Home Blog Page 551

EPCG: Javni poziv za finansiranje projekata Solari 3000+ i Solari 500+

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Elektroprivreda Crne Gore raspisala je javni poziv za finansiranje projekata “Solari 3000+” i “Solari 500+”, čija je procenjena vrednost 30 miliona evra sa uračunatim PDV-om.

Sredstva za realizaciju projekta za pravna lica (mali proizvodni pogoni i javne ustanove) obezbediće se kreditima odobrenim od strane finansijskih institucija koje uzmu učešće po uslovima iz predmetnog javnog poziva.

Kreditna sredstva će se obezbediti iz domaćih i međunarodnih finansijskih institucija po najpovoljnijim uslovima, dok se obaveza povraćaja sredstava prenosi na krajnje korisnike kao vlasnike ugrađenih solarnih panela i kupce-proizvođeče električne energije iz obnovljivih izvora.

Realizaciju ove Odluke vršiće Projektni odbor „Solari 3000+“ i “Solari 500+”u saradnji i koordinaciji sa nadležnim službama EPCG, Eko fondom, Ministarstvom kapitalnih investicija, Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Crnogorskim elektrodistributivnim sistemom (CEDIS-om).

Za više informacija pogledajte OVDE.

Izvor: EPCG

50 miliona evra za mala i srednja preduzeća i zelene projekte u Srbiji  

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

ProCredit banka i francuska institucija za razvoj Proparco (Grupa Francuska Agencija za razvoj – AFD), pokrenule su projekat kojim se obezbeđuju sredstva za finansiranje MSP sektora i za zelene projekte. Za Proparco, ova kreditna linija je njena prva operacija u bankarskom sektoru u Srbiji. Saradnja između ovde dve institucije doprineće razvoju privatnog sektora, s jedne strane, dok će s druge strane poslužiti za promociju održivog ekonomskog razvoja i zaštitu životne sredine u Srbiji. Proparco je odlučio da podrži ProCredit zbog njene kompetentnosti u oblasti razvoja i bogatog MSP i zelenog portfolija.

„Naša banka prepoznata je na tržištu kao banka lider u segmentu malih i srednjih preduzeća, širokog spektra finansijskih usluga, koji  zadovoljava sve njihove potrebe i savetuje ih oko ključnih investicionih planova. Novi projekat, koji smo pokrenuli sa Proparco-om od velikog je značaja, kako za naše postojeće klijente, tako i za sve buduće. Ovi krediti omogući će jačanje domaćeg MSP sektora, a energetski efikasna rešenja učiniće dostupnijim našoj privredi i stanovništvu“, rekao je Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCredit banka finansira oko 4.000 MSP klijenata u Srbiji, a prosečan iznos zajmova po klijentu iznosi 242.000 evra. Pored toga, od 2010. godine, ProCredit Grupa je razvila metodologiju „zelenog finansiranja“, koja je institucionalno podržana interno i na nivou zavisnih društava.

„Kroz ovu intervenciju sa ProCredit Srbija, mi podržavamo aktera koji je izgradio bogatu ekspertizu u pitanjima razvoja i u skladu sa Proparco mandatom. Ovo je takođe prilika da ojačamo naše partnerstvo sa ProCredit Grupom, gde su srž poslovanja i prakse u skladu sa našim mandatima. Ovo je za Proparco prva operacija u bankarskom sektoru u Srbiji, gde je AFG Grupa nedavno otvorila svoju regionalnu kancelariju, i ja se nadam da će to biti početak razvoja drugih poslovnih aktivnosti u korist privatnog sektora u Srbiji“, izjavio je Gregori Klement, izvršni direktor Proparco-a.

Saradnja će doprineti ostvarenju Ciljeva održivog razvoja, i to Cilju 8 (Dostojanstven rad i ekonomski rast), Cilju 9 (Industrija, inovacije i infrastruktura) i Cilju 13 (Zaštita klime).

Izvor: ProCredit Banka Srbija

Ovčar banja dobija Prirodnjački centar

Foto: Wikipedia/Damir Simović
Foto: EP

Ovčar banja uskoro će dobiti Prirodnjački centar u okviru kojeg će se nalaziti deo za naučno – istraživačke delatnosti, kao i izložbeni prostor namenjen posetiocima zaštićenog područja, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine.

Vlada Srbije usvojila je novu Uredbu kojom se površina zaštićenog područja PIO “Ovčarsko-kablarska klisura” povećava sa 2.250 hektara na više od 4.900 hektara, dok je Minstarstvo zaštite životne sredine u ovoj godini izdvojilo 22,16 miliona dinara za Predeo izuzetnih odlika „Ovčarsko – kablarska klisura.

“Iz tih sredstava, 20 miliona dinara će biti uloženo u Prirodnjački centar koji će biti završen do kraja godine, a preostalih 2,16 miliona namenjeno je za tekuće troškove održavanja zaštićenog područja”, rekla je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović napominjući da će Prirodnjački centar doprineti da Ovčar banja postane još privlačnija posetiocima i ljubiteljima prirode.

Ona je dodala da će uskoro početi i radovi na rekonstrukciji objekta stare škole u Ovčar banji, koja će biti adaptirana u Edukativni centar, te da su uloga i značaj Prirodnjačkog centra ogromni, jer će se koristiti za obrazovne i edukativne aktivnosti u cilju podizanja svesti o značaju zaštite životne sredine.

Ministarstvo zaštite životne sredine nastavlja da sufinansira zaštićena područja širom Srbije, pa je tako ove godine u te svrhe izdvojeno više od 253 miliona dinara.

Energetski portal

Zbog požara proglašena vanredna situacija na području Mokre Gore

Foto: MUP Srbije
Foto: MUP Srbije

Nakon duge i naporne borbe vatrogasaca požar na Mokroj Gori je pod kontrolom i više nema otvorenog plamena. Gradski štab za vanredne situacije Užica, zbog naglog širenja požara, proglasio je vanrednu situaciju na području mesne zajednica Mokra Gora.

Kako je preneo RTS, vatrogasci-spasioci u sadejstvu sa Helikopterskom jedinicom nastavljaju sa gašenjem požara na Mokroj Gori i nema ugroženih domaćinstava.

Prema rečima gradonačelnice Užica, dr Jelene Raković Radivojević požarom zahvaćeno veoma nepristupačno područje i da visoka temperatura i vetar dodatno otežavaju posao vatrogascima.

“Uz veliki broj vatrogasaca-spasioca koji su došli sa teškom mehanizacijom, autocisternama i vozilima za gašenje šumskih požara iz 10 gradova Srbije, u gašenju učestvuju pripadnici specijalizovane jedinice civilne zaštite, kao i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava”, navodi se u saopštenju grada Užica.

Foto: MUP Srbije

Vršilac dužnosti Načelnika Sektora za vanredne situacije, Luka Čaušić je istakao da su na gašenju požara angažovana 132 vatrogasca-spasioca sa 42 vozila, pripadnici Helikopterske jedinice sa četiri letelice, kao i 25 pripadnika Specijalizovane jedinice civilne zaštite i 16 dobrovolјno vatrogasnih društava.

U jednom trenutku, požar je zahvatio više od 100 hektara, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Čaušić je naveo da će uzrok požara biti naknadno utvrđen i apelovao na sve da budu oprezni prilikom boravka u prirodi, da ne prilaze otvorenim plamenom šumi, a naročito da ne bacaju opuške cigareta kako ne bi izazvali katastrofu.

Energetski portal

Veštačka oplodnja poslednja nada za severne bele nosoroge

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Keith Markilie)

Poslednji mužjak severnog belog nosoroga na svetu napustio nas je u martu 2018. godine, a vest o njegovoj smrti bila je utoliko potresnija jer značila da više nema nade za opstanak ovih aftičkih divova.

I dok su se ljudi masovno opraštali od severnih belih nosoroga, ogorčeni na ljudski rod koji je još jednom „omanuo“, ima i onih koji neće tako lako odustati od borbe za ovu dragocenu vrstu.

Tračak nade za povratak severnih belih nosoroga daje veštačka oplodnja, a naučnici međunarodnog konzorcijuma BioRescue, koji se bavi očuvanjem divljih životinja, upravo su formirali još tri embriona kojih sada ima ukupno 12, piše Phys.org.

Fatu, jedna od dve preostale ženke severnog belog nosoroga na svetu, donirala je jajne ćelije za ovaj projekat, a za oplodnju su poslužili zaleđeni spermatozoidi dva uginula mužjaka.

Kako BioRescue navodi u saopštenju za medije, uzorci različitih mužjaka iskorišćeni su sa namerom da se poveća genetička raznolikost mladunaca, ključna za dalji opstanak vrste.

Dosadašnji emrioni imaju jednog tatu – nosoroga Sunija, a sada su po prvi put upotrebljeni spermatozoidi nosoroga Angalifua za koje su naučnici verovali da nisu u stanju da oplode jajne ćelije.

Kako Fatu i njena majka Najin nisu u stanju da iznesu trudnoću, embrioni će biti presađeni u surogat majke iz populacije južnih belih nosoroga. Naučnici su sada fokusirani na prvi transfer embriona u narednim mesecima, a pozitivan ishod mogao bi da znači postepeni povratak ove izgubljene vrste.

Milena Maglovski

Potpisan Sporazum o saradnji sa američkom kompanijom – Pregovori o izgradnji solarnih panela na 2.000 hektara širom Srbije

Photo-illustration: Unsplash (Mariana Proenca)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Sporazum o saradnji danas su potpisali predstavnici američke kompanije “UGT Renewables LLC” i Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike. Ova kompanija se bavi izgradnjom postrojenja u oblasti obnovljivih izvora energije.

Potpisivanju Sporazuma je prisustvovao i predsednik Srbije, Aleksnadar Vučić, koji je sa predstavnicima kompanije pregovarao o izgradnji solarnih panela na 2.000 hektara, na desetak lokacija širom Srbije, čime bi se dobio dodatni gigavat struje i smanjila emisija ugljen-dioksida za 1,9 miliona tona godišnje.

Kako je predsednik rekao, ovaj projekat bi bio početak nove ere i važan iskorak u budućnost za enegetsku bezbednost Srbije.

“Predstoje ne laki razgovori oko uslova i verujem da ćemo brzo završiti i da ćemo napraviti najbolji mogući dogovor”, rekao je Vučić i dodao da bi posle potpisivanja ugovora izgradnja trajala oko dve godine.

Potpisani Sporazum predviđa saradnju u razvoju projekata solarnih elektrana i sistema za skladištenje električne energije, sa ciljem korišćenja potencijala koje Srbija ima za izgradnju energetskih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore.

“Ovo je velika stvar za našu energetsku bezbednost i stabilnost i predstavlja početak nove ere i iskorak u budućnost. Predstoje nam razgovori oko svih uslova, a ukoliko zajedno ispunimo sve iz sporazuma, možemo imati solarne panele koji će proizvoditi više od jednog gigavata električne energije”, navela je Mihajlović, navodi se u saopštenju.

Prilikom određivanja lokacija za solarne elektrane, kompanija “UGT Renewables LLC” naročitu pažnju poklanja uticaju projekta na životnu sredinu i lokalnu zajednicu, a u Srbiji će ove elektrane graditi dve domaće firme, najavio je finansijski direktor američke kompanije Piter Gudal.

Ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri preneo je zahvalnost potpredsednici Vlade i resornom ministarstvu na dosadašnjoj saradnji, rekavši da je potrebno da SAD i Srbija budu partneri u procesu energetske tranzicije.

Energetski portal

„Agrosolar Kula“ – prvi agroenergetski projekat u našoj zemlji i na Balkanu

Foto: Represent
Foto: Represent

Fintel Energija i njena partnerska kompanija MK Group donose veliku inovaciju u Srbiju i region, kojom će potvrditi svoju lidersku poziciju kako u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, tako i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

U pitanju je projekat „Agrosolar Kula“, prvi agroenergetski projekat u našoj zemlji i na Balkanu, i ujedno najveći u Evropi. Vrednost investicije je 340 miliona evra, a realizovaće se na teritoriji opštine Kula.

Agroenergetika (engleski termin: agrivoltaics) podrazumeva tehnološko rešenje koje omogućava jednovremenu proizvodnju poljoprivrednih useva i energije iz sunčeve svetlosti na istoj površini. Inovativna primena solarnih panela u kombinaciji sa vegetacijom pravi takvu mikroklimu koja, sa jedne strane, podiže produktivnost poljoprivredne proizvodnje, a sa druge efikasnost proizvodnje energije.

Dobra strana je i smanjena emisija ugljenika i potrošnja vode za navodnjavanje. Pri tome, MK Group se odlučila za organsku poljoprivredu na zemljištu gde će projekat biti implementiran, tako da neće biti korišćeni pesticidi, herbicidi, niti veštačka đubriva.

„Pametna poljoprivreda i zelena energija su odavno u fokusu, a projekat „Agrosolar“ se bazira upravo na njihovoj sinergiji. Ovim sistemom postiže se i optimizacija upotrebe zemljišta i njegova maksimalna iskorišćenost, i to uz pozitivan uticaj na životnu sredinu. Zato je ova pionirska investicija Fintel Energije i MK Group od velikog značaja za održivi razvoj poljoprivrede i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Očekujemo da će generisati snažnu dodatnu vrednost za oba sektora“, izjavio je Tiziano Giovannetti, generalni direktor Fintel Energije.

Početak projekta „Agrosolar Kula“ planiran je za april 2022. godine, a realizacija će trajati nešto više od godinu dana. U inicijalnoj fazi obuhvatiće 700 hektara zemljišta u Kuli, podeljenih na sedam zona za različite organske useve čija će proizvodnja biti moguća čak 11 meseci u godini.

Na približno trećini ukupne površine biće postavljeni solarni paneli u pravilnim redovima i međusobnim razmakom između redova za obavljanje predviđenih poljoprivrednih radova. Godišnja planirana proizvodnja zelene energije je oko 832 gigavat sati, što zadovoljava potrebe oko 200 hiljada domaćinstava.

Izvor: Represent

Zelena tura – obilazak Zlatibora električnim automobilima i biciklima

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)
Foto: Turistička organizacija Zlatibor

Posetioci popularne planine u Srbiji sada mogu da je obiđu u električnim automobilima i biciklima. Turistička organizacija Zlatibor pokrenula je projekta Pokreni zelenu turu, i to sa jednim ciljem, a to je podizanje svesti kada je reč o zaštiti životne sredine i održivog razvoja, navodi se na sajtu ove organizacije.

Imajući u vidu sve veću zagađenost životne sredine u svetu i nastojanja Opštine Čajetina da  bude prva ekološka opština u Srbiji,  Turistička organizacija Zlatibor u saradnji sa firmom Vozim na struju pokrenula je ovaj projekat koji će posetiocima omogućiti da obiđu zlatnu planinu na jedan drugačiji način koristeći vozila koja su potpuno ekološki prihvatljiva, 100 odsto na struju, kao i bicikle koje imaju elektro asistenciju, a mogu se koristiti i kao običan bicikl”, piše u saopštenju.

Vozila u ponudi se mogu iznajmiti za ture koje podrazumevaju obilazak Sirogojna, Stopića pećine, Vodopada u Gostilju, LJubiša, El Paso tematskog parka, ili Mokre Gore i Drvengrada sa Šarganskom osmicom i stanicama Vitasi i Jatare, Crkvom  Svetog Jovana Krstitelja. 

Kako se dalje navodi za ture su sve ulaznice za posete uključene u aranžman, a vozila je takođe moguće i samo iznajmiti i u sopstvenoj režiji po principu rent-a-car. Vozila se iznajmljuju u zgradi Turističke organizacije Zlatibor, a moguće ih je preuzeti kako na info-centru tako i u hotelu Buket.

Energetski portal

Beograd dodeljuje subvencije za kupovinu domaćih bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Grad Beograd će po prvi put dodeliti subvencije za kupovinu bicikala, što je u skladu sa planom za poboljšanje kvaliteta vazduha, navodi se na sajtu grada.

Prema rečima zamenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, iz budžeta Grada biće izdvojeno 10 miliona dinara za 2.000 ljudi koji će za kupovinu bicikala dobiti po 5.000 dinara.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine danas će raspisati konkurs kako bi izabrali partnera za ovaj projekat, dok će početkom septembra biti raspisan i konkurs za građane.

“Uslov je da je bicikl proizveden u Srbiji, da ima sertifikat Privredne komore Srbije da je domaća proizvodnja. Naši bicikli koštaju između 20 i 30 hiljada dinara i to znači da ćemo subvencionisati oko petinu vrednosti jednog dvotočkaša”, istakao je Vesić.

Kako je rekao, strategija Grada već nekoliko godina je da se da prednost biciklističkom i pešačkom saobraćaju o čemu svedoči gotovo 30.000 metara kvadratnih pešačkih zona i oko 30 kilometara biciklističkih staza.

“Radićemo ukupno, prema našem planu, skoro 100 kilometara biciklističkih staza u narednih pet godina. Predložićemo Ministarstvu unutrašnjih poslova da se izmeni Zakon o bezbednosti saobraćaja da se dozvoli korišćenje žutih traka biciklistima i motociklistima van špica. Tražićemo i da se uvede pojam biciklističko-pešačke ulice, kako bi jedan broj manjih ulica i gradu koristili i automobili, ali bi prednost imali pešaci i biciklisti”, istakao je Vesić.

U cilju promocije biciklizma, Vesić je najavio da će Grad Beograd u saradnji sa Biciklističkim savezom Beograda napraviti objekat za trening kako bi biciklisti mogli da ostvaruju vrhunske sportske rezultate, kao i da će tokom jeseni Grad izgraditi 150 mesta za iznajmljivanje javnih bicikala

“Osim što je promocija zdravog života, ovo je i promocija sporta. Na ovaj način ćemo, i primerom, pokazati da želimo da što više građana koristi bicikle, a manje automobili i prevozna sredstva koja zagađuju životnu sredinu”, zaključio je Vesić.

Energetski portal

Protest “Za spas Zlotske reke”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Meštani sela Zlot u borskoj opštini, sa predstavnicima drugih sela u tom kraju i uz podršku ekoloških organizacija, održali su protestni skup protiv pokušaja izgradnje mini hidroelektrane na Zlotskoj reci.

Građani su se okupili na protestu nezadovoljni, kako su istakli, pokušajem uništavanja prirodnih bogatstava na Zlotskoj reci.

Dodatni problem, navode, predstavlja i presušivanje izvora pijaće vode na tom području.

Od nadležnih institucija zahtevaju momentalno uklanjanje mehanizacije i ukidanje građevinske dozvole za gradnju mini hidroelektrane, izlazak nezavisne vodne inspekcije na izvorište Zlotske reke i pokretanje procedure za njenu zaštitu kao prirodnog dobra od javnog značaja. 

U slučaju da na ove zahteve ne bude odgovora u narednih deset dana, najavljen je nastavak protesta i njegova radikalizacija.

Izvor: RTS

Prijave za volonterski kamp “Omogućimo deci lepše odrastanje”

Foto: Mladi istraživači Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Kevin Laminto)

Mladi, uzrasta od 18 do 30 godina, imaju priliku da se prijave za letnji volonterski kamp “Omogućimo deci lepše odrastanje” i time doprinesu uređenju Opštine Titel, naročito na radost najmlađih.

Pomenuti kamp organizuje Udruženje „Svim srcem za Titel“ koje se može pohvaliti brojnim akcijama za zaštitu živone sredine, ali i onim humanitarnog karaktera.

Projektom „Omogućimo deci lepše odrastanje“ udruženje namerava da obnovi 3 dečija igrališta i stvori funkcionalni prostor za igru i jednu kompaktnu zelenu površinu.

Letnji volonterski kampovi održavaju se u okviru projekta “Nacionalni program volontiranja mladih – MLADI SU ZAKON 2021” koji Mladi istraživači Srbije sprovode sa partnerima: CeGrad iz Obrenovca, GM Optimist iz Gornjeg Milanovca, Tim 42 iz Leskovca i Pokret gorana Vojvodine iz Sremskih Karlovaca, uz podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije.

Za više informacija pogledajte OVDE.

Izvor: Mladi istraživači Srbije

Olimpijski šampioni preuzimaju medalje na recikliranoj plastici

Foto: Tviter skrinšot
Foto: Tviter skrinšot

Olimpijske igre u Tokiju biće upamćene po mnogo čemu, a podijumi od reciklirane plastike spadaju među novitete o kojima će se dugo pričati.

Iako su se igre u Tokiju susrele sa brojnim izazovima uzrokovanim pandemijon COVID-19, ispostavilo se da reciklaža ne predstavlja izazov za organizatore koji su na ovaj način želeli da istaknu održivu stranu ovog sportskog događaja.

Mesecima unapred, javnost je učestvovala u ovom projektu sakupljajući plastični otpad, dok je za dizajn zaslužan japanski dizajner Asao Tokolo, piše na zvaničnom sajtu Olimpijskih igara u Tokiju.

Za razliku od podijuma kakve smo do sada viđali, Tokolovi podijumi sastoje se od 3D štampanih kocki teških svega 1,5 kg. Ove kocke odlikuje trodimenzionalna unutrašnjost pa podijumi uvek izgledaju drugačije u zavisnosti od količine i ugla svetlosti.

Tradicionalni Japanski oblik u 3D formi i prepoznatljiva indigo boja za koju se opredelio Tokolo imaju za cilj da svetu prikažu spoj tradicionalnog i modernog Japana. Naravno, tu je i korišćenje 3D tehnologije sa ciljem da se predstavi inovativna tehnologija kojom je ova zemlja ovladala.

Budući da su svojim nastajanjem 3D kocke sprečile gomilanje plastičnog otpada, tako je cilj da se po okončanju Olimpijskih igara ove kocke ne bacaju već da postanu eksponat u ambasadama, domovima ili muzejima – za uspomenu i dugo sećanje. I čistu životnu sredinu, naravno.

Milena Maglovski

Bečlije će dobiti park na 93.000 kvadratnih metara

Foto: David Bohmann / PID
Foto: David Bohmann / PID

Na nekadašnjem području železničke stanice Nordbanhof nastaće najveći park u Beču od Međunarodne izložbe vrtova 1974. godine.

Park “Fraje Mite” će se prostirati na 93.000 kvadratnih  metara, a radovi će biti okončani 2025. godine. U okviru parka će biti uređeno stanište za mnoge vrste životinja i biljaka.

„Fokus projekta će biti na očuvanju biodiverziteta, jer jer područje budućeg parka već sada stanište za mnoge zaštićene vrste kao što su zelene krastave žabe i livadski gušteri, a to tako treba i da ostane“, izjavio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.  Topografija područja sa visinskim razlikama će biti očuvana, kao i delovi starog železničkog pogona.

Izgradnja parka će se odvijati u fazama. Prva faza obuhvata delove parka pod nazivom „gradska divljina“ i „park 1“ na površini od 21.000 kvadratnih metara. Završetak radova u prvoj fazi je planiran u jesen 2021. godine.

„Gradska divljina“ će biti adaptirana, ali će ostati stanište za zaštićene vrste. Kako bi se one sačuvale tokom izgradnje parka radove će sve vreme pratiti ekološki građevinski nadzor. U ovom delu će posetioci moći da posmatraju divlju floru i faunu. „Park 1“ će imati dečje igralište, ograđen prostor za pse, mobilijar i fontanu.

Narednih godina je planirana izgradnja parka za skejtere, biciklističkog parka, sportskih terena, pet manjih igrališta za decu, terena za fudbal, košarku i odbojku i uređenje livada, još jedne zone za pse i zajedničkih bašti. Takođe će biti posađeno 300 stabala koji će pozitivno uticati na mikroklimu u novoj četvrti.

Izvor: EurocommPR

Napravljene prve biorazgradive žvake bez plastike u svom sastavu

Foto-ilustracija: Pixabay

Žvakaća guma je glavna “zanimacija” milionima ljudi na planeti. U trenucima nervoze ili dosade mnogi od nas odmah uzimaju ovu poslasticu. Da li ste znali da žvake sadrže plastiku i to onu koja se koristi za proizvodnju plastičnih boca i automobilskih guma? Kada žvaćete žvaku ova plastika odlazi u krvotok. 

O tome koliko je plastika koja se nalazi našem organizmu štetna još uvek se ne zna pouzdano, ali naučnici kažu da, prema dosadašnjim istraživanjima, da je njen uticaj veoma negativan. Još kada tome dodamo i činjenicu da je potrebno do pet godina da se ona u potpunosti razgradi, mnogi će prestati da koriste žvakaće gume.

Ali, srećom, tim mladih ljudi iz Danske došao je na brilijantnu ideju i napravili su biorazgradivu žvaku koja je bezopasna i za ljude i za prirodu, a pogodna je i za vegane i dijabetičare.

Brend “True Gum”, proizvodi žvake koje je nemaju plastiku i sve “gadne” sastojke u sebi, a zasladili su je ksilitolom (prirodni šećer).

Zvakaće gume pakuju u ekološka pakovanja i u ponudi imaju veliki izbor ukusa. Fabrika u kojoj proizvode ove “zdrave” žvake nalazi se u blizini Kopenhagena i za rad koriste isključivo zelene energije.

Milica Radičević

Klimatske promene uticale su na praistorijske ajkule

Foto: NHM Wien
Foto: NHM Wien, Alice Schumacher

Stalno pomeranje kontinenata ne stvara samo planinske vence već ima veliki uticaj na životinjski svet u morima. Kada su superkontinenti Evroazija i Gondvana počeli da se sudaraju u blizini ekvatora između kopnenih masa je nastao tropski obalni pojas. To su bila staništa najstarijih ajkula u Austriji, a njihovi geološki ostaci se nalaze danas u Karnskim Alpima. Naučna studija Prirodnjačkog muzeja u Beču je dovela do saznanja kako su klimatske promene uticale na praistorijske ajkule.

Pre 325 miliona godina praistrijske ajkule su plivale u Koruškom moru. Sakupljači fosila su pronašli zube najstarijih ajkula u Austriji u periodu između 1989. i 2015. godine. Pronađeni ostaci su donirani Prirodnjačkom muzeju u Beču i Pokrajinskom muzeju u Klagenfurtu radi nove naučne studije.

Zahvaljujući kompjuterizovanoj tomografiji istraživački tim na čelu sa Iris Fajhtinger sa Prirodnjačkog muzeja u Beču je uspeo da napravi slike zuba koji su se još uvek nalazili u steni. To je omogućilo uvid u nervni sistem u unutrašnjosti zuba. Jedan od pronađenih zuba pripadao je nepoznatoj vrsti ajkula koju su istraživači nazvali „Cladodus gailensis“ po području pronalaska.

Period karbona koji je započeo pre oko 360 miliona godina karakterisale su drastične klimatske promene. Na polovima su se konstantno stvarale ledene kape, a nivo mora je dramatično opadao. Neposredno pre prvog velikog zaleđivanja klimatske promene su dovele do masovnog izumiranja praistorijskih ajkula. Nakon kratke faze oporavka usledio je drugi talas izumiranja. Otapanje leda posle vrhunca u periodu zaleđivanja prouzrokovalo je stvaranje novih staništa koje su slatkovodne ajkule naselile.

„Ajkule koje su živele u morima sporo su se oparavljale, dok su se slatkovodne ajkule u rekama i jezerima kontinenata brzo razmnožavale i uticale na povećanje diverziteta“, objašnjava Iris Fajhtinger.

Istraživački tim je obuhvatao stručnjake Prirodnjačkog muzeja u Beču, Pokrajinskog muzeja u Klagenfurtu i Univerziteta Beč i Sankt Peterburg. Studija je objavljena u stručnom časopisu „Journal of Vertebrate Paleontology“.

Izvor: EurocommPR

Nakon dugo čekanja uskoro gotova kompresorska stanica “Velika Plana”  

Foto: JP Srbijagas
Foto: gasprom.com

Radnici užurbano grade kompresorsku stanicu “Velika Plana”, jedinu na trasi gasovoda “Balkanski tok”. Oko 1.500 radnika je završilo oko 90 odsto posla i očekuje se da ona ceo posao na gasovodu “Balkanski tok” bude gotov do 1. oktobra ove godine. Kompresorska stanica “Velika Plana”, koja se gradi po najsavremenijem standardu za zaštitu od požara, i bez nje ne bi mogao da se obezbedi uravnotežen pritisak i gas ne bi mogao da se transportuje prema Mađarskoj.

Radove na izgradnji stanice obišli su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović, predstavnici rusko-srpske firme „Gastrans“ i izvođači radova na gasovodu „Balkanski tok“ kroz Srbiju, kao i ruski ambasador u našoj zemlji Aleksandar Bocan Harčenko.

Prema rečima direktora “Srbijagasa” plan je da se iz Velike Plane dalje gasifikuje istočna Srbija. Trenutno se radi na izradi plana i projektovanju gasifikacije Valjeva, kao i da počinje eksproprijacija zemljišta. Kada je reč o gasifikaciji na potezu od Leskovca do Vranja, Bajatović je rekao da su pripreme u toku i da bi trebalo od oktobra da počnu da rade taj deo.

“Godinama smo čekali da radimo ovako važne infrastrukturne projekte, a gasovod je svakako jedna od najvažnijih. Ovo je velika stvar za Srbiju. Kad smo ugovarali izgradnju gasovoda “Balkanski tok” sumnjao sam da ćemo moći da ga završimo u roku, kasni se doduše mesec-dva, što je minimalno u odnosu na epidemiju korona virusa. Ovakav gasovod nije izgrađen 70-80 godina. Gasovod je žila kucavica”, rekao je Vučić, navodi se u saopštenju “Srbijagasa”.

Ambasador Rusije u Srbiji, Aleksandar Bocan Harčenko, istakao je da je ovaj gasovod povećava energetsku bezbednost i u centralnoj Evropi, ali i u drugim delovima Evrope. 

“Ovo je velika stvar, ovde se vidi da je ovo ustvari evropski projekat u Srbiji, koja se zalaže za snabdevanje svog tržišta, ali i drugih”, dodao je Bocan Harčenko i istakao da je najbolji dokaz da je ovo evropsko gradilište činjenica da ovde rade firme iz Nemačke, Italije, Srbije, Rusije, kao i da su radnici iz mnogih zemalja. 

Prema podacima do sada je završen linijski deo gasovoda kojim će se gas preko Turske i Bugarske kroz Srbiju transportovati do Mađarske i srednje Evrope, a u toku je gradnja kompresorske stanice koja će omogućiti da se podigne pritisak i gas dalje transportuje ka Evropi. 

Dužina gasovoda od Crnog mora duž turske teritorije je 130 kilometara, potom 498 kilometara pripada Bugarskoj, a 403 kilometara Srbiji, dok u Mađarskoj dužina iznositi oko 85 kilometara. 

Foto: JP “Srbijagas”

Gasovod ulazi u Srbiju kod Zaječara i izlazi kod Horgoša. Prva deonica je od bugarske granice do Žabara, druga od Žabara do Kovina, treća od Dunava kod Kovina do Gospođinaca i četvrta od Gospođinaca do mađarske granice kod Horgoša. Javno preduzeće “Srbijagas” i mađarska kompanija “FGSZ” povezali su gasovod početkom jula na granici s Mađarskom. 

Kapacitet gasovoda koji prolazi kroz Srbiju iznosi oko 13 milijardi kubnih metara. Prečnik gasovoda je 1.200 mm, a maksimalni pritisak 75 bara. Na teritoriji Srbije osim ove kompresorske stanice u Žabarima kod Velike Plane, izgrađeno je još 18 blok stanica, četiri prijemno-otpremna čistačka mesta i četiri merne stanice.

Na kompresorskoj stanici obavlja se filtracija, prečišćavanje gasa od mehaničkih primesa i sabijanje gasa i njegovo hlađenje radi daljeg transporta sa zadatim parametrima temperature i pritiska kroz magistralni gasovod do sledeće kompresorske stanice. Za ceo gasovod kroz Srbiju upotrebljeno je 190.000 tona cevi velikog prečnika, izgrađeno je 12 prelaza preko velikih vodenih prepreka, uključujući Dunav u dužini od 1.400 metara, što je evropski rekord. 

Realizacija projekta trajala je od 2019. do 2021. godine, a prema planovima gasovodom će prolaziti do 12,4 milijardi kubika gasa godišnje za potrebe Srbije i zemalja EU. Investitor projekta je “Gastrans”, zajedničko preduzeće Gasproma i Srbijagasa, a kompresorsku stanicu „Velika Plana” gradi firma „IDC“.

Energetski portal