Home Blog Page 541

Ekološki potencijal Zapadnog Balkana leži u većoj energetskoj efikasnosti zgrada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zemlje EU su već usvojile nacionalne definicije zgrada pribiližno nulte potrošnje energije, dok su države Zapadnog Balkana još na početku. Da bi se taj proces ubrzao, nemački Institut za građevinsku fiziku Fraunhofer će uz podršku nemačke razvojne banke KfW zemljama regiona dati smernice i savete kako da naprave nove energetski efikasne zgrade, kao i da adaptiraju stare u skladu sa ekološkim standardima.

Povećanje energetske efikasnosti jedan je od važnih elemenata plana Evropske komisije za ostvarenje cilja smanjenja emisije štetnih gasova za 55 odsto do 2030. godine. Energetska efikasnost je potcenjeni izvor energije koji je daleko od toga da bude iscrpljen, a to posebno važi za Zapadni Balkan, saopštila je inicijativa Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF).

Ključnu ulogu u povećanju energetske efikasnosti ima građevinski sektor. Zgrade čine 40 odsto potrošnje energije u EU, a kuće i zgrade u zemljama Zapadnog Balkana su stare i troše u proseku znatno više energije nego u drugim zemljama Evrope, a time povećavaju i emisiju ugljen-dioksida.

Energetska produktivnost u regionu je i dalje niska, što znači da se mere štednje i ulaganja ne sprovode u dovoljnoj meri, saopštio je WBIF.

Zemlje Zapadnog Balkana na svom putu ka članstvu u EU treba da se usklade sa evropskim standardima i pravnim tekovinama, uključujući Direktivu o energetskoj efikasnosti zgrada, koja od članica zahteva da sve nove zgrade budu takozvane “zgrade približno nulte potrošnje energije”.

Takve zgrade imaju vrlo visoku energetsku efikasnost i troše malo energije koja najvećim delom treba da se proizvodi iz obnovljivih izvora, uključujući izvore na samoj parceli zgrade ili u njenoj blizini.

Koncept zgrada pribilžno nulte potrošnje energije deo je projekta Investiciong okvira za Zapadni Balkan “Regionalni program energetske efikasnosti za Zapadni Balkan” (REEP Plus), čiji je cilj poboljšanje energetske efikasnosti javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili državne institucije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Jedna od komponenti tog projekta je Direktno finansiranje javnih zgrada, kroz koju se razvojna banka KfW posebno fokusirala na visoko efikasne javne zgrade koje predstavljaju nezamenjiv element za postizanje klimatske neutralnosti.

KfW takođe promoviše sisteme za nadgledanje potrošenje energije u javnim zgradama, uz pomoć pametnih uređaja za otkrivanje neefikasnosti i optimizaciju rada zgrade.

Crna Gora, vodeća zemalja regiona u pogledu energetske efikasnosti, planira da izgradi ministarski kompleks u Podgorici koji će imati približno nultu potrošnju energije, a možda će čak proizvoditi više energije nego što će trošiti.

Zgrade tog tipa, takozvane “energetske plus zgrade”, iz obnovljivih izvora proizvode više energije nego što ime je potrebno za grejanje, hlađenje, ventilaciju…

“Ova zgrada-svetionik ima za cilj da demonstrira kako moderna gradnja izgleda u 21. veku. Takođe se očekuje da privuče veliku pažnju ne samo u Crnoj Gori nego i drugih korisnika Zapadnog Balkana”, navedeno je u saopštenju WBIF.

Albanija i Severna Makedonija su takođe počele da razmatraju izgradnju novih zgrada i adaptaciju starih u skladu sa standardima energetske efikasnosti.

KfW planira da u Albaniji izgradi tri potpuno nova studentska doma u Tirani koja bi imala približno nultu potrošnju energije.

U Severnoj Makedoniji su u toku pregovori o izboru studentskih domova koji će biti renovirani tako da smanje potrošnju energije.

“Smatra se da će to motivisati druge vlasnike da renoviraju svoje kuće kako bi se smanjila potrošnja energije u celom regionu. Uostalom najveći izazov, ali i najveći potencijal, i dalje leži u postojećim građevinama”, navodi se u saopštenju.

WBIF predstavlja zajedničku inicijativu EU, finansijskih institucija, bilateralnih donatora i vlada Zapadnog Balkana, koja je pokrenuta u decembru 2009. godine s ciljem obezbeđivanja finansijske i tehničke pomoći za strateške investicije.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Elektrifikacija znači dekarbonizacija

Foto: Promo
Foto: Promo

Elektrifikacija transportnog sektora, kako javnog tako i privatnog prevoza, predstavlja okosnicu razvoja pametnih gradova u kojima će, zahvaljujući novoj održivoj mobilnosti, emisija štenih gasova biti drastično smanjena ili, što je poželjnije, potpuno eliminisana, a energiju za sve procese i aktivnosti obezbediće novi energetski miks u kom obnovljivi izvori imaju značajan udeo. Kad uzmemo u obzir da su za „lavovski“ deo ukupne emisije ugljen dioksida odgovorni gradovi, koji pak pokrivaju tek tri odsto ukupne Zemljine površine, postaje jasno zašto se ključna promena mora odigrati upravo u najvećim urbanim sredinama širom sveta.

Inovativna rešenja već su uveliko primenjena u najrazvijenijim evropskim gradovima. Neprestano se usvajaju poboljšanja postojećih rešenja koja omogućavaju lakši i potpuni prelazak na električna vozila i obnovljive izvore energije, ta dva važna segmenta koja mogu najviše doprineti ublažavanju posledica klimatskih promena.

Za početak, svako električno vozilo koje na našim putevima i ulicama zameni vozilo sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem smanjiće koncentraciju izduvnih gasova koji nastaju u procesu sagorevanja fosilnih goriva tokom same vožnje. Očekuje se da se broj električnih vozila poveća, a do polovine 2021. godine u našoj zemlji bilo je registrovano ukupno oko 400 električnih vozila i oko 4.000 hibridnih vozila.

Veći broj električnih vozila zahteva i brži razvoj infrastrukture za punjenje. Broj elektropunjača raste iz meseca u mesec a među renomiranim proizvođačima čiji se elektropunjači ugrađuju i u našoj zemlji nalazi se i Enel X, deo Enel Grupe. Oni su predvodnici energetske transformacije širom sveta, a izdvajaju se po tome što od kompleksnih tehnologija stvaraju jednostavna, lako prihvatljiva i efikasna rešenja koja omogućavaju održivi rast i razvoj. U takva rešenja spadaju i električni punjači Enel X. Njihov asortiman obuhvata privatne, javne ili korporativne punjače. Specijalna serija punjača Enel X za gradske sredine napravljena je u skladu sa cirkularnom ekonomijom što se ogleda u korišćenju obnovljivih izvora energije za napajanje i mogućnosti da delovi punjača ponovo korišćeni.

Foto: Promo

A kad je reč o smanjenju emisije štetnih gasova, moramo naglasiti da raste trend korišćenja obnovljivih izvora energije za napajanje elektropunjača. Kao primer može poslužiti podatak da se punjači Enel X u Italiji, koji su u vlasništvu ove kompanije, napajaju isključivo iz zelenih izvora energije.  Osim toga, danas se dosta radi na prevenciji zagađenja koje nastaje odlaganjem iskorišćenih baterija za električna vozila. U kompaniji Enel X razvijaju se projekti koji bi trebalo da pruže rešenje za ponovno korišćenje litijumskih baterija kao akulumatora energije u solarnih panelima ili pak za izdvajanje i ponovnu upotrebu litijuma, nikla i kobalta iz baterija kako bi se izbeglo taloženje i širenje ovih hemijskih elemenata u okruženju.

Brojna su pametna rešenja za punjenje električnih vozila koja nastaju pod brendom Enel X. Punjač JuiceBox, snage do 22 kW, predstavlja bezbedno i kompaktno rešenje za punjenje, a napravljen je od reciklirane plastike. Prošle godine ovaj punjač je dobio nagradu Compasso d՚Oro za industrijski dizajn. Među poslednjim inovacijama kompanije Enel X izdvaja se moderan punjač JuicePole koji omogućava da dva električna vozila napune svoje baterije do 40 odsto za samo 30 minuta. Na preglednom LED ekranu sve vreme su dostupni podaci o sesiji punjenja, a RFID tehnologija za identifikaciju omogućava korisnicima da se autorizuju na punjaču pomoću RFID pametne kartice.

U našoj zemlji, punjači Enel X ugrađeni su u krugu kompanije FCA Srbija u Kragujevcu. Njihovim proizvodima je opremljena i dilerska mreža Fijata, koja očekuje elektrifikovane modele iz game vozila ovog renomiranog proizvođača a koji uskoro dolaze na nase tržište. Medu auto-dilerima koji se mogu pohvaliti infrastrukturom za punjenje električnih vozila nalaze se i AK Kompresor, Auto kuca-Kole, AK Stojanov Novi Sad, Nikom auto Kragujevac i drugi.

Tamara Zjačić

Amazonija sada proizvodi više ugljen-dioksida nego što apsorbuje

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT
Foto: Wikipedia/Jorge Kike Medina

Naučnici ni ovoga puta nemaju lepe vesti jer su „pluća zemlje“ – otkazala.

Naime, usled prekomernog krčenja šume i požara koji bukte u dolini Amazona, uzorci vazduha pokazuju da je jedno od najdragocenijih prorodnih dobara na planeti postalo izvor ugljen-dioksida, piše Phys.org.

Istraživači iz Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja u Brazilu prikupljali su uzorke ugljen-dioksida i ugljen-monoksida uz pomoć aviona od 2010. do 2018. godine. To ih je dovelo do otkrića da je koncentracija ugljenika bila u ravnoteži na severozapadu Amazonije, dok je na istoku prašuma emitovala mnogo više gasova staklene baste nego što je apsorbovala.

Još jedna studija, koja je koristila drugačiju metodologiju, ukazuje na to da je Amazonija u periodu od 2010. do 2019. godine oslobodila 20 odsto više CO2 nego što je uspela da skladišti, prenosi Phys.org.

50 odsto tropskih kišnih šuma u svetu nalazi se u dolini Amazona, a upravo su one najefikasnije u skladištenju ugljenika. Sada, kada je naš najveći „saveznik“ u borbi protiv klimatskih promena prešao na stranu zagađivača, biće mnogo teže stati na put globalnom zagrevanju, tvrde stručnjaci.

Predsednik Brazila Žair Bolsonaro, poznat po svom klimatskom skepticizmu, zdušno podržava krčenje Amazonije i legalizaciju rudarskih aktivnosti na ogoljenom zemljištu.

Nevladino udruženje „Grinpis“ (Greenpeace) pisalo je o urođeničkim plemenima koja su se organizovala u „Čuvare šume“ kako bi zaštitili svoj dom među stablima. Međutim, stanovnici Amazonije trpe veliki pritisak od strane Vlade i ilegalnih rudara, a u par navrata došlo je i do okršaja vatrenim oružjem dok su kuće plemenskih vođa buknule u plamenu.

Stoga se nameće zaključak da je većina požara u dolini Amazona podmetnuta, a aktivisti upozoravaju da će prašuma nestati ukoliko Bolsonaro ostane na vlasti, piše Gardijan.

Milena Maglovski

Otvorena najduža solarna biciklistička staza na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Guus Baggermans)
Foto-ilustracija: Kruševac

Najduža solarna biciklistička staza na svetu koja proizvodi električnu energiju otvorena je u selu Martensdijk, blizu Utrehta u Holandiji.

Ova staze je napravljena od betonskih blokova koji su prekriveni tankom zaštitnom providnom oblogom kroz koju prodire sunčeva svetlost do solarnih ćelija koje su ugrađene u blokove. Dugačka je 330 metara i može da proizvede električnu energiju koja je dovoljna za napajanje 40 domova.

Prema pisanju stranih medija ovaj pilot projekat urađen je kako bi se utvrdilo da li takvi putevi, sa dvostrukom namerom, mogu da se koriste za generisanje struje iz solarne energije

Pokrajina Utreht teži ka tome da smanji emisiju ugljenika, a u tome će u velikoj meri pomoći ova staza koja na jedinstven način povezuje ciljeve održive energije s prevozom bez emisije štetnih gasova.

“Želimo da budemo klimatski neutralni do 2040. godine, tako da se onda morate usuditi da koristite inovacije, a ovo je vrlo inovativno”, rekao je pokrajinski funkcioner Arne Šadele.

Čast da se prvi provozaju ovom stazom imali su učenici osnovne škole iz ovog mesta.

U Holandiji postoje još dve solarne biciklističke staze i čini se da će ih biti sve više. U Južnoj Koreji biciklistička staza nadkrivena je solarnim panelimaOva staza se nalazi usred auto-puta, duga je 32 kilometra, štiti vozače od sunca, a istovremeno i generiše električnu energiju.

Milica Radičević

Evropska komisija održala sastanak povodom ukidanja uglja na Zapadnom Balkanu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Evropska komisija, zajedno sa međunarodnim partnerima, 23. i 24. juna 2021. godine održala je godišnji sastanak “Inicijative za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini”.

Cilj događaja bio je podržati otvoren dijalog više zainteresovanih strana o postepenom ukidanju uglja i pravednoj tranziciji ka obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu*, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini.

Sastanak je okupio predstavnike nacionalnih i regionalnih vlasti, međunarodnih organizacija, energetskog sektora, nevladinih organizacija, akademske zajednice, preduzeća i medija.

Bila je to prilika za zainteresovane strane da razumeju glavne izazove na putu ka dekarbonizaciji energetskog sektora u regionima uglja, socijalno-ekonomski uticaj na prelazak na čistu energiju i glavne perspektive energetske tranzicije. Učesnici su mogli da otkriju mogućnosti razmene širom regiona uglja, za šta je lansiran “Program razmene za regione uglja”, i budu informisani o tome kako da učestvuju u ovim aktivnostima.

Događaj je takođe osvetlio koristi prekogranične saradnje, pozitivne primere tranzicije u drugim zemljama, kao i sinergije sa Inicijativom za regione uglja u tranziciji u Evropskoj uniji. Na kraju, na sastanku su predstavljene prezentacije i novosti Evropske komisije i međunarodnih partnera koji vode inicijativu.

* Naziv Kosovo ne prejudicira stav o statusu i u skladu sa je Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN i Mišljenjem MSP-a o proglašenju nezavisnosti Kosova.

Izvor: Evropska komisija

Pomoću sistema za separaciju stajskog đubriva do energenata i mineralnog đubriva

Foto: Pokrajinska Vlada
Foto: Pokrajinska Vlada

Na Farmi muznih krava “Bajac” u Gospođincima pušten je u rad savremeni sistem za separaciju stajskog đubriva pomoću kog se proizvodi mineralno stajsko đubrivo, energenti i prostirka.

Porodica Bajac je uz pomoć subvencija od 1,7 miliona dinara, koje su dobili od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, nabavila ovu vrednu mašinu. 

“Nabavkom separatora za stajsko đubrivo obezbediće se proizvodnja mineralnog stajskog đubriva, koje će se koristiti u povrtarstvu, ali i proizvodnja energenata i prostitke ispod krava“, kazao je Čedomir Božić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

On je posebno naglasio da se na ovaj način vodi računa o zaštiti životne sredine.

“Na raspolaganju smo imali 90 miliona dinara, što svakako nije dovoljno da se pokriju sve potrebe. Nadam se da će sledeće godine budzet za stočere, pre svega za opremanje farmi, biti bar 20 miliona dinara veći“, rekao je Božić, navodi se u saopštenju.

Predsenik Opštine Žabalj Uroš Radanović kazao je da u toj opštini ima 32.000 hekatara obradivog zemljišta.

“Ratarstvo je dominantno, ali u poslednje vreme sve više ljudi se opredeljuje za stočarstvo, jer su uvideli benefit od plasiranja krajnjeg gotovog proizvoda“, naveo je Radanović.

On je još dodao da je vizija opštine Žabalj da do 2030. godine bude ekološka opština, te da su napravljeni početni koraci u tom parvcu.

Milorad Bajac, vlasnik poljoprivrednog gazdinstva u Gospođincima, rekao je da se prevashodno bave proizvodnjom mleka, sira i drugih mlečih proizvoda. On se zahvalio Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu na podršci za nabavku sepratora za stajsko đubrivo, čime se, kako je naveo, zaokružuje ciklus u radu farme.

Energetski portal

WWF i RERI traže referendum o Zakonu o vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Lara)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu –  RERI i Svetska organizacija za  prirodu – WWF pozivaju građane Srbije da svojim potpisima podrže peticiju za raspisivanje referenduma o neustavnim i nezakonitim izmenama Zakona o vodama.

Članom 2. Zakona o referendumu predviđeno je da građani referendumom odlučuju o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine. Članom 10. istog Zakona predviđeno je da akt o raspisivanju republičkog referenduma donosi Narodna skupština na predlog najmanje 100.000 birača, što RERI i WWF Adria ovom inicijativom žele da postignu.

Predloženim izmenama i dopunama se, između ostalog, menjaju odredbe o načinima korišćenja i davanju u zakup vodnog zemljišta. Tako se predviđa uvođenje mehanizma „neposredne pogodbe“ pri davanju u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini za korišćenje rečnih nanosa i za postavljanje plutajućih objekata (splavova).

Ovaj primer pokazuje da se Predlogom zakona značajno menja regulatorni okvir upravljanja vodama i vodnim zemljištem i da nije reč o  tehničkim izmenama za koje javnost nema interes, već naprotiv, o suštinskoj promeni procedure odlučivanja o raspolaganju javnim dobrima, tvrde u RERI-ju i WWF-u.

Oni dodaju da se na ovaj način dodatno otvara prostor za koruptivne aktivnosti, a eliminiše princip transparentnosti i javnih nabavki u raspolaganju resursima koji predstavljaju najvažnije javno dobro – vodu.

“Građani Slovenije su se na nedavno održanom referendumu u ogromnoj većini (čak 87 odsto izašlih birača) izjasnili protiv izmena Zakona o vodama i odbili da svoje vodne resurse prepuste nekontrolisanoj uzurpaciji bez realnih kontrolnih mehanizama. Ubeđeni smo da bi građani Srbije u sličnom, gotovo istom broju rekli NE privatizaciji i uzurpaciji njihovih reka – samo kada bi ih neko pitao”, smatraju u RERI-ju.

Povlačenje neustavnog predloga Zakona o vodama već je zahtevalo preko 40 organizacija civilnog društva.

“Zbog toga ovom peticijom pozivamo sve punoletne građane Republike Srbije da iskoriste svoje  pravo i traže od vlasti podizanje ovog pitanja na referendumski nivo, jer – voda je život!”, zaključuje RERI u svom saopštenju.

Izvor: RERI

U planu gradnja još jedne vetroelektrane kod Pančeva

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Grad Pančevo objavio je plan detaljne regulacije za izgradnju vetroelekrane BNS na području Banatskog Novog Sela. Prema preliminarnim analizama, na ovom prostoru se planira izgradnja maksimalno 28 vetroturbina ukupne instalisane snage maksimalno 125 MW.

Okvirna površina obuhvata plana iznosi oko 2.112 ha, a razlog za izradu je, kako se navodi, inicijativa preduzeća Vetroelektrana Banat-4 doo radi planiranja infrastrukturnog kompleksa za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području katastarske opštine Banatsko Novo Selo na teritoriji trada Pančeva.

Postojeća namena površina na lokalitetu ima atarsku strukturu, a osim objekata komunalne infrastrukturne mreže atarskih puteva na ovom prostoru nema drugih javnih sadržaja.

Kako se ističe planirana je izgradnja vetroelektrane za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. U zavisnosti od potencijala vetra planira se izgradnja infrastrukturnog kompleksa vetroelektrana sa odgovarajućom poveznom srednjenaponskom kablovskom, telekomunikacionom i ostalom mrežom, kao i mrežom pristupnih puteva.

Prema preliminarnim analizama, na predviđenom prostoru se planira izgradnja maksimalno 28 vetroturbina ukupne instalisane snage maksimalno 125 MW koji će biti priključeni na prenosni elektroenergetski sistem, a sve prema uslovima JP Elektromreža Srbije.

Najveća visina stubova vetroturbina vetrogeneratora, uključujući lopaticu turbine u gornjem položaju, će biti maksimalno 250 metara, a maksimalna dužina elise do 80metara.

Uzimajući u obzir prostorni obuhvat vetroparka i dominantan smer duvanja vetra (jugoistok-severozapad), kao i sva sigurnosna rastojanja, definisano je više zasebnih zona u kojima će biti raspoređeni vetrogeneratori.

Izvor: eKapija

„Molimo vas, ne puštajte zlatne ribice u jezera!“ – Od umiljatog ljubimca do invazivne vrste

tviter skrinšot
Foto: Tviter skrinšot

Nakon što je sinu za odlučan uspeh kupila zlatnu ribicu (misleći da je tako „ubola džekpot“ jer nema dlaka i neželjenih fleka na tepihu), oduševljenje je splaslo čim je Džudi (nazovimo je tako) shvatila da će ipak s’ vremena na vreme morati da čisti akvarijum.

Kako je dečak pokazivao interesovanje za ribicu koliko i za dosadne časove u školi, Džudi je odlučila da je najbolje da životinju pusti u obližnje jezero. „Na kraju krajeva, tako je bolje – neka živi u prirodi pa, ako je i pojede neka krupnija riba, makar je umrla na slobodi.“, zaključila je preispitujući svoju odluku.

Ali, dok je zadovoljno koračala kući, nije ni slutila da je u prirodu upravo pustila „čudovište“ koje će ugroziti sve vrste biljaka i životinja i uzdrmati čitav vodni ekosistem.

Pošto su iz jezera Keler izvukli džinovske primerke (svakako ne one koje će vam ispuniti tri želje) 9. jula 2021. godine, nadležni iz grada Burnsvila u Minesoti „tvitovali“ su sledeće: „Molimo vas, ne puštajte vaše zlatne ribice u jezera! Narastu više nego što možete da zamislite!“

I dok u kućnim uslovima dužina ove ribice sjajnih krljušti ne prelazi pet centimetara, u prirodi ona dostiže težinu i do dva kilograma. Halapljiva zlatna ribica „guta sve pred sobom“ čime doslovno izgladnjuje konkurenciju, a kako se rapidno razmnožava, za kratko vreme uspostavlja dominaciju u bilo kojoj stajaćoj vodi.

Evropa ima sličan problem, pa su u Minhenu 2017. godine vlasti propisale kazne za neodgovorne vlasnike koji budu „uhvaćeni na delu“. Slične mere će, po svemu sudeći, morati da uvede i Minesota jer je 2020. godine eliminisano čak 50.000 zlatnih ribica iz voda u kojima im nije mesto.

Iz Bursvila sada apeluju da se za neželjene ljubimce potraži drugo rešenje, ono koje neće potencijalno ugroziti celokupnu floru i faunu, ali i samog nesrećnog ljubimca koji se odjednom iz kućnih uslova obreo u divljini. Ako baš „nema druge“, potražimo im novi dom, mada je idealno da im pružimo drugu šansu što samo znači da ćemo morati da uložimo malo više truda.

Ipak, sav trud se isplati kada nam se zadovoljno sklupčaju u krilu ili, kao u ovom slučaju, kada nas umiruje pogled na ribice koje elegantno kruže akvarijumom.

Milena Maglovski 

Izmene metodologija za određivanje cena pristupa sistemima za distribuciju električne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici saveta Agencije za energetiku Republike Srbije, održanoj 8. jula 2021. godine, usvojene su izmene i dopune metodologija za određivanje cena pristupa sistemima za prenos odnosno distribuciju električne energije.

Ovim izmenama izvršeno je usklađivanje sa nedavno usvojenim izmenama i dopunama Zakona o energetici.

U metodologije su kao dva nova korisnika prenosnog i distributivnih sistema uvedeni kupac-proizvođač i skladište električne energije i za njih je definisan način obračuna korišćenja prenosnog i distributivnog sistema električne energije.

Tekst usvojenih metodologija biće postavljen na sajt Agencije nakon objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.

Izvor: Agencija za energetiku Republike Srbije

Usvojena uputstva za pripremu mrežnih pravila u oblasti električne energije i prirodnog gasa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) postupajući u zakonskom roku utvrđenom Izmenama i dopunama Zakona o energetici, usvojio je na vanrednoj sednici 30. juna 2021. godine Uputstva za pripremu mrežnih pravila u oblasti električne energije i prirodnog gasa.

Ovim uputstvima se daju smernice operatorima prenosnog i distributivnog sistema električne energije za pripremu podloga za izradu tri „mrežna pravila“ koja uređuju priključenje na sistem električne energije i operatorima transportnog sistema prirodnog gasa za pripremu podloga za izradu pet „mrežnih pravila“ u oblasti prirodnog gasa, koja uređuju raspodelu kapaciteta, upravljanje zagušenjima, interoperabilnost, određivanje strukture transportnih tarifa i balansiranje transportnog sistema.

S tim u vezi, Izmenama i dopunama Zakona o energetici, utvrđena je obaveza Vlade Republike Srbije da donese akta o gore navedenim mrežnim pravilima, na predlog Ministarstva, na osnovu usaglašenih akata operatora sistema, koji su dužni da ih izrade  u skladu sa uputstvom koje donosi Agencija i pre dostavljanja Ministarstvu, pribave saglasnost Agencije o usaglašenosti.

Uputstva za pripremu mrežnih pravila u oblasti električne energije i u oblasti prirodnog gasa možete naći ovde.

Izvor: Savet Agencije za energetiku Republike Srbije

Teške poplave pogodile Nemačku

Photo: Twitter screenshot

Obilne padavine pogodile su centralnu i zapadnu Nemačku izazvavši bujične poplave koje nose sve pred sobom, a u pojedinim mestima nivo vode seže do krovova kuća. Meteorološka služba upozorava na dalju kontinuiranu kišu, a vlasti su proglasile vanredno stanje, javlja SWR.

Službe za spašavanje pokušavaju da dođu do onih koji su privremeni spas od bujice našli na krovovima kuća, kao i do brojnih sela okruga Rajna-Zig koje je neophodno evakuisati. Najmanje devetoro ljudi izgubilo je život, među kojima i dva vatrogasca, dok se preko 30 vodi kao nestalo, piše Dojče vele.

Materijalna šteta biće procenjena tek nakon okončanja vanrednog stanja, a za sada se srušilo šest kuća, dok je u riziku od urušavanja još 25 objekata.

Vlasti rade sve kako bi se izborili sa poplavom kakva se, prema rečima Agencije za zaštitu životne sredine, javlja jednom u 20 godina. Na terenu je preko 230 vojnika i teška mehanizacija koja nastoji da očisti neprohodne puteve i dođe do odsečenih domaćinstava. Preko 200.000 domova trenutno je bez struje, javlja Dojče vele

Premijerka Malu Drajer opisala je poplave kao „katastrofu” koju Nemačka do sada nije videla.

„Ima stradalih, ima nestalih, puno je onih koji su još uvek u opasnosti. Nikada nismo videli ovakvu katastrofu. Zaista je poražavajuće”, rekla je Drajer u državnom parlamentu.

Milena Maglovski

 

Evropska komisija usvojila nove mere – od 2035. bez dizela i benzina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija usvojila je paket mera kako bi se klimatske, energetske, zemljišne, transportne i poreske politike EU uskladile sa zajedničkim ciljem, a to je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Planirano smanjenje emisije štetnih gasova tokom naredne decenije neophodno je, ukoliko želimo da Evropa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Prema usvojenim merama od 2035. godine moći će da se proizvode samo vozila sa nultom emisijom gasova, što znači da automobili sa motorima na unutrašnje sagorevanje odlaze u istoriju. Između ostalog navode se i predlozi kako upravljati šumama i zemljištem, predviđa se povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije, veća energetska efikasnost.

Kada je reč o sistemu trgovine emisijama štetnih gasova (ETS), on će biti pooštren. Do sada je obuhvatao industrijska postrojenja u energetskom sektoru i prerađivačkoj industriji, kao i avio-saobraćaj unutar Unije, biće proširen na pomorski sektor, a biće uspostavljen i poseban sistem koji će obuhvatati zgrade i drumski saobraćaj.

Dalje se predlaže da članice celokupan prihod od trgovine emisijama štetnih gasova usmere na projekte koji se odnose na klimu i energiju

Smanjenje emisija u drumskom saobraćaju

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija donosi i to da ispuštanje gasova na novim vozilima moraće da bude smanjeno za 55 odsto do 2035. godine, a od 2035. mogu da se proizvode vozila samo sa nultom emisijom gasova. Što praktično znači da svi novi automobili registrovani od 2035. godine moraju imati nultu emisiju gasova. To dalje vodi ka tome da se mora obezbediti mreže elektropunjača za električna vozila, kao i mesta za dopunu vozila na vodonik. Na autoputevima na svakih 60 kilometara biće mesto za električno punjenje i na svakih 150 kilometara za punjenje na vodonik.

Mnogi proizvođači automobila već su najavili da će budućnosti proizvoditi samo vozila na električni i hibridni pogon.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je istakla da će Evropa sprovoditi svoje klimatske politike kroz inovacije, investicije i socijalnu kompenzaciju.

„Ekonomija zasnovana na fosilnim gorivima je dostigla svoje granice. Želimo da narednoj generaciji ostavimo zdravu planetu kao i dobre poslove i rast koji ne šteti našoj prirodi. Evropski zeleni dogovor je naša razvojna strategija koja ide ka dekarbonizovanoj ekonomiji“, rekla je ona.

Potpredsednik EK Frans Timermans izjavio je da je ovo ključna decenija za borbu protiv klimatske krize i da zelena i zdrava budućnost za sve zahteva znatan napor u svakom sektoru i svakoj zemlji članici.

Milica Radičević

Novi zakon za bolju zaštitu prirode

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto-ilustracija: Pixabay

U Narodnoj skupštini usvojen Zakon o izmenama i dopunama zakona o zaštiti prirode, a kako je navela ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, na ovaj način će se unaprediti pravni okvir da bi se sačuvala prirodna dobra za buduće generacije, navodi se na sajtu Ministarstva.

Jedan od razloga za izmene Zakona, prema rečima ministarke, odnosi se na zabranu izgradnje hidroelektrana u zaštićenim područjima, čime se direktno obezbeđuje dugoročno očuvanje prirodnih vrednosti zbog kojih je određeno područje i zaštićeno.

Ona je istakla da ovaj propis omogućava efikasniju reakciju države kako bi se zaštitila priroda kroz uvođenje načela predostrožnosti, ali i kroz akt o uslovima zaštite prirode.

“Načelo predostrožnosti omogućava da se odmah reaguje u slučajevima kada postoji neposredna opasnost za prirodu, čak iako u tom trenutku nema dovoljno naučnih podataka. Zakonom je predviđeno da ministarstvo ili nadležni pokrajinski organ, preuzmu obavezu izdavanja akta o uslovima zaštite prirode, kako bi imali mogućnost boljeg uvida i blagovremenog reagovanja za sve aktivnosti u zaštićenim područjima prve i druge kategorije”, rekla  je Vujović.

Prema njenim rečima, novim zakonskim rešenjem omogućava se povećanje površine pod zaštitom. Zakonom je predviđeno i formiranje Saveta korisnika zaštićenog područja, u čijem radu će učestvovati lokalno stanovništvo i ostali korisnici zaštićenog područja, uključujući i organizacije civilnog društva.

Vujović je navela da su novim zakonom preciznije definisane odredbe koje se odnose na postupak Ocene prihvatljivosti za ekološku mrežu i uspostavljanje ekološke mreže. Uspostavljanje ekološke mreže EU Natura 2000 u Srbiji, kako je rekla, jedan je od najvažnijih procesa u zaštiti prirode, a definiše se u skladu sa zahtevima evropske Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih vrsta i Direktive o očuvanju divljih ptica.

Energetski portal

Smanjenje energetskog siromaštva u fokusu strateških dokumenata

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na prvoj sednici Nacionalne koalicije za smanjenje energetskog siromaštva razgovaralo se o tome da energetsko siromaštvo mora da bude u fokusu strateških dokumenata.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, ukazala je na to da je ovo prvi put da je formirana ovakva nacionalna koalicija, napomenuvši da su usvojena četiri zakona i da je u toku izrada podzakonskih dokumenata, gde članovi koalicije takođe mogu dati svoj doprinos.

“Pokrenuli smo i izradu dva važna strateška dokumenta – integrisanog plana za klimu i energetiku i strategije razvoja energetike do 2040. godine, sa vizijom do 2050. Deo ovih dokumenata biće svakako i energetsko siromaštvo jer moramo definisati sve ono sa čime ćemo se u narednim decenijama susretati”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Na sastanku bilo je reči i o uspostavljanju uprave za energetsku efikasnost, izradi uredbe o energetski ugroženom kupcu, ali i o doprinosu obnovljivih izvora energije, posebno solarnim panelima, u smanjenju energetskog siromaštva.

Članovima koalicije predstavljena je i regionalna studija koja se bavi energetskim siromaštvom u okviru Energetske zajednice.

Prisutnima se, između ostalog, obratila i šefica Kancelarije UN Women u Srbiji Milana Rikanović, koja je istakla da je uključivanje rodne ravnopravnosti u javne politike i planove osnov za to da niko ne bude izostavljen i zaboravljen.

“Važno je da osiguramo učešće žena u svim sektorima. Zajedno sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost i RES fondacijom uradili smo istraživanje o rodnoj perspektivi u oblasti energetskog siromaštva i nalazi koje ćemo predstaviti u septembru jasno ukazuju na rodnu neravnopravnost”, rekla je Rikanović.

Sastanku Nacionalne koalicije prisustvovali su predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva  finansija, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstva zdravlja, Ministarstva za evropske integracije, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Takođe, bili su prisutni i predstavnici Generalnog sekretarijata Vlade, Privredne komore Srbije, Republičkog zavoda za statistiku, Stalne konferencije gradova i opština, UN Women, Svetske banke, RES fondacije i organizacije RERI.

Energetski portal

Austrija ulaže milijarde evra u zelenu energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Serge le Strat)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)

Austrija je zacrtala jasan cilj, a to je da do 2030. godine električnu energiju dobija iz obnovljivih izvora energije i da zemlja do 2040. godine postane klimatski neutralna. Trenutno su u postupku usvajanja zakona koji će im omogućiti da ispune zacrtane ciljeve.

Ovaj zakon predviđa da Austrija iz državnih fondova u energetsku tranziciju ulaže milijardu evra godišnje i to do 2030. godine. To bi značilo da to tada u potpunosti ukinu upotrebu fosilnih goriva

“Postavljamo temelje za klimatsku neutralnost,” rekla je Leonore Gevessler, ministarka životne sredine Austrije, navodi se saopštenju parlamenta.

Kako bi smanjili upotrebu fosilnih goriva, a zadovoljili energetske potrebe, značajno moraju povećati proizvodnju zelene električne energije.

Vladajuća koalicija konzervativne Austrijske narodne partije (OeVP) i Zelenih žele da značajno poveća proizvodnju električne energije koja se dobija iz solarnih elektrana i vetroparkova.

Vlada očekuje da će planirani paket finansiranja da podstakne privatni sektor i očekuju da će oni uložiti dodatnih 30 milijardi evra, prenosi Euractiv.

Još 500 miliona evra državnih sredstava biće uloženo u vodonik i zeleni gas kako bi se ubrzala dekarbonizacija industrije.

Milica Radičević