Home Blog Page 544

Slovenački HSE gradi najveću solarnu elektranu u zemlji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Holding Slovenske elektrarne (HSE), najveći proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora u Sloveniji, započinje izgradnju najveće solarne elektrane u zemlji, saopšteno je na sajtu ove kompanije.

Nakon što je u maju ove godine HSE dobio konačnu građevinsku dozvolu za solarnu elektranu snage 3 MW, 3. jula 2021. godine položen je kamen temeljac čime je započeta prva faza gradnje koja će biti završena do kraja godine. U prvoj fazi elektrana će imati kapacitet od 3 MW, a do treće, koja će biti završena krajem 2023. godine, ukupno više od 16 MW.

Solarna elektrana “Prapretno” je prva solarna elektrana u Sloveniji čija je instalisana snaga veća od jednog megavata i koja je dobila građevinsku dozvolu. Očekuje se da će godišnje proizvesti približno 3.362.000 kWh električne energije, što je dovoljno električne energije za potrebe približno 800 slovenačkih domaćinstava.

Elektrana će se graditi na rehabilitovanom i zatvorenom delu deponije neopasnog otpada Prapretno kod Hrastnika, što takođe ima veliki simbolički značaj za HSE grupu i lokalno okruženje.

„U prošlosti je ovo okruženje bilo jako opterećeno proizvodnjom električne energije u Termoelektrani Trbovlje i vađenjem uglja iz obližnjih rudnika. HSE će oživeti proizvodnju električne energije na ovoj lokaciji, samo na ekološki prihvatljiv način, bez emisije gasova sa efektom staklene bašte “, rekao je Nenad Trkulja, šef projekta “Prapretno”.

Energetski portal

Elektromobilnost značajna za turizam i ekologiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Photo: Pixabay

Elektromobilnost je značajna za Crnu Goru kao turističku destinaciju i ekološku državu. Imajući u vidu činjenicu da je smanjenje količine gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi jedan od prioriteta energetske tranzicije, elektromobilnost se postavlja kao rešenje za oblast transporta.

To je konstatovano na predavanju ,”Rešenja iz oblasti e-mobilnosti” u organizaciji kompanije EVC Montenegro na kome je bilo reči o infrastrukturi za punjenje električnih automobila, sistemu za upravljanje opterećenjem i uspešnim realizacijama u Evropi, odnosno skandinavskim zemljama.

Izvršni direktor kompanije EVC Montengro, Dino Jahdadić, predstavio je ekosistem e-mobilnosti, istoriju električnih vozila, punionice električnih automobila i ostale digitalne proizvode iz ove oblasti.

“Seminar je održan u organizaciji kompanije EVC Montenegro – provajdera rešenja iz oblasti e-mobilnosti u Crnoj Gori, koja uključuju i punjače za električna vozila. Na seminaru su takođe imali priliku da govore predstavnici kompanija Šnajder Elektrik (Schneider Electric) i Kempower, kao renomirani proizvođač opreme za upravljanje električnom energijom. Cilj predavanja je promocija elektromobilnosti i značaj koji ona ima za Crnu Goru kao turističku destinaciju i ekološku državu. Imajući u vidu činjenicu da je smanjenje količine gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi jedan od prioriteta energetske tranzicije, elektromobilnost se postavlja kao rešenje za oblast transporta”, istakao je Jahdadić.

Kako je dodao, nada se da će predavanje biti inicijator za organizaciju većih panel diskusija tokom kojih će svi subjekti e-mobility ekosistema izneti svoje stavove, uključujući državne i lokalne institucije u cilju zajedničkog razvijanja ove infrastrukture u Crnoj Gori.

Offer manager Šnajder Elektrika, Darko Zeljković, kazao je da je cilj predavanja, pored promocije novih proizvoda i tehnoloških rešenja, i širenje svesti o sve većoj upotrebi električnih vozila sa ciljem pronalaženja adekvatnog načina kojim bi se odgovorilo na klimatske izazove koji su pred nama.

“Veoma je važno da relevantni činioci u društvu, svako iz svog domena delatnosti, okupljeni na stručnim seminarima i panel diskusijama, svojim delovanjem utiču na povećanje ekološke svesti i očuvanje životne sredine”, saopštio je on.

Kompanija se, kako je dodao, pridružila inicijativi „The Climate Group # EV100“, kojom je obuhvaćena i zamena 14.000 kompanijskih automobila električnim vozilima.

“U Šnajder Elektriku verujemo da je električna energija budućnost mobilnosti, te je želja kompanije da pokaže da se za 10 godina može brzo postići zadati obim električnih vozila u sopstvenom voznom parku”, dodao je on.

Izvor: RTCG

Italijanska Terna zainteresovana za investicije u OIE i stvaranje novog energetskog čvorišta

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Kompanija Terna zainteresovana je za investiranje u obnovljive izvore energije kao i za učestvovanje u strateškim energetskim projektima u Srbiju. O investicijama u oblast energetike sa predstavnicima ove kompanije razgovarala je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

“Ovo je praktično novo Ministarstvo, jer smo donošenjem četiri zakona stvorili potpuno drugačije uslove za proces energetske tranzicije. U tom procesu želimo da sarađujemo sa najboljim kompanijama u oblasti energetike. Naš investicioni plan u oblasti energetike i rudarstva obuhvata projekte vredne 17 milijardi evra, od čega je značajan deo za elektroenergetiku i OIE. Dakle, ima prostora za saradnju i dobrodošli ste da radite sa nama”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Mihajlovićeva je rekla da je Transbalkanski koridor, kao i druge konekcije ključ regionalnog povezivanja što je takođe deo vizije o Zelenoj agendi i obezbeđuje energetsku stabilnost.

Đovani Ćerkijarini, izvršni direktor Terne rekao je da pored saradnje sa EMS-om koja je važna za ceo region, postoji mogućnost i učešća kompanije u povećanju korišćenja OIE.

Transbalkanski koridor je veoma značajan za obe države, ali i za region. Želimo da ojačamo saradnju sa EMS-om, a želimo i da učestvujemo u strateškim projektima, jer Srbiju vidimo kao energetsko čvorište”, kazao je on.

Karlo Lo Kašo, ambasador Italije istakao je važnost saradnje u energetskom sektoru koja će uticati na sveukupne ekonomske odnose. Podršku za to imamo i od Vlade Italije. Ovo je definitivno oblast u kojoj postoji mnogo prilika za razvoj ekonomskih odnosa.

Energetski portal

Autobuska stajališta kao utočišta za pčele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Lester u Engleskoj pokrenuo je ekološku inicijativu pčelinjih stanica. Naime, oni su na krovove 30 autobuskih stajališta posadili divlje cveće i zelenilo. Osim što su ovi krovovi idealna mesta za pčele, prečišćavaju vazduh i podržavaju biološku raznolikost grada.

Čelni ljudi grada najavili su da će nastaviti sa ovim projektom i da postoji desetogodišnji plan u čijem je fokusu stvaranje ekoloških alternativa koje će poboljšati i unaprediti biodiverzitet u samom gradu i okolini.

Planirano je da sva autobuska stajališta u ovom gradu budu oplemenjena biljkama, divljim cvećem i zelenilom, kako bi postala utočišta za pčele. Osim toga, na sva stajališta, na koja je moguće, biće postavljeni solarni paneli za osvetljenje grada.

Ideja o ekološkim skloništima pogodnim za pčele zaživela je još 2019. godine kada je u gradu Utrehtu u Holandiji obnovljeno 300 gradskih autobuskih stajališta. Pčele u ovom gradu dobile su oaze bogate cvećem, zelenilom i biljkama, a sve to je imalo neverovatan efekat na životnu sredinu.

Od tada mnogo gradova širom Evrope započelo je slične projekte a sve u cilju zaštite insekata bez kojih ne bi bilo ni života na zemlji.

Milica Radičević

Prečišćavanje vode uz pomoć solarne energije

Foto: Helioz
Foto: Helioz

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije 660 miliona ljudi nema pristup čistoj vodi za piće. Jedna bečka kompanija pomaže da se takva situacija promeni.

Elektroinženjer Martin Vezijan se razboleo pre 10 godina od kolere tokom proputovanja kroz Venecuelu jer je pio nečistu vodu. Nakon toga se posvetio pronalaženju rešenja za tretiranje takve vode. Rezultat toga je WADI, uređaj koji meri kvalitet vode za piće.

„U vodi postoji određena količina klica od kojih se ljudi razboljevaju. Ukoliko se voda napuni u flaše koje se postave na sunce zajedno sa uređajem, on signalizira da je proces dezinfekcije završen i da je voda spremna za piće“, objašnjava Vezijan.

Dezinfekcija vode se vrši pomoću solarne energije. Proces koji preporučuje Svetska zdravstvena organizacija. Voda iz reka, bunara i lokvi se u flašama od pet plastike stavlja na sunce. UVA zračenje ubija klice, dok WADI meri UV zračenje odnosno koliko je vremena potrebno da bi voda bila spremna za piće.

Uređaj se razvija u Beču, a proizvodnja se nalazi u austrijskoj pokrajini Vorarlberg i Indiji.

„Ovog leta će početi upotreba uređaja na krovovima kuća kako bi se dezinfikovala veća količina vode. Na taj način se škola ili manje selo može snabdevati čistom vodom za piće“, izjavio je Vezijan.

„Pored snabdevanja čistom vodom prednost WADI tehnologije jeste i smanjenje emisije ugljen-dioksida, jer kuvanje vode više nije neophodno“, naglašava Niklas Šmidmajer, direktor kompanije Helioz koja proizvodi WADI. Kompanija Helioz je aktivna u Africi, Indiji i Bangladešu gde sarađuje sa dobrotvornim organizacijama i vladama.

Izvor: EurocommPR

Međunarodni arhitektonski konkurs MIKRO EKO KUĆA 2021

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Udruženje Ekokultplus iz Beograda i Arhitektonski fakulteti Univerziteta u Beogradu, Zagrebu i Podgorici raspisuju međunarodni arhitektonski konkurs za idejno arhitektonsko rešenje na temu MIKRO EKO KUĆA 2021. Konkurs je namenjen mladim arhitektima, dizajnerima, pejzažnim arhitektima i primenjenim umetnicima starosti do 30 godina i studentima fakulteta iz navedenih oblasti. Rok za predaju radova je 1. septembar, a nagradni fond iznosi 3.000 evra.

Konkurs otvara pitanje eko samoodržive kuće, uz njeno prilagođavanje prirodnom kontekstu i upotrebi obnovljivih izvora energije i prirodnih ekološko-održivih materijala, ali isto tako treba da da odgovor o mogućem egzistencijalnom minimumu životnog prostora uz obezbeđenje svih aspekata održivog komfora. Ekološke mikro kuće mogu dati široke odgovore o mogućnostima kvalitetnog i održivog boravka u prirodi i njihove upotrebe.

Koncept mikro kuće predstavlja jedinstvene arhaične objekte locirane u prirodi, koji su teorijski bazirani na ideji o minimalističkoj kući, čiji je fokus na njenim funkcionalnim formalnim, oblikovnim aspektima, ali i na socijalnim pitanjima. Ona predstavlja mogući odgovor na pitanje o egzistencijalnom minimumu za boravak.

Cilj pokretanja konkursa je i da se kroz redefinisanje osnovnih čovekovih potreba za boravkom u prirodi prepozna, definiše i dizajnira fleksibilan i multifunkcionalan objekat kao esencijalni deo ljudskog okruženja, uz uvođenje novih tehnoloških, konstruktivnih, termotehničkih i energetski efikasnih metoda, uz korišćenje obnovljivih izvora energije, tradicionalnih načina građenja i prirodnih materijala.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: congress-saee

Stelantis ulaže 30 milijardi evra u električne automobile

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto: Fiat

Nedugo nakon što su se kompanije Fijat Krajsler automobili i Pežo Sitroen grup početkom godine spojile u multinacionalnu kompaniju Stelantis, velika ulaganja u proizvodnju električnih automobila već su najavljena.

Kompanija je saopštila da će do kraja 2025. godine uložiti preko 30 milijardi evra u proizvodnju ekoloških četvorotočkaša, a svih 14 brendova, koliko ih se nalazi “pod istim krovom” kompanije Stelantis, obavezalo se da ponudi svoje modele na baterije.

Cilj je da 70 odsto od ukupne prodaje automobila u Evropi do 2030. godine budu vozila sa smanjenim emisijama, dok je plan za SAD nešto skromniji – 40 odsto od ukupne prodaje da budu električni i hibridni automobili.

Ova kompanija namerava da proizvodi i četiri platforme koje će električnim vozilima omogućiti domet od 500 do 800 km sa jednim punjenjem, a u planu je i otvaranje pet velikih fabrika za proizvodnju baterija u Evropi i SAD-u, saopštili su iz Stelantisa.

“Kupac je uvek u srcu Stelantisa i naša obaveza uz ovaj investicioni plan od 30 milijardi evra je da ponudimo kultna vozila koja imaju performanse, mogućnosti, stil, udobnost i električni opseg koji se uklapa u njihov svakodnevni život “, rekao je Karlos Tavares, izvršni direktor Stelantisa.

Da li ovo šansa da i u kragujevčkoj fabrici uskoro počnu da se proizvode električni automobili, ostaje da vidimo.

Kompanija Fijat Krajsler automobili zapšljava oko 200.000 radnika širom sveta, od čega je  oko 2.500 zaposlenih u Srbiji. Proizvodnja novog modela bila bi od velikog značaja za ekonomiju naše zemlje jer, kako je pisao RTS početkom godine, potražnja za modelom “Fijat 500L”, koji se trenutno proizvodi u Kragujevcu, polako opada, a time i proizvodnja.

Milena Maglovski

 

Naučnici od plastike napravili vanilu

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon dugog istraživanja naučnici sa Univerziteta u Edinburgu došli su do neverovatnog otkrića koje bi moglo da pomogne u reševanju sve većeg problema zagađenja plastikom. Uspeli su da plastičnu ambalažu pretvore u aromu vanile i za to su koristili genetski modifikovane bakterije. Ovako dobijena vanila, prema istraživanju, bila bi pogodna za ishranu ljudi, ali neophodno su dalja ispitivanja.

“Ovo je prvi primer upotrebe biološkog sistema za preradu plastičnog otpada u vrednu industrijsku hemikaliju i ima vrlo uzbudljive implikacije na kružnu ekonomiju. Naš rad osporava percepciju plastike, kao problematičnog otpada, i umesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa”, kaže Joana Sadler sa Univerziteta u Edinburgu.

Kako se navodi na sajtu Univerziteta ovo otkriće bi moglo da podstakne kružnu ekonomiju koja ima za cilj uklanjanje otpada, održavanje proizvoda i materijala u upotrebi i pozitivan uticaj na sintetičku biologiju. Takođe bi u značajanoj meri uticalo na bolji sistem sakupljanja, sortiranja i upotrebe plastike što je veoma važno za rešavanje globalnog problema zagađenja plastikom.

Godišnje se proizvede oko 50 miliona tona PET otpada što uzrokuje ozbiljne ekonomske i ekološke uticaje. Reciklaža ovog otpada je moguća, ali postojeći procesi stvaraju proizvode koji i dalje doprinose zagađenju.

Vanila ima široku primenu, kako u prehrambenoj, tako i u kozmetičkoj industriji i predstavlja važnu hemijsku masu koja se koristi za proizvodnju farmaceutskih proizvoda, proizvoda za čišćenje i herbicida.

Potražnja za vanilom iz godine u godinu raste, 2018. godine iznosila je 37.000 tona što u velikoj meri nadmašuje ponudu prirodnih zrna.

Možda je ovo otkriće rešenje za veliku potražnju za vanilom.

Milica Radičević

Uklanjanjem starih barijera vraćamo život u naše reke

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)
Foto-ilustracija: Pixabay

Više od milion različitih pregrada širom Evrope zaustavlja život u rekama pa će i ove godine hiljade ljudi širom kontinenta 11. jula u 15 sati skokom u reke skrenuti pažnju na potrebu njihove zaštite i revitalizacije.

Ovogodišnji “Big Jump” posvećen je uklanjanju barijera iz evropskih reka, a isti cilj deli i WWF, koji je u proteklih nekoliko godina uklonio na desetine barijera.

Podstaknut uspesima u drugim zemljama, ali i činjenicom da se desetine hiljada takvih barijera nalazi i u rekama jugoistočne Evrope, WWF Adria je pozvala opštine da se pridruže globalnom pokretu i zajedničkim snagama vratimo život u naše reke.

“Mnoge barijere na rekama više na služe svrsi, a njihovo održavanje u potpunosti je neisplativo. To mogu biti pregrade za potrebe ribnjaka ili odbranu od poplava koje više nisu u funkciji, brane hidroelektrana koje više ne proizvode dovoljno struje ili su prestale sa radom, ali imaju značajan negativan uticaj na prirodu, te sve druge barijere koje više ne obavljaju funkciju za koju su napravljene. Kao takve, one neretko predstavljaju i opasnost za sigurnost ljudi i njihovo zdravlje. Upravo u tim slučajevima, uklanjanje barijera je važna mera za smanjenje pritisaka na reke, a istovremeno ima veliki pozitivan efekat na sav živi svet koji od njih zavisi, uključujući i ljude”, izjavili su iz WWF Adrije.

Prednosti uklanjanja barijera iz reka prepoznate su i u Strategiji EU o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, gde je kao jedan od ključnih ciljeva i obnova najmanje 25.000 km reka kroz uklanjanje barijera i revitalizaciju plavnih područja. Takav cilj i ne iznenađuje budući da se u rekama i potocima širom Evrope nalazi preko milion barijera, koje predstavljaju jednu od najvećih pretnji za očuvanje bioraznolikosti slatkovodih ekosistema.

Svi koji žele da se uključe u globalnu akciju uklanjanja barijera mogu se javiti WWF Adriji putem Facebooka ili Instagrama, ili mailom na info@wwfadria.org. Potrebno je poslati fotografiju pregrade, kao i lokaciju (idealno GPS koordinate) gde se ona nalazi. Nakon procene same barijere i njenog uticaja na prirodu, kao i troškova povezanih s njenim uklanjanjem, pristupiti će se prikupljanju sredstava.

Zajedno možemo vratiti život u naše reke!

Izvor: WWF

Koalicija 27 – Hitno povući neustavni predlog izmena Zakona o vodama

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Ispred grupe organizacija civilnog društva želimo da skrenemo pažnju na još jedno nezakonito i nasilničko prekrajanje zakona koji regulišu prirodne resurse Republike Srbije. Naime, 25. juna 2021. godine je u skupštinsku proceduru, po hitnom postupku, ušao Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama. Pri izradi ovog predloga, niti u bilo kojoj prethodnoj fazi, nije omogućeno učešće javnosti, niti je ona na bilo koji način bila informisana o izradi ovog akta od suštinskog značaja za očuvanje voda kao javnog dobra i ključnog resursa za sve građane Srbije”, navodi se u saopštenju Koalicije.

Ovakvim postupkom, u kome nije organizovana javna rasprava kroz koju bi građani Republike Srbije mogli da utiču na Predlog zakona, direktno su prekršeni članovi 76 i 77 Zakona o državnoj upravi. Ove izmene i dopune nisu bile najavljene nijednim javnim dokumentom, ili izjavama zvaničnika, a zapanjujuće je da se na sajtu Direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne nalazi ni Predlog zakona, niti bilo kakva informacija koja bi upućivala da se radi na izmenama Zakona o vodama.

Predloženim izmenama i dopunama, se između ostalog, menjaju odredbe o načinima korišćenja i davanju u zakup vodnog zemljišta. Tako se predviđa uvođenje mehanizma „neposredne pogodbe“ pri davanju u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini za korišćenje rečnih nanosa i za postavljanje plutajućih objekata (splavova). Ovaj primer pokazuje da se Predlogom zakona značajno menja regulatorni okvir upravljanja vodama i vodnim zemljištem i da se nikako ne radi o tehničkim izmenama za koje javnost nema interes, već naprotiv, o suštinskoj promeni procedure odlučivanja o raspolaganju javnim dobrima. Na ovaj način se dodatno otvara prostor za koruptivne aktivnosti, a eliminiše princip transparentnosti i javnih nabavki u raspolaganju resursima koji predstavljaju najvažnije javno dobro – vodu.

Nažalost, moramo konstatovati da ovaj primer predstavlja samo nastavak prakse nepoštovanja postojećeg ustavnog i zakonskog okvira Republike Srbije. Od prošle godine izvršene su i izmene propisa koje regulišu saobraćajnu infrstrukturu i rudarstvo, a one su za posledicu imale identičan efekat kršenja ustava i zakona Republike Srbije, ukidanja porstupka javnih nabavki i značajnog umanjenja principa transparentnosti u javnim poslovima.

Smatramo da se ovakvim nezakonitim načinom donošenja zakona direktno ugrožava javni interes i prirodni resursi Srbije i otvara prostor za njihovo uništavanje, te upućujemo zahtev  Predsedniku i članovima Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Predsedniku  i poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije da hitno povuku Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama iz skupštinske procedure i vrate Vladi Republike Srbije kako bi sprovela javnu raspravu u skladu sa zakonom.

Ovaj zahtev su podržale sledeće organizacije:

Centar za kulturnu dekontaminaciju, Centar za političke emancipacije, Čuvari/ke vatre, Ekološki Ustanak, Ekološko društvo Belorepan, Ekološko udruženje Avalon, Ekološko udruženje Rzav, Futoška Inicijativa, GAIA centar, Građanska Platforma, Inicijativa Odbranimo Teslu Pančevo , Inicijativa Pravo na vodu, Koalicija 27, Koalicija protiv korupcije u životnoj sredini, Ne damo Dorćol, Odbranimo Reke Stare Planine, Organizacija za očuvanje prirode i životinja – OSNA, Podrinjski antikorupcijski tim, Pokret Tvrdjava, Organizacija za političku ekologiju – Polekol, Regularni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu-  RERI, Sačuvajmo Gardoš i Zemun, Skupština slobodne Srbije, Srce Grada, Udruženje Znanje, Udruženje Bela Čaplja 1165, Udruženje Internet radnici Srbije, Udruženje Komšija, Udruženje Kotež, Udruženje Norma centar, Udruženje Šljunkara, Udruženje Topolska, Udruženje ZaNašKej, Ujedinjeni ribolovci Srbije, Zajednička akcija Blok 70/70a.

Izvor: Koalicija 27

Krajem avgusta Javni poziv za solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Javni poziv za subvencionisanje ugradnje solarnih panela biće raspisan krajem avgusta ili najkasnije u prvim danima septembra, najavila je Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike.

“Plan je da javni poziv za subvencije za ugradnju solarnih panela protekne isto kao prethodni o povećanju energetske efikanosti, odnosno zamene stolarije. To su bitni projekti koji će trajati i nekoliko godina. Drugi javni poziv za zamenu stolarije ponovićemo krajem decembra ka svim lokalnim samoupravama“, istakla je ona, navodi se u saopštenju.

Mihajlovićeva je istakla da će Ministarstvo i u narednoj godini obezbediti sredstava za subvencije.

“Neće biti kraj posle jednog ili dva poziva. Ovo je veliki nacionalni projekat. Planiramo da naredne godine imamo 100 miliona evra za zamenu stolarije i da svi građani i građanke koji godinama unazad nisu mogli da promene prozore, urade izolaciju ili zamene krov, sada to mogu da urade“, rekla je ona.

Energetski portal

Vreli talas u Kanadi usmrtio milijardu morskih životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Secan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Marc-Olivier Jodoin)

Leto tek što je počelo, a ekstremne vrućine već su dovele Kanadu do gotovo vanrednog stanja. Najviše temperature, i do 50 stepeni celzijusa, zabeležene su u Britanskoj Kolumbiji, a prizor koji se ovih dana mogao videti na obalama zapadne Kanade jasan je pokazatelj posledica klimatskih promena.

Preko milijardu morskih stvorenja, mahom školjki i bodljokožaca, uginulo je na vrelini sunca pre nego što je nadolazeća plima stigla da ih „povuče“ nazad u vodu, piše „Komon Drims“ (Common Dreams).

Iako ova stvorenja kratko vreme mogu provesti na suncu, visoke temperature dovele su do toga da se nesrećne životinje doslovno skuvaju, a ribari koji su prvi posvedočili ovoj tragediji rekli su da je izgledao kao da su zgotovljene u kuhinji i spremne da budu poslužene.

Među biolozima i aktivistima sada vlada velika zabrinutost, kako zbog nemerljivog gubitka koji je narušio morski biodiverzitet, tako i zbog daljih posledica prevelikih vrućina koje Kanada ne pamti. Osim toga, brojne porodice zavise od eksploatacije dagnji, ali sada je neizvesno kada će ponovo moći da bace svoje mreže.

Vreli talas u Kanadi odneo je i triput više ljudskih života nego obično, a slično je i u pojedinim državama SAD-a. Čak ni najstariji stanovnici ne mogu da se prisete ovako velikih vrućina, a upravo su oni, kao i hronični bolesnici, najugroženiji.

Većina domaćinstava ne poseduje klima uređaje (zato što za njima mahom nije bilo potrebe), pa pojedini spas traže u klimatizovanim skloništima i stanicama za osveženje.

Milena Maglovski

Australijski grad električnu energiju dobija iz solarnih elektrana

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gücklhorn)

Australijski gradić Onslov ušao je u istoriju, naime cela zajednica koristila je električnu energiju koja je dobijena iz solarnih elektrana. Neometano snabdevanje strujom ovako dobijenom trajalo je čak 80 minuta.

Potpuno čista energija dobijena je pomoću dve solarne elektrane. Jedna se nalazi na zemlji i ima snagu 600 kW, dok je druga smeštena na krovu i njena snaga je 700 kW, obe imaju sistem baterija u kojima se skladišti energija.

Ovaj deo Australije električnom energijom snabdeva kompanija Horizon Pover koja je specijalizovana za distribuciju struje u udaljene gradove ove zemlje. Jedan od ciljeva ove kompanije je da smanji troškove proizvodnje i da svojim korisnicima obezbedi održivo snabdevanje električnom energijom. Zato su i počeli sa projektima izgradnje solarnih elektrana i sistema za skladištenje energije.

Kako je rekao ministar energetike Bil Džonston uspešno snabdevanje celog grada čistom energijom je “prekretnica u energetskoj tranziciji države”.

“Napajanje čistim, obnovljivim izvorima energije predstavlja važan korak ka izgradnji čistije, svetlije budućnosti obnovljive energije za našu državu. Ovaj inovativni projekat pokazuje kako distribuirani energetski izvori mogu biti bezbedno integrisani na nivou mreže”, rekao je ministar, navodi se u saopštenju.

Vlasti ovog grada daju subvencije građanima za izgradnju malih solarnih elektrana, kao i za postavljanje baterija za skladištenje energije. Svi koji se odluče za postavljanje malih solarnih elektrana mogu i da ih priključe na elektromrežu.

Milica Radičević

Kako je u Africi izgrađeno zabavište od tri tone plastičnog otpada

Foto; Tviter skrinšot
Foto: Tviter skrinšot

Nikada nisam sumnjala u istinitost one narodne „što je nekome đubre, drugome je bogatstvo“, mada bi mi pre desetak godina bilo teško da poverujem da će se od krhkih plastičnih flaša praviti čitave kuće. Ipak, korišćenje ovog nesvakidašnjeg građevinskog materijala danas više nije tako retka pojava, a flaše napunjene plastičnim otpadom dobile su i svoje ime – eko cigle.

Zahvaljujući onima koje nije mrzelo da plastično smeće (mahom omote od hrane) guraju u flaše do poslednjeg milimetra, deca u Južnoafričkoj Republici dobila su novo, šareno i ekološko zabavište.

Nekadašnja nastavnica psihologije, Alison Grifits, isprva je došla na ideju da od sakupljenih eko cigala pravi đačke klupe, ali kako je broj flaša, spremnih da budu zabetonirane, rastao, Alison je uvidela da je možda vreme za mnogo veći projekat.

Nakon što je oko sebe okupila 20 volontera, arhitektu i preko 6.000 eko cigala napunjenih sa tri tone plastičnog otpada, izgradnja nove učionice u sklopu zabavišta mogla je da počne.

Nekoliko meseci kasnije, osvanuo je nov objekat sa krovom koji počiva na čvrstim stubovima ulivenim u temelj i zidovima koji nisu ništa drugo do cement i pažljivo ugrađene eko cigle.

I dok tri zida imaju autentičan izgled, sa flašama koje „vire“ i svedoče o uloženom trudu, strana koja je najviše izložena suncu prekrivena je fasadnim materijalom kako bi se sprečilo oštećenje plastike. Naravno, enterijer vrtića opremljen je malim stolovima, stolicama, crtežima i igračkama, a šareni čepovi flaša vide se i sa unutrašnje strane čineći prostor još interesantnijim.

Iako će tek vreme pokazati izdržljivost ( i održivost) ovakvih zdanja, stručnjaci tvrde da su zgrade od eko cigala podjednako  bezbedne i trajne kao one od blokova i opeke.

Mogućnosti koje nude flaše sa gusto upakovanom plastikom su velike pa tako jedni grade klupe, kućice za ljubimce, ograde i bazene, dok su se drugi odlučili za veći korak pa su uz pomoć eko cigala dobili „krov nad glavom“, čak i nameštaj.

Tačno je da ne možemo sakupiti milion eko cigala i izgraditi višespratnicu, ali je za manje projekte ovaj materijal i te kako primenljiv. Zato, ukoliko vam teško pada svaki put kada omot od čokoladice bacite u kantu znajući da će decenijama biti na nekoj od deponija, sada imate i drugu opciju: da sav taj plastični otpad, koji se svakodnevno gomila u našim domovima, gurate u flaše dok ih ne napunite do čepa (a začudićete se koliko otpada može da stane u flašu od jednog litra).

Ako vam manjkaju ideje ili uslovi da sami nešto napravite od eko cigala, možete pokloniti plodove svog zalaganja za očuvanje životne sredine nekome ko će znati kako da ih upotrebi. Grupa za razmenjivanje eko cigala nalazi se OVDE.

Najzad, pravljenje eko cigala ne zahteva puno vremena, a višestruko je korisno kako za okolinu, tako i za nas. Prilikom nastojanja da svaki komadić plastičnog smeća proguramo kroz usko grlo flaše, ponovo se „susrećemo“ sa svojim otpadom što nas navodi da preispitamo svoje potrošačke navike i možda potražimo alternativu za sve te kese i ambalaže koje dolaze uz gotovo svaki artikal.

A da li i vi imate ideju šta biste napravili od eko cigala?

Milena Maglovski

 

Šest ključnih saveta za savladavanje vrućine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji će danas biti izuzetno toplo, sa temperaturom do 38 stepeni. Zbog ekstremnog vremena upaljen je crveni meteoalarm, a mi vam donosimo šest saveta kako da preživite ovakvu vrućinu.

Ne izlazite iz kuće kad je najtoplije

Lekari savetuju da se u najtoplijem delu dana, od 10 do 16 časova, ne izlazi iz kuće, kako zbog vrućine tako i zbog visokog indeksa UV zračenja.

Ako morate da izlazite, hodajte po hladovini i birajte klimatizovan prevoz (ukoliko ga ima).

Mnogo vode – često i po malo

Nikako, ali zaista nikako, ne izlazite iz kuće bez flašice vode. Neophodno je da hidrirate organizam kako ne biste kolabirali. Međutim, ne valja ni nalivati se sa mnogo vode odjednom jer to može da izazove mučninu. Pijte vodu u malim gutljajima.

Za slučaj da vam naglo padnu pritisak ili šećer, što nije neoubičajeno kad su vrućine velike, imajte uz sebe nešto slano i nešto slatko.

Izbegavajte alkoholna pića. Možda vas ona kratkotrajno rashlade, ali to je iluzija jer alkohol zagreva organizam. Takođe, dovodi i do dehidratacije.

Zaštitni faktor, lagana odeća, naočare i šešir 

Vrlo je toplo, indeks UV zračenja je visok i zato treba zaštititi telo i spolja. Ukoliko izlazite napolje, obucite odeću svetlih boja, kako bi odbijala svetlost, i preporučljivo je da to budu prirodni materijali, kao što je pamuk ili lan.

Na otvorene delove tela namažite kremu sa visokim zaštitnim faktorom jer je UV zračenje opasno za kožu. Treba zaštititi i oči i glavu, pa imajte sunčane naočare i šešir, kako biste izbegli toplotni udar i sunčanicu.

Lagana hrana

Po ovakvom vremenu, nikom se ne mili da uključuje šporet i kuva, a uz to, ne preporučuje se ni teška hrana. Možete pojesti neki lagani smuti od voća i povrća jer sadrži dovoljno kalorija, a nije težak.

Najbitnije je da u ishranu uključimo što više povrća, da jedemo žitarice za doručak i da jedemo voće koje ima puno vode – jabuke, dinje, lubenice – sve ono što nas rashlađuje.

Supe, potaži i salate su uvek dobar izbor. Treba izbegavati meso, posebno pohovano i prženo. Za njegovo varenje potrebna je velika količina energije, čije stvaranje dodatno povećava temperaturu organizma.

Brzo rashlađivanje automobila

Foto-ilustracija: Pixabay

Niko ne voli da posle napornog dana uđe u vreo automobil, koji se “upalio” pod suncem. Stručnjaci ukazuju da se na temperaturi od 28 stepeni posle deset minuta temperatura povećava u kabini na 35 stepeni, posle 30 minuta u kabini je 45 stepeni, a posle 90 minuta u kabini je 56 stepeni. Zamislite onda kako je sada kada je ovako toplo.

Jedan od trikova koji vam može pomoći da rashladite automobil je da otvorite prozor na suvozačevom mestu, a da vozačeva vrata otvarate i zatvarate, na taj način spustiće se temperatura u zagrejanom automobilu.

Oprezno u vodu

Najlepše je ovako tople dane provesti pored vode, ali i u nju ne treba ulaziti “glavom bez obzira”, već treba biti pažljiv. Nemojte zagrejani da uskačete u vodu jer, koliko god vam se činilo da je topla, voda je uvek dosta hladnija od tela.

Najpre pokvasite ruke i noge i lagano ulazite u vodu, kako bi se temperature tela i vode polako uskladile i tako prevenirale neželjene situacije.

Izvor: RTS

Novi zakon iz oblasti energetike i rudarstva – put Srbije ka zelenoj energiji

Photo-illustration: Unsplash (Mariana Proenca)
Foto: Vlada Srbije

Ovo je godina velikih promena u energetskoj politici naše zemlje, u kojoj su doneta četiri zakona iz oblasti energetike i rudarstva. Započinje se sa izradom Integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku i nove strategije razvoja energetike. Više nijedna odluka u oblasti energetike i rudarstva ne može da se donese, a da to nije u skladu sa svim propisima i principima u oblasti zaštite životne sredine. O energetskom sistemu Srbije, razgovarali smo sa potpredsednicom Vlade Srbije i ministarkom prof. dr Zoranom Mihajlović.

Časopis Industrija: U aprilu ove godine izjavili ste na konferenciji o solarnoj energiji da je vizija u oblasti energetike zelena Srbija, a cilj da se do 2040. godine 40 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora. Gde se trenutno Srbija nalazi sa korišćenjem zelene energije i gde vidite dodatne šanse i mogućnosti u ovom sektoru?

Zorana Mihajlović: Potencijal koji Srbija ima u oblasti obnovljivih izvora energije je mnogo veći od onog koji je do sada iskorišćen. To važi i za učešće OIE u ukupnoj potrošnji energije, koja trenutno iznosi oko 22 odsto, kao i na iskorišćenost pojedinih vidova OIE. Prethodnih godina najveći napredak postignut je kad je reč o energiji vetra, gde imamo oko 400 MW instalisanih snaga, i još oko 170 MW u izgradnji.

S druge strane, imamo svega 11 MW kapaciteta iz solarnih elektrana, a procenjuje se da, ako bi se samo 10 odsto ukupne površine krovova iskoristi lo za postavljanje solarnih panela, to bi donelo nove kapacitete snage 6 gigavata, čime bismo značajno povećali i ukupno učešće OIE u energetskom miksu. Pored sunca i vetra, postoji potencijal da se grade nove elektrane i na deponijski gas, elektrane na biomasu, otpad, biogas, kojih trenutno imamo veoma malo ili ih uopšte nemamo.

U narednih 20, 30 godina Srbija će ići u pravcu dekarbonizacije energetskog sektora, što znači da je potrebno mnogo više investicija i u korišćenje energije sunce i vetra, kao i u izgradnju novih srednjih i velikih hidroelektrana. Naša vizija je zelena Srbija, u kojoj je razvoj energetike usklađen sa principima zaštite životne sredine. Cilj je da zelena energija učestvuje sa najmanje 40 odsto u ukupno proizvedenoj energije, a 50 odsto do 2050.

Ako čitava Evropa i svet idu u pravcu klimatski neutralnog razvoja i ako znamo da nas očekuju sve strože međunarodne obaveze, onda je važno da ne gubimo vreme, nego da već sada pravimo planove i strategije gde želimo da budemo za 20, 30 godina, da bismo imali i dovoljno energije i da bismo unapredili kvalitet života naših građana koji u velikoj meri zavisi od toga da li tu energiju dobijamo iz čistih izvora.

Foto-ilustracija: Pixabay

Časopis Industrija: Novi zakoni u oblasti rudarstva i energetike, od kojih je zakon o uređenju oblasti obnovljivih izvora energije potpuno nov, naišli su na veliko interesovanje javnosti i industrijskog sektora. U jednom izlaganju ste naglasili da je cilj ovog zakona da imamo više investicija u ovoj oblasti . Koje investicije očekujete posredstvom ovog zakona, i koji je razlog Vašeg verovanja da će solarna energija biti jedan od pokretača razvoja energetskog sektora u Srbiji?

Zorana Mihajlović: Srbija je u aprilu prvi put dobila poseban zakon koji uređuje korišćenje obnovljivih izvora energije, potpuno moderan i usaglašen sa najnovijim direkti vama EU. Glavni cilj novog Zakona o korišćenju OIE je povećanje učešća OIE u ukupno proizvedenoj energiji, ali je važan i zbog zaštite životne sredine, uključivanja građana u energetsku tranziciju i efikasnijih procedura za investicije. Novi zakon, između ostalog, uvodi tržišne premije umesto dosadašnjih fid-in tarifa, koje se zadržavaju samo za mala postrojenja i demonstracione projekte, u skladu sa pravilima državne pomoći EU. Novi sistem podsticaja proizvođače će izložiti uticaju tržišta i konkurencije, smanjujući troškove za građane i privredu.

Novi zakon kao važnu novinu donosi veće uključivanje građana u energetsku tranziciju uvođenjem instituta kupca-proizvođača. Kupci električne energije dobili su mogućnost da postavljanjem solarnih panela na krovovima objekata, proizvode električnu energiju za svoje potrebe, a da time umanje i svoj račun za utrošenu električnu energiju. Takođe, ovim zakon zabranjena je izgradnja hidroelektrana bilo kog tipa i snage u zaštićenim područjima.

Ovaj zakon takođe je važan jer otvara mogućnost i za korišćenje potpuno novih, savremenih tehologija, koje su itekako važne za proces energetske tranzicije i dekarbonizaciju. Mi smo zeleni vodonik, čija je komercijalna upotreba tek na početku, obuhvatili novim Zakonom o korišćenju o OIE, čime se Srbija svrstala u rang razvijenijih zemalja EU.

EU je svoju Strategiju za vodonik donela pre manje od godinu dana, a naš plan je da vodonična strategija bude deo nove strategije razvoja energetike do 2050. godine. Na taj način verujemo da ćemo već na samom početku kao zemlja uhvatiti priključak sa EU i biti jedan od predvodnika u regionu kad je reč o razvoju vodoničnih tehnologija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Imajući u vidu veliko interesovanje investitora, očekujemo da vrlo brzo, već ove godine vidimo konkretne rezultate novog zakona, u smislu pripreme ili početka realizacije novih projekata, kao i početak razgovora u vezi sa izgradnjom velikih hidroelektrana.

Časopis Industrija: Novim propisima u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, cilj je da se energetska efikasnost podigne na nivo nacionalnog projekta. Da se omogući privredi, ali i građanima da postavljaju solarne panele i da tako i jedni i drugi imaju mogućnost da budu ne samo kupci, nego i proizvođači električne energije. Da li nam možete objasniti tačnu proceduru na koji način pomenuto mogu uraditi privrednici, a kako i svi zainteresovani građani?

Zorana Mihajlović: Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije okrenuti su pre svega ka građanima i omogućiće da građani postanu učesnici u energetskoj tranziciji. Zbog toga smo predvideli osnivanje nove Uprave za energetsku efikasnost, preko koje će svi građani moći da konkurišu za zamenu stolarije, izolaciju fasada, zamenu starih individualnih ložišta novim kotlovima koji će koristiti kvalitetnije energente.

Posebno mi je drago da vidim da su i građani i lokalne samouprave prepoznali da su zakoni na kojima je Ministarstvo radilo zakoni koji se tiču svih nas. Očekivanja su da prvi ugovori u okviru prvog javnog poziva za podsticanje energetske efikasnosti, na koji se prijavilo čak 88 lokalnih samouprava, budu potpisani u junu, nakon čega izabrane jedinice lokalne samouprave raspisuju dva javna poziva, jedan za izbor firmi koje će raditi energetsku sanaciju, a drugi za građane.

Građani će se obraćati firmama izabranim na javnom pozivu od kojih će dobijati stručnu pomoć i predračune, koje će prilagati uz prijavu na javni poziv. Očekujemo da radovi počnu početkom septembra i da ćemo već pre kraja godine moći da vidimo prve rezultate ovog programa. Pošto većina građana ne bi sama mogla da finansira ove radove, polovinu novca obezbediće država i jedinice lokalne samouprave, a polovinu sami građani. Zbog loše izolovanih prozora, vrata, zidova, neefikasnih peći, gubici energije  idu od 25 do 45 odsto i to je izgubljena energija koju “bacimo kroz prozor”, a i dalje je plaćamo.

Zato krećemo s ovim programom, da građani ne bacaju energiju, da smanje svoje račune za električnu i toplotnu energiju, i da kao država više ne budemo četiri puta energetski neefikasniji od bilo koje članice EU. Ova godine imamo ograničena sredstva i zato idemo na pilot projekat, ali već iduće godine očekujemo da ćemo sa novom Upravom i uz podršku međunarodnih finansijskih institucija, godišnje moći da ulažemo u povećanje energetske efikasnosti oko 150 miliona evra.

S druge strane, novi Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije omogućava da građani, privreda i javni sektor mogu da ugrade na svoje objekte solarne panele kako bi proizvodili električnu energiju iz obnovljivih izvora za sopstvene potrebe, kao i da višak plasiraju u mrežu.

Procedura postavljanja solarnih panela svedena je na četiri koraka, od prikupljanja tehničke dokumentacije, preko dobijanja rešenja o odobrenju izvođenja radova, po jednostavnijoj proceduri u odnosu na izdavanje građevinske dozvole, do ugradnje panela i zaključivanja ugovora sa Elektrodistribucijom Srbije. Radićemo i sa Elektrodistribucijom Srbije da sam ugovor bude što jednostavniji, kao i sa drugim nadležnim organima u vezi sa daljim pojednostavljivanjem postupka.

Časopis Industrija: U kojoj fazi je jedna od važnih investicija, Balkanski tok, i koji su benefiti kada se ova investicija završi?

Foto: JP “Srbijagas”

Zorana Mihajlović: Gasovod Balkanski tok pušten je u rad na početku ove godine, čime je Srbija dobila još jednu rutu za snabdevanje gasom. To je važno za sigurnost snabdevanja, imajući u vidu i očekivanu veću potrošnju gasa zbog gasifikacije, kao i zbog potencijalne izgradnje novih gasnih elektrana. Ipak, da bi Srbija bila energetski bezbedna neophodno je da imamo ne samo diverzifikaciju ruta, nego i diverzifi kaciju snabdevača. Zbog toga je važna izgradnja gasovoda Niš-Dimitrovgrad, za koji je obezbeđen novac, raspisani tenderi za izvođača i nadzor i na kojem će ove godine početi radovi.

Gasovod Niš-Dimitrovgrad trebalo bi da bude operativan sredinom 2023. i biće prvi gasovod kojim će u Srbiju moći da stiže gas i drugih snabdevača. Naš plan je da se povezujemo gasnim interkonekcijama sa svim susedima, kako bi Srbija bila energetsko čvorište i za gas, i za prenos električne energije. Gradiće se nova interkonekcija sa Republikom Srpskom, odnosno Bosnom i Hercegovinom, čime će i taj deo regiona biti priključen na gasovod Balkanski tok.

U perspektivi, planiramo gradnju gasnih interkonekcija i sa Crnom Gorom, Rumunijom i Hrvatskom.

Časopis Industrija: O gasifikaciji Srbije se govori unazad više od 15 godina. Šta je urađeno na polju gasifikacije, a šta tek treba uraditi ? I da li privrednici koji žele da koriste gas za svoju proizvodnju, a koji je svakako ekološki prihvatljiviji od nekih drugih izvora, mogu da očekuju neke beneficije ili povoljnije cene od trenutnih?

Zorana Mihajlović: Na gasifikaciji je moralo biti urađeno mnogo više u prethodnim godinama, i sigurno bismo danas imali veći procenat gasifikovanih domaćinstava od trenutnih 11,2 odsto ili blizu 280.000 domaćinstava. Insistiraćemo da se ti projekti sada ubrzaju. Gasifikacija je važna i zbog privrede, ali i zbog građana. Da se radilo brže u prethodnom periodu, danas bi ovaj energent bio više u upotrebi i u toplanama, ali i za individualna ložišta i imali bismo manje problema sa životnom sredinom. Ali, to sve je iza nas, a u vremenu koje je ispred, učinićemo sve da Srbija ima dovoljno gasa, po nižim i održivim cenama i da se projekti gasifikacije brže realizuju.

Časopis Industrija: Šta nam možete reći o Istočno-mediteranskom gasovodu i azerbejdžanskom gasu, TAP gasovodu, koji ste pominjali u jednom od intervjua? Kakva je realnost da umesto samo ruskog gasa u budućnosti imamo nekoliko ponuđača i snadbevača istim, što bi sigurno dovelo i do nižih cena ovog energenta za privredu i za građane?

Zorana Mihajlović: Da bi Srbija bila energetski bezbedna, neophodno je da imamo mogućnost da se snabdevamo gasom od dobavljača. Takođe, sa mogućnošću da dobijamo gas od različitih snabdevača i otvaranjem tržišta možemo da očekujemo potencijalno i niže cene gasa, posebno za industriju, jer su trenutno među najvišima u Evropi.

Gasna interkonekcija Srbija-Bugarska je važna, jer nam otvara mogućnost da se povežemo sa gasovodima na Južnom gasnom koridoru, i sa LNG terminalima u Grčkoj, ali i sa projektom koji je veoma važan za energetsku bezbednost celog regiona, a to je Istočno-mediteranski gasovod. Srbija prati sve što se dešava u vezi sa ovim projektom i različite potencijalne rute kojima bi taj gas mogao da dođe i do Srbije.

Zajedno sa predstavnicima Izraela, Grčke, Kipra, Bugarske, Severne Makedonije, Mađarske i Rumunije, učestvujemo u radu ad hoc radne grupe za unapređenje energetske saradnje i istraživanje mogućnosti gasovoda East-Med, koja je uputila i zajedničko pismo komesarki za energetiku EU u cilju dobijanja podrške za finansiranje projekta. Izgradnja ovog gasovoda trebalo bi da poveže gasna polja u regionu istočnog Mediterana sa Kiprom, Kritom, Grčkom i Bugarskom, i preko budućeg gasovoda Niš-Dimitrovgrad stigne do Srbije i regiona.

Kao što sam već rekla, naš strateški cilj u gasnom sektoru je povezivanje interekonekcijama sa svim susedima, što će značiti da svaki gas iz svakog izvora koji stigne do Srbije, istovremeno podigne energetsku bezbednost čitavog regiona.

Časopis Industrija: Šta je, po Vašem mišljenju, do sada trebalo biti urađeno u sektoru rudarstva i energetike kako bismo se približili regulativama EU, a umesto toga smo tek na početku? I koji su Vaši planovi, vizija, očekivanja za budućnost energetike i rudarstva – dok ste na čelu ovog ministarstva?

Zorana Mihajlović: U današnjem svetu, ko se ne menja taj ne samo da ne napreduje, nego i zaostaje. Upravo to se dešavalo sa Srbijom prethodnih godina u oblasti energetike, jer je energetika u Srbiji “spavala“, dok su se drugi transformisali i išli napred. Zato su danas potrebne ogromne tehnološke i strukturne promene i investicije, kako bismo kao zemlja bili energetski bezbedni i mogli da držimo korak u privrednom rastu i konkurentnosti. Ovo je godina velikih promena u energetskoj politici naše zemlje, u kojoj smo doneli četiri zakona iz oblasti energetike i rudarstva i krećemo u izradu Nacionalnog plana za klimu i energetiku, nove strategije razvoja energetike.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Takođe, pravimo i novi investicioni plan koji treba da omogući da, s jedne strane, imamo dovoljno energije, a s druge strane, da taj razvoj bude održiv. Više nijedna odluka u oblasti energetike i rudarstva ne može da se donese, a da to nije u skladu sa svim propisima i principima u oblasti zaštite životne sredine. Naša vizija je Srbija koja je energetski bezbedna, koja ima dovoljno energije dobrog kvaliteta. Da bismo to ostvarili, u narednim godinama moramo imati mnogo više investicija u ovom sektoru.

Trenutno, učešće rudarstva i energetike u BDP iznosi oko pet odsto, a verujemo da sa dinamičnijim razvojem ovih sektora i novim investicijama, doprinos ovih sektora BDP može da iznosi i do 10 odsto. Za razliku od perioda od pre 20 ili 30 godina, više nije dovoljno samo da imate energiju, a da ne vodite računa o tome iz kakvih izvora ona dolazi. Zato smo rekli da je naš cilj zelena Srbija i da novi kapaciteti koji se grade moraju da budu povezani sa procesom dekarbonizacije i da nas približe klimatskoj neutralnosti .

Novi investicioni plan direktno je povezan sa energetskom tranzicijom Srbije i vizijom zelene Srbije. On obuhvata projekte u svim oblasima iz resora vredne 17 milijardi evra, koji će biti predstavljeni i u posebnoj knjizi projekata. U oblasti elektroenergetike, planirana ulaganja i iznose više od sedam milijardi evra, oko tri milijarde evra u rudarstvu, a više od pet milijardi evra je vrednost projekatata u OIE, pre svega u solarne elektrane i vetroelektrane. Sa očekivanim postepenim smanjivanjem proizvodnje energije iz uglja u narednim decenijama, izgradnja novih velikih i srednjih hidroelektrana i veće korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i izgradnja gasnih elektrana, biće ključni za našu energetsku bezbednost.

Između ostalog, u planu je izgradnja novih i revitalizacija postojećih hidroelektrana ukupne snage 3,5 GW, što uključuje izgradnju reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap na Dunavu, i RHE Bistrica, kao i novih HE srednjeg kapaciteta na rekama Drina, Ibar i Morava. Pored toga, podsticaćemo investicije u razvoj obnovljivih, a posebno solarnih tehnologija i tehnologija akumulacije energije, proizvodnju opreme i komponenti, na bazi sirovina kojima raspolažemo u Srbiji, a nastojaćemo da nađemo svoje mesto i u razvoju zelenih vodoničnih tehnologija. Sve to omogućava da se postepeno ulazi u proces dekarbonizacije u skladu sa prihvaćenim Pariskim klimatskim sporazumom, a da se obaveze u procesu EU integracija prihvataju i sprovode u održivim okvirima i u najboljem nacionalnom interesu.

Intervju je objavljen u Časopis Industrija