Home Blog Page 482

Kotlarnica koja greje pola Kragujevca i industrijsku zonu Zastava prelaskom na gas trostruko smanjuje instalisanu snagu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine obavestilo je javnost o podnetom zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije kotlarnice Zastava.

Zahtev je podnelo preduzeće “Energetika” Kragujevac koje se bavi proizvodnjom i distribucijom toplotne energije na teritorji tog grada.

Kotlarnica koja je predmet rekonstrukcije proizvodi paru a zatim je prevodi u vrelu vodu, a kao energent koristi ugalj i ima instalisanu snagu od 304 MW. Nakon rekonstrukcije radiće na prirodni gas i po potrebi na lož ulje, proizvodiće samo vrelu vodu, a snaga novog kotlovskog postrojenja biće oko 110 MW, navodi se u studiji o proceni uticaja na životnu sredinu ovog projekta koju je izradio Eko Vok 2017 Beograd.

Cilj rekonstrukcije, odnosno zamene postojećih kotlova na ugalj kotlovima na prirodni gas ili alternativno, na lož ulje je, između ostalog, povećanje pouzdanosti snabdevanja i smanjenje zagađenja vazduha, kao i smanjenje troškova proizvodnje toplotne energije, navedeno je u dokumentu.

Ističe se da će prirodni gas biti osnovni energent a da će se ulje za loženje – gasno ulje ekstra lako EVRO EL koristi kao alternativno gorivo u sluĉaju privremene zamene osnovnog energenta usled prekida u snabdevanju gasom, remonta i slično. Ulje za loženje će se skladištiti u postojećem rezervoaru za mazut, zapremine 500 m3.

Kako stoji na sajtu “Energetike”, kotlarnica Zastava više predstavlja termoelektranu nego toplanu, složen energetski sistem vitalan ne samo za grejanje grada već i za proizvodne procese bivše Grupe Zastava.

Prvobitna osnovna namena kotlarnice “Zastava”, navodi se u Zahtevu, bila je da zadovolji potrebe snabdevanja industrije tehnološkom parom. Danas se kotlarnica koristi uglavnom za grejanje grada.

Iz ove kotlarnice se toplotnom energijom za grejanje se snabdeva 11.874 korisnika u širem centru grada – naselja Lepenica, Centar i Erdoglija. Instalisana snaga toplotnog konzuma je 162,3 MW, što čini 65,2 odsto instalisane snage svih potrošača koji su priključeni na daljinski sistem grejanja u gradu Kragujevcu.

U planu je i rekonstrukcija dela vrelovoda za snabdevanje potrošača u gradskim naseljima Erdoglija, Lepenica i Centar, Predviđeno je vođenje tri nezavisne cevne mreže za pomenuta naselja, kao i merenje utorška toplotne energije za sva tri ogranka.

Kako je navedeno u zahtevu, instaliranje novog kotlovskog postrojenja koje podrazumevata šest novih kotlova bilo je planirano do kraja prošle godine. Gašenje kotlarnica na ugalj najavile su krajem marta gradske vlasti Kragujevca. Rečeno je da bi stare kotlarnice trebalo da se ugase do kraja godine, a na njihovo mesto biće instalirani najsavremeniji kotlovi koji će biti priključeni na gas.

Čelnici grada na Lepenici se nadaju da će se uz povoljniju cenu i uslove plaćanja za priključak, sve veći broj domaćinstava opredeliti za grejanje na gas.

Time bi Kragujevac postao prvi grad u Srbiji koji će ugasiti kotlarnice na ugalj.

Projektom koji košta 18 miliona evra rešiće i problem pepelišta, a finansira ga Evropska banka za obnovu i razvoj.

Izvor: eKapija

Cigle kao dom za pčele

Foto: Green&Blue promo
Foto: Green&Blue

Podela na ekstroverte i introverte donekle se može odnositi i na pčele jer, dok jedne obožavaju metež u košnici, timski rad i njeno visočanstvo maticu (nešto poput idealnih kandidata za korporacije), duge preferiraju „solo“ život u nekoj rupici koja je taman tolika da pčeli garantuje apsolutnu privatnost.

Malo poznate solitarke ne prave med, ali to ih ne čini manje vrednim od medonosnih pčela. Štaviše, samo jedna jedinka ovih vrednih insekata u stanju je da opraši onoliko cvetova koliko 120 medonosnih pčela zajedno! (hmm, možda su ipak pčele samice idealni kandidati za korporacije)

Miroljubive, čupave i nadasve revnosne, pčele solitarke su uvek rado viđeni gosti svake bašte, livade i voćnjaka. Poljoprivrednici su zato razvili efikasnu i jednostavnu metodu ne bi li privukli i zadržali leteće vrednice nadomak svojih zasada – grade im „hotele“.

Investicije su minimalne – sve što vam je potrebno su trske ili cepanice na kojima ste prethodno izbušili rupice, a da li vaš hotel ima pet ili jednu zvezdicu, znaćete po tome koliko šupljina zaista ima goste.

Naravno, ne morate biti poljoprivrednik da bi se na vašem posedu nalazio jedan pčelinji hotel. U prodaji se mogu naći dekorativne kućice, nalik onima za ptice, koje će pružiti idealno utočište dragocenim oprašivačima i ukrasiti vašu baštu ili terasu.

Odnedavno su se na tržištu Velike Britanije pojavile i specijalne šupljikave cigle kompanije Green&Blue sa ciljem da modernu arhitekturu učine podobnijom za pčele samice kojih u ovoj ostrvskoj zemlji ima čak 267 vrsta.

Vešti majstori uvek će se postarati da zapuše i najmanju rupu na fasadi, ali ono što je za nas savršena zgrada, daleko je od savršenog za solitarne pčele. Gradske sredine postale su veoma negostoljubive za ove oprašivače, što zbog zagađenja i slabe vegetacije, što zbog nedovoljno mesta za gnežđenje.

Revolucionarne cigle trebalo bi da promene ovu sumornu sliku, a njihova primena u zgradarstvu uskoro bi mogla da postane obavezna. Grad Brajton predložio je novi zakon o planiranju i izgradnji prema kome bi sve nove zgrade morale da sadrže cigle sa rupicama, a imajući u vidu da su cigle prošle neophodne testove izdržljivosti, te da su dostupne u nekoliko veličina i boja, sprovođenje ovog zakona ne bi trebalo da predstavlja problem.

Naravno, nije dovoljno pčelama obezbediti mesto za život, a ne postarati se da u blizini imaju dovoljno hrane, pa je tako ozelenjavanje gradskih površina još jedna važna mera za očivanje biodiverziteta u Velikoj Britaniji.

Iako sam ubeđena da je ovim “introvertnim” pčelama ipak lepše na nekoj mirnoj livadi nego u gradskoj vrevi, svaki napor da se priroda dovede u urbane sredine je zlata vredan.

Milena Maglovski

EBRD investirala pola milijarde evra u Srbiji tokom 2021. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružila je snažnu podršku Srbiji tokom 2021. godine investirajući ukupno pola milijarde evra. Oko 40 odsto investicija bilo je u projekte u oblasti ekološke infrastrukture, prelazak na čistije izvore energije, cirkularnu ekonomiju i energetsku efikasnost.

“Prošlogodišnji rezultati dokazuju našu posvećenost da pomognemo Srbiji u tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Nastavljamo da radimo sa partnerima iz javnog i privatnog sektora na investicijama u održivu infrastrukturu i jačanje konkurentnosti zemlje“, rekao je Mateo Kolanđeli, regionalni direktor EBRD-a za zapadni Balkan, direktor kancelarije u Srbiji. 

Godinu su obeležili brojni značajni projekti. U sektoru infrastrukture, banka je podržala veliki regionalni program upravljanja otpadom, koji ima za cilj izgradnju sanitarnih deponija i povećanje stope reciklaže u zemlji. Investirala je i u infrastrukturu za širokopojasni internet u ruralnim područjima i unapređenje sistema za navodnjavanje u Vojvodini. Na opštinskom nivou, Banka je finansirala poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Beogradu, kupovinu električnih autobusa u Novom Sadu i dekarbonizaciju daljinskog grejanja u Kragujevcu kroz ugradnju novih kotlova.

Većina finansiranja EBRD-a u Srbiji je bila namenjena privatnom sektoru i prvenstveno plasirana preko lokalnih banaka, uključujući finasiranje investicija malih i srednjih preduzeća u trgovanje i zelene tehnologije, kreditne linije za unapređenje energetske efikasnosti u stambenom sektoru i namenske kreditne linije za žene preduzetnice.

Ukupne investicije EBRD-a u Srbiji su do danas dostigle 7,1 milijardu evra.

Izvor: EBRD

Bentlijevo prvo električno vozilo stiže 2025. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Bentli Motors (Bentley Motors) u narednih 10 godina planira da uloži 2,5 milijardi funti (oko 3,4 milijarde dolara) u proizvodnju luksuznih potpuno električnih automobila.

Prvi električni automobil biće razvijen i napravljen u Velikoj Britaniji, što predstavlja veliki podsticaj za ekonomiju ove zemlje, navodi se u saopštenju kompanije koja posluje 102 godine.

Izdvojena sredstva biće iskorišćena za istraživanje i razvoj i osavremenjavanje Bentlijevog proizvodnog kampa u Kruu koji je jedini montažni pogon na globalnom nivou.

Kompanija je ranije najavila da će do 2030. godine proizvoditi isključivo električne automobile, te da će do kraja ove decenije postepeno prestati da nude modele sa motorima na unutrašnje sagorevanje

Da u Bentliju vredno rade svedoče i najave da će prvi luksuzni automobil na ulicama biti 2025. godine. 

Kako poručuju iz kompanije ovo je najhrabriji plan koji su do sada osmislili i veoma je ambiciozan. Njihov glavni cilj je da postanu merilo za luksuzne električne automobile i održivo poslovanje. Naime, njihova fabrika je ugljenično neutralna i teže ka tome da u procesu proizvodnje nema otpada i uticaja na životnu sredinu.

Milica Radičević

Na koji način nam toplota beži iz kuća i stanova

Foto: Centar za unapređenje životne sredine
Foto-ilustracija: Pixabay

Da li ste znali da domaćinstva u Srbiji troše oko 60 odsto više električne energije u odnosu na prosek u Evropskoj uniji? Imajući u vidu ovu činjenicu, neupućeni čitalac bi pomislio da je standard u Srbiji daleko veći u odnosu na zemlje EU, međutim znamo da to nije slučaj. Odgovor zapravo leži u veoma lošoj energetskoj efikasnosti od koje boluje veliki broj objekata u našoj zemlji.

Loše stanje zgrada i kuća i veća potrošnja energije u Srbiji se ne odražavaju negativno samo na naše novčanike, već dosta doprinose i zagađenju vazduha, istovremeno udaljavajući našu zemlju od ispunjenja obaveza preuzetih Pariskim sporazumom. Detaljni podaci dostupni su za Beograd, i prema podacima Akcionog plana za održivu klimu i energiju, u našem glavnom gradu je 2015. sektor zgrada (stambenih i javnih) ostvario udeo od 61 odsto u ukupnoj energetskoj potrošnji u gradu, dok su zgrade odgovorne za čak 79 odsto emisija CO₂. U oba slučaja dominantnu ulogu u potrošnji i zagađenju imaju upravo stambene zgrade.

Energetska efikasnost nije bila prioritet kada je građen stari stambeni fond u našoj zemlji

Većina stambenih jedinica u Srbiji je izgrađeno u periodu od 1960-85. godine, nažalost ove objekte u velikoj meri odlikuje prevelika potrošnja toplotne energije pošto u to vreme nisu postojali dovoljno dobri standardi gradnje koji bi za cilj imali veću energetsku efikasnost. Slično važi i za objekte koji su izgrađeni krajem 20. veka. Tada je zapravo i postojala relativno dobra regulativa, međutim primena propisa je bila na dosta niskom nivou. Sve ovo znači da građani naše zemlje većinski žive u objektima koji bi se mogli okarakterisati kao „rasipnici energije”.

Ipak, nije sve izgubljeno, merama unapređenja energetske efikasnosti koje ciljaju bolne tačke naših objekata moguće je u velikoj meri smanjiti gubitke toplotne energije i uštedeti na računima za struju i grejanje.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Da bismo otkrili kako to toplota „beži” iz naših domova, posebnim okom termovizijske kamere snimili smo razne objekte u Beogradu, a kako slika govori više od hiljadu reči hajde da pogledamo šta smo to zabeležili.

Primer 1 – Blok 63 građen između 1977-79 godine

Na ovoj slici je jasno vidljivo kako zidovi, a posebno međuspratne kontrukcije prosto isijavaju toplotu i efektivno hlade prostorije unutar zgrade. Na desnoj strani vidi se i loše ugrađen prozor kroz čiji gornji deo izlazi velika količina toplote. Istovremeno na sredini fotografije se dobro vidi kako pravilno ugrađena nova pvc stolarija efikasno čuva toplotu.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Možda i drastičniji prikaz uticaja kvalitetne stolarije vidi se na ovoj fotografiji, gde se na termovizijskom snimku jasno vidi kako na gornjem spratu kroz stare prozore izlazi velika količina toplote, dok na spratu ispod to nije slučaj.

Primer 2 – Soliter u 37 blok, izgrađen u drugoj polovini 60ih

Kao i u prethodnom slučaju i ovde se vrlo lako vidi kako neizolovani betonski zidovi konstrukcije i stara stolarija gube toplotu i povećavaju račune stanovnicima ove zgrade.

Primer 3 – Naselje Cerak vinogradi, završeno 1987. (gradnja trajala desetak godina)

U naselju Cerak vinogradi koje je nedavno stavljeno pod zaštitu Grada vidimo iste probleme kao i u blokovima na Novom Beogradu. Međuspratne konstrukcije i stara stolarija glavni su problem stanarima. Iako je lepa vest da je jedno ovakvo naselje stavljeno pod zaštitu, to stvara i izazove za unapređenje energetske efikasnosti jer radovi moraju biti takvi da očuvaju originalni izgled naselja.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Iako nismo ljubitelji trenda zastakljivanja terasa koji je vidljiv u našem glavnom gradu, u ovom slučaju zastakljena terasa može nam poslužiti kao ilustracija koliko zamena stolarije može smanjiti utrošak energije za grejanje.

Za kraj dodaćemo samo da je ovo naselje od 2019. deo stalne postavke Muzeja moderne umetnosti u Njujorku.

Primer 4 – Kula Geneks i Istočne kapije Beograda

Geneks kula i Istočne kapije Beograda su predstavnici brutalističke arhitekture po kojoj je bivša Jugoslavija poznata i predstavljaju spomenike Beograda. Strani turisti se često slikaju ispred njih kako bi se pohvalili dobrim fotografijama na društvenim mrežama, međutim pogled termovizijske kamere otkriva nam nešto drugačiju sliku.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Slične probleme koje smo identifikovali na prethodnim primerima možemo videti i na ovim zgradama. Posebno je zanimljivo da snimano okom termovizijske kamere deluje kao da zgrade Istočne kapije Beograda imaju jedan red prozora više nego što je to zapravo slučaj.

Dotrajalost fasada ovih prepoznatljivih simbola Beograda ne predstavlja samo problem za stanare koji u njima žive, već i za pešake zbog toga što postoji opasnost da se delovi fasade odlome i završe na trotoaru.

Obnova ovih zgrada na način da se poštuju standardi energetske efikasnosti je izuzetno skupa, te ostaje otvoreno pitanje kako će se uz pomoć grada rešiti ovaj problem.

Primer 5 – A blok, izgradnja od 2014 – 2019.

Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Novi A blok na Novom Beogradu predstavlja primer moderne zgrade koja je projektovana tako da čuva energiju. Desna strana zgrade je izložena Suncu te je zbog toga temperatura na toj strani viša. Na fotografijama nisu primetna mesta na kojima beži energija i vidi se prilično uniformna slika kada je u pitanju temperatura (ne računajući dva otvorena prozora pri vrhu druge fotografije).

Energetska efikasnost kao „prvo gorivo”

Najbolje gorivo je ono koje nikada niste ni morali da potrošite, zato energetsku efikasnost u stručnim krugovima često nazivaju i „prvim gorivom”, ukazujući na to da bi svaka pametna energetska politika prvo trebalo da krene od podsticanja unapređenja energetske efikasnosti.

Ove mere je moguće sprovesti brzo i jednostavno, korisnici vrlo brzo osećaju promenu na svojim računima, a podsticaji gode i lokalnoj ekonomiji i kreiranju poslova s obzirom na to da izvođači radova mogu biti i manje kompanije ili preduzetnici.

Termička izolacija fasada, zamena vrata i prozora, ugradnja kvalitetnijih kućišta roletni, bolja izolacija krovova i konstrukcija između spratova su načini da sprečimo toplotu da „beži” iz naših kuća i stanova. Sprovođenjem ovih mera štedi se na računima za grejanje zimi, ali bolja izolacija istovremeno omogućava i da se manje struje troši leti za hlađenje.

Analiza istraživanja koje su sproveli Centar za unapređenje životne sredine i Klima 101, u drugoj polovini 2021. godine, je pokazalo da je najčešća mera koju su građani sprovodili u cilju podizanja energetske efikasnosti zamena prozora (68 odsto ispitanika), nakon čega slede termička izolacija fasade (42 odsto) i zidova (41 odsto).  Zanimljivo je da, iako se može uočiti na termografskim snimcima da predstavlja značajan izvor „curenja“ energije, izolacija kutija roletni je izvedena u samo 6 odsto slučajeva.

Ispitanici koji do sada nisu sprovodili mere za unapređenje energetske efikasnosti su izrazili potrebe koje se identično podudaraju sa odgovorima ispitanika koji su te mere sproveli. Najčešća potreba je zamena prozora (39 odsto), zatim termička izolacija fasade (31 odsto) izolacija zidova (28 odsto), ali i izolacija krova i tavanice (21 odsto+16 odsto) i zamena  spoljnih vrata (18 odsto).

U skladu sa rezultatima ovog istraživanja i razgovoru sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti smo pripremili Dokument o stavu koji kao prvu meru predlaže povećanje subvencija za građane za izvođenje radova u cilju podizanja energetske efikasnosti. Pored toga, predložili smo još 5 mera koje, kada bi bile primenjene, bi dovele do značajno racionalnije upotrebe energije u Beogradu.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Energija promene“, koji sprovode Centar za unapređenje životne sredine i udruženje Klima101, u okviru projekta Beogradske otvorene škole “Zeleni inkubator”, uz finansijsku podršku Evropske unije i Fondacije Fridrih Ebert.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Ministarstvo – Obezbeđeno dovoljno veštačkog đubriva za prolećnu setvu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za predstojeću setvu u Srbiji obezbeđena je dovoljna količina veštačkog đubriva. Kako je istakao Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, u naredne tri nedelje stižu dodatne količine, čime će naša zemlja imati ukupnu 400.000 tona veštačkog đubriva.

Prema njegovim rečima uree će biti dovoljno i potpuno u skladu sa potrebama Srbije za predstojeću setvu, da su količine đubriva NPK takođe apsolutno zadovoljene, te da poljoprivrednici u tom smislu nemaju razloga za zabrinutost.

“Uprkos velikim problemima kako u transportu, tako i samoj proizvodnji đubriva na međunarodnom tržištu, Srbija je uspela da obezbedi potrebne količine, za razliku da mnogih zemalja, posebno onih u okruženju”, reka je Nedimović, navodi se u saopštenju.

On je, povodom skoka cene inputa u ratarskoj proizvodnji, najavio i dve konkretne mere podrške.

“Prva mera odnosi se na beskamatne kredite kod poslovnih banaka za poljoprivrednike, sa rokom otplate do tri godine i mogućim grejs periodom do godinu dana, dok se druga mera odnosi na ukidanje carina od 10 odsto za nabavku đubriva sa tržišta trećih zemalja (zemlje sa kojima Srbija nema sporazume o slobodnoj trgovini, poput onih koje ima sa EU i Ruskom Federacijom)”, kaže ministar.

Iako je cena inputa skočila i do 50 odsto, kako je istakao, važna je činjenica i da je konačna cena proizvoda, poput pšenice, poskupela do 90 odsto, što apsolutno ostavlja značajan prostor za zaradu poljoprivrednika.

Kako je napomenuo najavljena je i vanredna kontrola uvezenog đubriva i njegovog kvaliteta, kako se u ovoj situaciji ne bi došlo do bilo kakve vrste zloupotreba i nanošenja štete poljoprivrednicima.

Nedimović je dodao da se u svakom slučaju, u narednih mesec dana očekuje stabilizacija tržišta i snižavanje cena đubriva, izrazivši uverenje da će se i ova sezona završiti dobro, ali i značajno bolje nego u drugim zemljama.

Energetski portal

Srbija uvozi struju kako bi održala energetsku stabilnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Snabdevanje električnom, toplotnom energijom i gasom u Srbiji je stabilno i zahvaljujući finansijskoj stabilnosti države obezbeđena je dovoljna količina energije i energenata. Kako je rekla Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, neće biti prekida u snabdevanju domaćinstava i privrede.

„Od 11. decembra mi uvozimo električnu energiju, ali je suština da ni građani ni privreda ne budu u problemu i da ne dolazi do prekida u napajanju. U Srbiji je osigurano svakodnevno snabdevanje električnom energijom zahvaljujući finansijskoj stabilnosti koju je obezbedila Vlada. Uvozimo električnu energiju, jer EPS još ne može da proizvode dovoljne količine struje. Hladniji su dani, očekivano je da trošimo više. Juče je uvezeno 16,4 odsto od ukupne potrošnje električne energije. Od kada se desio kolaps 11. decembra, uvoz varira između 15 i 20 odsto, nekad je bilo i više od 20 procenata, ali je dobro što smo juče u našim termokapacitetima proizveli više električne energije nego tada“, rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju.

Kako je objasnila svakodnevno se analizira situacija sa ugljem, u tome učestvuju predstavnici Ministarstva, Vlade i stručnjaci sa fakulteta i da će analiza pokazati šta je potrebno uraditi u narednom periodu. Govoreći o ceni na evropskim tržištima, kaže da očekuje da će cene struje i gasa nastaviti da rastu.

„Cena struje je preko 200 evra za megavat-sat i ne očekuje se da će biti niža. Cena gasa ponovo raste, najviše zbog ekonomskih i političkih odnosa između Rusije i EU. Kao mala država, mi smo zahvaljujući finansijskoj stabilnosti obezbedili dovoljne količine ovog energenta, a potrošnja u našoj zemlji raste. U utorak je potrošeno 14 miliona kubnih metara gasa“, dodala je ministarka.

Energetski portal

Kandidatura Beograda za međunarodnu izložbu EXPO 2027

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasada Republike Srbije u Parizu predala je pismo kandidature za domaćina Međunarodne specijalizovane izložbe u Beogradu – EXPO 2027, navodi se u saopštenju Vlade.

Predlog je da se izložba BEOGRAD EXPO 2027/ EXPO BELGRADE 2027 sa temom “Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve”/“Play for Humanity – Sport and Music for All” održi u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.

Održavanje međunarodnih izložbi ovog tipa predstavlja jedinstvenu priliku za promociju privrednih, turističkih i kulturnih potencijala zemlje domaćina, a organizacijom međunarodno priznate izložbe EXPO BEOGRAD 2027 Republika Srbija bi se jasno pozicionirala kao ekonomski, kulturni, ali i politički centar ovog dela Evrope.

Organizacija ovako velikog i značajnog događaja u srpskoj prestonici podrazumeva oslanjanje na sve potencijale i dosadašnja iskustva, a jedno od najvažnijih će biti iskustvo sa poslednje velike izložbe Dubai EXPO na kojem je Srbija ostvarila zabeležneu promociju i vidljivost, stoji u saopštenju Vlade.

Osim Srbije, kandidaturu za domaćina Specijalizovane izložbe 2027/28 predali su država Minesota, USA, pod temom „Healthy People, Healthy Planet: Wellness and Well Being for All“ i Puket, Tajland, pod temom “Future of Life: Living in Harmony, Sharing Prosperity”.

Prethodni specijalizovani EXPO je održan u Astani 2017. godine, a naredni planiran za 2023. godinu će se održati u Buenos Airesu.

Međunarodni biro za izložbe (BIE) organizuje četiri stalne vrste izložbi: Svetske izložbe kapaciteta kao što je ovogodišnji EXPO u Dubaiu, Specijalizovane izložbe, Hortikulturalne izložbe i Trijenale u Milanu.

Energetski portal

GM ulaže 7 milijardi dolara u električna vozila- hoće li da nadmaši Teslu?

Foto. General Motors Promo
Foto: General Motors Promo

Sa blizu milion globalno prodatih električnih automobila prošle godine, deluje da je Teslu nemoguće nadmašiti na tržištu vozila na baterije. Ipak, sudeći po ulaganjima kompanije Dženeral Motors (GM) u industriju električnih automobila i njenom nastojanju da do 2025. postane lider na tržištu električnih vozila u Severnoj Americi, izgleda da Tesla ima ozbiljnu konkurenciju.

GM je najavio ulaganja od 7 milijardi dolara u četiri proizvodne lokacije u Mičigenu i značajno povećanje kapaciteta za proizvodnju baterija i električnih pikap vozila. U saopštenju američke autokompanije stoji da je ovo najveća pojedinačna investicija u istoriji GM-a koja će otvoriti 4.000 novih radnih mesta.

Investicija takođe uključuje izgradnju nove fabrike baterija Ultium Cells u Lensingu i konverziju postojeće fabrike za montažu u Orionu kako bi se u njoj mogla proizvoditi električna vozila.

„Danas preduzimamo sledeći korak u našem kontinuiranom radu na uspostavljanju EV liderstva ulaganjem u našu vertikalno integrisanu proizvodnju baterija u SAD-u i u naš severnoamerički proizvodni kapacitet“, rekla je Meri Bara, izvršna direktorka GM-a.

Vertikalna integracija sklopa baterija i konverzija postojećih fabrika za montažu su ključni deo strategije Dženeral Motorsa za povećanje proizvodnje električnih vozila u Severnoj Americi. Koliko je američki gigant posvećen proizvodnji ekoloških četvorotočkaša svedoči i podatak da će GM do 2030. godine 50 odsto svojih kapaciteta za sklapanje vozila u Severnoj Americi prilagoditi potrebama proizvodnje električnih vozila.

Bara je navela da su ove investicije bazirane na pozitivnim reakcijama potrošača koji su već rezervisali nedavno lansirane električne modele poput GMC Hummer EV, Cadillac LIRIK, Chevrolet Equinox EV i druge.

„Naš plan stvara najširi portfolio električnih vozila od bilo kog proizvođača automobila i dodatno nas učvršćuje na putu da postanemo lideri u SAD-u do sredine decenije”, precizirala je.

Dodatno, ove godine kompanija namerava da započne realizaciju programa „Ultium Čardž 360“ u sklopu kojeg će investirati 750 miliona dolara u ugradnju javnih punjača širom Kanade i SAD-a.

GM namerava da donira 40.000 punjača koji će, uz pomoć dilera i franšiza, biti postavljeni na radnim mestima, stambenim objektima, univerzitetima, koledžima, sportskim objektima, ali i u ruralnim sredinama i manje prometnim mestima.

Milena Maglovski

Prva logistička kompanija u Srbiji sa 100 odsto električnim vozilima

Foto: DTS
Foto: DTS

Delta transportni sistemi (DTS) je prva logistička kompanija u Srbiji koja je u svoju flotu uvrstila 100 odsto električna vozila.

Ova vozila imaju bateriju dometa 250 kilometara i nosivost do jedne tone i biće korišćena za razvoz robe iz DC Nova Pazova, gde su instalirana i tri AC punjača.

“Ideja proistekla iz inicijative Mladih lidera, podržana od strane Delta Holdinga i realizovana u okviru našeg tima, deo je dugoročne DTS Green Iniciatives, koja uključuje i druge investicije u domenu održivog poslovanja”, navodi se u saopštenju kompanije.

Iz ove kompanije obećavaju da će u budućnosti nastaviti da primenjuju globalne trendove i menjaju na bolje okruženje u kojem posluju.

Delta Transportni Sistem (DTS) je kompanija specijalizovana za pružanje logističkih usluga. Od svog osnivanja 2008. godine DTS kontinuirano unapređuje svoje poslovanje sa ciljem podizanja kvaliteta usluge u domenu logistike kroz stalne inovacije i poštovanja principa da svaki klijent ima pravo na poseban biznis model.

Izvor: DTS

Upoznajte budućnost pametne automatizacije zgrada

Foto: Promo
Foto: Schneider Electric

Rešenja bazirana na KNX protokolu omogućavaju jednostavnu digitalizaciju zgrada kojom se dobija povezan sistem uređaja koji međusobno komuniciraju na pametan način kako bi pouzdano izvršavali zadatke kao što su operacije uključivanja-isključivanja potrošača.

Međutim, ovi sistemi mogu biti skupi i složeni. Zato je od ključnog značaja izabrati najsavremeniju tehnologiju i sistem koji je lako instalirati, konfigurisati, koristiti i održavati.

Predstavljamo vam SpaceLogic KNX rešenja

Ovde na scenu stupa SpaceLogic KNX kompanije Schneider Electric, sa interoperativnim, modularnim rešenjima spremnim za budućnost. Bilo da se radi o maloj porodičnoj kući ili velikom poslovnom kompleksu – fleksibilni pametni uređaji lako se konfigurišu, naručuju i montiraju, a konstruisani su tako da pruže veću udobnost i bezbednost uz istovremeno nižu potrošnju energije.

Zašto baš KNX?

Kao moćni, otvoreni standard mrežne komunikacije KNX unapređuje automatizaciju zgrade tehnološkim funkcija ma koje se lako koriste. On olakšava uvođenje rešenja za koja je potrebno manje kablova, što znači jednostavniju ugradnju, niže troškove, pa čak i manju opasnost od požara.

Proizvodi sertifikovani od strane KNX Asocijacije kompatibilni su sa mnogim proizvođačima. Prednosti SpaceLogic KNX rešenja KNX sistem najbolji je onda kada je najjednostavniji: za tehničke savetnike, integratore sistema i električare u pogledu instalacije i puštanja u rad, i za njihove klijente u pogledu korišćenja. SpaceLogic KNX jeste sistem automatizacije zgrada koji je podjednako fleksibilan i pametan – prikladan je kako za primene u stambeno-poslovnim kompleksima, tako i u hotelima i bolnicama.

Schneider Electric ima zaokružen portfolio KNX rešenja u koji spadaju pogonske jedinice, sistemske komponente, senzori, pametna automatizacija doma i drugi povezani uređaji projektovani za rad sa nizom različitih sistema. Rešenja su osmišljena za Apple, Amazon, Google, ZigBee i druge sisteme.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

NTP Beograd otvorio prijave za lokalno AIM Startup takmičenje

Photo-illustration: Unsplash (Scott Graham)
Foto-ilustracija: Pixabay

Najbolji startapi iz Srbije dobiće priliku da predstave svoje inovativne proizvode i usluge na globalnom investicionom skupu i startap takmičenju AIM 2022, koji će od 29. do 31. marta 2022. godine u okviru svetske izložbe Expo2020 u Dubaiju, okupiti vodeće svetske predstavnike kapitala, investitore i preduzetnike.

Učešće startapa iz Srbije omogućiće Naučno-tehnološki park Beograd, u saradnji sa Annual Investment Meeting (AIM), vodećom investicionom platformom na Bliskom Istoku i Severnoj Africi, organizacijom lokalnog startap takmičenja za učešće na ovom prestižnom događaju. Na lokalnom takmičenju biće odabrano do pet startapa iz Srbije koji će dobiti mogućnost da se predstave globalnoj publici i investitorima u UAE. Najboljem među pet odabranih startapa (lokalnom pobedniku) biće obezbeđen i direktan plasman u globalno finale AIM Startup 2022 takmičenja, dok će preostala četiri startapa dobiti priliku da učestvuju u  pitch takmičenju i bore se za kvalifikaciju u veliko finale.

Startapi mogu aplicirati do 7. februara, za više informacija pogledajte ovde.

Jedanaesti po redu investicioni skup The Annual Investment Meeting izvanredna je prilika za sve startape koji nastoje da prikupe kapital, uvećaju globalnu vidljivost, prošire se na nova tržišta i uspostave nove poslovne kontakte.

Događaj je hibridnog tipa. Kotizacije su obezbeđene za svih pet kompanija, a troškovi puta obezbeđeni su za tri najbolje rangirana startapa. U zavisnosti od epidemiološke situacije, startapi mogu učestvovati i online.

Pravo učešća na lokalnom takmičenju imaju startap kompanije sa do 50 zaposlenih, u većinskom srpskom vlasništvu, koje su u dosadašnjem razvoju prikupile finansiranje od najmanje 50.000 evra i nisu starije od 10 godina. Kriterijumi po kojima će se ocenjivati su: iskustvo i ekspertiza tima, tržište i biznis model, dosadašnji razultati i planovi, industrija u kojoj startap posluje, pitch deck i značaj učešća na AIM događaju za dalji razvoj startapa.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Raste potrošnja električne energije i energenata – država sprema uvoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na današnjoj sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima predstavljeni su najnoviji podaci o stanju elektroenergetskog sistema i potrebnim količinama energije i energenata za domaćinstva i privredu, kao i planovi za naredni period, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je da će, zbog povećane potrošnje električne energije i smanjene proizvodnje u termokapacitetima nastale zbog nedovoljne količine i kalorične vrednosti uglja koji se doprema, država obezbediti dodatni uvoz električne energije.

Iz „Elektroprivrede Srbije“ je rečeno da je potrošnja električne energije u odnosu na januar prošle godine uvećana, pre svega zbog niskih temperatura.

Kako je navedeno iz EDS-a, distributivni sistem je stabilan, a manji prekidi nastaju usled planiranih radova koji su usmereni ka prevenciji kvarova. Prenosni sistem takođe funkcioniše bez većih problema.

Na sednici je bilo reči i o stanju u gasnom sektoru u Srbiji, pri čemu je konstatovano da je potrošnja prirodnog gasa na rekordnom nivou, zbog čega se uvoze dodatne količine iz oba pravca, ali da snabdevanje nije ugroženo. Isporuka toplotne energije korisnicima daljinskog grejanja u Srbiji je stabilna.

Energetski portal

Norveška – Puštena u rad prva stanica za zamenu baterija u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je na odličnom putu ka tome da postane prva država na svetu u kojoj će saobraćati isključivo vozila na električni pogon. Zato i nije čudno što je kineski proizvođač električnih automobila NIO baš u ovoj zemlji pustio u rad prvu stanicu za zamenu baterija u Evropi. Vozači električnih automobila u ovoj zemlji do kraja 2022. godine na raspolaganju će imati još 20 ovakvih stanica.

Ceo proces je veoma jednostavan, kada vozač primeti da je potrebno napuniti bateriju jednostavno stane na stanicu i za pet minuta zameni praznu bateriju punom i nastavi put.

NIO je Norvešku odabrao kao početnu stanicu za osvajanje tržišta u Evropi, te zato i nije čudno što planiraju proširenje mreže stanica za zamenu baterija.

Ova novina dolazi u trenutku kada kompanija predstavlja model NIO ES8 koji je prvi električni automobil napravljen za ovo tržište. Automobil je opremljen baterijom kapaciteta 100 kWh i sa jednim punjenjem može da pređe oko 500 kilometara i ima opciju zamene baterije.

Prema planovima kompanije NIO već tokom ove godine moguće je otvaranje stanica za zamenu baterija i u drugim evropskim gradovima. Nemačka je jedna od zemalja koja će u budućnosti dobiti jednu ovakvu stanicu.

U Kini, NIO već ima više od 700 stanica za zamenu baterija, a plan je da instalira 4.000 (uključujući 1.000 van Kine) do kraja 2025. godine.

Iz godine u godinu rasze potražnja za automobilima na električni pogon, jer ova vozila ne koriste fosila goriva i ne emituju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Milica Radičević

Ćuprija – Raspisan Javni poziv za firme za ugradnju solarnih panela

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Ćuprija raspisala je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mere energetske sanacije porodičnih kuća putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Energetska sanacija porodičnih kuća sprovodi se kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave radovima na ugradnji solarnih panela za proizvodnju električne energije, a krajnji korisnici bespovratnih sredstava su domaćinstva na teritoriji opštine Ćuprija.

Domaćinstva koja ostvare pravo na sufinansiranje moći će da nabave dobra ili usluge isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog javnog poziva.

Cilj sprovođenja mere energetske sanacije putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe je unapređenje energetske efikasnosti i povećano korišćenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na teritoriji opštine Ćuprija.

Za sve dodatne informacije i obaveštenja zainteresovanim privrednim subjektima na raspolaganju je kontakt telefon: 035/8150914, kao i elektronska adresa: zeljko.dzelatovic@cuprija.rs.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Opština Ćuprija

Studentsko takmičenje kompanije Schneider Electric – za pobednički tim 10.000 evra

Foto: Represent
Foto: Schneider Electric

Prečistači vode na solarni pogon, baterije koje se dobijaju iz biljke aloe vere, ribari koji prelaze i koriste ekološki prihvatljivu energiju – između ostalog, jesu inovacije koje su se pokazale kao najbolje na Go Green takmičenjima poslednjih godina, a koje Schneider Electric organizuje u partnerstvom sa kompanjom AVEVA.

Srpski studenti takođe imaju mogućnost da se prijave za ovo takmičenje za inovacije o održivosti i time konkurišu za glavnu nagradu od 10.000 evra.

Učesnici mogu da računaju na stručno mentorstvo kompanija Schneider Electric i AVEVA, a najistaknutiji od njih – i mogućnost zaposlenja u kompanijama organizatorima.

Prijave su otvorene do 15. februara, a svi detalji prijave nalaze se na Schneider Electric Go Green platformi. Novina u odnosu na prethodne godine jeste u tome što studentski timovi sada mogu da biraju jednu od pet kategorija takmičenja:

  • Pristup energiji
  • Kuće budućnosti
  • Lanac snabdevanja budućnosti
  • Električne mreže budućnosti
  • Dekodiranje budućnosti

Prijave su otvorene za sve zainteresovane studente, u skladu sa filozofijom Diversity&Inclusion kompanije Schneider Electric, a neophodan preduslov za učešće je znanje engleskog jezika.

Na prethodnom Schneider Go Green takmičenju prvi prolazak Srbije u Evropsko finale doneli su Milorad Stojanović i Dora Balog, studenti biomedicinskog inženjerstva na Fakultetu tehničkih nauka, sa svojom Breathe Energy Harvesting inovativnom idejom. Oni su pobedili na regionalnom takmičenju za Jugoistočnu Evropu i na Evropskom finalu su osvojili treće mesto. Pored toga, Milorad i Dora stiču stručnu praksu u Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu, što im pruža priliku da nadograde svoje znanje i steknu nova iskustva.

Prošlogodišnje pobednice bile su Helena Arias Casals i Dorothi Ann van der Ent Facerias, studentkinje Universitat Politecnica de Catalunia sa svojim projektom “Light Pill”. U pitanju je je mali uređaj koji koristi sunčevu energiju i može se upotrebljavati i kao izvor svetlosti i kao ultraljubičasti prečistač vode. Pobedničkim rešenjima prethodnih godina nije nedostajala inovativnost, pa je tako 2020. godine za najbolji proglašen projekat održive energije razvijen za zajednicu kolumbijskih ribara.

Izvor: Represent