vazduhom, isključe sistemi klimatizacije u tržnim centrima, poslovnim prostorijama i drugim zatvorenim prostorima, bio nam je signal da razvijamo proizvod koji bi odgovorio novim potrebama tržišta“, objašnjava Milan Zrnić iz Propokan Pro kompanije.

Izvor: Privredna komora Srbije

HVAC UVC- sterilizacioni kanal je rešenje koje se već primenjuje u nekim zdravstvenim objektima, a koristi princip UVC zračenja, uništavajući DNK virusa i bakterija. Tehnologija primenjena u oblasti izrade klimatizacionih i ventilacionih kanala bazira se na sistemu koji se već pola veka efikasno primenjuje u bolnicama za sterilizaciju hirurških sala i instrumenata. Rešenje ima široku primenu u kliničkim centrima, poslovnim i stambenim objektima, hotelima, sportskim salama, tržnim centrima i svim drugim objektima sa centralizovanom klimatizacijom i ventilacijom.

Ova tehnologija uskoro će biti plasirana i na tržišta Evropske unije, gde je takođe veliko interesovanje za srpskom inovacijom. „Pregovaramo sa više inostranih firmi, koji će našu tehnologiju primeniti i plasirati na tržištima EU i zemljama u okruženju. Uvereni smo da naša tehnologija ima prednost u odnosu na konkurenciju, kako zbog kvaliteta projektovanog sistema i ekonomski prihvatljivog proizvoda za sve vrste objekata, tako i zbog prednosti poslovanja u Srbiji u odnosu na inostrana tržišta“, kaže Zrnić.

Za uspeh i trajanje firme Propokan Pro, pored kontinuiranog inoviranja proizvoda, praćenja trendova i poštovanja standarda struke, zaslužni su pre svega zaposleni u ovoj kompaniji, vrsni profesionalci iz oblasti prava, ekonomije i mašinstva, višestruko međunarodno nagrađivani i sa iskustvom u radu u najvećim svetskim multinacionalnim kompanijama. O tome svedoči veliki broj nagrada među kojima je i priznanje Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj u okviru akcije „ Budi i ti heroj“. „Dugoročno, cilj nam je da se uspešno pozicioniramo na domaćem tržištu i u regionu, dok smo u inostranstvu usmereni na pronalaženje strateških partnera, prvenstveno na tržištima EU i Rusije“, zaključuje Zrnić.

Važnost onlajn skupova PKS-a

U kompaniji ističu da im je od velike pomoći bilo učešće na onlajn događajima u organizaciji PKS, sajmu “Messe, Hanover” i “Care & Industry together against CORONA”, kao i poslovno povezivanje putem EEN mreže preduzetnika.

Učešće na Takmičenju za NTI

Posebno su ponosni na učešće na prošlogodišnjem Takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju, gde su, predstavili inovativni proizvod Propokan sistem protivpožarne zaštite ventilacionih i dimovodnih kanala i osvojili 5. mesto u finalu, u kategoriji građevinskih materijala.

Izvor: Privredna komora Srbije

Pandemija prepolovila profit naftnom gigantu iz Saudijske Arabije

Photo-illustration: Unsplash (Kartikay Sharma)

Kako prenosi Nova ekonomija, naftni gigant “Saudi Aramco” izvestio je o padu neto prihoda od 50 odsto za prvu polovinu svoje finansijske godine, odražavajući poražavajuću godinu za naftna tržišta i globalnu ekonomiju u celini, dok svet nastavlja da se bori protiv pandemije, piše CNBC.

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

U saopštenju objavljenom u nedelju, kompanija je navela da je neto dobit u prvoj polovini godine opala na 23,2 milijarde dolara, što je upola manje u odnosu na 46,9 milijardi dolara iz istog perioda 2019. godine.

“Smanjene potražnje i niže cene nafte odrazile su se na rezultate iz drugog tromesečja”, rekao je predsednik Aramca i izvršni direktor Amin Naser.

Naftna kompanija koja je u većinskom državnom vlasništvu Saudijske Arabije i najveći svetski proizvođač nafte zadržala je dividendu od 18,75 milijardi dolara u drugom tromesečju, rekavši da će biti isplaćena u trećem tromesečju.

Ukupni novčani tok u kompaniji iznosio je 21,1 milijardu dolara u prvih šest meseci, što je pad sa 38 milijardi dolara godinu pre.

Finansijski rezultati za drugi kvartal odražavaju najveći šok na globalnim energetskim tržištima u poslednjih nekoliko decenija.

Naftna industrija se bori sa istorijskim tržišnim i operativnim izazovima. Koronavirus je izazvao najveći šok na svetskim energetskim tržištima u decenijama, ali rukovodioci kompanije Aramco optimistični su da će se kompanija oporaviti.

Neke američke i evropske naftne kompanije bile su primorane da drastično smanje vrednost naftnih sredstava i preispitaju pretpostavke o cenama da bi se borile protiv problematične globalne ekonomije.

Izvor: Nova ekonomija

Sarajevo – pionir razvoja Plana održive urbane mobilnosti u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo pozvali su ključne aktere iz vladinih institucija, nevladinog sektora, stručne javnosti, akademske zajednice, kao i zainteresovane građane na onlajn predstavljanje Nacrta Plana održive urbane mobilnosti (SUMP).

Foto-ilustracija: Unsplash (CJ Toscano)

Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo su partneri u regionalnom projektu “Održiva urbana mobilnost u zemljama jugoistočne Evrope II” u okviru nemačke razvojne saradnje. Projekat je deo Otvorenog regionalnog fonda za jugoistočnu Evropu – energetska efikasnost (ORF-EE) implementiranog od strane GIZ-a u ime Vlade Nemačke.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo strateški je plan osmišljen da zadovolji potrebe mobilnosti ljudi i privrednih subjekata u Sarajevu i okolini, za boljom kvalitetom života. Plan se temelji na postojećoj praksi planiranja i uzima u obzir principe integracije, participacije i evaluacije.

Novi pristupi planiranju urbane mobilnosti uključuju izradu strategije koja može podstaći prelazak na ekološki čistije i održivije načine transporta, kao što su pešačenje, biciklizam, javni prevoz, nove obrasce korišćenja i vlasništva automobila, korišćenje novih tehnologija, kao i  usvajanje novih koncepata održive gradske logistike.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo je nastao kao plod intenzivne jednogodišnje saradnje stručnjaka iz različitih sektora, NVO i građana. Osnovni principi koje je ovaj dokument sledio i uspešno inkorporirao u svoj sadržaj su:

– Participacijski pristup koji uključuje građane i sve zainteresovane učesnike;
– Održivost koja će uravnotežiti ekonomski i društveni razvoj, i kvalitet životne sredine;
– Integralni pristup koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora, nivoa uprave i institucija;
– Jasna vizija, svrha i fokus na ostvarivanje merljivih ciljeva, kao i principi održivog razvoja ugrađeni su u ovaj plan;
– Princip analiza troškova i koristi održive urbane mobilnosti uzimajući u obzir šire društvene troškove i koristi.

Koncept Plana održive urbane mobilnosti, poznatog unutar stručne javnosti i pod engleskom skraćenicom SUMP (Sustainable Urban Mobility Plan) relativno je nov u Bosni i Hercegovini, a Sarajevo je jedan od pionira u razvoju takvog plana. SUMP treba da doprinese povećanju atraktivnosti i kvaliteta urbanog okruženja i urbanog dizajna za dobrobiti građana, ekonomije i društva u celini.

Ukoliko imate neke komentare i sugestije vezano za ovaj dokument, možete ih dostaviti do 20. avgusta 2020. godine, putem mejla: emir.hota@ms.ks.gov.ba; haris@cedes.ba.

Izvor: Grad Sarajevo

Traži se trener za radionicu o klimatskoj pravdi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Eko-svest

Centar za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest, u okviru projekta Zajednice koje komuniciraju o klimatskim promenama, a koji sprovode Eko-svest, pokret Makedonije CNVP i ekolozi, a finansira Evropska unija, traži trenera za pripremu i održavanje radionice o klimatskoj pravdi namenjene predstavnicima neprofitnih organizacija.

Obuka će trajati tri dana i biće organizovana između 14. i 18. septembra 2020. kao onlajn seminar. Prvi nacrt nastavnih planova i materijala za obuku trebalo bi da bude gotov najkasnije do 4. septembra 2020, a gotovi programi i materijali trebalo bi da budu završeni najkasnije do 11. septembra.

Vrednost ugovora ne može biti veća od 900 evra bruto iznosa.

Izabrani kandidati biće obavešteni i ugovor potpisan najkasnije do 21. avgusta 2020. godine.

Prijave se moraju dostaviti e-poštom na nevena@ekosvest.com.mk najkasnije do 16 časova, 14. avgusta 2020. godine.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Fruškogorski biser prekriven smećem – meštani se bore da očuvaju lepotu Bešenovačkog jezera

Foto: Wikipedia/Goonie Bagheera

Bešenovačko jezero najprimamljivije za kupaće, ali na kraju svakog dana na njemu ostaje mnoštvo smeća od nesavesnih posetilaca, koje meštani samoinicijativno odnose na propisno mesto.

Foto: Wikipedia/Goonie Bagheera

Zbog pandemije koronavirusa ovog leta mnogi će ostati bez putovanja na omiljenim morskim destinacijama, ali odgovarajuću zamenu mnogi građani našli su na jednom od najlepših fruškogorskih jezera, Beli kamen u Bešenovu. Međutim, veliki broj posetilaca i nesavesnih kupača učinio je da ovaj biser Fruške gore bude prekriven smećem koje ostavljaju iza sebe, naročito vikendom kada su gužve i najveće.

Mnogi posetioci Bešenovačkog jezera kažu da je jedno od najlepših i najčistijih kupališta koje su videli. U poslednje vreme zbog velikog broja kupača koji dolaze, kažu da ova slika više neće biti ista, jer oni nesavesni ostavljaju iza sebe mnoštvo smeća.

Meštani Bešenova su se samoinicijativno organizovali kako bi svo smeće na jezeru odneli na propisano mesto.

Predsednik Mesne zajednice Bešenovo napominje da je jezero i okolina privatno vlasništvo, da nije uređeno kupalište već iskop rudnika i da samim tim javne službe nemaju nadležnost niti ingerencije u održavanju, i da građani sami moraju da brinu za svoju okolinu kako bi sačuvali prirodne lepote.

Zbog stvaranja velikih gužvi na putevima prema jezeru, nadležni iz Mesne zajednice “Bešenovo” apeluju da se odgovorno ponašaju i da svoja vozila parkiraju na sigurno mesto kako ne bi ometali druge učesnike u saobraćaju.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Podgorica dobila četiri ponude za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Glavni grad Podgorica

Na osnovu prethodno raspisanog javnog poziva “Vodovod i kanalizacija” završena je pretkvalifikaciona procedura za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici u petak, 7. avgusta.

Foto: Glavni grad Podgorica

Poziv je trajao 45 dana i u tom periodu je iskazano interesovanje za dostavljanje ponuda od strane više subjektata. Zaključno sa predviđenim rokom, dostavljene su četiri ponude, koje će biti predmet razmatranja i procene od strane Komisije Glavnog grada Podgorice, Fichtner i KFW banke.

U narednom periodu izvršiće se ocena dostavljenih ponuda, sa ciljem odabira adekvatnih za sledeći korak, odnosno kvalifikacioni poziv, nakon čega se očekuje i finalni odabir izvođača radova za izgradnju Postrojenja za preščišćavanje otpadnih voda.

Postojeće Postrojenje izgrađeno je 1978. godine, sa kapacitetom za najviše 60.000 stanovnika, dok sada prerađuje vodu za oko 108.000. Novo Postrojenje projektovano je za 230.000 građana i obezbeđuje preduslov za ubrzan urbani razvoj Podgorice u narednih 50 godina.

Pored brojnih benefita izgradnje novog Postrojenja, svakako je jedan od najvažnijih i eliminacija neprijatnih mirisa, koji više neće predstavljati problem za građane Podgorice. Takođe, izgradnjom novog postrojenja po najsavremenijim tehničko-tehnološkim standardima, udruženim snagama stvara se lepši, zdraviji i kvalitetnij životni ambijent za sve stanovnike glavnog grada Crne Gore.

Izvor: Glavni grad Podgorica

U blizini Mauricijusa iscurelo najmanje 1.000 tona nafte u okean

Foto: Facebook (screenshot)

Na Mauricijusu se ovog vikenda vodila besomučna borba, koja još uvek nije završena, nakon što je nafta sa broda iscurela u okean, zbog čega je proglašeno vanredno stanje.

Foto: Facebook (screenshot)

Japanski prevoznik “MV Wakashio” je, nakon udara o koralni greben u Indijskom okeanu i evakuacije posade, na kojem je bilo oko 4.000 tona nafte, počeo da ispušta gorivo direktno u vodu.

Vlasnik broda tvrdi da je do ovaj ekocid prouzrokovan lošim vremenom, odnosno pri stalnim olujnim udarima talasa o brod srušen je rezervoar i deo nafte je iscureo.

Francuska, čije se ostrvo Reinion nalazi u blizini, momentalno je obećala pomoć, napominjući da se koralni grebeni i biološka raznovrsnost u ovoj oblasti moraju sačuvati.

Japan je takođe obećao da će poslati pomoć.

Iz Grinpisa u Africi napominju da je na hiljade životinjskih vrsta u opasnosti zbog ovog incidenta, što će naknadno uticati i na ekonomiju zemlje, ali i sigurnost hrane i zdravlje.

Foto: Facebook (screenshot)

Otežavajuća okolnost je što vlasti Mauricijusa upozoravaju da nisu spremni da se nose sa katastrofom ovih razmera, sa kojom se prvi put suočavaju. Na ruku im ne ide ni loše vreme zbog kojeg su neuspešni pokušaji ispiranja nafte.

Volonteri za sada pokušavaju da zadrže curenje nafte sa broda dalje od ostrva. Iako je vlast naložila da se njoj prepusti čišćenje, lokalno stanovništvo pravi barijere od slame kako bi upile ulje.

Za sada se procenjuje da je najmanje 1.000 tona nafte iscurilo u okean.

Područje u kojem se brod nalazi predstavlja utočište retkih divljih životinja, a bogato je i močvarnim područjima koja su Ramsarskom konvencijom označena kao mesta od međunarodnog značaja.

Jelena Cvetić