Home Blog Page 484

Velika Britanija – zabranjena plastična pakovanja za kečap, majonez i prelive za salate

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Male plastične kesice kečapa, majoneza i preliva za salatu uskoro će biti zabranjenje u Velikoj Britaniji. Čini se da je i ova zemlja odlučna u tome da zabrani upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu koja se veoma teško, a gotovo i retko reciklira.

Ova zabrana dolazi kao jedna od mera Ministarstva za životnu sredinu, poljoprivredu i ruralna pitanja koje se pripremaju samo sa jednom ciljem da smanje nastanak otpada koji obično završava na deponijama, moru i okeanima.

Kako se dalje navodi, osim plastičnih kesica za kečap, majonez i prelive, Velika Britanija planira da zabrani i upotrebu plastičnih tanjira, kao i malih pakovanja mleka za kafu.

U ovoj zemlji 2015. godine počela je naplata plastičnih kesa, što je dovelo do toga da je njihova upotreba opala za neverovatnih 95 odsto. Mikroplastika u proizvodima za ličnu higijenu koja ispiranjem kroz odvode na kraju dospeva u sve vodne sisteme zabranjena je 2018. godine. 

Zabrana upotrebe i proizvodnje plastičnih slamčica, štapića za mešanje i štapića za uši u ovoj zemlji na snazi je od 2020. godine i to sa ciljem da se smanji plastični otpad i zaštiti životna sredina. Prema ranije objavljenim podacima i procenama u ovoj zemlji svake godine iskoristi se 4,7 milijardi plastičnih slamki, 316 miliona plastičnih štapića za mešanje i 1,8 milijardi plastičnih štapića za uši. Dok čekamo nove analize, nadam se da su uvedene zabrane urodile plodom i da je u znatnoj meri smanjena količina plastičnog otpada za jednokratnu upotrebu.

Ostaje nam da vidimo kada će Velika Britanija poći stopama Francuske i Španije i kada će zabraniti upotrebu plastične ambalaže za pakovanje voća i povrća. 

Milica Radičević

Ekologija obavijena teorijama zavere

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Winkler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

Pred vama je jedan veoma skroman blog – umesto da listam naučne studije i sijaset članaka, ovoga puta su mi sva saznanja bila servirana u sklopu jednog običnog slavskog ručka.

Svako, ko je barem jednom bio na slavi ili sličnom porodičnom okupljanju, zna da se negde između sarme i pečenja obavezno povede takozvani POP (polemika o politici), a nije retkost ni da gospodin „palivatra“, koji vazda sedi negde u uglu sobe, bezazlenu diskusiju pretvori u žučnu raspravu.

Međutim, ekologija je sve češće ta varnica koja pali porodične i prijateljske ručkove, a dok domaćini bezuspešno pokušavaju da skrenu temu i smire svoje goste nutkajući ih kolačima, reči poput „Soroš“, „globalisti“ i „masoni“ postaju sve glasnije.

Za one, kojima nije sasvim jasno o čemu pričam, neretki su pojedinci koji u čitavom pitanju ekologije vide brojne teorije zavere, te ih stoga shvataju veoma ozbiljno, ali iz veoma pogrešnih razloga.

„Kakvi, bre, solarni paneli?? Bez uglja nema ni grejanja ni struje, ali Zapad hoće da nas spreči da kopamo ugalj, a onda da nam prodaju struju i da nas ucenjuju“, konkretne su reči jednog, inače veoma prijatnog, gospodina.

Taman htedoh da kažem kako je desetak solarnih panela dovoljno da domaćinstva smanje, ili čak u potpunosti pokriju, svoje račune za struju, a da je uvođenje subvencija i brojnih pogodnosti za korisnike obnovljivih izvora energije dokaz da ciljamo na energetsku nezavisnost u budućnosti, ali me je preduhitrio neko ko je ipak bio glasniji.

„Tačno! Kao zagađenje, a što su nas trovali osiromašenim uranijumom – to ništa! Sve te ekološke proteste finansira Zapad da bi uništili domaću privredu!“, čulo se sa začelja stola.

I dok sam se borila da ukopčam kakve veze ima osiromašeni uranijum sa činjenicom da upravo sada udišemo najgori vazduh u Evropi, dok se Beograd pretplatio na poziciju najzagađenijeg velikog grada u svetu, prostorijom je odjeknulo još nekoliko podjednako besmislenih, nekostruktivnih komentara koji, ukoliko prerastu u javno mnjenje, mogu da nas odvedu u još dublje ekološke probleme.

Dok je najglasniji gost tražio rebarce po ovalu pečenja, ugrabila sam trenutak da kažem kako je za nama sedam najtoplijih godina od kako se vrše merenja, a da je prošle godine doslovno gorela čitava planeta, pri čemu su nemilosrdni šumski požari desetkovali vegetaciju i životinski svet.

“Podmetnuto! Svi ti požari su podmetnuti radi prenamene zemljišta!” Za ekstremne vrućine i druge vremenske nepogode kriv je, naravno, HAARP, a sve češće i 5G mreža.

Na sreću, masovnost ekoloških protesta teši me da su moji neistomišljenici ipak u manjini, te da neće uspeti da miniraju napore da se životna sredina u Srbiji i ostatku sveta dovede u red, ali nemojte se začuditi ukoliko, kao ja, naiđete na neodobravanje ekoloških akcija uz obrazloženje da je istina „negde tamo“.

Milena Maglovski

U Hrvatskoj počinje naplata punjenja električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)
Foto-ilustracija: Pixabay

Hrvatska eletroprivreda u ponedeljak, 24. januara počinje naplatu punjenja električnih vozila na javno dostupnim punjačima ELEN.

ELEN je mreža javnih punjača rasprostranjena širom Hrvatske na kojoj, još nekoliko dana, vozači električnih automobila mogu da dopune vozila besplatno.

Početak naplate struje koja se koristi za punjenje e-vozila u nekim delovima Evropske unije već neko vreme funkcioniše, tako da za mnoge vozače ovih automobila ovo nije novitet.

Kako se navodi u saopštenju ELEN-a struja za punjenje električnih vozila biće naplaćivana na 31 lokaciji, a korisnici će na raspolaganju imati dve tarife punjenja: skuplja leti od 7 do 21 sat i zimi od 8 do 22 sata, a jeftinija tokom noći.

Tako za punjenje na punjačima snage 22,1 kW u skupljoj tarifi treba izdvojiti 2,70 kuna po minutu (oko 42 dinara), a u jeftinijoj 2,31 kunu po minutu (oko 36 dinara) i dozvoljeno trajanje punjenja iznosi 180 minuta. Na punjačima snage od 22,1 do 50 kW u skupljoj tarfiti cena je 3,50 kuna po minutu (oko 55 dinara), u jeftinijoj 2,90 kuna po minutu (oko 45 dinara) i dozvoljeno trajanje punjenja je 60 minuta.

Kada je reč o punjačima snage iznad 50 kW, za skuplju tarifu treba izdvojiti 4,95 kuna po minutu (oko 77 dinara), za jeftiniju 4,45 kuna po minutu (oko 70 dinara), a dozvoljeno trajanje punjenjana je 45 minuta.

U našoj zemlji električni automobili besplatno se mogu napuniti u javnim garažama, hotelima (za goste), kao i na osam punjača JP “Puteva Srbije” koji se nalaze na glavnim putnim pravcima.

Energetski portal

Moguće formiranje novog ministarstva za zelenu transformaciju i energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UNDP

Zelena agenda je mogućnost za brži privredni razvoj i prilika za nove investicije, a ne pretnja po energetski sektor, ocenila je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović povodom obeležavanja početka projekta „EU za zelenu agendu u Srbiji“.

Ministarka smatra su neophodne investicije i aktivna uloga države, te da je Srbiji potrebno novo ministarstvo za zelenu transformaciju i energetsku efikasnost kako bismo brže napredovali ka dugoročnom obezbeđivanju energetske stabilnosti koristeći OIE, stoji u saopštenju Vlade.

„Treba da predvodimo te promene, a ne da budemo sa strane i čekamo“, napomenula je Mihajlović.

Ona je dodala da je za svaku zemlju najvažnije da bude energetski stabilna i samodovoljna, odnosno da ima dovoljno energije i da istovremeno čuva životnu sredinu.

„Zelena agenda za sektor rudarstva i energetike znači da nije moguće sprovoditi odluke ukoliko se ne vodi računa o životnoj sredini. Zelena agenda jeste mogućnost za brži razvoj, to je novi model rasta, i prilika za nove investicije, nova radna mesta. Zelena agenda nije, a to slušamo svih prethodnih dana, pretnja nikome. Nije pretnja energetskoj stabilnosti, niti zaposlenima u javnim preduzećima u energetskom sektoru. Zelena agenda nije nešto što će preko noći promeniti naš energetski sistem, ali znači mogućnost i potrebu da svi zajedno radimo na tome da u godinama ispred nas započnemo proces energetske transformacije“, rekla je ona.

Projekat je vredan osam miliona evra i treba da doprinese održivoj primeni zelene agende kroz unapređenje strateškog i zakonodavnog okvira. Partneri u sprovođenju projekta su UNDP, EIB, Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju, a korisnici su, pored Ministarstva rudarstva i energetike, i Ministarstvo zaštite životne sredine i Ministarstvo poljoprivrede.

Energetski portal

Ministarstvo zaštite životne sredine – Prijavite divlje deponije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine tokom 2021. godine pokrenulo je veliku akciju čišćenja divljih deponija širom Srbije. Na radost svih nas ova akcija nastavlja se i ove godine, tako da sve lokalne samouprave Ministarstvu mogu da dostave prijavu sa podacima o divljim deponijama i njihovim lokacijama na njihovoj teritoriji.

Prijave mogu podneti one lokalne samouprave koje će poslove čišćenja deponije i odvoženja nelegalno odloženog otpada vršiti u saradnji sa lokalnim komunalnim preduzećem i koje imaju zaključen ugovor o saradnji sa operaterom deponije na koju će se vršiti odlaganje nelegalno odloženog otpada sa njihove teritorije.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva za zaštitu životne sredine potrebno je dostaviti maksimalno pet fotografija lokacije na kojoj se nalazi divlja deponija iz kojih se može utvrditi količina otpada. Više o tome pogledajte ovde.

Prijave sa neophodnim podacima mogu se dostaviti do ponedeljka 24.01.2022. godine do 10 sati, na adresu elektronske pošte: eko.kabinet@eko.gov.rs

Jedinice lokalne samouprave kojima je neophodna pomoć u rešavanju problema divljih deponija, mogu se istim putem obratiti Ministarstvu zaštite životne sredine.

Energetski portal

Evropa pred najjačim energetskim udarom u poslednjih godinu dana

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pixabay

Velika je potražnja gasa, a za manjak tog energenta na tržištu, Evropska unija krivi Rusiju. Zabrinjava i što su od početka godine, cene gasa i struje zadržale visok nivo. Gas košta između 900 i 1.000 dolara za hiljadu kubika, a struja je oko 240 evra za megavat sat. Uzdrmano je i tržište nafte zbog ograničene ponude i manjeg uticaja omikron soja koronavirusa na ekonomiju, pa se cena barela skoro izjednačila sa najvišom cenom još od 2014. godine.

Cena crnog zlata ne miruje – početkom godine barel je koštao 70 dolara, sada je 88 dolara. Iako je gotovo u svim zemljama okruženja gorivo u protekla dva dana poskupelo i na pumpama, nafne kompanije ne očekuju drastična skokove.

U Udruženju naftnih kompnija Srbije kažu – pratimo situaciju, još nema uslova za poskupljenje derivata.

“Pozicija Srbije na listi zemalja je potpuno jednaka zato što se na istom nivou, ali različitim tempom negde ranije, negde kasnije menjaju cene na svim tržištima”, kaže Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske, navodi da živimo u vreme kada cene nafte i naftnih derivata na svetskoj berzi osciluju, ali ne veruje da će se stabilizovati na nižem novou.

Evropska skladišta gasa su sve praznija. “Gasprom”, kao glavni snabdevač, upozorava da su zalihe 25 odsto manje od neophodnih količina za januar.

I dok Rusi tvrde da su svi ugovori ispunjeni, u Briselu ih optužuju da veštački podstiču potražnju za gasom, što podiže cene, pa su započeli analizu tržišta.

“Odluka ‘Gasproma‘ da ograničeni isporuke uprkos rastu potražnje tera na razmišljanje i podstakla je regulatore da prespitaju mogućnosti i drugih dobavljača energenata, uključujući ruski gasni gigant”, kaže Margaret Vestager, šef Komisije EU za konkurenciju.

“Rusija može da isporučuje više gasa Evropi, jer ima dovoljno resursa, ali su potrebni dugoročni ugovori. Pogrešno planiranje, kratkovida energetska politika – to je glavobolja evropskih političara koju pokušavaju da prebace na druge”, kaže Aleksandar Novak, potpredsednik Vlade Rusije.

Ipak, i pored brojnih ograničenja cena i subvencija, skupi gas i struja dolaze na naplatu – prošle godine mnogim evropskim domaćinstvima ukupni računi za energiju veći su oko 54 odsto. U naredna dva meseca širom Evrope, ali i regiona najavljuju se i nova povećanja cene struje i gasa, od 40 do čak i 80 odsto.

Izvor: RTS

Folksvagen obara rekorde u prodaji električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemački proizvođač automobila Folksvagen (Volkswagen) pre nekoliko godina u fokus svog poslovanja stavio je električna vozila. Tada su najavili da će investirati više od 11 milijardi evra u električna vozila, digitalizaciju, tehnologiju autonomne vožnje i mobiliti servis do 2023. godine. I kako se čini, dobro planiranje i investicije daju prve rezultate, jer je kompanija u 2021. godini isporučila 452.900 automobila na električni pogon, što je za 96 odsto više nego 2020.

Folksvagen krupnim koracima osvaja tržište u Evropi, prodali su više automobila na e-pogon od Tesle koji na globalnom nivou obara sve rekorde.

Osim značajne prodaje električnih vozila, ovaj automobilski gigant može da se pohvali i porastom prodaje plug-in hibrida. Kako se navodi u saopštenju kompanije, tokom 2021.godine isporučeno je 309.500 automobila na ovaj pogon, što predstavlja rast od 61 odsto na godišnjem nivou.

Međutim i pored veoma značajnog napretka u prodaji vozila na električni pogon i plug-in hibrida u Folksvagenu i nisu tako zadovoljni jer je ukupna prodaja automobila u 2021. godini opala je za 4,5 odsto.

Kompanije je još ranije najavila da će do 2035. godine prestati da prodaju automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje (SUS motori), možda ovi rezultati i utiču na promenu ove odluke. Zabrana prodaje ovih automobila prvo će početi da se primenjuje u Evropi, a što se tiče Sjedinjenih Američkih Država i Kine kod njih će ovaj proces nešto duže trajati. Što se i poklapa sa ciljem Evropske unije, a to je da do 2030. godine udeo električnih vozila na tržištu bude 35-40 odsto. Na prodaju vozila na e-pogon veliki uticaj imaju i strogi standardi EU, prema kojima do 2030. godine automobili moraju da emituju 37,5 odsto manje ugljen-dioksida.

Kako bi vozači električnih automobila bezbrižno učestvovali u saobraćaju neophodno je i obezbediti mrežu punjača. Čini se da je Folksvagenu u ovom segmentu korak ispred drugih, njihov mobilni robot u budućnosti će potpuno autonomno puniti e-vozila, što praktično znači da svako parking mesto može da postane prostor koji ima punjač.

Milica Radičević

Ljudi se prilagođavaju klimatskim promenama, ali ne dovoljno brzo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Naseljavajući ledene polarne oblasti, pa sve do vrelih pustinja, strmih planina i vlažnih tropskih šuma, ljudi su verovatno najprilagodljivija bića na planeti. Otuda ne čudi što se Homo Sapiens naizgled uspešno privikava na vremenske ekstreme i sve izraženiju klimatsku krizu, ali naučnici ipak upozoravaju – ne dovoljno brzo.

Nova studija Inicijative za mapiranje globalne adaptacije (GAMI) otkriva da su odgovori društava širom sveta na pretnje uzrokovane klimatskim promenama uglavnom delimične ili neadekvatne, piše Univerzitet Konkordija.

Međunarodna mreža istraživača, koja se fokusira na prikupljanje i sintezu naučne literature o prilagođavanju klimatskim promenama, nudi pregled postojećih članaka i pronalazi značajne oblasti u kojima je potrebno poboljšati globalne napore.

Iako nema sumnje da ljudi reaguju na klimatske pretnje, nema dovoljno podataka o tome da li ovi odgovori zaista smanjuju ukupne rizike i mogu dovesti do značajnih promena.

Jedna od istraživača, Aleksandra Lesnikovski, primetila je da mere i tehnike prilagođavanja uveliko variraju u zavisnosti od regiona. Baš kao što postoje podele između globalnog severa i juga, bogatih i siromašnih, ruralnih i urbanih, tako i Evropa i Severna Amerika imaju tendenciju da svoje napore prilagođavanja fokusiraju na infrastrukturu i tehnologiju, dok je u siromašnijim oblastima Afrike i Azije prilagođavanje poprimilo više bihejvioralni i kulturni aspekt.

Istraživanje je dalje otkrilo da, iako se mnoga društva uključuju u neki oblik prilagođavanja na klimatske promene, efikasnost tih mera ostaje nepoznata.

„Manje od dva odsto članaka koje smo analizirali zapravo imaju dobre empirijske detalje o tome da li je adaptacija smanjila ključne rizike ili ne“, kaže Lesnikovski napominjući da postoji ograničeno istraživanje o tome da li promene u praksi upravljanja rizikom ili infrastrukturnim standardima smanjuju negativne uticaje ekstremnih vremenskih pojava.

Na raspolaganju je i malo dokaza o dubokim strukturalnim promenama kao što su premeštanja čitavih zajednica iz područja visokog rizika ili radikalne promene poljoprivrednih praksi. Relativno mali koraci, preduzeti do danas, zabrinjavaju Lesnikovski i njene kolege.

Milena Maglovski

Konferencija „OIE Srbija 2021”

Foto: OIE Srbije
Foto: OIE Srbija

Prva konferencija posvećena zelenoj energiji „OIE Srbija 2021”, koju je organizovalo Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) održana je 15. septembra u hotelu Metropol u Beogradu. U pozdravnom govoru učesnicima su se obratili Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Gregor Zelinski, direktor energetskog tima EBRD-a.

„Emisije štetnih gasova moraju se prepoloviti u narednoj deceniji. Do 2050. godine treba izbaciti fosilna goriva iz upotrebe kako bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma. Biće potrebne investicije od više hiljada milijardi dolara, ali benefiti ovih investicija su, takođe, ogromni”, rekao je Zelinski.

Ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, istakla je da je kroz zakonski okvir pokrenut proces energetske tranzicije.

„Moramo da budemo brzi i efikasni kada je u pitanju dekarbonizacija, bez obzira na otpore koje osećamo. Ako polako, korak po korak, idemo ka tome da zamenimo prljave elektrane koje koriste najgori ugalj i da imamo što više kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, možemo da budemo važan faktor u trgovini električnom energijom u ovom delu Evrope. Naš cilj je da do 2040. godine imamo najmanje 40 odsto energije dobijene iz OIE, a do 2050. i više od 50 odsto. Očekujemo i da emisije štetnih gasova narednih 10 godina prate prosek u EU. Pred nama su veliki izazovi, ali sve radimo zajedno sa lokalnim samoupravama, biznis zajednicom i građanima, što se najbolje vidi kroz projekte povećanja energetske efikasnosti i solarnih panela”, istakla je Mihajlović i najavila da će prve aukcije biti održane u decembru.

Regionalna saradnja ključna u energetskoj tranziciji

O energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji, proizvodnji električne energije iz uglja i emisiji štetnih gasova koje premašuju one u Evropskoj uniji, razgovaralo se na prvom panelu konferencije koji je moderirala Maja Pokrovac iz OIE Hrvatske. Prema rečima Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, neophodno je da se emisije ugljen-dioksida (CO2 ) oporezuju kako bi postojao stalni izvor novca. Međutim, svestan je da će to biti veliki socijalni problem koji bi trebali što pre rešavati.

„Činjenica je da Evopska unija očekuje da Balkan drži isti tempo tranzicije, ali moramo biti svesni da je pomoć potrebna, jer nemaju svi isti budžet za to. Kako bi se to postiglo, moraju se oporezivati emisije gasova i ta sredstva, sa domaćim merama, treba koristiti za tranziciju”, objasnio je Kopač.

Razmena iskustava i regionalni projekti veoma su važni u ovom procesu tranzicije. Jovanka Atanacković, državna sekretarka u Ministarstvu rudarstva i energetike, objasnila je da su dobri primeri iz regiona pomogli Srbiji u kreiranju novih zakona. “Svi podzakonksi akti biće doneti do kraja oktobra. Do kraja februara 2022. godine imaćemo trogodišnji plan aukcija i one će biti elektronske zahvaljujući softveru koji je u izradi”, istakla je Atanacković.

Na panelu su govorili i Viktor Andonov, savetnik premijera Severne Makedonije, kao i generalni direktor WindEurope Džajls Dikson koji je prvi put boravio u Srbiji.

Izazovi i prepreke u razvoju i izgradnji projekata OIE

Foto: OIE Srbija

Prema podacima, u 2020. godini obnovljivi izvori energije u Evropskoj uniji su generisali više električne energije od fosilnih goriva. O tome gde se Srbija nalazi na ovom putu i dokle smo stigli, razgovarali su Emanuel Van Viv, direktor poslovnog razvoja kompanije Elicio, Marko Lipošćak, direktor poslovnog razvoja kompanije Enlight, Boni Norman, predsednica E3 International i Aleksandar Jakovljević, direktor za strategiju Elektroprivrede Srbije.

Kako je istakao Enanuel Van Viv, investitori se sreću sa veoma komplikovanim procesom dobijanja građevinskih dozvola za izgradnju vetroparkova, kao sa strogim zahtevima za dozvole za rad. Iskreno se nada da će u budućnosti ovaj sistem biti malo bolje uređen.

Marko Lipošćak, direktor poslovnog razvoja izraelske kompanije Enlight, objasnio je da je vetropark Kovačica pionirski poduhvat u našoj zemlji koji će uskoro biti proširen, jer je u toku dobijanje dozvola za projekat Pupin.„Ranija iskustva su nam pomogla u procesu dobijanja dozvola, što pokazuje da ima napretka i optimistični smo kada je reč o razvoju projekata OIE u Srbiji. Plasiranje energije u mrežu nam je trenutno novi izazov”, kaže on.

Prema rečima Aleksandra Jakovljevića, tranzicija Srbije ka obnovljivim izvorima energije je realna i održiva i jasno definiše naš put u procesu dekarbonizacije i tranzicije. „Povećanje obnovljivih izvora energije je potrebno i neophodno. Mora da se napraviti balans i proces koji bi mogao da bude održiv za sve”, kaže Jakovljević.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

Nuklearne elektrane za stabilno snabdevanje električnom energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na Međunarodnom samitu o nuklearnim tehnologijama u Dubaiju, ministar bez portfelja, Nenad Popović, rekao je da Srbija treba da gradi nuklearnu elektranu kako bi obezbedila stabilno snabdevanje električnom energijom u budućnosti.

Kako je istakao potreba za strujom u sledećih 15 godina će porasti za 50 odsto.

“Stabilno snabdevanje električnom energijom je uslov za svaku državu da se ekonomski razvija, bude nezavisna i slobodna. Najefikasniji način da obezbedimo stabilno i održivo snabdevanje jeste izgradnja nuklearne elektrane”, rekao je on, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim rečima, vetar i sunce ne mogu da zamene nuklearnu energiju, jer nuklearne elektrane rade 365 dana u godini obezbeđujući stabilno i jeftino snabdevanje strujom za privredu i građane. 

Ministar je naveo da bi izgradnja nuklearne elektrane značajno doprinela i povećanju zapošljavanja, jer na jedno radno mesto u nuklearnoj elektrani dolazi 10 do 15 radnih mesta u povezanim industrijama. 

“To su natprosečno plaćena radna mesta i prilika da naše mlade inženjere zadržimo u Srbiji. Očekujem da ćemo u narednom periodu razgovarati sa potencijalnim partnerima u ovom projektu kako bi se postigla najbolja cena i privukle najbolje tehnologije”, objašnjava Popović.

Podsetimo u Srbiji je na snazi Zakon o zabrani gradnje nuklearnih postrojenja koji bi, prema mišljenjima nekih stručnjaka, trebalo ukinuti.

Centar za nuklearne tehnologije

Ministar Popović razgovarao je sa rukovodstvom ruske državne korporacije „Rosatom“ o izgradnji Centra za nuklearne tehnologije u Srbiji, čiji se početak očekuje do kraja 2022. godine.

“Ovaj centar značajno će doprineti podizanju kapaciteta Srbije u oblasti medicine, a posebno je značajan za onkološke pacijente koji će, kada centar bude izgrađen, sve potrebne terapije moći da imaju u našoj zemlji”, objašnjava Popović.

Centar je, kako je predočio, značajan i za razvoj srpskih kadrova u oblasti nuklearnih tehnologija, u čemu je Srbija nekada prednjačila u Evropi.

Na Svetskoj izložbi EKSPO 2020 u Dubaiju od 17. do 24. januara održava se Međunarodni samit o nuklearnim tehnologijama ”Rosatom nedelja”, na kojem učestvuju brojni državni zvaničnici, rukovodioci kompanija i vodeći svetski stručnjaci i naučnici iz oblasti nuklearnih tehnologija.

Energetski portal

Kompanija Rio Tinto nije dobila rešenje o eksploatacionom polju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Vlada Republike Srbije blizu je odluke da ukine sve dozvole koje su izdate Rio Tintu, rekla je Ana Brnabić, predsednica Vlade. Podsetimo, kompanija Rio Tinto izdala je saopštenje u kom se navodi da usled kašnjenja u ishodovanju odobrenja za eksploataciono polje revidirala dinamiku realizacije Projekta “Jadar”.

Prema rečima predsednice Vlade, prostorni plan o prostoru posebne namene biće ukinut, a rešenje o eksploatacionom polju kompaniji neće biti ni izdato.

“Ništa se neće raditi bez dogovora sa lokalnom zajednicom i meštanima. Rešenje o eksplotacionom polju ne znači eksploataciju, već je ono potrebno da bi se uradila studija o proceni uticaja na životnu sredinu”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Kako je podsetila, 2006. godine promenjen je Zakon o rudarstvu, a osnovna promena je bila uvođenje načela kontinuiteta koji govori o tome da neko ko ima istražna prava, ukoliko nešto nađe, dobije ekskluzivna eksploataciona prava.

Predsednica Vlade je, govoreći o memorandumu iz 2017. godine, rekla da taj dokument nije obavezujući, a da se odnosio na prostorni plan, koji je važan zbog studije o uticaju na životnu sredinu.

Energetski portal

Predstavljena Zelena agenda za Srbiju

Foto: UNDP
Foto: UNDP

U cilju podsticanja “zelene” transformacije privrede i društva u Srbiji, predsednica Vlade Ana Brnabić i ambasador Evropske unije u Republici Srbiji Emanuele Žiofre predstavili su novu inicijativu vrednu 8 miliona evra.

Dvogodišnja inicijativa EU i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) realizuje se u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), i Evropskom investicionom bankom (EIB).

Prema rečima ambasadora Žiofrea, Srbija je usvojila Deklaraciju Zelene agende u oktobru 2020. na Konferenciji u Sofiji i obavezala se da će sprovoditi svoje akcije kroz Regionalni akcioni plan koji je usvojen na samitu u Sloveniji, u oktobru 2021. Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji – počnite, preduzmite akciju, proširite“ podržaće Srbiju u sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan, navodi se u saopštenju UNDP-a.

„Ovaj novi projekat stiže u pravo vreme, nekoliko nedelja nakon što su države članice EU potvrdile otvaranje pregovora za klaster koji, između ostalog, pokriva i energetska pitanja i zaštitu životne sredine. To nam daje dobru motivaciju da proširimo akcije na svim frontovima i učinimo sve što možemo da se u Srbiji primeni EU zakonodavstvo u ovoj oblasti“, naglasio je Žiofre.

On je dodao da će pomoći Srbiji da unapredi strategije i politike, preduzme konkretne akcije i poveća investicije za zelenu transformaciju, posebno u oblastima dekarbonizacije, smanjenja zagađenosti vazduha, vode i zemljišta, cirkularne ekonomije, poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao i zaštite biodiverziteta.

Premijerka je navela da je projekat, koji će trajati do 2024. godine, usmeren na unapređenje životne sredine i zelenu tranziciju, pri čemu je izrazila nadu će i drugi partneri pristupiti finansiranju ovog projekta kako bi se on proširio, navodi se u saopštenju Vlade.

Brnabić je podsetila na to da su dva ključna prioriteta Vlade Srbije vladavina prava i Zelena agenda, odnosno zaštita i unapređenje zaštite životne sredine, pri čemu je EU ključni i osnovni partner naše zemlje u ovim oblastima.

Govoreći o zaštiti životne sredine, predsednica Vlade je istakla da su tri osnovne teme – zaštita kvaliteta vazduha, rešavanje čvrstog otpada i zaštita vodotokova, odnosno izgradnja kanalizacionih mreža i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Foto: UNDP

Stalna predstavnica UNDP-a Fransin Pikap istakla je da će u sklopu ovog projekta biti podržane najmanje 23 zelene investicije koje su najinovativnije i imaju najveće očekivane efekte.

„Da bismo pokrenuli zelenu tranziciju u Srbiji – svi moramo da se uključimo, ne samo nacionalne i lokalne vlasti, već i javna i privatna preduzeća, banke, nevladine organizacije, naučno–istraživačke institucije i građani i građanke. UNDP će objaviti osam poziva za inovativna rešenja u svim oblastima u okviru Zelene agende. Pozivamo sve koji žele da doprinesu pozitivnim promenama i pomognu da privreda Srbije postane konkurentnija, životna sredina čistija i zdravija za sadašnje i buduće generacije – da se prijave na naše konkurse koji kreću već krajem februara“, rekla je Pikap.

Energetski portal

Tonga pod pepelom, ekocid velikih razmera

Foto-ilustracija: Unsplash (Yosh Ginsu)

Erupcija podvodnog vulkana koji se nalazi na Pacifičkom vatrenom prstenu, na oko 65 kilometara severno od glavnog grada Tonge, izazvala je cunami koji je pogodio ceo arhipelag.

Gotovo sablasne fotografije Tonge, koja je u potpunosti prekrivena pepelom pokazuju kakvu i koliku štetu je ovom kraju nanela vulkanska erupcija. Kako su saopštile Ujedinjene nacije, mala ostrva u arhipelagu Tonge pretrpela su veliku štetu od masovne erupcije vulkana i cunamija. Sve to je uticalo na prekid komunikacija, te je spašavanje ljudi veoma otežano.

Kako prenose mediji snimci iz vazduha pokazuju da je su gotovo sva ostrva pretrpela “katastrofalnu štetu” i da će razmere ovog ekocida tek biti poznate.

Tonga je kraljevina od 176 ostrva, od kojih je 36 naseljeno, sa populacijom od 104.494 ljudi.

Da nesreća i loše vesti nikada ne dolazi sami pokazuje i izveštaj iz Perua. Neobično visoki talas na Pacifiku, koji je najverovatnije, posledica cunamija, izazvao je izlivanje nafte duž obale Perua.

Prema izveštaju lokalnih vlasti akcident je stavljen pod kontrolu i u toku je čišćenje ugroženog područja.

I dok čekamo, nadam se lepe vesti iz ovog kraja sveta, ostaje vera i nada da će se priroda i nakon ovih teških razaranja oporaviti. 

Milica Radičević

Crna Gora – Ubijena vidra na Žabljaku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Žabljaka ovih dana imali su jedinstvenu priliku da u svom naselju vide vidru, koja je, verovatno u potrazi za hranom, “zalutala” među ljude. Nažalost, vrlo brzo se pojavila i vest da je u blizini jednog kontejnera u ovom naselju, pronađenja mrtva vidra, koju su nadležene službe odnele kod veterinara kako bi utvrdili kako je životinja nastradala.

Kako se navodi u saopštenju Nacionalnih parkova Crne Gore, nalazom veterinara utvrđeno je da vidra nema prostrelne, ubodne rane niti bilo kakve druge fizičke povrede. U cilju adekvatnog rešavanja slučaja na inicijativu Javnog preduzeća za nacionalne parkove, a uz podršku Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, izvršiće se toksikološke analize kako bi se utvrdilo eventualno trovanje. 

„Budući da je ova vrsta poluakvatični sisar nije čudno što je viđena i na kopnu. Za nju je poznato da prelazi relativno velike površine u potrazi za hranom, prelaskom iz jednog vodotka u drugi i slično. Prvi video snimak sa Žabljaka je nešto što se retko viđa i trebalo je ostati na tom oduševljenju. Nakon tog video zapisa, društvene mreže preplavilo je još par snimaka gde se vidi da je ova divlja životinja jako uplašena i beži od ljudi, da bi se na kraju završilo sa fotografijom uginule jedinke. Ova vrsta je jako oprezna, uglavnom se kreće noću i bez interakcije sa ljudima. Nažalost, samo smo pokazali da nemamo ekološku svest i da ne umemo da se adekvatno i odgovorno ponašamo. Vidra je bila praćena od strane lokalnog stanovništva, konstantno snimana i bežala je preplašena. Ovo svakako nije prvi put da se u Crnoj Gori desio ovakav i slični slučajevi“, kaže Belma Šestović stručna saradnica za zaštitu faune u JPNPCG. 

Što se tiče istraživanja ove vrste, Nacionalni parkovi sprovode monitoring stanja populacija na svojoj teritoriji. Na nivou Crne Gore, istraživanja se sprovode od 2018. godine i radi se na detaljnoj rasprostranjenosti vidre.

Evroazijska vidra (Lutra lutra) je nacionalno zaštićena vrsta (Službeni list CG br. 76/06) i nalazi se na brojnim listama međunarodnih konvencija i direktiva- Bernska konvencija (Appendix 2), Evropska direktiva o staništima (Annex 2 i Annex 4), CITES (Appendix 1). Prema IUCN RED LIST na Mediteranskom delu Evrope označena je kao skoro ugrožena (NT- Near threatened), simbol je Bernske konvencije i jedna od Natura 2000 vrsta.

Energetski portal

Rio Tinto revidira dinamiku realizacije Projekta “Jadar”

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Rio Tinto je saopštila da je usled kašnjenja u ishodovanju odobrenja za eksploataciono polje revidirala dinamiku realizacije Projekta “Jadar”.

Na osnovu trenutnih procena i pod uslovom da se ishoduju sva relevantna odobrenja i dozvole, očekuje se da prva komercijalna proizvodnja bude najranije 2027. godine, navodi se u saopštenju Rio Tinta i podseća da je prethodni planirani rok bio 2026. godina.

Kako se dalje navodi u saopštenju, Rio Tinto ostaje posvećen razvoju Projekta “Jadar” i prepoznaju da u daljem napredovanju projekta moraju slušati i poštovati stavove svih zainteresovanih strana.

Kompanija napominje da će iskoristiti dodatno vreme da nastavi angažovanje sa zajednicom i razjasni sva pitanja u vezi sa potencijalnim uticajem projekta na životnu sredinu.

“Dobijanje odobrenja o eksplatacionom polju je neophodan uslov da Rio Tinto formalno podnese Vladi Srbije Studije procene uticaja na životnu sredinu, koje će uključivati javne konsultacije”, navodi se u saopštenju.

Studije procene uticaja na životnu sredinu ključne su u proceni i definisanju mera za ublažavanje potencijalnih uticaja na životnu sredinu. Izrada Studije izvodljivosti se nastavlja, a završetak se revidira na osnovu ponovo procenjene dinamike realizacije projekta.

“Rio Tinto je posvećen poštovanju najviših ekoloških standarda i razvoju Projekta “Jadar” na održiv način, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama i svim važećim zakonima i propisima Republike Srbije i Evropske unije” zaključuju u saopštenju kompanije.

Izvor: Rio Tinto

Kako će izgledati stanice metroa u Beogradu

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Idejna rešenja za prvih šesnaest stanica beogradskog metroa, koje je izradio arhitektonski Studio OBE, zvanično su predstavljena građanima.

Prema rečima Gorana Vesića, zamenika gradonačelnika Beograda, glavni cilj konkursa bio je da se izabere najkvalitetnije idejno rešenje sa autentičnim stilom i konceptom dizajna ne samo za metro stanice već i za brendiranje celokupne prve linije metroa.

Kako se navodi u saopštenju na sajtu grada, linija 1 na potezu Makiš–Mirijevo biće duga oko 21,1 kilometar, sa ukupno dvadeset i jednom stanicom.

“Deo trase od stanice „Makiš” do stanice „Bele vode” planira se u otvorenom iskopu u dužini od oko 2,15 kilometara, potom će se na deonici dužine 11,2 kilometra od stanice „Bele vode” do stanice „Pančevački most” graditi metro u dubokom tunelu da bi se poslednja deonica dužine 5,7 kilometara od stanice „Pančevački most” do Mirijeva radila u otvorenom iskopu”, objasni je Vesić.

Zamenik gradonačelnika dodaje da će linija 2 beogradskog metroa biti na potezu Zemun–Mirijevo ukupne dužine 21,1 kilometar, sa 23 stanice.

“Francuska kompanija „Ežis” radi na projektovanju druge linije beogradskog metroa kao i na idejnom rešenju treće linije na potezu Banjica–Bežanija, dužine oko 24 kilometra sa 23 stanice”, kaže on i dodaje da će se linije 1 i 2 ukrštati na stanici „Savski trg”, linije 2 i 3 na stanicama „Park Manjež” i „Beogradska arena”, a linije 1 i 3 na stanici „Trg republike”.

Prema njegovim rečima prva linija beogradskog metroa biće završena do 2028. godine, a druga linija do 2030. godine.

Energetski portal