Home Blog Page 481

Kandidatura Beograda za međunarodnu izložbu EXPO 2027

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasada Republike Srbije u Parizu predala je pismo kandidature za domaćina Međunarodne specijalizovane izložbe u Beogradu – EXPO 2027, navodi se u saopštenju Vlade.

Predlog je da se izložba BEOGRAD EXPO 2027/ EXPO BELGRADE 2027 sa temom “Igra(j) za čovečanstvo – sport i muzika za sve”/“Play for Humanity – Sport and Music for All” održi u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.

Održavanje međunarodnih izložbi ovog tipa predstavlja jedinstvenu priliku za promociju privrednih, turističkih i kulturnih potencijala zemlje domaćina, a organizacijom međunarodno priznate izložbe EXPO BEOGRAD 2027 Republika Srbija bi se jasno pozicionirala kao ekonomski, kulturni, ali i politički centar ovog dela Evrope.

Organizacija ovako velikog i značajnog događaja u srpskoj prestonici podrazumeva oslanjanje na sve potencijale i dosadašnja iskustva, a jedno od najvažnijih će biti iskustvo sa poslednje velike izložbe Dubai EXPO na kojem je Srbija ostvarila zabeležneu promociju i vidljivost, stoji u saopštenju Vlade.

Osim Srbije, kandidaturu za domaćina Specijalizovane izložbe 2027/28 predali su država Minesota, USA, pod temom „Healthy People, Healthy Planet: Wellness and Well Being for All“ i Puket, Tajland, pod temom “Future of Life: Living in Harmony, Sharing Prosperity”.

Prethodni specijalizovani EXPO je održan u Astani 2017. godine, a naredni planiran za 2023. godinu će se održati u Buenos Airesu.

Međunarodni biro za izložbe (BIE) organizuje četiri stalne vrste izložbi: Svetske izložbe kapaciteta kao što je ovogodišnji EXPO u Dubaiu, Specijalizovane izložbe, Hortikulturalne izložbe i Trijenale u Milanu.

Energetski portal

GM ulaže 7 milijardi dolara u električna vozila- hoće li da nadmaši Teslu?

Foto. General Motors Promo
Foto: General Motors Promo

Sa blizu milion globalno prodatih električnih automobila prošle godine, deluje da je Teslu nemoguće nadmašiti na tržištu vozila na baterije. Ipak, sudeći po ulaganjima kompanije Dženeral Motors (GM) u industriju električnih automobila i njenom nastojanju da do 2025. postane lider na tržištu električnih vozila u Severnoj Americi, izgleda da Tesla ima ozbiljnu konkurenciju.

GM je najavio ulaganja od 7 milijardi dolara u četiri proizvodne lokacije u Mičigenu i značajno povećanje kapaciteta za proizvodnju baterija i električnih pikap vozila. U saopštenju američke autokompanije stoji da je ovo najveća pojedinačna investicija u istoriji GM-a koja će otvoriti 4.000 novih radnih mesta.

Investicija takođe uključuje izgradnju nove fabrike baterija Ultium Cells u Lensingu i konverziju postojeće fabrike za montažu u Orionu kako bi se u njoj mogla proizvoditi električna vozila.

„Danas preduzimamo sledeći korak u našem kontinuiranom radu na uspostavljanju EV liderstva ulaganjem u našu vertikalno integrisanu proizvodnju baterija u SAD-u i u naš severnoamerički proizvodni kapacitet“, rekla je Meri Bara, izvršna direktorka GM-a.

Vertikalna integracija sklopa baterija i konverzija postojećih fabrika za montažu su ključni deo strategije Dženeral Motorsa za povećanje proizvodnje električnih vozila u Severnoj Americi. Koliko je američki gigant posvećen proizvodnji ekoloških četvorotočkaša svedoči i podatak da će GM do 2030. godine 50 odsto svojih kapaciteta za sklapanje vozila u Severnoj Americi prilagoditi potrebama proizvodnje električnih vozila.

Bara je navela da su ove investicije bazirane na pozitivnim reakcijama potrošača koji su već rezervisali nedavno lansirane električne modele poput GMC Hummer EV, Cadillac LIRIK, Chevrolet Equinox EV i druge.

„Naš plan stvara najširi portfolio električnih vozila od bilo kog proizvođača automobila i dodatno nas učvršćuje na putu da postanemo lideri u SAD-u do sredine decenije”, precizirala je.

Dodatno, ove godine kompanija namerava da započne realizaciju programa „Ultium Čardž 360“ u sklopu kojeg će investirati 750 miliona dolara u ugradnju javnih punjača širom Kanade i SAD-a.

GM namerava da donira 40.000 punjača koji će, uz pomoć dilera i franšiza, biti postavljeni na radnim mestima, stambenim objektima, univerzitetima, koledžima, sportskim objektima, ali i u ruralnim sredinama i manje prometnim mestima.

Milena Maglovski

Prva logistička kompanija u Srbiji sa 100 odsto električnim vozilima

Foto: DTS
Foto: DTS

Delta transportni sistemi (DTS) je prva logistička kompanija u Srbiji koja je u svoju flotu uvrstila 100 odsto električna vozila.

Ova vozila imaju bateriju dometa 250 kilometara i nosivost do jedne tone i biće korišćena za razvoz robe iz DC Nova Pazova, gde su instalirana i tri AC punjača.

“Ideja proistekla iz inicijative Mladih lidera, podržana od strane Delta Holdinga i realizovana u okviru našeg tima, deo je dugoročne DTS Green Iniciatives, koja uključuje i druge investicije u domenu održivog poslovanja”, navodi se u saopštenju kompanije.

Iz ove kompanije obećavaju da će u budućnosti nastaviti da primenjuju globalne trendove i menjaju na bolje okruženje u kojem posluju.

Delta Transportni Sistem (DTS) je kompanija specijalizovana za pružanje logističkih usluga. Od svog osnivanja 2008. godine DTS kontinuirano unapređuje svoje poslovanje sa ciljem podizanja kvaliteta usluge u domenu logistike kroz stalne inovacije i poštovanja principa da svaki klijent ima pravo na poseban biznis model.

Izvor: DTS

Upoznajte budućnost pametne automatizacije zgrada

Foto: Promo
Foto: Schneider Electric

Rešenja bazirana na KNX protokolu omogućavaju jednostavnu digitalizaciju zgrada kojom se dobija povezan sistem uređaja koji međusobno komuniciraju na pametan način kako bi pouzdano izvršavali zadatke kao što su operacije uključivanja-isključivanja potrošača.

Međutim, ovi sistemi mogu biti skupi i složeni. Zato je od ključnog značaja izabrati najsavremeniju tehnologiju i sistem koji je lako instalirati, konfigurisati, koristiti i održavati.

Predstavljamo vam SpaceLogic KNX rešenja

Ovde na scenu stupa SpaceLogic KNX kompanije Schneider Electric, sa interoperativnim, modularnim rešenjima spremnim za budućnost. Bilo da se radi o maloj porodičnoj kući ili velikom poslovnom kompleksu – fleksibilni pametni uređaji lako se konfigurišu, naručuju i montiraju, a konstruisani su tako da pruže veću udobnost i bezbednost uz istovremeno nižu potrošnju energije.

Zašto baš KNX?

Kao moćni, otvoreni standard mrežne komunikacije KNX unapređuje automatizaciju zgrade tehnološkim funkcija ma koje se lako koriste. On olakšava uvođenje rešenja za koja je potrebno manje kablova, što znači jednostavniju ugradnju, niže troškove, pa čak i manju opasnost od požara.

Proizvodi sertifikovani od strane KNX Asocijacije kompatibilni su sa mnogim proizvođačima. Prednosti SpaceLogic KNX rešenja KNX sistem najbolji je onda kada je najjednostavniji: za tehničke savetnike, integratore sistema i električare u pogledu instalacije i puštanja u rad, i za njihove klijente u pogledu korišćenja. SpaceLogic KNX jeste sistem automatizacije zgrada koji je podjednako fleksibilan i pametan – prikladan je kako za primene u stambeno-poslovnim kompleksima, tako i u hotelima i bolnicama.

Schneider Electric ima zaokružen portfolio KNX rešenja u koji spadaju pogonske jedinice, sistemske komponente, senzori, pametna automatizacija doma i drugi povezani uređaji projektovani za rad sa nizom različitih sistema. Rešenja su osmišljena za Apple, Amazon, Google, ZigBee i druge sisteme.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

NTP Beograd otvorio prijave za lokalno AIM Startup takmičenje

Photo-illustration: Unsplash (Scott Graham)
Foto-ilustracija: Pixabay

Najbolji startapi iz Srbije dobiće priliku da predstave svoje inovativne proizvode i usluge na globalnom investicionom skupu i startap takmičenju AIM 2022, koji će od 29. do 31. marta 2022. godine u okviru svetske izložbe Expo2020 u Dubaiju, okupiti vodeće svetske predstavnike kapitala, investitore i preduzetnike.

Učešće startapa iz Srbije omogućiće Naučno-tehnološki park Beograd, u saradnji sa Annual Investment Meeting (AIM), vodećom investicionom platformom na Bliskom Istoku i Severnoj Africi, organizacijom lokalnog startap takmičenja za učešće na ovom prestižnom događaju. Na lokalnom takmičenju biće odabrano do pet startapa iz Srbije koji će dobiti mogućnost da se predstave globalnoj publici i investitorima u UAE. Najboljem među pet odabranih startapa (lokalnom pobedniku) biće obezbeđen i direktan plasman u globalno finale AIM Startup 2022 takmičenja, dok će preostala četiri startapa dobiti priliku da učestvuju u  pitch takmičenju i bore se za kvalifikaciju u veliko finale.

Startapi mogu aplicirati do 7. februara, za više informacija pogledajte ovde.

Jedanaesti po redu investicioni skup The Annual Investment Meeting izvanredna je prilika za sve startape koji nastoje da prikupe kapital, uvećaju globalnu vidljivost, prošire se na nova tržišta i uspostave nove poslovne kontakte.

Događaj je hibridnog tipa. Kotizacije su obezbeđene za svih pet kompanija, a troškovi puta obezbeđeni su za tri najbolje rangirana startapa. U zavisnosti od epidemiološke situacije, startapi mogu učestvovati i online.

Pravo učešća na lokalnom takmičenju imaju startap kompanije sa do 50 zaposlenih, u većinskom srpskom vlasništvu, koje su u dosadašnjem razvoju prikupile finansiranje od najmanje 50.000 evra i nisu starije od 10 godina. Kriterijumi po kojima će se ocenjivati su: iskustvo i ekspertiza tima, tržište i biznis model, dosadašnji razultati i planovi, industrija u kojoj startap posluje, pitch deck i značaj učešća na AIM događaju za dalji razvoj startapa.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Raste potrošnja električne energije i energenata – država sprema uvoz

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na današnjoj sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima predstavljeni su najnoviji podaci o stanju elektroenergetskog sistema i potrebnim količinama energije i energenata za domaćinstva i privredu, kao i planovi za naredni period, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je da će, zbog povećane potrošnje električne energije i smanjene proizvodnje u termokapacitetima nastale zbog nedovoljne količine i kalorične vrednosti uglja koji se doprema, država obezbediti dodatni uvoz električne energije.

Iz „Elektroprivrede Srbije“ je rečeno da je potrošnja električne energije u odnosu na januar prošle godine uvećana, pre svega zbog niskih temperatura.

Kako je navedeno iz EDS-a, distributivni sistem je stabilan, a manji prekidi nastaju usled planiranih radova koji su usmereni ka prevenciji kvarova. Prenosni sistem takođe funkcioniše bez većih problema.

Na sednici je bilo reči i o stanju u gasnom sektoru u Srbiji, pri čemu je konstatovano da je potrošnja prirodnog gasa na rekordnom nivou, zbog čega se uvoze dodatne količine iz oba pravca, ali da snabdevanje nije ugroženo. Isporuka toplotne energije korisnicima daljinskog grejanja u Srbiji je stabilna.

Energetski portal

Norveška – Puštena u rad prva stanica za zamenu baterija u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Norveška je na odličnom putu ka tome da postane prva država na svetu u kojoj će saobraćati isključivo vozila na električni pogon. Zato i nije čudno što je kineski proizvođač električnih automobila NIO baš u ovoj zemlji pustio u rad prvu stanicu za zamenu baterija u Evropi. Vozači električnih automobila u ovoj zemlji do kraja 2022. godine na raspolaganju će imati još 20 ovakvih stanica.

Ceo proces je veoma jednostavan, kada vozač primeti da je potrebno napuniti bateriju jednostavno stane na stanicu i za pet minuta zameni praznu bateriju punom i nastavi put.

NIO je Norvešku odabrao kao početnu stanicu za osvajanje tržišta u Evropi, te zato i nije čudno što planiraju proširenje mreže stanica za zamenu baterija.

Ova novina dolazi u trenutku kada kompanija predstavlja model NIO ES8 koji je prvi električni automobil napravljen za ovo tržište. Automobil je opremljen baterijom kapaciteta 100 kWh i sa jednim punjenjem može da pređe oko 500 kilometara i ima opciju zamene baterije.

Prema planovima kompanije NIO već tokom ove godine moguće je otvaranje stanica za zamenu baterija i u drugim evropskim gradovima. Nemačka je jedna od zemalja koja će u budućnosti dobiti jednu ovakvu stanicu.

U Kini, NIO već ima više od 700 stanica za zamenu baterija, a plan je da instalira 4.000 (uključujući 1.000 van Kine) do kraja 2025. godine.

Iz godine u godinu rasze potražnja za automobilima na električni pogon, jer ova vozila ne koriste fosila goriva i ne emituju emisije štetnih gasova koji utiču na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Milica Radičević

Ćuprija – Raspisan Javni poziv za firme za ugradnju solarnih panela

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opština Ćuprija raspisala je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mere energetske sanacije porodičnih kuća putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Energetska sanacija porodičnih kuća sprovodi se kroz saradnju sa privrednim subjektima koji se bave radovima na ugradnji solarnih panela za proizvodnju električne energije, a krajnji korisnici bespovratnih sredstava su domaćinstva na teritoriji opštine Ćuprija.

Domaćinstva koja ostvare pravo na sufinansiranje moći će da nabave dobra ili usluge isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog javnog poziva.

Cilj sprovođenja mere energetske sanacije putem ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe je unapređenje energetske efikasnosti i povećano korišćenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima na teritoriji opštine Ćuprija.

Za sve dodatne informacije i obaveštenja zainteresovanim privrednim subjektima na raspolaganju je kontakt telefon: 035/8150914, kao i elektronska adresa: zeljko.dzelatovic@cuprija.rs.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Opština Ćuprija

Studentsko takmičenje kompanije Schneider Electric – za pobednički tim 10.000 evra

Foto: Represent
Foto: Schneider Electric

Prečistači vode na solarni pogon, baterije koje se dobijaju iz biljke aloe vere, ribari koji prelaze i koriste ekološki prihvatljivu energiju – između ostalog, jesu inovacije koje su se pokazale kao najbolje na Go Green takmičenjima poslednjih godina, a koje Schneider Electric organizuje u partnerstvom sa kompanjom AVEVA.

Srpski studenti takođe imaju mogućnost da se prijave za ovo takmičenje za inovacije o održivosti i time konkurišu za glavnu nagradu od 10.000 evra.

Učesnici mogu da računaju na stručno mentorstvo kompanija Schneider Electric i AVEVA, a najistaknutiji od njih – i mogućnost zaposlenja u kompanijama organizatorima.

Prijave su otvorene do 15. februara, a svi detalji prijave nalaze se na Schneider Electric Go Green platformi. Novina u odnosu na prethodne godine jeste u tome što studentski timovi sada mogu da biraju jednu od pet kategorija takmičenja:

  • Pristup energiji
  • Kuće budućnosti
  • Lanac snabdevanja budućnosti
  • Električne mreže budućnosti
  • Dekodiranje budućnosti

Prijave su otvorene za sve zainteresovane studente, u skladu sa filozofijom Diversity&Inclusion kompanije Schneider Electric, a neophodan preduslov za učešće je znanje engleskog jezika.

Na prethodnom Schneider Go Green takmičenju prvi prolazak Srbije u Evropsko finale doneli su Milorad Stojanović i Dora Balog, studenti biomedicinskog inženjerstva na Fakultetu tehničkih nauka, sa svojom Breathe Energy Harvesting inovativnom idejom. Oni su pobedili na regionalnom takmičenju za Jugoistočnu Evropu i na Evropskom finalu su osvojili treće mesto. Pored toga, Milorad i Dora stiču stručnu praksu u Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu, što im pruža priliku da nadograde svoje znanje i steknu nova iskustva.

Prošlogodišnje pobednice bile su Helena Arias Casals i Dorothi Ann van der Ent Facerias, studentkinje Universitat Politecnica de Catalunia sa svojim projektom “Light Pill”. U pitanju je je mali uređaj koji koristi sunčevu energiju i može se upotrebljavati i kao izvor svetlosti i kao ultraljubičasti prečistač vode. Pobedničkim rešenjima prethodnih godina nije nedostajala inovativnost, pa je tako 2020. godine za najbolji proglašen projekat održive energije razvijen za zajednicu kolumbijskih ribara.

Izvor: Represent

Predstavljena nova eko-linija na relaciji Dorćol – Beograd na vodi

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Beograd je dobio drugu ekološku liniju na relaciji Dorćol-Beograd na vodi na kojoj će saobraćati osam električnih autobusa, navodi se u saopštenju Grada.

Prema rečima zamenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, osim Sofije, Beograd je jedini grad u regionu koji ima ekološke autobuse, a cilj je da do 2030. godine ne preostane nijedno vozilo na fosilna goriva u javnom prevozu prestonice.

“Mi ćemo 2028. završiti prvu liniju metroa, 2030. drugu, u međuvremenu kupujemo autobuse čiji je pogon na prirodni gas. Već smo kupili stotinu autobusa, koji stižu tokom proleća, a postavljamo i gasne stanice. Po našem planu svake godine u narednih pet godina kupovaćemo stotinu autobusa na gas, kao i novih deset elektroautobusa”, rekao je Vesić.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović čestitala je Beograđanima na novoj eko-liniji i podsetila da je Vlada Srbije i ove godine donela uredbu za subvencionisanje kupovine elektro i hibrid vozila.

Vozila na električni pogon ne zagađuju okolinu i drago mi je što iz godine u godinu raste interesovanje pravnih i fizičkih lica za subvencije. Tokom prošle godine uz subvenciju države kupljeno je više od 500 novih eko vozila, a ove godine smo obezbedili još veća sredstva, 150 miliona dinara u te svrhe”, rekla je Vujović.

Energetski portal

Da li su okso-kese, kao zamena za plastične, manje štetne?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberta Errani)

Plastične kese koje su u prodavnicama zamenjene skupljim, navodno biorazgradivim – nisu zapravo uopšte biorazgradive. Čak su i opasnije od onih običnih koje smo koristili, tvrde stručnjaci. Postavlja se pitanje – zašto još niko od nadležnih nije reagovao?

Na tržištu Srbije ne postoje biorazgradive kese, kažu oni. Dodaju da imamo oksorazgradive – prošle godine zabranjene u Evropskoj uniji, koje su još štetnije za životnu sredinu od klasičnih. 

Zbog čega se ovo dešava – zato što je okso-kesa obična kesa u koju su dodati aditivi da bi se ona brže razgradila. To znači da se na deponiji ili odložena u životnoj sredini, ove kese samo razgrađuju na sitnije deliće mikroplastike, pa tako mikroplastika brže ulazi u zemlju, vodu, vazduh, onda naravno i u organizam svih živih bića uključujući i čoveka”, izjavila je Kristina Cvejanov, stručnjak za cirkularnu ekonomiju

Biorazgradivih kesa ima samo u pojedinim trgovinskim lancima i stižu iz uvoza, jer ih u Srbiji niko ne proizvodi.

„Biorazgradive kese zapravo se ne prave od polimera, od naftnih derivata, kao što su ove kese obične što koristimo, već od nekih prirodnih resursa, to na primer mogu biti ostaci od poljoprivredne proizvodnje, odnosno poljoprivrednih kultura, kao što je kukuruz ili slično, u Srbiji takva fabrika ne postoji. Najbliže što se Srbija bavila ovom temom, to je što je Tehnološki fakultet u Novom Sadu učestvovao je u evropskim projektima”, objašnjava Kristina Cvejanov.

Naša sagovornica dodaje da je kese moguće reciklirati samo ukoliko su deblje od 50 mikrona i da postoje kapaciteti. Problem je, međutim, kako kese sakupiti. U Privrednoj komori Srbije kažu da je upotreba plastičnih kesa smanjena.

„Mi smo za godinu i po dana od kada smo pokrenuli inicijativu naplate i zamene plastičnih kesa sa drugim trajnim sredstvima i cegerima smanjili upotrebu plastičnih kesa za 85 procenata”, rekao je Žarko Malinović iz Privredne komore Srbije.

Od kada su trgovci počeli da naplaćuju kese, mnogi u kupovinu odlaze sa torbom u ruci.

Komunalna inspekcija Opštine Čukarica preventivno je obilazila prodavnice i davala savete o upotrebi i korišćenju kesa, upozoravala, ali nije naplaćivala kazne.

I inspektori sa Palilule su upozoravali trgovce, ali nisu pokretali prekršajne postupke.

Izvor: RTS

Nuklearne elektrane daju četvrtinu proizvodnje struje u EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Struja iz nuklearne energije u EU proizvodi se u 13 članica, a najveći proizvođač je Francuska koja iz reaktora pokriva više od polovine ukupne proizvodnje.

U 2020. godini, 13 članica EU proizvelo je 683.512 GWh u nuklearnim elektranama ili gotovo 25 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Uniji, pokazuju podaci Eurostata.

Udeo Francuske u proizvodnji energije iz nuklarnih elektrana u EU je 52 odsto, a slede Nemačka i Španija sa po devet odsto i Švedska sa sedam odsto.

Te četiri zemlje zajedno obezbeđuju više od tri četvrine struje proizvedene u nuklearnim kapacitetima EU.

Evropska statistička služba navela je da je početkom 2020. godine 13 članica EU imalo ukupno 109 nuklearnih reaktora u radu. Navodi se i da su te godine trajno ugašena tri nuklearna reaktora, dva u Francuskoj i jedan u Švedskoj.

Ipak je Francuska članica EU koja najviše zavisi od energije iz nuklearnih reaktora koji su 2020. obezbedili 67 odsto ukupno proizvedene električne energije. Više od polovine svoje struje u nuklearnim elektranama proizvede jedino još Slovačka (54 odsto).

Gledano prema udelu struje proizvedene u atomskim centralama u ukupnoj proizvodnji, slede Mađarska sa 46 odsto, Bugarska sa 41 odsto, Belgija sa 39 odsto i Slovenija sa 38 odsto.

Građani EU inače su podeljeni po pitanju nuklearne energije. Kako su pokazale debate građana u okviru Konferencije o budućnosti Evrope, neki smatraju da nuklearna energija nije dobra za životnu sredinu, drugi misle da je ugalj još gori a treći se plaše da će energija biti još skuplja ako nuklearne elektrane budu zatvorene.

U međuvremenu je grupa stručnjaka koja savetuje Evropsku komisiju o zelenim finansijama kritikovala planove Brisela da gas i nuklearnu energiju označe kao “prelazni” izvor energije u klasifikaciji održivog finansiranja EU (taksonomiji).

Platforma za održivo finanansiranje EU u mišljenju objavljenom 24. januara odbacila je predlog Komisije i istakla da se gas i nuklearna energija ne mogu smatrati zelenim u sadašnjim okolnostima, prenosi EURACTIV.com.

Prema pravilima EU, neka tehnologija se ne može smatrati zelenom ako prouzrokuje “značajnu štetu” nekom od šest ciljeva “taksonomije” – ublažavanju klimatskih promena, prilagođavanju klimatskim promenama, zaštiti vode, prelasku na cirkularnu ekonomiju, sprečavanju zagađenja i zaštiti biodiverziteta.

Izvor: EURACTIV.rs

Novi Sad ponovo subvencioniše kupovinu bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novosađani će uskoro moći da konkurišu za subvencije za kupovinu biciklala. Svi koji ispune uslove za dobijanje subvencija imaće rok da kupe novi bicikl, a nakon toga će im 10.000 dinara biti refundirano.

Kako se navodi u konkursu Grada Novi Sad namera je da se poveća broj biciklista na ulicama, a sve to kako bi se poboljšao kvalitet vazduha i smanjilo zagađenje životne sredine.

Za realizaciju ovog konkursa izdvojeno je 20.000.000 dinara, od čega najmanje 18.000.000 može da se koristi za subvencije, dok će ostatak izabrano udruženje iskoristiti za svoje troškove.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada raspisala je Javni poziv za sva udruženja koja imaju sedište na teritoriji grada koja će kasnije subvencije podeliti građanima.

Zainteresovana udruženja prijave mogu poslati na adresu: Gradska uprava za zaštitu životne sredine, Rumenička 110a, 21113 Novi Sad. 

Konkurs za udruženja je otvoren do 3. februara, za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Grinpis poziva na oporezivanje super bogatih za spas klime

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U susret godišnjem sastanku Svetkog ekonomskog foruma u Davosu, Grinpis, zajendo sa drugim organizacijama koje se bore protiv nejednakosti, poziva na oporezivanje super bogatih širom sveta napominjući da bi se tako sakupila značajna sredstva za borbu protiv klimatskih promena.

Iako je, prema rečima generalnog sekretara UN-a Antonia Guteraša, čovečanstvo odavno u „crvenoj zoni“ kada je reč o stepenu globalnog zagrevanja i stanju životne sredine, vrhunac klimatske krize dostignut je 2021. godine koja će ostati upamćena po tolotnim talasima, poplavama, sušama, porastu nivoa mora, nestašicama hrane, sukobima i još mnogo toga što zahteva hitno angažovanje čovečanstva.

Nažalost, 42 odsto onih koji odlaze u Davos smatra da će nereagovanje na klimatske promene biti jedan od najtežih problema u narednih pet do 10 godina, stoji u Izveštaju o globalnim rizicima Svetskog ekonomskog foruma.

„To znači da 58 odsto ne vidi to kao dugoročan problem, i čini se da niko od njih ne preuzima ličnu odgovornost za nečinjenje“, piše međunarodna direktorka Grinpisa Dženifer Morgan za Grinpis.

Ona napominje da danas imamo manje divljine, više plastike u okeanima i više toksina u našem tlu nego ikada ranije. Krčenje šuma je u proseku iznosilo 10 miliona hektara godišnje između 2015. i 2020. godine što je jednako jednom fudbalskom terenu svake dve sekunde.

“Svest o životnoj sredini je sigurno porasla, ali efikasna ekološka akcija, ili relevantna društvena promena, stalno je izostajali”, upozorava Morgan.

Savez za borbu protiv nejednakosti FIA, kojoj pripada i organizacija Grinpis, izračunala je da bi godišnji porez na najbogatije u svetu bio dovoljan da izvuče 2,3 milijarde ljudi iz siromaštva, napravi dovoljno vakcina za ceo svet i pruži univerzalnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za sve građane zemalja sa niskim i nižim srednjim prihodima (3,6 milijardi ljudi).

„Ova nova globalna analiza bogatstva milijardera dolazi nakon novog izveštaja Oksfama zasnovanog na podacima Svetske banke koji pokazuje da, dok je 99 odsto svetskih radnika zarađivalo manje novca 2021. godine, deset najbogatijih ljudi sveta više je nego udvostručilo svoje bogatstvo“, stoji u saopštenju FIA.

Kako je najavljeno, FIA će organizovati proteste protiv nejednakosti u preko 25 zemalja sveta koji će se poklopiti sa onlajn sastancima Svetskog ekonomskog foruma „Stanje sveta“, a njihova poruka je kratka i jasna – „vreme je da počnemo da oporezujemo super bogate!“

Grinpis se pridružuje ovim zahtevima uz obrazloženje da mali broj super bogatih pojedinaca i korporacija uništavaju demokratska društva, ograničavaju pristup javnim dobrima i dovode u opasnost sposobnost naše planete da održi život u svim njegovim oblicima.

Milena Maglovski

Nova vozila na električni pogon na ulicama prestonice

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Pixabay

Javni gradski prevoz u Beogradu bogatiji je za deset novih električnih autobusa koji će doprineti tome da se u glavnom gradu smanji emisija štetnih gasova i buke.

Svečanoj primopredaji vozila na okretnici “Beograd na vodi”, prisustvovali su Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije, Irena Vujović, ministarka zaštita životne sredine i Goran Vesić, zamenik gradonačlnika Beograda.

Kako je istakla Ana Brnabić, brojni svetski gradovi nastoje da smanje štetne emisije koje potiču od javnog prevoza.

Električni autobusi, u poređenju sa onima na dizel-gorivo, doprinose smanjenju štetnih gasova i emitovanja buke, pri čemu su niži troškovi pogonske energije, a ovakva vozila su i jeftinija i jednostavnija za održavanje”, navela je ona, piše u saopštenju.

Prema njenim rečima autobuse standarda Evro 5 i Evro 6, Beograd nabavlja od 2015. godine, uključujući i e-prevoz, što sve čini 83,5 odsto vozila koja minimalno zagađuju životnu sredinu u glavnom gradu.

Goran Vesić je objasnio da je u Beogradu uspostavljena druga ekološka linija javnog gradskog prevoza, EKO 2, koju čine autobusi na električni pogon, na kojoj će saobraćati osam vozila – od terminusa “Dorćol”, odnosno SC “Milan Gale Muškatirović”, do terminusa “Beograd na vodi”.

Vozila na toj trasi će saobraćati sa vremenom obrta od 80 minuta i intervalom nailaska od 10 minuta.

U beogradskom javnom prevozu već postoji linija EKO 1, koja prevozi građane od Vukovog spomenika do naselja Belvil.

Energetski portal

Ministarstvo zaštite životne sredine: U ovoj godini više ulaganja u projekte za čistiji vazduh

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je konkurse za zamenu kotlova u javnim ustanovama i toplanama, ložišta u domaćinstvima, za pošumljavanje i zaštitu zemljišta. Ministarka Irena Vujović pozvala je lokalne samouprave da iskoriste podršku države i kandiduju projekte, kako bi na taj način unapredili kvalitet vazduha i zemljišta u svojim sredinama.

Vujović je istakla da su ove godine obezbeđena još veća sredstva nego u 2021. i da je gradovima i opštinama, kroz četiri konkursa, na raspolaganju ukupno 550 miliona dinara.

“Prošle godine smo imali dobru sa saradnju sa lokalnim rukovodstvom i više od 50 gradova i opština iskoristilo je podršku države da zameni kotlove u pravnim licima i domaćinstvima ili da pošumi deo teritorije. Podržali smo više od 800 domaćinstava da pređu na ekološki prihvatljivije energente, a menjali smo i kotlarnice u Valjevu, Kosjeriću, Novom Pazaru i brojnim drugim lokalnim samoupravama”, navela je ministarka.

Kako je istakla, Srbija je u 2021. zahvaljujući sredstvima koja su dodeljena putem javnog konkursa, bogatija za više od 150.000 novih sadnica. 

“Unapređenje kvaliteta vazduha ostaje jedan od naših glavnih prioriteta i ove godine nastavljamo još bržim tempom. Pozivam lokalne samouprave da u narednih 20 dana prijave projekte. U ovoj godini smo im stavili na raspolaganje više od pola milijarde dinara za projekte unapređenja kvaliteta vazduha, koji će, po realizaciji, unaprediti i kvalitet života građana”, dodaje ona.

Prema njenim rečima, projekti će biti birani prema unapred utvrđenim kriterijumima, a preliminarna rang lista biće objavljena na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine. Više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal