Home Blog Page 524

Kampanja „Ne pali strnjiku!“ u sedam gradova i opština

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine je u protekle dve nedelje u okviru kampanje „Ne pali strnjiku!“, a u saradnji sa poljoprivrednim savetodavnim i stručnim službama, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvom unutrašnjih poslova, održalo edukativne radionice u Požarevcu, Valjevu, Bačkoj Topoli, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Arilju i Jagodini.

Edukativne radionice okupile su poljoprivrednike, predstavnike medija i druge zainteresovane građane koji su imali priliku da razgovaraju o negativnim posledicama koje izaziva protivzakonito paljenje strnjike na otvorenom.

Održana predavanja od strane predstavnika više ministarstava i stručnih službi još jednom su pokazatelj da je sagledavanje ovog problema neophodno iz ugla više sektora. Zaključak je da je paljenje žetvenih ostataka na otvorenom agrotehnička mera koja stvara veliku opasnost za okolinu, zagađuje životnu sredinu, nanosi štetu poljoprivrednom zemljištu i ugrožava biodiverzitet.

Učesnici su tokom radionice upoznati i sa načinima pravilnog zbrinjavanja žetvenih ostataka, a Ministarstvo zaštite životne sredine još jednom je apelovalo na odgovorno i savesno postupanje sa žetvenim ostacima, jer paljenje strnjike i nekontrolisani požari mogu dovesti do ozbiljnih posledica.

Energetski portal

Reka Blatašnica jedna od najzagađenijih u Srbiji, od nje beže i životinje i ljudi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Reka Blatašnica, koja protiče kroz Blace i uliva se u Rasinu, u blizini ušća u jezero Ćelije, već decenijama je mrtva reka kojom se širi nesnosni smrad. Kada će ovaj ekološki problem početi da se rešava?

Može li Blatašnica ponovo postati izvor života, umesto jedne od najzagađenijih reka u Srbiji, od koje beže i životinje i ljudi, pitanje je koje muči meštane ovdašnjih sela već decenijama.

“Svojevremeno, to je bila zlatna reka i čista voda, tu su imale ribe i kupali smo se, sve živo, a sad je samo đubre, nema ništa u njoj, crna je k‘o gavran i smrdi”, priča Srboljub Makragić iz  Čučala.

“Tu nisi u stanju da boraviš, moraš da bežiš kući, ‘oćeš-nećeš. Meni kuća sa one strane, visoko gore, 180 metara od puta, i oseća se”, dodaje Lazar Anđić iz Blaca.

Rade Bogićević iz Džepnice kaže da se ljudi na pijaci samo okrenu i odu kad čuju da se bašta nalazi pored Blatašnice, neće da kupuju proizvode.

Mala toplička opština Blace, nije sve vreme sedela skrštenih ruku kada je reč o rešavanju ekoloških problema, ali je sada očigledno da je ovo preveliki zalogaj za skromni opštinski budžet. 

Osamdesetih godina prošlog veka, Blace je izgradilo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, što ju je tada svrstalo u jednu od najnaprednijih ekoloških opština u Srbiji.

Nažalost, ovo postrojenje radilo je kratko, samo nekoliko godina, zbog, kako su nam rekli u lokalnoj samoupravi, izuzetno visokih troškova.

U lokalnoj samoupravi kažu da su izvukli pouke i da sada rade zajedno za Opštinom Brus i Gradom Kruševcom u okviru projekta zaštite jezera Ćelije, čiji je najveći zagađivač upravo Blatašnica.

“Ako znamo da su sredstva obezbeđena, znači da nikad nismo bliži ovom rešenju. Mogu da vam kažem da će izvođač radova biti izabran do kraja novembra meseca, a početak radova se očekuje početkom naredne godine”, ističe Ivan Burgić, predsednik Opštine Blace.

Projekat izgradnje zajedničkog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu, ali i izgradnju i rekonstrukciju kolektorskih i kanalizacionih mreža na teritoriji ove dve opštine, finansiraće sa trinaest miliona evra Evropska unija iz pretpristupnih fondova.

Izvor: RTS

Preko 38.000 vrsta na ivici opstanka – na kongresu IUCN-a predstavljena nova „Crvena lista“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na ovogodišnjem kongresu, koji organizuje Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) u Marseju, predstavljena je ažurirana „Crvena lista“ ugroženih vrsta. Na njoj je sada pobrojano 138.374 vrsta, od kojih se 38.543 nalazi na korak do izumiranja.

Ipak, javnost je upoznata i sa neočekivano dobrim vestima jer su četiri vrste tune, ribe koja se masovno izlovljava, na putu ka oporavku zahvaljujući poštovanju ribolovnih kvota u proteklih deset godina.

„Današnje ažuriranje Crvene liste IUCN -a snažan je znak da se, uprkos sve većim pritiscima na naše okeane, vrste mogu oporaviti ako se države zaista posvete održivoj praksi“, rekao je dr Bruno Oberle, generalni direktor IUCN -a.

Nažalost, isto se ne može reći za ajkule i raže koje su takođe na meti nekontrolisanog ribolova i ugrožavanja njihovih staništa, pa za 37 odsto ovih morskih životinja preti izumiranje.

„Države i drugi koji su sada okupljeni na IUCN -ovom Svetskom kongresu za očuvanje prirode u Marseju moraju iskoristiti priliku da povećaju ambicije u pogledu očuvanja biodiverziteta i rade na postizanju obavezujućih ciljeva zasnovanih na zdravim naučnim podacima. Ove procene sa Crvene liste pokazuju koliko su naši životi i sredstva za život isprepleteni sa biodiverzitetom“, poručio je Oberle.

Komodski zmaj ugrožen usled klimatskih promena

Najveći živi gušter na svetu, komodski zmaj, donedavno je spadao u kategoriju osetljivih vrsta, ali se sada nalazi IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Vrsta, koja je endemična za Indoneziju i javlja se samo u Nacionalnom parku Komodo i susednom Floresu, sve je ugroženija usled klimatskih promena, upozorava IUCN.

Očekuje se da će porast globalne temperature i naknadni nivo mora smanjiti pogodno stanište komodskih zmajeva za najmanje 30 odsto u narednih 45 godina.

Osim toga, dok je subpopulacija u Nacionalnom parku Komodo trenutno stabilna i dobro zaštićena, komodskim zmajevima izvan zaštićenih područja preti i značajan gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti.

Izvor: IUCN

UN partner Srbije u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i rezidentnim koordinatorom UN u Srbiji Fransoaz Žakob o partnerstvu sa ovom organizacijom i okviru saradnje UN i Srbije za održivi razvoj za period 2021 – 2025. godine.

Brnabić je istakla da očekuje da će okvir razvojne saradnje, dokument koji predstavlja sveobuhvatni osnov za saradnju, nakon konsultacija sa relevantnim ministarstvima, uskoro biti usvojen.

Dokument je, kako je objasnila, usklađen sa nacionalnim prioritetima i Agendom održivog razvoja UN do 2030. godine i kroz pitanja zelene transformacije i vladavine prava u najširem smislu, predstavlja i ključne ciljeve Vlade Srbije.

Koordinatorka UN u Srbiji navela je da je suštinski cilj delovanja u Srbiji pronalaženje načina i obezbeđivanje adekvatne strategije u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, zaštite životne sredine i iskorenjivanju siromaštva, ali i oblasti klimatskih promena, koja predstavlja novi globalni izazov.

Premijerka je, govoreći o zaštiti životne sredine kao jednom od najvažnijih prioriteta, istakla da Vlada strateški radi na planiranju i investicijama u ovaj sektor i da su teme poput kvaliteta vazduha i zaštite voda od zagađenja postale nezaobilazne u daljem razvoju države.

Brnabić je ocenila da je tim UN jedan od glavnih partnera u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji, i iskazala zahvalnost na predanom radu, uz očekivanje da će, kroz zajednički rad institucija i civilnog društva, okvir razvojne saradnje biti uspešno sproveden u interesu naših građana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Počinju radovi na zameni kotlova u toplani u Kragujevcu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na zameni dotrajalih 50 godina starih kotlova u toplanama u Kragujevcu mogu da počnu, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je ugovor sa izvođačem radova. Zamena kotlova doprineće boljem kvalitetu vazduha u ovom gradu.

Ona je precizirala da će radove izvoditi konzorcijum koji čine “Energotehnika Južna Bačka”, “Reming”, “Jadran” i “AG institut”, u okviru projekta kompletne rekonstrukcije toplane „Energetika“ u Kragujevcu, koja se sprovodi uz podršku EBRD.

“Ovo su odlične vesti, posebno ako imamo u vidu to da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača u Kragujevcu. Cilj je da kompletna toplana pređe na ekološki prihvatljiviji energent, što će u značajnoj meri poboljšati kvalitet vazduha, a samim tim i kvalitet života građana”, objašnjava ministarka, navodi se u saopštenju.

Vujović je iskazala zahvalnost Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) koja je prepoznala problem i što su zajedno, maksimalno ubrzali rešavanje.

“Otkad smo u januaru konstatovali koliki je ovo problem za građane Kragujevca, uspeli smo da u veoma kratkom roku prođemo kroz sve potrebne predradnje i da već sada potpišemo ugovor sa izvođačem”, ukazala je ministarka.

Ona je podvukla da se izvođač obavezao da završi radove u roku od 120 dana kako bi nova, energetski efikasnija toplana, mogla da bude puštena u probni rad već u predstojećoj grejnoj sezoni.

Prema njenim rečima, procene su da će, kada se realizuje ovaj veliki projekat, emisije ugljen-dioksida u centru grada biti smanjene za 66 odsto, azot oksida za približno 90 odsto, dok će emisija čestica biti eliminisana.

Vujović je prenela zahvalnost partnerima iz EBRD što nas podržavaju u sprovođenju ekoloških projekata i aktivnosti kojima je cilj poboljšanje kvaliteta vazduha, objasnivši da ovakvim kapitalnim projektima, osim što rešavamo decenijske probleme, unapređujemo i stanje životne sredine.

Kako je precizirala modernizacija kotlova je samo prva faza projekta, dok će u drugoj biti rešen i problem deponije pepela koja se nalazi u kompleksu toplane “Energetika”, za koju se trenutno radi studija.

Energetski portal

Biomimikrija – kako Danci oponašaju prirodu u izgradnji energetskih ostrva

Foto: Gottlieb Paludan Architects
Foto: Gottlieb Paludan Architects

Mnogi kažu da Danci spadaju među najsrećnije narode na svetu, a razlog za to delom leži u zdravoj životnoj sredini. Naime, 80 odsto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora i to:  57 odsto iz energije vetra, 20 odsto iz biomase, a svega 3 odsto iz energije sunca.

Ne čudi što u Danskoj, zemlji sa 8.750 kilometara dugom obalom, dominiraju priobalne vetroelektrane, a čak je i prvi vetropark na vodi u svetu izgrađen u ovoj skandinavskoj zemlji.

Sada je akcenat na efikasnom skladištenjenju zelene energije, a Danska u planu ima izgrdnju energetskih ostrva koja će prikupljati energiju iz okolnih vetroelektrana.

Ideja je da veštačka ostrva imaju najmanji mogući negativan uticaj na morske ekosisteme, mada je sa upotrebom čvrstih građevinskih materijala kao što je beton, to gotovo nemoguće.

Zato je arhitektonska kompanija Gottlieb Paludan Architects (GPA), u saradnji sa kompanijom DHI koja se bavi izgradnjom na vodi, predstavila koncept energetskog ostrva od peska.

Ideja je, kako navodi kompanija GPA, da se oponaša priroda i koriste sirovine koje su već dostupne na lokaciji, dok su transport i obrada materijala svedeni na minimum. Ostrvo se, kako kažu, na kraju svog životnog veka može koristiti u druge svrhe ili uništiti uz minimalni uticaj na morsko okruženje.

Osim peska, važna komponenta prototipa su pažljivo projektovane brane koje usmeravaju morske talase i koriste ih za održavanje veštačkih plaža, a uz to pružaju novo stanište raznolikoj flori i fauni.

„Pristup, koji se takođe naziva i ’meki inžinjering’, smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu i stvara održivija rešenja u poređenju sa projektima ‘tvrdog inženjeringa’, kao što su izgradnja morskih zidova, brana i drugih struktura“, kaže dr Nikolas Grunet, šef dinamike priobalja i ušća u DHI.

Milena Maglovski

Energetski portal generalni medijiski pokrovitelj Konferencije “OIE Srbija 2021”

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Organizaciju prve velike konferencije o obnovljivim izvorima energije, koju priprema Udruženje OIE Srbija za 15. septembar, podržaće Energetski portal kao generalni medijski pokrovitelj.

Energetski portal je poznat u regionu kao specijalizovani medij za sve one koje interesuje korišćenje čiste energije i najbolji načini za zaštitu životne sredine. Fokus čine teme iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i vesti o primenama mera energetske efikasnosti.

Poseban segment na Portalu čini digitalno i štampano izdanje Magazina Energetskog portala, na srpskom i engleskom jeziku.

Magazin predstavlja odličan način informisanja javnosti o važnim pomacima na planu primene OIE i očuvanja prirode, prevashodno u našoj zemlji i regionu, ali i u čitavoj Evropi.

U brojnim reportažama i intervjuima, u  kojima su ambasadori, ministri, profesori, preduzetnici i pronalazači dali svoj osvrt na aktuelne teme, čitaoci mogu da saznaju gde se tačno nalazimo na svetskoj mapi inovacija i primene rešenja u oblastima energetike i ekologije.

U svetlu sve očiglednijih posledica klimatskih promena, veoma je značajno da se Energetski portal trudi da pravovremeno i nepristrasno izveštava o temama koje utiču na dobrobit i zdravlje svih naših građana.

Vesti o prvoj konferenciji “OIE Srbija 2021” koja će se održati 15. septembra u hotelu Metropol u Beogradu, možete pratiti na Energetskom portalu.

Izvor: OIE Srbija

Elnos Grupa – u službi energetike modernog doba

Foto: Elnos grupa
Foto: Elnos grupa

Sledeći globalnu premisu da je ključni pokretač društveno-ekonomskog razvoja savremenih društava čista, bezbedna i obnovljiva energija, Elnos Grupa se odavno nametnula kao predvodnik u službi „zelene“ ekonomije. U tom smislu veliki napori su usmereni u pravcu zadovoljavanja energetskih potreba koje znače održiv način proizvodnje energije.

Kao internacionalni koncern koji posluje u čak 14 država regiona i Evrope i zapošljava više od 600 radnika, kompanija poseban naglasak stavlja na izvrsnost u inženjeringu i kreiranje dugoročnih prilika za rast i razvoj.

U proteklih nekoliko godina Elnos Grupa se uspešno pozicionirala na jedno od liderskih mesta u oblasti obnovljivih izvora energije. Sa rastućim brojem projekata iz najrazličitijih sfera oblasti OIE, njeni vredni timovi su potvrdili ekspertizu od najsevernijih delova Islanda do banatskih ravnica.

OIE projekti u Srbiji

Timovi ove kompanije su bili deo mnogih važnih „zelenih“ projekata, u kojima su imali priliku sarađivati sa svetskim liderima i na taj način učestvovati u donošenju najmodernijih tehničkih rešenja i inovacija na područje Srbije.

Nezvaničnu krunu među OIE projektima Elnos Grupe nosi poduhvat izgradnje najvećeg vetroparka na Zapadnom

Foto: Elnos Grupa

Balkanu – Čibuk 1. Sa svojih 57 vetroturbina i instalisanom snagom od 158 megavata vetropark Čibuk 1 proizvodi električnu energiju za 113 hiljada domaćinstava.

„Ovim projektom kompanija je, kao partner američkog General Electric-a, izgradila 35/400 kV trafostanicu kao i 2×400 kV dvosistemski dalekovod, ključne elemente koji čine okosnicu ovog vetroparka. Ugovor je bio baziran po sistemu ‘ključ u ruke’, prema FIDIC Silver book-u, a u opseg naših poslova je bio uključen kompletan inženjering, projektovanje, nabavka opreme, ugradnja, montaža, ispitivanje i na kraju puštanje u pogon“, rekao je Lazar Petrović, tehnički direktor Elnos Srbije, kompanije koja je jedan od najsnažnijih resursnih centara ove Grupacije.

On je rekao i to da je kompanija ovog leta počela realizaciju novog i važnog projekta u oblasti vetroenergije i to u okviru projekta izgradnje vetroparka Krivača (103 MW), što je iskorak u ovoj oblasti kakvim može malo kompanija u Srbiji da se pohvali.

Foto: Elnos Grupa

Rad na energetski održivim projektima u kompaniji doživljavaju kao istinski poziv, a u nastavku priče o mapi OIE projekata na tržištu Srbije čiji je ova kompanija bila deo  važno je istaći da su njeni timovi bili važna karika u realizaciji prvog “zelenog” projekta u oblasti rudarstva u Srbiji – izgradnji Odlagača 12.000.

U oblasti hidroenergije na tržištu Srbije kompanija je realizovala kapitalni projekat modernizacije HE Zvornik, po čijem je završetku više od šest decenija stara hidroelektrana od prošle godine počela da beleži nove rekorde u proizvodnji. Veliki i dugogodišnji izazov za njene timove je bio i projekat revitalizacije sedam malih hidroelektrana Zapadne Srbije, čiji su pogoni istinski biser stare tehnologije u koje su timovi Elnos Grupe ugadili u potpunosti novu i modernu opremu.

Akteri izmena na evropskoj zelenoj mapi

Elnos Grupa je kompanija koja je poznata po tome što je proteklih godina bila deo projekata koji su ozbiljno menjali energetsku sliku Evrope.

Uspešnim izvođenjem dela radova u okviru izgradnje HE Búrfell 2 na Islandu Elnos Grupa se svrstala među neveliki broj kompanija sposobnih da realizuje elektroenegetske projekte ovako visokog nivoa kompleksnosti.

Foto: Elnos Grupa

Timovi ove kompanije su bili deo realizacije projekta izgradnje interkonekcije NordLink, energetske veze kojom se obezbeđuje razmena električne energije, dobijene isključivo iz obnovljivih izvora, između elektroenergetskih sistema Nemačke i Norveške. U okviru ovog poduhvata timovi Elnos Grupe su gradili konvertorsku trafostanicu Ertsmyra, instalirane snage 1400 MW i naponskog nivoa +/- 515 kV DC, na jugu Norveške.

U Elnos Grupi su nedavno napravili veliki iskorak u oblasti solara stavivši svoj pečat na fazu projektovanja u okviru poduhvata izgradnje solarne elektrane Morgavel (49 MW) u Portugalu, čiji početak izgradnje se očekuje krajem ove ili početkom naredne godine. Timovi ove kompanije su nedavno počeli i sa realizacijom poslova u okviru projekta izgradnje vetroparka Bogoslovec (36 MW) u Severnoj Makedoniji.

Dve decenije rada Elnos Srbije

Elnos Srbija, jedna od vodećih elektroenergetskih kompanija u Srbiji, ove godine slavi dve decenije uspešnog rada i postojanja.

Kompanija je veoma ponosna na jubilej, kao i na tradiciju koju baštini od novosadske Agrovojvodine, a koja je duga impresivnih 76 godina.

Svoju zavidnu poziciju među ekspertima u ovoj oblasti kompanija je zaslužila realizujući mnogobrojne projekte rekonstrukcije, modernizacije i izgradnje objekata do 400 kV u oblasti dalekovoda, trafostanica, elektrana i infrastrukture. Od svog osnivanja do danas njeni tmovi su realizovali 155 projekata.

„Ključ uspeha i trajanja Elnos Srbije leži u stručnosti, odgovornosti i verodostojnosti u radu, ali i doslednoj poslovnoj politici. Kao kompanija koja stremi ispunjavanju najzahtevnijih kriterijuma u poslovanju, sa zadovoljstvom usvajamo nove tehnologije koje su, između ostalog, naše oruđe na putu ka uspehu“, rekao je Vladimir Nikolić, član Uprave Elnos Grupe.

Izvor: Elnos Grupa

Najprisutniji plastični ambalažni otpad na plažama u Velikoj Britaniji pripada dobro poznatom brendu

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Flaše Koka-Kole (Coca-Cola) su najprisutniji otpad na plažama u Velikoj Britaniji, pokazuje izveštaj organizacije za očuvanje mora Surfers Against Sewage (Surferi protiv kanalizacije). Njihovo istraživanje pokazalo je da je za 65 odsto zagađenja plastičnom ambalažom širom obale Velike Britanije odgovorno 12 kompanija. To su: Koka-kola, Pepsi, AB InBev, McDonald’s, Mondelēz International, Heineken, Tesco, Carlsberg Group, Suntory, Haribo, Mars i Aldi.

U najvećoj koordinisanoj akciji čišćenja do sada, skoro 4.000 volontera je na teritoriji od preko 6.900 kilometara prikupilo 9.998 proizvoda koji su vlasništvo 328 kompanija. Koka-Kola je apsolutni „šampion“ – njena pakovanja su tokom akcije nalažena tri puta češće nego druga. 

SAS poziva kompanije sa liste da smanje pakovanja koja koriste i da pređu na modele za punjenje. Takođe, apeluju na državu da hitno uvede depozitni sistem za svu ambalažu za piće, nezavisno od veličine i materijala. Kako kažu, uvođenje ovog sistema smanjilo bi zagađenje 12 kompanija sa liste za 52 odsto, uključujući i 80 odsto od najvećeg zagađivača Koka-Kola. 

Odgovornost ne sme da se prebaci na pojedinca

Ova organizacija apeluje na vladu da zabrani proizvodnju i potrošnju neesencijalne plastike za jednokratnu upotrebu. Traži se i usvajanje zakona koji će osigurati efektivnu upotrebu resursa i upravljanje otpadom

“Naš godišnji izveštaj je još jednom otkrio šokantnu količinu zagađenja plastičnom ambalažom koja dolazi direktno od velikih kompanija i nekih od dobro poznatih brendova. Serijski prestupnici poput Koka-Kola koja je iz godine u godinu na čelu liste najvećih zagađivača, i dalje ne preuzimaju odgovornost. Ne smemo da dozvolimo da industrije koje zagađuju koriste trenutnu zdravstvenu krizu da pobegnu od svoje odgovornosti i da je prebace na pojedinca. Potrebna nam je akcija odmah”, istakao je Hugo Tagholm, direktor SAS.

U Koka-Kola su za britanski Gardijan istakli da im je važno da smanje otpad od pakovanja i da ne žele da vide da pakovanja završavaju tamo gde ne bi trebalo. 

“Sva naša pakovanja su 100 odsto reciklabilna. Naš cilj je da što više njih dobijemo nazad tako da mogu da budu reciklirana i pretvorena u nova pakovanja. Razočaravajuće je videti bačena pakovanja i zato podržavamo uvođenje dobro osmišljene depozitne šeme koja će ohrabriti ljude da recikliraju umesto da bacaju. U Velikoj Britaniji nastavljamo da radimo sa brojim organizacijama na ohrabrivanju recikliranja i aktivno podržavamo inicijative sa ciljem da otpad postane prošlost”, kažu u ovoj kompaniji.

Inače, postoje planovi za uvođenje depozitnog modela u Velikoj Britaniji. Širenje ovog sistema na plastične flaše odloženo je do 2024. godine zbog, kako vlada kaže, pandemije.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Zabranjena izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto-ilustracija: Pixabay

U Ćićevcu je održan protest građana zbog najave izgradnje mini hidroelektrana (MHE) na Južnoj Moravi kod Stalaća. Opština Ćićevac je donela odluku o zabrani izgradnje mini hidroelektrana u Stalaću i poručuju da stoje uz svoj narod.

Peticiju protiv izgradnje pet mini hidroelektrana na Južnoj Moravi potpisalo je oko 2.400 meštana Stalaća i okolnih sela.

“Naše reke, to su krvotok, pa i krvotok kada stane i reke kada pregradimo, život staje”, rekao je Dragan Jovanović iz Stalaća.

Na sednici Skupštine opštine Ćićevac odlučeno je da se zabrani izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću.

“I uvek na kraju istaknem, da smo mi koji smo sada u Opštini Ćićevac, neko ko o tome odlučuje, protiv izgradnje hidroelektana i stojimo uz naš narod”, kazala je Mirjana Krkić, predsednica Opštine Ćićevac.

Meštani ćićevačke opštine zahtevaju i da se Mojsinjska Sveta Gora i ceo potez Stalaćke klisure proglasi predelom izuzetnih odlika.

Izvor: RTS

Ulaganjem u toplanu do boljeg kvaliteta vazduha u Valjevu

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Wikipedia/Boksi

Radovi u “Toplani Valjevo” u punom su jeku i ona će u predstojećoj grejnoj sezoni, umesto mazuta, kao energent koristiti ekološki prihvatljiviji gas, čime će se značajno popraviti kvalitet vazduha u ovom gradu.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, ovaj projekat, koji se realizuje uz podršku Ministarstva, za građane Valjeva veoma važan jer će doprineti tome da se smanji aerozagađenje u ovom gradu.

“Svesni činjenice da se Valjevo, od kada se meri kvalitet vazduha, konstantno nalazilo u trećoj kategoriji gradova sa preterano zagađenim vazduhom, odobrili smo značajna sredstva kako bismo popravili kvalitet života građana. U tom cilju, sufinansiramo rekonstrukciju velikog kotla u gradskoj toplani sa 80 miliona dinara. Radovi će biti gotovi u ovoj godini, i tada će emisija PM čestica iz toplane biti eliminisana”, rekla je ministarka, piše u saopštenju.

Kako se dalje navodi, do kraja godine će biti završeni i radovi na toplovodu, a tada na ovaj sistem grejanja mogu da se priključe „Zavod za javno zdravlje“, “Nacionalna služba za zapošljavanje“, „Istorijski arhiv“, Kasarna “Živojin Mišić” i drugi objekti u blizini.

Ministarstvo je Valjevu dodelilo sredstva putem javnog konkursa, a na isti način dodeljena su sredstva za ozelenjavanje gradskih parkova, uklanjanje divljih deponija i zaštitu zemljišta.

“Ukupna ulaganja u Valjevu kroz konkurse, računajući i učešće Grada, u ovoj godini su premašila iznos od milion evra. Želim da čestitam i gradonačelniku i njegovom timu na brzo pripremljenim projektima, kako bi ova sredstva stigla baš u Valjevo. Ujedno ih pozivam da nastave da se trude, a ministarstvo koje vodim će nastaviti da podržava kvalitetne zelene projekte, jer samo zajedno možemo da se izborimo za čistiju budućnost generacija koje dolaze”, poručila je Vujović.

Valjevo je, takođe, deo velikog projekta koji se realizuje uz podršku EBRD, podsetila je ona i objasnila da je reč o Regionalnom centru za upravljanje čvrstim otpadom Kolubara–Kalenić, ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, odnosno više od pola miliona građana.

Energetski portal

Održan drugi protest za bezopasan vazduh

Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža
Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža

Koncentracija zagađujućih materija u vazduhu iz godine u godinu dostiže nove rekorde, a aerozagađenje u našoj zemlji odavno je prestalo da bude problem koji vezujemo isključivo za zimske mesece. Požari na deponijama i šumski požari koji su obeležili početak avgusta dramatično su pogoršali kvalitet vazduha u Srbiji i podsetili nas da se za čist vazduh moramo boriti tokom cele godine.

Upravo zato je neformalna grupa građana “Eko straža” u subotu, 4. avgusta, organizovala drugi protest za bezopasan vazduh kako bi skrenula pažnju na, kako smatraju, ekološki problem koji je najhitnije rešiti.

Odziv građana i ovoga puta bio je veliki, a u objavi na svojoj fejsbuk stranici “Eko straža” navodi da je ovo jedan od najvećih protesta protov zagađenog vazduha u Evropi i predviđaju da će ubuduće biti još masovniji. Onima koji se nisu pojavili poručuju da je neophodno da spontano shvate da moraju da izađu zbog sebe jer je to, kako kažu, borba za egzistenciju a ne podrška drugome.

“Svako ko je izašao na ulicu i rekao ‘ne mogu da dišem bre’ uradio je to pre svega zbog sebe i svoje porodice”, stoji u objavi neformalne grupe. Posebnu zahvalnost “Eko straža” je uputila građanima Bora čiji je problem za zagađenjem vazduha nadaleko poznat, a koji su ukupno osam sati proveli u putu kako bi prisustvovali protestu.

Govoreći o finansiranju protesta, grupa navodi da su sva sedstva izdvojili organizatori protesta i oni koji svoje usluge ne naplaćuju želeći da na taj način podrže borbu za bezopasan vazduh.

“Ljudi koji rade grafički dizajn, edituju video materijal, snimaju, rade administrativne zadatke, to rade ‘pro bono’ punog srca jer veruju da će jedna promena, kao što je čist vazduh, možda promeniti i celo društvo”, navode u “Eko straži”.

Oni dodaju da je neophodno da se držimo zajedno i donosiocima odluka prenesemo poruku imajući argumente struke iza sebe. Na jučerašnjem protestu građani su po prvi put imali priliku da čuju konkretne i zaokružene probleme zagađenja vazduha kao i ispunjive zahteve koje svi mogu da podrže. Kako je bilo na skupu, pogledajte u videu.

Milena Maglovski

Hrvatske pećine pune divljih deponija koje ugrožavaju vodu i zdravlje ljudi

Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje
Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje

Fotografije, koje je na svojoj fejsbuk stranici objavila volonterska speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“, munjevito su se proširile društvenim mrežama i hrvatskim medijima izazvavši veliku uznemirenost javnosti.

Reč je o fotografijama podzemne deponije u Gaćinoj jami u području Zagvozda koje su zabeležili članovi Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodnih vrednosti „Osmica Karlovac“ i o tome ubrzo obavestili pomenutu inicijativu.

“Čisto podzemlje” se uveliko bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje, a Gaćina jama je samo jedna od preko 103 zagađene lokacije u okolini Splita.

Sudeći prema fotografijama koje objavljuju na svojoj fejsbik stranici, jame i pećine u Hrvatskoj pretrpane su svakojakim otpadom – od lešina do lekova i granata, a sve to završava u vodi za piće.

„Lokalni ljudi uspeli su da ubace preko 100 kubika kućnog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lekova, hemikalija i pesticida. Smeće smo dosad videli samo mi speleolozi, jer – okolina ulaza je čista kao suza… a u podzemlju horor film“, navodi se u objavi inicijative.

Inicijativa je posljednjih godina očistila nekoliko desetina podzemnih deponija, a kako navode, samo do aprila 2021. organizovali su 38 akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada.

Prema rečima speleologa i pokretača inicijative Ruđera Novaka, deponije u podzemlju predstavljaju veliku ekološku pretnju budući da su pećine i jame prirodni putevi preko kojih se cedi voda. U ovom slučaju, voda prolazi kroz naslage otpada i kao takva dolazi do izvora pijaće vode, upozorava Novak.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Ekovjesnik

Organizacije civilnog društva upozoravaju na neodgovorno upravljanje Fruškom gorom

Foto: pixabay
Foto: Wikipedia/Jovancavic

Nedavni izveštaj Državne revizorske institucije o poslovanju JP „NP Fruška gora“ ukazao je na postojanje ozbiljnih problema u upravljanju najstarijim nacionalnim parkom Srbije, navodi se u saopštenju organizacija civilnog društva.

Nedostaci se pre svega odnose na proces javnih nabavki i upravljanje i korišćenje prirodnih resursa.

Kako je saopšteno, utvrđeno je da javno preduzeće nema ustanovljene procedure naplate naknada za korišćenje zaštićenog područja, a koje bi trebalo da budu jedna od ključnih stavki u održivom finansiranju zaštićenih područja.

Nacionalni parkovi su značajan deo naše prirodne i kulturne baštine i ne smemo dozvoliti da se njihove vrednosti uništavaju zarad individualnih interesa i neodgovornog upravljanja. Zbog toga pozivamo odgovorne institucije, a pre svih ’Javno preduzeće Nacionalni park Fruška gora’, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da objasne kako je došlo do ovakvih propusta u upravljanju parkom i gazdovanju šumskih resursima i ono što je još važnije, šta će učiniti da se zaustavi dosadašnja loša praksa upravljanja  i da se zaštite prirodne vrednosti od najvišeg javnog interesa“, rekao je Goran Sekulić iz WWF-a.

Državni revizori ustanovili su da je u 27 ugovora, sklopljenih između Javnog preduzeća “NP Fruška gora” i podizvođača, ustanovljeno odstupanje između planiranog i ugovorenog obima seče veće od 10 odsto. Tačnije, u toku 2019. i 2020. godine na području NP Fruška gora posečeno je oko 4.400 m2 drvnih sortimenata više od planirane i dozvoljene količine prema planskim dokumentima.

“Sadašnji model upravljanja zaštićenim područjima neophodno je što pre reformisati, između ostalog uspostavljanjem jasnih procedura poslovanja i internih kontrolnih funkcija javnog preduzeća kao upravljača”, navodi Dragana Arsić iz Pokreta Odbranimo šume Fruške gore.

Ona dodaje da, osim reagovanja nadležnih ministarstava, očekuju i reagovanje Pokrajinske vlade, jer bez obzira na to što je od 2013. godine osnivačko pravo preneto sa Pokrajine na Republiku, nadzor nad sprovođenjem relevantnih zakona je u nadležnosti pokrajinskih inspekcija.

Organizacije ukazuju na to da bi nacionalni parkovi trebalo da budu zaštićena područja najviše kategorije i da, kako im i sam naziv kaže, predstavljaju najviše prirodne vrednosti naše zemlje. Upravljanje takvim područjima bi morala da bude u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom, odgovorno i profesionalno jer se radi o javnim dobrima od posebnog značaja za sve građane Srbije.

Stoga pozivaju nadležne organe da preduzmu korake u njihovoj nadležnosti i javnosti obrazlože kako je došlo do neregularnih radnji prikazanim u nedavnom izveštaju Državne revizorske institucije o reviziji poslovanja JP „NP Fruška gora“.

Potpisnici saopštenja su WWF Adria-Srbija (Svetska organizacija za zaštitu prirode), Pokret Odbranimo šume Fruške gore, Mladi istraživači Srbije, Beogradska otvorena škola, Centar za istraživanje biodiverziteta i Fruškać.

Izvor: WWF Adria 

Brodom na posao, kako bi izgledao gradski prevoz rekama u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ideja nije nova, ali je dobra – gradski prevoz rekama u Beogradu. Cilj je da se rekom poveže sve od Obrenovca do Grocke i do Zemuna, uključujući i Surčin. Tako bi oni koji žive na obalama mogli da izbegnu saobraćajne gužve.

Grad je već postavio nekoliko pristana, koji će postati deo mreže linija za prevoz putnika rekom. I ranije je bilo pokušaja da se u Beogradu uvede ovaj vid saobraćaja, ali to nije uspelo, pre svega zato što su putnici morali da kupuju posebne karte.

Odluka kojom su definisane trase, pristani, vrsta brodova koji će se koristiti, broj putnika koji će moći da uđe u te brodove, omogućiće Gradu da uskoro raspiše javni poziv firmama koje se bave ovom vrstom prevoza, jer je ceo koncept zamišljen kao javno-privatno partnerstvo.

“Mi ćemo ovom odlukom sve definisati. Grad Beograd će potražiti potencijalne partnere. Vi ćete moći da uđete sa karticom za javni prevoz i u rečni prevoz. Novina je što nećete moći da uđete ako niste validirani. Suludo je da grad koji ima oko 100 kilometara reka nema rečni prevoz. I to ćemo sada imati”, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Od novog sistema očekuje se da obezbedi bolju vezu građanima Grocke, Zemuna i Obrenovca sa centrom grada i brži prelazak sa jedne na drugu obalu. Osim toga, smanjiće se broj autobusa u gradu, a time i zagađenje vazduha

“To će zahtevati specifična plovila, koja ne postoje na ovom tržištu, ali postoje svuda u svetu. Treba napraviti studiju koja će pokazati da je isplativo investirati u brža plovila”, rekao je Veljko Kovačević iz Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Građani sa kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku i kažu da bi putovali brodovima.

Grad će morati da prilagodi i trase javnog prevoza, kako putnici ne bi morali dugo da pešače kada budu prelazili iz jedne vrste prevoza u drugu.

Za žitelje Obrenovca i Grocke važnije će biti vreme putovanja od toga što će važiti kartice Bus plusa. Ako brodovi budu sporiji, tako će se voziti oni koji ne žure već žele da razgledaju priobalje, a takvih neće biti dovoljno da se podmiri makar deo troškova.

Izvor: RTS

Radovi na izgradnji linijskog parka u Beogradu počinju krajem oktobra

Photo: Cabinet of the Mayor of Belgrade
Foto: Grad Beograd

Plan detaljne regulacije za područje na kojem će se nalaziti linijski park usvojen je, to praktično predstavlja osnov za sve dalje aktivnosti u vezi sa ovim projektom. Prema rečima Marka Stojčića, glavnog gradskog urbaniste, na pripremnim radovima za projekat linijskog parka radise već duže od dve i po godine. 

“Prve dve celine nalaziće se na potezu od Beton hale do SC „Milan Gale Muškatirović”. Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” izrađuje projektnu dokumentaciju za taj potez i ukoliko sve bude išlo u skladu sa planovima, radovi bi mogli da počnu već krajem oktobra. Paralelno sa tim biće raspisan tender za izradu projektne dokumentacije od treće do desete celine. Linijski park je podeljen na 10 celina, jer smo imali konkurs na kojem je radilo 55 mladih ljudi i svaka grupa je bila zadužena za određenu celinu. Sada imamo 10 u potpunosti različitih, ali povezanih celina”, rekao je Stojčić, navodi se na sajtu grada. 

Kako je objasnio, jedan od zahtevnijih delova posla oko linijskog parka jeste i rušenje privremenih objekata i rešavanje pitanja vlasnika tih objekata, za šta je posebno bio važan plan detaljne regulacije ovog područja. 

“Kada su objekti u pitanju, imamo nekoliko tipova i niko neće biti ni zaboravljen niti oštećen, u skladu sa zakonom. U prethodnom planu detaljne regulacije ovo područje nije bilo namenjeno za javnu zelenu površinu, ali je usvajanjem novog plana upravo to predviđeno. Krenuli smo u rešavanje tih postupaka zajedno sa opštinama Stari grad i Palilula i kako bude završeno projektovanje delova parka, uslediće i radovi na izgradnji parka. Okvirni rok za završetak radova je oko tri godine. U smislu građevinskih radova nije potrebno više od dve do dve i po godine, ali zbog pravnih postupaka koje je neophodno sprovesti potrebno je dodatno vreme”, istakao je Stojčić.

Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista je naglasio da je trasa na kojoj će se nalaziti linijski park velika, kao i da predstavlja prirodni nastavak novog parka koji se nalazi pored Beton hale uz Karađorđevu ulicu. 

“Pre toga se nalazi promenada u okviru Beograda na vodi, a u narednom periodu radiće se i deo od Beograda na vodi do Ade Ciganlije. Dakle, imamo zaista dug potez, od Ade Ciganlije do Ade Huje. Planirano je da Ada Huja postane rezervat prirode i da se čitav deo pošumi, te da bude nešto poput Ade Ciganlije”, kaže on.

Kako je dodao linijski park će imati sve sadržaje koje može da ima savremeni urbani park u jednom savremenom gradu kakav je Beograd.  

“Biće tu sportskih terena, sadržaja za decu, za starije, biciklističkih staza, staza za trčanje. Imaćemo amfiteatar za kulturna dešavanja na otvorenom, tri podzemne javne garaže, čime ćemo rešiti problem parkiranja u ovom delu Dorćola koji se nastavlja na linijski park, ali i za korisnike linijskog parka”, objašnjava Stojčić.

Kako ovaj park ne bi presecale saobraćajnice, objasnio je da su na nekoliko mesta predviđene pozicije za nove podvožnjake, odnosno proširenje postojećih. Na taj način ovo će biti oaza bez buke, automobila i zagađenja. 

“Građevinski radovi na prve dve celine najverovatnije kreću krajem oktobra, a preliminarna vrednost  ukupnih radova je 55 miliona evra, mada to zavisi od projektne dokumentacije”, kaže gradski urbanista. 

Energetski portal