Home Blog Page 463

Počinje digitalizacija podataka o izvorima zagađivanja u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)

Umesto u papirnoj formi, što je do sada bila praksa, zagađivači u svim gradovima i opštinama u Srbiji ubuduće će lokalnim samoupravama podatke o svom negativnom uticaju na životnu sredinu dostavljati u digitalnom, mašinski čitljivom  formatu. Na taj način će biti unapređen kvalitet i povećana količina prikupljenih podataka o zagađivanju vazduha, voda, zemljišta i generisanju otpada na lokalnom nivou.

To je omogućeno zahvaljujući digitalizaciji lokalnih registara izvora zagađivanja, čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji „Digitalizacija zelenih podataka“. Konferenciju je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), u partnerstvu sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji i Kancelarijom za informacione tehnologije i elektronsku upravu, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

„Britanska vlada je 2017. postavila sebi za cilj da postane vodeća digitalna ekonomija u svetu, koja je na usluzi svojim građanima. Ovaj projekat je deo naše snažne podrške digitalizaciji, ali i unapređenju životne sredine u Srbiji. Za nas, bez podataka nema održivog razvoja. Podaci stvaraju nove mogućnosti za privredni rast, ali i razvoj društva, od koga će svi građani imati koristi,“ rekao je Tomas Rajt, šef programskog Fonda za dobru upravu Britanske ambasade.

„Postojanje lokalnih registara izvora zagađivanja, odnosno popisivanje zagađivača na jednom mestu, omogućiće donošenje adekvatnih planova a zatim i mera za poboljšanje kvaliteta životne sredine na celoj teritoriji Republike Srbije. Ovaj projekat će takođe obezbediti da i najširoj javnosti budu dostupni podaci o svim izvorima zagađivanja u Srbiji, u digitalnom, mašinski čitljivom formatu. Agencija za zaštitu životne sredine je prva državna institucija koja je prepoznala značaj otvorenih podataka i svoje podatke o kvalitetu vazduha i alergenom polenu učinila dostupnim još 2018. godine. Širenje informacija o stanju životne sredine je od izuzetne važnosti i to upravo i jeste jedna od osnovnih uloga Agencije, koja se ogleda kroz redovno izveštavanje o svim relevantnim podacima  u obliku satnih, dnevnih, nedeljnih, mesečnih i godišnjih izveštaja koje je moguće pročitati, u svakom trenutku, na internet prezentaciji Agencije,“ kazala je Tamara Perunović Ćulić, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Olah)

Zahvaljujući unapređenju postojećeg informacionog sistema, podaci lokalnih samouprava o izvorima zagađivanja biće objedinjeni u okviru Nacionalnog registra izvora zagađivanja, za koji je nadležna SEPA. Do kraja marta sledeće godine, kada je rok za dostavljanje izveštaja za lokalni registar za 2022. godinu, podaci za sve gradove i opštine u Srbije naći će se u ovoj jedinstvenoj bazi. To će omogućiti bolje sagledavanje i jednostavniju analizu podataka, što će lokalnim, ali i nacionalnim institucijama u Srbiji olakšati donošenje adekvatnih mera za smanjenje zagađenja, očuvanje prirodnih resursa i zaštitu životne sredine.

„Zahvaljujući podršci Britanske ambasade, UNDP pomaže institucijama u Srbiji da podatke koje prikupljaju učine dostupnim široj javnosti. Otvaranje podataka o lokalnim izvorima  zagađivanja veoma je značajno za naučnu i tehnološku zajednicu, civilni sektor, kao i građane i građanke. Pored bolje informisanosti, to će omogućiti i kreiranje inovativnih usluga i aplikacija koje mogu da unaprede stanje životne sredine u Srbiji“, istakla je Irena Cerović, rukovoditeljka tima za dobru upravu, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)

Digitalizacija lokalnih registara izvora zagađivanja jedna je od aktivnosti u okviru projekta „Otvoreni podaci za održivi razvoj“, koji sprovode Kancelarija za IT i e-Upravu i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Izvor: UNDP

Cirkularna ekonomija – ključ za evropske integracije i otvaranje novih radnih mesta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: You Tube skrinšot / Ministarstvo za evropske integracije

Prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju jedan je od ključnih postulata održivog razvoja društva. Iako je tretiranje otpada kao sirovine primamljivo što u pogledu finansijskih ušteda, što sa aspekta zaštite prirodnih resursa i ekosistema, ova transformacija nije nimalo laka budući da zahteva usvajanje novih tehnologija i dovodi do potencijalnog nestajanja određenih profesija.

Kako je potreba da diskusijama o ovoj važnoj temi sve veća, u prostorijama Privredne komore Srbije (PKS) danas je održana konferencija pod nazivom „Cirkularna ekonomija, zapošljavanje i digitalizacija u svetlu konferencije o budućnosti Evrope“.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS, istakao je da su cirkularna ekonomija i digitalna transformacija neizostavne u procesu prelaska na zelenu ekonomiju, ali da je to težak zadatak za zemlju poput naše jer se postavlja pitanje imamo li dovoljno znanja i resursa.

On je naglasio da usled političkih i ekonomskih previranja u svetu ne smemo zapostaviti ciljeve zelene agende i dodao da je PKS aktivni učesnik u programima cirkularne ekonomije i digitalne transformacije. Vesović je najavio da će Privredna komora Srbije uskoro izaći sa 10 peoklamovanih ciljeva transformacije ka zelenoj ekonomiji.

Ambasador Francuske u Beogradu, Pjer Košar, rekao je da posvećenost Srbije cirkularnoj ekonomiji i digitalnoj transformaciji svedoči o njenoj ozbiljnosti kao kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Francuska ambasada podržava Srbiju na zelenom putu i to kroz inicijativu French Tech koja okuplja start-apove iz oblasti cirkularne ekonomije, a od ove godine će startovati i francusko- srpski forum inovacija, rekao je Košar.

On je najavio i otvaranje konkursa “Eko opština” u okviru koga će biti nagrađene opštine sa najboljim rezultatima vezanim za čistu vodu i energetsku efikasnost.

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Darija Kisić Tepavčević, ukazala je na značaj cirkularne ekonomije za očuvanje prirodnih bogatstava Srbije.

„Ako pogledamo prirodu, sve se svodi na cirkularni princip po kome se priroda održava i opstaje. Cirkularna ekonomija podrazumeva da nismo sebični, da proizvodimo tako da otpad moze ponovo da se iskoristi podjednako dobro kao prirodni resursi“, rekla je ministarka.

Foto: You Tube skrinšot / Ministarstvo za evropske integracije

Ona je dodala da će posledica ekonomske transformaicije biti nestajanje pojedinih zanimanja i nastajanje novih, te da je potrebno ulagati u dodatnu edukaciju i prekvalifikaciju radnika. Prema nekim procenama, prelazak na cirkularnu ekonomiju u Srbiji na samom početku bi otvorio 30.000 novih radnih mesta, rekla je Kisić Tepavčević.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimovic istakla je da je u periodu izmenjenih političkih, ekonomskih i ekoloških okolnosti u svetu, za Srbiju najvažnije da sačuva regionalni mir i stabilnost i ostane dosledna ciljevima zelene transformacije.

Emanuel Žiofre, šef delegacije Evropske unije u Srbiji, rekao je da će EU biti posvećena ostvarenju ciljeva održivog razvoja i na Zapadnom Balkanu čime će doprineti otvaranju novih radnih mesta.

„Upravljanje otpadom je najveći problem pa moramo da promenimo način na koji se ponašamo i kao konzumenti i kao proizvođači“, rekao je Žiofre izazivši zabrinutost što se svega jedan odsto otpada u svetu reciklira.

Milena Maglovski

Ovako izgleda prvi električni Maserati

Foto: Maserati
Foto: Maserati

Italijanski brend luksuznih automobila Maserati predstavio je službene fotografije prvog potpuno električnog automobilaIz ove kompanije poručuju da će svi njihovi modeli dobiti električne verzije do 2025. godine. Njihov plan je da do 2030. godine prestanu da proizvode modele sa motorima na unutrašnje sagorevanje, čime će ovaj popularni proizvođač automobila postati potpuno električni.

Predstavljeni model, GranTurismo Folgor biće najsnažniji ulični automobil koji je Maserati do sada napravio, a ujedno će biti njihovo prvo vozilo na struju.

Kako prenose mediji, novi model bi trebalo da ima tri elektromotora i preko 1.200 KS. Ubrzanje do 100 kilometara na sat imaće za tri sekunde, dok će najveća brzina iznosti preko 300 kilometara na sat.

Iz Maseratija najavljuju da će električni model debitovati 2023. godine.

“Maserati je inovativan i uvek gledamo unapred u budućnost. Kao što smo najavili 2020. godine “vreme je da budete smeli”. Zato smo mnogo radili i spremni smo da naš asortiman postane 100 odsto električni”, navode iz kompanije.

Tokom prošle godine Maserati je kupcima širom sveta isporučio 24.269 vozila, što je rast prodaje, u odnosu na prethodnu godinu, od 41 odsto.

Postignuti rezultati pokazuju da kompanija postavlja standarde u svakom segmentu tržišta i da su spremni za nove korake, a to je proizvodnja automobila na električni pogon.

Plan koji je predstavio Maserati u potpunosti se uklapa u Stellantisovim strateškim planom, a to je da svi modeli ove kompanije budu razvijeni, projektovani i proizvedeni u Italiji, kao i da svi budu na električni pogon.

Podsetimo, početkom 2021. godine objavljeno je da se grupacije Fija Fijat Krajsler automobili (FCA) i Pežo – Sitroen – Opel automobili (PCA) spajaju u kompaniju pod nazivom Stellantis.

Novoosnovana kompanija pod “jednim krovom” okupila je čak 14 brendova, među kojima su Fijat, Krajsler, Alfa Romeo, Maserati, Džip (Jeep), Pežo, Sitroen, Opel i drugi.

Milica Radičević

Zemlja tehnoloških inovacija i manjka vode

Foto-ilustracija: Unsplash (Raimond Klavins)
Foto: Ljubaznošću Jahela Vilana

Čini nam se da najviše možemo da naučimo o tome kako se mudro upravlja prirodnim resursima od država koje njima ne raspolažu u značajnoj meri. Među tim svetlim primerima sigurno se nalazi i Izrael koji je postao lider u tretmanu vode i njenoj efikasnoj upotrebi iz nužnosti budući da 60 odsto ove zemlje čini pustinja. Bio je pravi izazov rešiti oskudicu vode i pronaći najbolji način za korišćenje skromnih rezervi vode, kaže Jahel Vilan, ambasador Izraela u Srbiji. Našeg sagovornika pitali smo i o roku za obustavu proizvodnje električne energije iz uglja, razvoju infrastrukture za punjenje električnih vozila kao i o privrednoj saradnji između Izraela i Srbije.

EP: Ove godine, Srbija i Izrael obeležavaju 30 godina od obnavljanja diplomatskih odnosa. Kakvi su odnosi dveju zemalja u političkom i u ekonomskom smislu?

Jahel Vilan: Ambasada Izraela obeležiće ovaj jubilej brojnim aktivnostima. Pripremamo projekte u oblasti kulture, javne diplomatije i naravno, ekonomije. Odnosi Izraela i Srbije imaju pozitivan trend razvoja. Bilateralna trgovina ima stabilan uzlazni trend. Ove godine dosegli smo 107 miliona dolara što predstavlja rast od 31 odsto na godišnjem nivou. To je veoma lep napredak. Na snazi je nekoliko sporazuma kao što su Sporazum o saradnji u poljoprivredi, Sporazum o zaštiti investicija, Sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, Protokol o saradnji Izraelske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj Mashav i Ministarstva poljoprivrede Srbije i drugo. Nažalost, nemamo Sporazum o slobodnoj trgovini koji bi omogućio dalji i brži rast trgovine. Tokom posete predsednika Rivlina, naše dve zemlje su formirale Zajednički komitet za ekonomsku i trgovinsku saradnju čije će se prvo zasedanje, nadamo se, održati ove godine. Nažalost, situacija sa pandemijom definitivno je usporila određene bilateralne aktivnosti. Značajan iskorak u ekonomskim odnosima bilo je otvaranje Predstavništva privredne komore Srbije jeseni 2021.  godine u Jerusalimu. Predstavništvo će nesumnjivo doprineti proširenju i produbljivanju ekonomskih odnosa posebno u oblastima inovacija, preduzetništva i hi-tech-a.

EP: Koliko je nama poznato, veliki broj izraelskih kompanija je zainteresovan za investiranje u Srbiju, naročito u sektor OIE, pre svega u solar. Kakva je saradnja naših zemalja u oblasti energetike?

Jahel Vilan: Saradnja u oblasti energetike je intenzivirana posebno u poslednje dve, tri godine. Upravo se pripremamo za potpisivanje Memoranduma o razumevanju i saradnji u zelenoj energiji. Srbija ima ambiciozan cilj da ostvari 40 odsto energije iz obnovljivih izvora do 2040. godine i uvede nove zakonske regulative koje će stvoriti bolje uslove za investicije. Izraelske kompanije žele da doprinesu ostvarenju tog cilja ulažući pre svega u solarnu i energiju vetra. Kad je reč o solarnim kapacitetima, Ambasada je zabeležila povećano interesovanje kompanija da investiraju i posluju u Srbiji u predstojećem periodu.

EP: Vetropark Kovacica, kapaciteta 104,5 MW, predstavlja najveću izraelsku investiciju u Srbiji koja je vredna 189 miliona evra. Investitor je kompanija Enlight Energy koja je takođe stoji iza projekta vetroparka Pupin čija se izgradnja očekuje. Da li to znaci da je Srbija dobro mesto za investiranje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Shai Pal)

Jahel Vilan: Investicija kompanije Enlight Energy je prva i najznačajnija izraelska investicija u zelenu energiju u Srbiji. Pozitivno iskustvo predstavlja podsticaj i drugim kompanijama da uđu na srpsko tržište. Kompanija proširuje svoje poslovanje sa Pupin vetroparkom, što znači da Srbiju vide kao stabilnu investicionu destinaciju sa pozitivnim poslovnim izgledima. Srbija se pokazala kao stabilno i predvidivo poslovno okruženje tokom pandemije o čemu govore makroekonomski pokazatelji, te značajni paketi pomoći koji se pružaju privredi i građanima.

EP: Koje energetske izvore koristi Izrael i koliko je odmakao u procesu energetske tranzicije?

Jahel Vilan: U Izraelu i širom sveta postoji sve veća svest o značaju okretanja obnovljivim izvorima energije kao što su sunce, vetar, biogas/biomasa, geotermalna energija i drugi održivi prirodni resursi. Smanjenje zavisnosti od uvoza goriva doprinosi energetskoj nezavisnosti bilo koje države. Za Izrael koji je poput električnog ostrva jer nije povezan ni sa jednom mrežom, ovo je od strateškog značaja! Tek u poslednjoj deceniji naša zemlja utire put ka tome da postane značajan snabdevač prirodnim gasom. Od 2018. godine proizvodnja električne energije u zemlji uglavnom se generiše iz prirodnog gasa (66 odsto) i uglja (30 odsto), dok se najmanje tri odsto generiše iz obnovljivih izvora. Izraelska vlada je 2019. godine objavila svoj cilj da postepeno prekida proizvodnju energije na ugalj zaključno sa 2025. godinom, pet godina ranije nego što je prvobitno najavljeno. Da bi to postigla, vlada planira da Aškelon elektranu na ugalj „prebaci” na prirodni gas do 2024. godine, i to to isto namerava da uradi i sa još dva postojenja na ugalj u Orot Rabin elektrani u Haderi do 2025. godine. Izraelsko Ministarstvo energetike objavilo je glavne ciljeve do 2030. godine čijim dostizanjem će Izrael u potpunosti biti usklađen sa Pariskim sporazumom o klimatskim promenama. Oni podrazumevaju prekid upotrebe uglja u proizvodnji električne energije i prelazak na proizvodnju električne energije korišćenjem prirodnog gasa, udeo OIE od 17 odsto u proizvodnji električne energije do 2030. godine i smanjenje nacionalne potrošnje električne energije od najmanje 17 odsto. U ovakvom energetskom miksu, prednosti nisu samo ekonomske već i ekološke i zdravstvene.

Intervju vodila: Danijela Isailović

Tekst u celosti možete pročitati u magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

KLM: Avijacija se vraća na nivo pre pandemije

Foto: Top One
Foto: Top One

Prepandemijska 2019. godina u turističkoj industriji se često uzima kao parametar uspešnosti. Holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines, usled povećane potražnje, povećava kapacitete svojih letova čime će od 27. marta gotovo dostići nivo poslovanja iz 2019. godine.

U svom letnjem redu letenja, od 27. marta do 29. oktobra, KLM će imati direktne letove do 167 destinacija, pokrivajući 96 evropskih i 71 interkontinentalno odredište. Značajno povećanje potražnje dovelo je i do otvaranja avio-linija za nove destinacije u Aziji, Africi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Takođe, avio-linija Beograd-Amsterdam, uvedena prošle godine u mrežu KLM-ovih letova se pokazala kao izuzetno uspešna, pa će biti nastavljena i u letnjem redu letenja ove avio-kompanije. Podsetimo, maja 2021. KLM se posle 30 godina pauze ponovo vratio u Beograd sa dnevnim letom na ovoj liniji, da bi već u julu 2021. povećao broj nedeljnih letova između Beograda i Amsterdama sa sedam na 12.

Kako se ukidaju putna ograničenja u Evropi, potreba za avio-prevozom raste. KLM-ov odgovor na ovu situaciju je proširenje kapaciteta na evropskim linijama za 10 odsto u odnosu na prošlu godinu, što ukupno iznosi oko 16 miliona raspoloživih mesta u avionima.

KLM je takođe povećao kapacitet i na svojoj mreži interkontinentalnih letova za 17 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostižući identičan kapacitet onom iz 2019. godine na mreži letova za SAD. S druge strane, dodavanjem Ostina u mrežu letova, KLM će po prvi put direktno leteti do 12 destinacija u SAD.

U Aziji se putna ograničenja i dalje razlikuju od zemlje do zemlje, ali potražnja raste za destinacijama kao što su su Filipini, Tajland, Singapur i Bali, dok će na najavljeno ublažavanje putnih restrikcija u Indiji KLM odgovoriti povećanjem frekvencija u Delhi i Mumbaj. Zbog snažnih putnih restrikcija koje su i dalje na snazi u Kini, kapacitet letova za ovu zemlju je i dalje nizak. S druge strane, letovi za i iz Južne Koreje, Japana i Kine traju dva sata duže zbog toga što KLM ne leti ruskim vazdušnim prostorom.

Kapacitet letova za Južnu Ameriku jednak je onom iz 2019. godine, a letovi za 10 afričkih destinacija imaće povećanu frekvenciju.

Letovi za Kijev, Sankt Peterburg i Moskvu i dalje su obustavljeni.

Izvor: Top One

Šta nas čeka na dinamičnom tržištu prirodnog gasa? Saznajte na 37. susretu gasne struke

Foto: Pixabay
Foto: Promo

“37. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin” ove godine biće održan od 11. do 13. maja u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji. Trodnevna međunarodna gasna konferencija i izložba u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne gasne unije (IGU), i Centra za plin Hrvatske jedna je od najvećih u jugoistočnoj Evropi.

Tokom trodnevnog održavanja susreta očekuje se učestvovanje nekoliko stotina priznatih stručnjaka za gas i energetiku iz više od 20 zemalja, a svoje učešće potvrdilo je 50-ak uglednih predavača i 30-ak izlagača. Zanimljiv program konferencije obuhvatiće 10 aktualnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju o najaktuelnijim temama iz područja gasne ekonomije i energetike.

Organizatori će nastojati da program ovogodišnje konferencije podele na strateški i tehnički deo. Prvi deo konferencije obradiće strateške teme poput trendova na tržištu prirodnog gasa, kretanja cene gasa i budućih očekivanja s obzirom na ukrajinsku krizu, ključne uloge gasne infrastrukture pri uspostavi dekarbonizovanog i pouzdanog energetskog sistema, kao i uticaja regulatornog okvira EU-a o ubrzanju dekarbonizacije na gasni sektor. Drugi i treći dan konferencije obuhvatiće tehničke teme, nove tehnologije i inovacije u gasnom sektoru u eri dekarbonizacije, razvojne potencijale terminala za UPP, problematiku transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje gasa s obzirom na osiguranje delotvornog, sigurnog i sistema sa niskim sadržajem ugljenika, te brojne druge teme.

Širom sveta prirodni gas ima važnu pozitivnu ulogu na globalnim energetskim tržištima, kao i pri energetskoj tranziciji pa je cilj ove konferencije da osigura razumevanje i prihvatanje ključne uloge prirodnog gasa kao drugog, pouzdanog i čistog stupa energetske tranzicije, uz obnovljive izvore. Sa zadovoljstvom najavljujemo predavanje Andree Steghera, višeg zamenika predsednika poslovne jedinice Energetska tranzicija kompanije Snam i budućeg predsednika Međunarodne gasne unije (IGU) u mandatu od 2025. do 2028. te aktuelnog predsednika IGU-a (od 2021. do 2025.), koji će govoriti o trendovima rekordno visokih cena gasa u Evropi i merama koje preduzimaju države članice EU-a te očekivanim kretanjima na globalnom tržištu gasa u budućem razdoblju.

Torben Brabo, predsednik udruženja Gas Infrastructure Evrope (GIE) održaće predavanje o partnerstvu gasne infrastrukture sa obnovljivim i molekula sa niskim sadržajem ugljenika, regulativi mešanja vodonika u mreže prirodnog gasa kao i o mrežama čistog vodonika te izložiti primere konkretnih vodoničnih koridora u regiji.

Savetnica za politiku evropskog udruženja Gas Infrastructure Evrope (GIE) Matilda Blandkard govoriće o repozicioniranju gasnih infrastrukturnih kompanija u kontekstu Evropskog zelenog gasa i paketa „Spremni za 55 odsto“, koji će za prelazak na zelenija goriva trebati nove veštine i talente. 

Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

Za mlade stručnjake ovo je prilika da budu pokretači promena i da se društveno angažuju. Pošto energetski sistemi postaju sve više integrisani sve je veća međusobna povezanost karijera u gasnoj i energetskoj struci. Ove godine su organizatori pružili priliku ambicioznim studentima sa brojnih tehničkih i drugih fakulteta iz Hrvatske da prijave radove i predstave svoje talente izlaganjem najkvalitetnijih stručnih radova iz područja prirodnog gasa i energetike.

Uslediće nekoliko zanimljivih predavanja o uticaju Strategije EU-a za smanjenje emisija metana na sektor prirodnog gasa te izazovima i mogućnostima dekarbonizacije budućeg lanca vrednost prirodnog gasa i UPP-a. 

Važan deo skorašnjeg skupa biće prezentacije više stručnih radova o primeni pametnih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji u gasnom sektoru. U okviru sedme tematske celine biće prikazani razvojni potencijali terminala za tečni prirodni gas (UPP) i njihova važna uloga u budućoj gasnoj infrastrukturi Evrope i osiguranju sigurnosti snabdevanja i dekarbonizacije.

Na konferenciji će biti govora o razvoju održivog transportnog sistema sa pogonom na komprimovani prirodni gas (SPP), tečni prirodni gas (LNG) i tečni naftni gas (UNP). Brojni domaći i strani stručnjaci prikazaće radove o problematici transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa u smislu osiguranja efikasanog, sigurnog i niskougljeničnog gasnog sistema. 

Piter Kristensen, glavni direktor strategije preduzeća Evida i predsednik projekta Ready4Hpredstaviće projekt H2 i spremnost evropskih distributera prirodnog gasa za mešanje vodonika. Cilj projekta Ready4H2 novi je savez 90 lokalnih operatera distributivnih sistema iz 17 zemalja Evrope, posvećen razvoju i deljenju stručnosti i iskustava radi pripreme sprovođenja transformacije distributera gasa ka klimatskoj neutralnosti.

Uporedo sa konferencijom održaće se izložba gasne opreme i tehnologije na kojoj će brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviti napredna tehnička rešenja za gasnu ekonomiju i energetiku. Sponzorstvo skupa pruža kompanijama jedinstvenu priliku da osnaže svoj položaj, pokažu ekspertizu i nova tehnička rešenja za savladavanje izazova gasne ekonomije.

Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa što spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno učestvuju u gasnoj ekonomiji. Mobilna aplikacija dostupna pre otvaranja skupa i društvenog događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za interaktivno umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

Osigurajte svoje mesto u Opatiji na vreme!

Preliminarni program pogledajte ovde.

Kako da se prijavite pogledajte ovde.

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)

Potpisani ugovori za realizaciju šest projekata za čistiji vazduh u Beogradu

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Ministarstvo zaštite životne sredine podržaće realizaciju šest ekoloških projekata u Beogradu sa ciljem unapređenja kvaliteta vazduha u prestonici. Projekti podrazumevaju zamenu kotlarnica za grejanje u dva vrtića na Savskom vencu, Sportskom centru Voždovac, osnovnoj školi i domaćinstvima na teritoriji opštine Zvezdara, zgradi opštine Rakovica i drugim objektima u nadležnosti lokalne samouprave, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ministarka Irena Vujović potpisala je ugovore o sufinansiranju projekata sa zamenikom gradonačelnika Beograda Goranom Vesićem i tom prilikom istakla da će kroz njihovu realizaciju nastaviti praksu izuzetne saradnje Minstarstva i Grada Beograda.

“Danas smo potpisali izuzetno značajne ugovore sa Gradom Beogradom, vezano za za šest projekata koji su kandidovani na našim javnim konkursima. Time se omogućava da se uz podršku države zamene kotlarnice u Beogradu i da se pređe na korišćenje ekološki prihvatljivijih energenata. Grad Beograd je posvećen sprovođenju mera za poboljšanje kvaliteta vazduha i sami menjaju kotlarnice, ali samo zajedničkim snagama možemo da ostvarimo dobar rezultat”, istakla je Vujović.

Prema njenim rečima, zamena kotlova će početi odmah nakon grejne sezone, a već od sledeće grejne sezone možemo očekivati značajna poboljšanja u opštinama gde će biti realizovani projekti.

“Ministarstvo je u 2022. godini za ovu namenu izdvojilo 350 miliona dinara, kojima će biti sufinansirano 47 projekata širom Srbije. Zamenom kotlova u vrtićima i školama omogućavamo našim najmlađima boravak u kvalitetnijoj životnoj sredini, a kroz subvencije pomažemo i građanima da zamene svoja ložišta i pređu na ekološki prihvatljivije energente. U narednom periodu nas očekuje i dodela sredstva po konkursima za pošumljavanje, kako bismo i na taj način doprineli unapređenju kvaliteta vazduha i životne sredine”, dodala je Vujović.

Energetski portal

Sadnjom drveća obeležen Međunarodni dan šuma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na zasedanju Generalne skupštine Evropske konfederacije za Poljoprivredu 1971. godine ustanovljen je Međunarodni dan šuma. Generalna skupština Ujedinjenih Nacija je 2012. godine donela odluku da će se obeležavanje Međunarodnog dana šuma organizovati 21. marta svake godine, na dan prolećne ravnodnevnice na severnoj hemisferi, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj hemisferi.

Na ovaj dan posebna pažnja posvećuje se očuvanju šuma i šumskih ekosistema. 

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma je “Održivo korišćenje drveta za ljude i planetu”. Radionicama i akcijama pošumljavanje širom Srbije juče je obeležen ovaj veoma važan dan.

Javno preduzeće “Vojvodinašume” najviše pažnje posvetilo je deci u predškolskim i školskim ustanovama. Sa njima su razgovaralo o šumama, sadnji drveća, o flori u fauni, šumarstvu. Ujedno su, zajedničkim snagama sa decom, u dvorištima škola koje su posetili, posadili po jedno drvo.

Javno preduzeće “Srbijašume” Međunarodni dan šuma obeležilo je pošumljavanjem u svojih 17 gazdinstava širom Srbije. Zaposleni iz ovog preduzeća održali su i predavanja u brojnim osnovnim i srednjim školama.

Širom Srbije ekološka udruženja i organizacije, takođe su obeležile ovaj dan i to na najlepši i najkorisniji način. Oni su iskoristili priliku i sadali su drveće u svom okruženju.

Šume su u biološkom smislu najraznovrsniji ekosistemi na Zemlji i faktor koji utiče na stabilnost svih ostalih ekosistema. One predstavljaju stanište za mnoge biljne i životinjske vrste, regulišu vodni režim i imaju značajnu zaštitnu ulogu u sprečavanju poplava, erozija i klizišta. U odnosu na ljude, šume imaju izražen socio-ekonomski karakter, kao i uticaj na povećanje kvaliteta životne sredine i života stanovništva. Dobro su od opšteg interesa, svojevrsni čuvari biodiverziteta i genofonda, odnosno jedan od glavnih centara ukupne biološke raznovrsnosti.

Srbija trenutno ima oko 30 odsto površine pod šumom, a nacionalnom strategijom pošumljavanja teži se da se ovaj procenat podigne na oko 42 odsto do 2050. godine. Prema podacima nacionalne inventure šuma, Srbija spada u srednje šumovite zemlje sa prosečnom pokrivenošću šumskom vegetacijom. Ukupna površina pod šumama u Srbiji iznosi 2.254.000 hektara, a od ove površine, državne šume zauzimaju 53 odsto, dok privatne šume zauzimaju površinu od 47 odsto. U šumama Srbije prisutno je 49 vrsta drveća, od čega je 40 lišćarskih, a devet četinarskih, navodi Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Očuvanje šuma je veoma važno, kako zbog unapređenja životne sredine, ekosistema i biodiverziteta, tako i zbog ublažavanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, ali i proizvodnje kiseonika i biomase.

Najbolje što svi mi možemo da uradimo, već danas, jeste da posadimo bar jedno drvo, za nas, našu decu i našu planetu.

Milica Radičević

Nema nestašice energenata, snabdevanje gasom preko Bugarske bez zastoja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Tian Kuan)

Obezbeđene su dovoljne količine energije i energenata za domaćinstva i za privredu i nema nikakvih restrikcija u isporuci. Isporuka gasa koji Srbija dobija preko Bugarske obavlja se u skladu sa ugovorom sa “Gaspromom”. U slučaju da Bugarska prestane da kupuje ruski gas, Srbija je spremna, imamo sve što je potrebno za operativnu energetsku bezbednost, poručila je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

“Za sada je isporuka gasa uobičajena. Dobijamo dnevno od „Gasproma“ šest miliona kubnih metara gasa. Kada je reč o najavama sankcija prema Rusiji koje smo mogli da čujemo od premijera Bugarske i pojedinih ministara – one su različite. U svakom slučaju, jedno je prekid snabdevanja za Bugarsku, što će svakako pogoditi tu zemlju, a drugo je pitanje tranzita. To ne mora da znači da tranzit treba da bude obustavljen i to nije pitanje samo Srbije, već i Mađarske, koja je krajem prošle godine potpisala 15-godišnji ugovor sa „Gaspromom““, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Mihajlovićeva je istakla da u slučaju da dođe do takve situacije, Srbija ima spreman plan.  

“U slučaju najcrnjeg scenarija, da ne postoji mogućnost snabdevanja gasom iz tog pravca, imamo mogućnost da gas dobijamo preko Mađarske, da koristimo svoje skladište i dok ne bude gotov gasovod Niš-Dimitrovgrad, čime dobijamo mogućnost da gas dobijamo iz drugih izvora, nađemo privremenu supstituciju za gas. Postoje razni scenariji i krizni planovi i spremni smo na sve. Održavamo komunikaciju i sa Bugarskom i sa Rusijom i u narednim godinama je sve moguće, posebno što je i predlog Međunarodne agencije za energetiku zemljama EU da ne sklapaju nove ugovore sa „Gaspromom“ kada postojeći isteknu“, objašnjava ministarka.

Prema njenim rečima Vlada radi na tome da imamo stabilno i redovno snabdevanje, kao i da je obezbeđeno sve što je potrebno za operativnu energetsku bezbednost. 

“Imamo dizela i benzina za više od mesec dana u rezervama, mazuta, TNG-a, nabavljamo još 20.000 tona sirove nafte. Ova kriza će se svakako odraziti na sve države i njihove ekonomije. Jako je teška situacija za celu Evropu i ova kriza neće brzo nestati. Ono što je važno je da prestane rat u Ukrajini, pa da onda može da se razgovara o daljim koracima, ali ovo su promene za energetski sektor na globalnom nivou”, rekla je Mihajlovićeva i dodala da su obezbeđenje dovoljne količine električne, toplotne energije, gasa, naftnih derivata i, što je podjednako važno, istovremeno se radi na tome da budemo energetski bezbedni u narednim godinama i decenijama.

Energetski portal

Otvoren konkurs za bespovratna sredstva EU za obnovu vinarskih sela Rajac, Rogljevo i Smedovac

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Zoran Cvetkovic

Otvoren je konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za obnovu kuća i pivnica (pimnica) u selima Rajac, Rogljevo i Smedovac koja se nalaze u Opštini Negotin, saopštila je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Prioritet će imati objekti stariji od 1945. godine, kako bi se što više očuvala tradicionalna arhitektura, a ukupan iznos od 500.000 evra biće raspodeljen privatnim vlasnicima kroz projekat “EU za kulturno nasleđe i turizam”, što će značajno doprineti očuvanju autentičnog izgleda ovih sela, navodi se u saopštenju.

Rajačke, Rogljevačke i Smedovačke pivnice su spomenički kompleksi od izuzetnog značaja, a nalaze se i na tentativnoj listi Svetske kulturne baštine Uneska.

Osnovni cilj ovog poziva je da se konzerviraju, restauriraju i sačuvaju od propadanja kuće nastale pre Drugog svetskog rata, kada je narodna arhitektura u ovim krajevima doživela vrhunac. Podrškom Evropske unije doprineće se i očuvanju pivnica. Ova “kamena sela” su nastala u osamnaestom i devetnaestom veku kako bi se na najbolji način skladištilo i proizvodilo vino. Mnogi meštani su nastavili porodičnu tradiciju proizvodnje vina u pivnicama, čija degustacija, uz jedinstven ambijent kamenih vinskih podruma, predstavlja posebnu turističku atrakciju.

Prva informativna radionica za meštane Rajca, Rogljeva i Smedovca biće održana sutra u upravnoj zgradi Opštine Negotin, a učesnici radionice će imati priliku da se upoznaju sa pravilima konkursa i steknu uvid u dokumentaciju koja im je potrebna kako bi konkurisali.

U realizaciji rekonstrukcije ovih sela i pivnica, projekat “EU za kulturno nasleđe i turizam” i Opština Negotin će sarađivati sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture, kako bi se ispratili svi standardi u očuvanju autentičnog izgleda i namene.

Projekat “EU za kulturno nasleđe i turizam” se bavi razvojem turizma i očuvanju kulturnog nasleđe u Istočnoj Srbiji, finansiraju ga Evropska unija i Nemačka Vlada, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ uz saradnju sa Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: eKapija

Vojvodina – 4,5 milijardi dinara za novi investicioni ciklus

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pokrajinska vlada

Za realizaciju 32 projekta u oblastima saobraćajne infrastrukture, vodosnabdevanja i zaštite voda, lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja, razvoja sporta i u oblasti kulture izdvojeno je 4,5 milijardi dinara. Ugovore sa predstavnicima gradova i opština potpisao je Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade.

“Ovo je važan dan za Vojvodinu jer počinje novi investicioni ciklus, u kojem ćemo zajedničkim naporima, baš kao i minulih godina, realizovati nove konkretne projekte značajne za Vojvodinu i svih 45 lokalnih samouprava. Ta sredstva biće investirana direktno u lokalni ekonomski razvoj“, izjavio je Mirović i dodao da je iz pokrajinskog budžeta, preko Uprave za kapitalna ulaganja Vojvodine, za ove namene izdvojeno 3,6 milijardi dinara, dok će ostatak obezbediti lokalne samouprave.

Prema njegovim rečima, na ovaj način biće započeta realizacija 21 novog, velikog projekta u Vojvodini i nastavljeno finansiranje 11 projekata koji su planirani kao višegodišnji.

Mirović je naglasio da se u ovom delu finansiranja ne nalaze oni projekti koji su direktno iskazani u budžetu AP Vojvodine za 2022. godinu, poput izgradnje fabrika vode u Odžacima, Beočinu i Temerinu, kao i izgradnje „Muzeja 2021“ i rekonstrukcije Studija M u Novom Sadu, navodi se u saopštenju.

Između ostalog, predsednik je najavio brojne projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture – novu kružnu raskrsnicu na potezu Bulevara cara Lazara i Fruškogorske ulice u Novom Sadu, rekonstrukciju dela biciklističke staze od Futoga prema Veterniku, sanaciju i rekonstrukciju saobraćajnica u Subotici, Pančevu, Apatinu, Senti, Žitištu, Sečnju, Temerinu, Titelu, Irigu, Žablju i Odžacima.

Kada je reč o vodosnabdevanju i zaštiti voda, Mirović je izdvojio rekonstrukciju dela distributivne vodovodne mreže u Kikindi i sanaciju postrojenja za dezinfekciju pijaće vode u Gložanu i Magliću, kao i projekte u opštinama Nova Crnja, Mali Iđoš, Kanjiža i Bački Petrovac.

Za lokalni i regionalni ekonomski razvoj putem ovih konkursa obezbeđeno je više od 757 miliona dinara za projekte u Novom Sadu, Vršcu, Kuli, Šidu, Apatinu, Novom Bečeju i Bačkoj Topoli.

U oblasti sporta, prema njegovim rečima, biće dograđena fiskulturna sala u Srednjoj tehničkoj školi u Somboru i izgrađena sala u Osnovnoj školi „Dobrosav Radosavljević“ u Sremskoj Mitrovici.

Počeli su i radovi u sportskoj sali u Inđiji, što je jedan od nasleđenih projekata bivše pokrajinske administracije.

U toku je priprema za rekonstrukciju kulturnih centara u Srbobranu, Lovćencu, Ravnom Selu, Velebitu i Aleksandrovu.

“Ova godina biće investiciona, godina novih uspeha za sve naše lokalne samouprave. Sve što smo planirali, mi smo i realizovali, za razliku od perioda pre 2016. godine”, istakao je predsednik Mirović.

Energetski portal

Beograd ovog jutra bio drugi najzagađeniji grad na svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Prema podacima portala Air visual, Beograd je ovog jutra (6:55) drugi najzagađeniji vazduh na svetu, odmah iza Dake (Bangladeš).

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh je ovog jutra (6.00) u Beogradu ponovo jako zagađen, a merne stanice u Obrenovcu (112 mikrograma po metru kubnom PM 10 čestica), u Omladinskih brigada (115) na Starom gradu (102) i Mostaru očitavaju najveće zagađenje (102).

Beograd, međutim, nije i najzagađeniji grad u Srbiji, ispred njega su Smederevo (148) i Užice (122).

Prema skali Beoeka, vazduh u Beogradu je zagađen, što znači da se zdravstvene tegobe mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod osetljivih grupa mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego u populaciji zdravih osoba.

Preporuka za osetljive grupe je da izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini, a za ostale u populaciji da skrate dužinu i smanje intenzitet napornih aktivnosti.

PM-10 čestice mogu biti različitog sastava, a zajednička im je samo veličina. One su smeša dima, čađi, prašine i kiseline uz teške metale.

Udisanje PM-10 čestica može da dovede do apsorpcije otrovnih materija u krvi (na primer, cinka), do alergijskih reakcija, bakterijskih i gljivičnih infekcija, fibroze, respiratornih problema.

Hirurške maske nisu od pomoći u borbi protiv PM-10 čestica, ali nano-maske jesu.

Izvor: RTS

Raspad (eko)sistema – Da li je u toku šesto masovno izumiranje vrsta?

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gerald Schömbs)

Pre 65,5 miliona godina, našu zemlju su naseljavali džinovski reptili čije ostatke danas možemo videti samo u muzejima. Poslednje masovno izumiranje zbrisalo je dinosauruse i brojne vrste biljaka i životinja, a isti scenario odvija se i danas, upozoravaju stručnjaci Svetske fondacije za prirodu (WWF) u izveštaju „Living Planet Report“.

Iako je masovno izumiranje definisano kao kratak geološki period, on može trajati hiljadama ili čak milionima godina. Za razliku od prethodnih izumiranja uzrokovanih prirodnim fenomenima, šesto masovno izumiranje je uzrokovano ljudskim aktivnostima, prvenstveno neodrživim korišćenjem zemljišta, vode i drugih resursa, piše WWF.

Proizvodnja hrane predstavlja veliku pretnju vrstama jer je 30 odsto zemljišta koje održava biodiverzitet prenamenjeno. Poljoprivreda je takođe odgovorna za 80 odsto globalnog krčenja šuma i čini 70 odsto upotrebe slatke vode na planeti.

Domino efekat odumiranja vrsta

Iako je nestajanje vrsta normalan deo evolucionog procesa, trenutna stopa njihovog izumiranja je između 1.000 i 10.000 puta veća, upozoravaju stručnjaci.

Važno je razumeti da vrste ne postoje izolovano već u stalnoj međusobnoj interakciji formirajući prirodne ekosisteme. Kada jedna vrsta nestane, ili njena populacija drastično opadne, druge vrste su takođe pogođene što potencijalno dovodi do raspada ekosistema.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua J. Cotten)

Zdravi ekosistemi garantuju nam čist vazduh, čistu vodu i zdravo zemljište za proizvodnju hrane, pa je otuda jasno da će se odumiranje vrsta odraziti i na egzistenciju ljudi.

Kako možemo zaustaviti masovno izumiranje?

WWF upozorava da je potrebna hitna akcija ako želimo da obuzdamo negativan ljudski uticaj na biodiverzitet.

Kao ključne mere navode dostizanje ciljeva Pariskog sporazuma prema kome je potrebno ograničiti globalno zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Dodatno, lideri mogu da podrže inicijativu „Lepa Amerika“ za očuvanje 30 odsto američkih kopnenih površina i voda do 2030. godine.

WWF ističe i ulogu svetskih lidera koji će učestvovati na Samitu UN-a o biodiverzitetu, ali i preduzeća, zajednica i pojedinca koji svojim potrošačkim izborima mogu da utiču na korporativno ponašanje.

Ulaganje u obnovljive izvore energije takođe je ključno za zaštitu klime, pa time i prirodnih ekosistema.

Pred izumiranjem preko 38.000 vrsta

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) predstavila je prošle godine ažuriranu „Crvenu listu“ na kojoj je pobrojano 138.374 ugroženih vrsta, od kojih se 38.543 nalazi na korak do izumiranja.

Najviše su pogođene ajkule i raže budući da su na meti nekontrolisanog ribolova i ugrožavanja prirodnih staništa, a na ažuriranoj listi od sada je i najveći živi gušter na svetu, komodski zmaj, koji je donedavno bio klasifikovan samo kao osetljiva vrsta.

Ipak, da adekvatne mere mogu dati pozitivne rezultate svedoči podatak da su četiri vrste tune, ribe koja se masovno izlovljava, na putu ka oporavku zahvaljujući poštovanju ribolovnih kvota u proteklih deset godina.

Milena Maglovski

U Dubaiju predstavljene mogućnosti za povećanje održivih investicija u Srbiji

Foto: UNDP Srbija
Foto: UNDP Srbija

U okviru Paviljona Republike Srbije na Svetskoj izložbi EXPO 2020 Dubai, održan je investicioni forum pod nazivom „Održive investicije – korak ka podsticanju ekonomskog rasta i ostvarivanju napretka u periodu posle pandemije“, koji su organizovali Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji, Vlada Republike Srbije i Razvojna agencija Srbije (RAS).

Forum je okupio učesnike iz privatnog i javnog sektora, državne zvaničnike, međunarodne eksperte, kao i veliki broj kompanija iz Srbije i drugih evropskih i azijskih zemalja, kako bi podstakao razmenu znanja, iskustava i najboljih primera iz prakse, i promovisao mogućnosti za povećanje održivih investicija u Srbiji.

Forum je otvoren diskusijom o izazovima dostizanja Ciljeva održivog razvoja (COR) Agende 2030 Ujedinjenih nacija, koji predstavljaju globalni strateški okvir za smanjenje siromaštva, podsticanje ekonomskog rasta i stvaranje jednakih uslova za život i rad svakog pojedinca, uz očuvanje prirodnih resursa na planeti. 

Otvarajući forum, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji, Fransin Pikap, istakla je da su pandemija COVID-19 i posledična socio-ekonomska kriza prouzrokovali veliki raskorak između potrebnih i dostupnih sredstava za ostvarivanje COR, što je posebno vidljivo u zemljama u razvoju. Ona je napomenula da su zato potrebna veća ulaganja finansijskih institucija i investitora iz privatnog sektora, kao i usklađivanje njihovog poslovanja sa globalnim standardima zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savesnog korporativnog upravljanja.

„U partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, UNDP podržava unapređenje ukupne investicione klime u Srbiji sa ciljem da privučemo i zadržimo strane investicije koje doprinose održivom socio-ekonomskom razvoju zemlje. Verujem da će ovaj Forum dovesti do novih partnerstava koja će unaprediti nivo održivih investicija u srpsku privredu“, podvukla je Pikap.

Specijalna savetnica predsednice Vlade Republike Srbije za Agendu 2030, Slavica Đukić Dejanović, navela je da je prema Izveštaju o napretku u dostizanju Ciljeva održivog razvoja iz 2021. godine Srbija ostvarila blagi napredak i da se nalazi na solidnom 34. mestu. 

Foto: UNDP Srbija

„Potpuno je jasno da su za ostvarivanje Agende 2030 potrebna zajednička ulaganja javnog i privatnog sektora“, potvrdila je Đukić Dejanović. 

„Srbija svojim strateškim položajem, zalaganjem za stabilnost i gradnjom čvrstih veza sa svim ključnim ekonomskim partnerima, kao i povoljnim poslovnim ambijentom i investicionom klimom ima sve preduslove za podsticanje kompanija da ulažu u poslovanje koji će imati pozitivan uticaj ne samo na ekonomiju i lokalnu zajednicu, nego na održivi razvoj društva u celini.“

Na forumu se predstavio veliki broj kompanija koje već posluju u Srbiji u skladu sa principima održivosti. O svojim iskustvima i o uticaju investicija na lokalnu zajednicu govorili su predstavnici proizvođača iz oblasti obnovljive energije i efikasnog upravljanja vodama, kao što su Vetroelektrane Balkana, BGS Alfa, Metito i drugi. Učesnici Foruma upoznali su se i sa projektima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Grada Beograda u oblasti razvoja urbane infrastrukture, kao i sa inovativnim rešenjima srpskih naučnika za poboljšanje kvaliteta vazduha u urbanim sredinama i za održivu proizvodnju hrane, uz smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, čiju su realizaciju  podržali UNDP i Globalni fond za životnu sredinu (GEF).

U okviru foruma održana je i peta, a ujedno i poslednja u nizu investicionih konferencija Srbije, koju su organizovali Razvojna agencija Srbije i celokupan Srbija Expo tim. Predstavnici Ministarstava rudarstva i energetike predstavili su investitorima i publici sektor energetike sa fokusom na obnovljive izvore energije i pravni okvir i mogućnosti kada je reč o projektima u ovoj oblasti.

Nemanja Jevtović, savetnik za investicije u RAS, istakao je da je za 2020. godinu ukupna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora u Srbiji premašila prosek bruto potrošnje Evropske unije, ali i da kao zemlja ulažemo napore u dalje unapređenje i povećanje naših kapaciteta kada je reč o vidovima proizvodnje energije.

“Prosek bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u Evropskoj uniji u 2020. godini iznosi 22.1 odsto, dok u Srbiji je to 26.3 odsto. To predstavlja signal i motivaciju da ulažemo još više u projekte koji će omogućiti proizvodnju energije na alternativan i održiv način, a današnja investiciona konferencija upravo je jedan od načina da predstavimo potencijalnim investitorima sve opcije i mogućnosti za ulaganja u ovu oblast i na najbolji način zaokružimo predstavljanje investicionih potencijala Srbije na manifestaciji Expo 2020 ovde u Dubaiju”, rekao je Jevtović.

Konferencija je predstavila neke od uspešnih projekata, poput vetroparkova, i mogućnosti za ulaganja u solarnu energiju, vetroparkove, biogas i geotermalne projekte, kao i potencijalne investicije u odlaganje otpada i deponije.

Forum „Održive investicije – korak ka podsticanju ekonomskog rasta i ostvarivanju napretka u periodu posle pandemije“ jedna je od aktivnosti u okviru projekta „Promocija održivih investicija“, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj u partnerstvu sa Vladom Republike Srbije, i uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za mir i razvoj i Odeljenja Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja.

Izvor: UNDP Srbija

Švedska pomaže Srbiji u ispunjenju ciljeva iz Poglavlja 27

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sporazum za realizaciju četvrte faze projekta ENVAP, kojim se omogućava dalja ekspertska pomoć Švedske u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji u oblasti zaštite životne sredine, potpisale su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Anika Ben David, ambasadorka ove zemlje u Srbiji.

Kroz „Projekat pristupanja u oblasti zaštite životne sredine, faza 4 (ENVAP4)“ biće omogućemo efikasnije sprovođenje prioritetnih akcija, važnih za ispunjenje ciljeva iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatkse promene.

“Zahvaljujući dobroj saradnji i podršci naših partnera iz Švedske, uspešno smo realizovali prve tri faze ovog projekata, a od sada nastavljamo saradnju i kroz četvrtu fazu. Sprovođenje ENVAP4 projekta doprineće implementaciji različitih evropskih politika, uključujući implementaciju ciljeva Evropskog zelenog dogovora i Zelene agende za Zapadni Balkan. Usaglašavanje propisa sa EU regulativom je važno za uspešno ispunjenje obaveza iz Poglavlja 27, čime se postiže viši nivo zaštite životne sredine i doprinosi unapređenjz kvaliteta života građana Srbije”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla ispunjenje obaveza Srbije u skladu sa Poglavljem 27 zahteva uključenost više institucija i civilnog sektora da bi se ispunili definisani ciljevi. Ministarka je zahvalila ambasadorki Švedske i Švedskoj agenciji za međunarodnu razvojnu saradnju (SIDA) na podršci koju godinama pružaju Republici Srbiji kroz Projekte pristupanja u oblasti životne sredine.

Energetski portal

Uvoznici o prodaji elektrifikovanih vozila u Srbiji

Foto: Mercedes-Benz Srbija
Foto: BMW Srbija

Na radost svih vlasnika elektrifikovanih vozila, mreža punjača u našoj zemlji se širi, a zahvaljujući isplativosti i ekološkoj svesti, interesovanje za kupovinu vozila na hibridni ili potpuno električni pogon sve je veće. Hoće li i mere subvencionisane kupovine uvećati broj elektrifikovanih vozila na ulicama Srbije, imajući u vidu da su benzinci i dizelaši još uvek znatno povoljniji, ali i najbitniju činjenicu da nas mnogo ulaganja deli od dovoljno razvijene infrastrukture za punjenje?

Pitali smo uvoznike i distributere vodećih svetskih automobilskih brendova za Srbiju kojom dinamikom teče prodaja elektrifikovanih četvorotočkaša, šta očekuju od ovogodišnjih subvencija i koje modele iz svoje game bi izdvojili kao najprimamljivije.

EP: Kako ocenjujete prodaju EV u odnosu na „klasična“ tokom prethodne godine?

BMW: Iako je udeo u prodaji takvih automobila znatno manji u odnosu na konvencionalna vozila, aktuelni indikatori pokazuju trend rasta intesovanja među građanima, što je svakako pozitivna vest. Ova tema je sve češće u medijskom fokusu, što predstavlja podsticajnu okolnost. Važno je intezivnije raditi na edukaciji, što će, kako se se već primećuje, rezultirati prodajnim rastom, ali i podizanju svesti o važnosti tranzicije sa konvencionalnih automobila na električna i elektrifikovana.

Foto: Mercedes-Benz Srbija

Jaguar Land Rover: Vozila sa klasičnim motorima (dizel – benzin) su i dalje apsolutno dominantna.

Mercedes-Benz: Potražnja za električnim vozilima je sve veća širom sveta. Zabeležen je rast prodaje električnih i plug-in hibrid Mercedes-Benz vozila na globalnom nivou za skoro 70 odsto.

Porsche: Iako je zainteresovanost naših klijenata za električne automobile generalno porasla, ipak se veći broj ljubitelja marke Porsche opredeljuje za vozila sa klasičnim benzinskim motorima.

Volvo: Prodaja elektrifikovanih modela na tržištu Srbije i dalje je u ogromnom zaostatku u odnosu na prodaju modela sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

EP: Šta očekujete od ovogodišnjih subvencija

BMW: Ovogodišnje subvencije su ostale na istom nivou u odnosu na prošlogodišnje, međutim, ohrabrujuća je najava nadležnih da će najverovatnije doći do olakšavanja procedura dobijanja subvencije.

Jaguar Land Rover: Ne očekujemo veliki rast prodaje usled nedovoljno razvijene infrastrukture elektro punjača.

Mercedes-Benz: Nastavak najavljenih subvencija za ovu godinu je značajan podsticaj za prodaju električnih i plug-in hibridnih vozila, a posledično i dalje unapređenje kvaliteta životne sredine.

Foto: Volvo Srbija

Porsche: Nemamo očekivanja.

Volvo: Elektrifikovana vozila su i dalje znatno skuplja od klasičnih modela, a subvencije nedovoljno visoke. Ipak, najveći nedostatak je nepostojanje razvijene infrastrukture za punjenje električnih i plug-in hibridnih modela. Bez svega toga ne očekujemo značajan porast prodaje elektrifikovanih modela, naročito među kupcima koji su fizička lica.

EP: Kako prevazilazite izazove kada je u pitanju duži period čekanja na isporuku vozila i smanjen lager?

BMW: Našim kupcima su trenutno na raspolaganju svi modeli iz naše game, počev od BMW Serije 1, pa sve do BMW X7 modela. U slučaju specifičnih upita klijenata, može doći do manjih čekanja, međutim, važno je da kupci uzmu u obzir trenutnu poziciju proizvođača i da uz malo strpljenja sačekaju isporuku svog automobila.

Jaguar Land Rover: Jako vodimo računa o transparentnosti komunikacije i rokova isporuke sa svim klijentima i istovremeno imamo puni fokus na obezbeđivanje kvalitetnog lagera.

Foto: Porsche Srbija

Mercedes-Benz: Mercedes-Benz ulaže sve napore kako bi osigurao da se sve narudžbine kupaca ispune. Svi Mercedes-Benz modeli se mogu naručiti kod ovlašćenih partnera, a vreme proizvodnje je produženo u odnosu na ranije. Vreme isporuke zavisi od modela, ali i od specifikacije dodatne opreme.

Porsche: Nemamo velika kašnjenja, jer proizvodnja za marku Porsche funkcioniše kao i prethodnih godina, nije značajno pogođena ovim globalnim problemom.

Volvo: Kao i većina drugih brendova i mi se suočavamo sa većom tražnjom u odnosu na ponudu modela, te su i rokovi isporuke za vozila iz proizvodnje znatno produženi.

EP: Koja elektrifikovana vozila u ponudi BMW brenda biste istakli kao najprimamljivija?

BMW: U ovom trenutku to je definitivno BMW iX, prvi BMW-ov potpuno električni SUV. Reč je najnovijem modelu iz električne game BMW-ovih modela. Svi koji bi želeli da se upoznaju sa tim atraktivnim modelom to mogu učiniti u novootvorenom „THE BMW Store-u“ u TC Galerija Beograd.

Jaguar Land Rover: Jaguar I Pace je naš pionir električnih vozila, a trenutno najtraženiji model i najbolja kupovina sigurno je Land Rover Defender PHEV (plug-in hybrid).

Foto: British Motors

Mercedes-Benz: Izbor zavisi od potreba i navika kupaca. Ulazni model u Mercedes-EQ svet, model EQA nudi pravu kombinaciju performansi i uživanja u vožnji, dok će modeli EQB i EQC odgovoriti na sve potrebe porodica.

Porsche: Najatraktivniji električni automobil marke Porsche je svakako Taycan, u svim svojim verzijama.

Volvo: Svakako najtraženiji kod nas su modeli XC40 Recharge i XC60 Recharge kojih imamo dovoljno na lageru za brzu isporuku. U toku ove godine očekuju nas još neki atraktivni plug-in hibridi, ali i električna vozila u drugoj polovini godini.

Energetski portal