Home Blog Page 459

Saradnja sa Međunarodnom finansijskom korporacijom na razvoju infrastrukture u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Zymmer)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović i regionalni menadžer za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Međunarodne finansijske korporacije (IFC) Ari Naim potpisali su Sporazum o saradnji na pripremi projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) u oblasti infrastrukture, navodi se u saopštenju Vlade.

Međunarodna finansijska korporacija sarađivaće sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u izradi kvalitetne dokumentacije za javno-privatno partnerstvo u infrastrukturnim projektima, a snosiće i 80 odsto troškova tog posla.

Prema rečima Momirovića, Srbija će istovremeno dobiti IFC kao koncesionog savetnika sa svetskim renomeom, što će dodatno privući velike svetske kompanije u koncesione postupke.

“Naša zemlja će, u saradnji sa IFC-om, dobijati najkvalitetniju koncesionu dokumentaciju za sprovođenje projekata JPP. Prva dva projekta su luke u Prahovu i Bogojevu”, napomenuo je ministar.

Ministar je ocenio da je Aerodrom „Nikola Tesla“, koji ima dobre rezultate uprkos pandemiji, primer dobre koncesije i podsetio na to da je u Srbiji zakonom propisano da se luke razvijaju dodelom lučkih koncesija.

On je ukazao na to da se pomenutim sporazumom postavljaju temelji za puno iskorišćavanje svih transportnih kapaciteta i pozicioniranje Srbije kao važnog saobraćajnog čvorišta.

“Za ispunjenje tog cilja moramo da realizujemo važne projekte razvoja rečnog i vazdušnog saobraćaja, zbog čega je upravo veoma važno potpisivanje pomenutog dokumenta”, rekao je Momirović.

On je ukazao i na to da Srbija polako ulazi u završnu fazu izgradnje osnovne saobraćajne infrastrukture i da se izgradnjom deset auto-puteva i brzih saobraćajnica efikasno povezujemo sa čitavim regionom i EU, ali i unutar same zemlje.

Energetski portal

Nervoza na energetskom tržištu, zahtev za plaćanje u rubljama pojačava strah

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Godišnja inflacija u Turskoj dostigla je 61,14 odsto, što je novi dvadesetogodišnji maksimum. Rublja raste, dolar je stabilan, a evro je u padu. Dok cena nafte stagnira gas je skuplji sedam odsto. Nervozu na evropskom energetskom tržištu, dodatno pojačava bojazan od poremećaja snabdevanja, jer stižu zahtevi za plaćanje gasa u rubljama.

Tri baltičke zemlje – Letonija, Estonija i Litvanija, od vikenda su prekinule uvoz ruskog gasa. Zbog velike zavisnosti od ruskog gasa, Slovačka je prvo nagovestila mogućnost plaćanja u rubljama, a potom saopštila da će delovati u skladu sa odlukom Brisela. Stav Brisela čeka i Bugarska, a potvrdili su – od “Gasproma” im je stigao zahtev za plaćanje gasa u rubljama.

“Da li će postojati mehanizam da se plaća u evrima i potom konvertuje, čime se veštački podiže cena, ostaje da se vidi. Ako isporuke gasa budu prekinute, onda ćemo pokušati da pređemo na alternativno snabdevanje,” kaže ministar energetike Bugarske Aleksandar Nikolov.

Nemačka Vlada najavljuje da će do kraja leta moći da stavi rampu na uvoz ruskog uglja, a do kraja godine i nafte. Ali za uvođenje embarga na uvoz ruskog gasa su kategorični – mora biti postepen, jer teško je brzo naći drugog snabdevača. Nemački gasni operator, na godinu dana je preuzeo upravljnje preduzećem “Gasprom Nemačka”.

“Svakodnevno radimo na stvaranju preduslova za embargo, za nezavisnost od ruske nafte, uglja i gasa. Sledeća mera bi bila smanjenje zavisnosti ruskog uticaja na naftnu infrastrukturu, 54,2 odsto je udeo ruskog “Rosnjefta” u rafineriji u istočnoj Nemačkoj”, kaže ministar ekonomije Nemačke Robert Habek.

I dok članice Evropske unije prave kalkulacije i traže nove izvore energije, stručnjaci upozoravaju na ekonomske posledice koje bi doneo prekid isporuke gasa iz Rusije.

“Svi ovde na berzi bi voleli da kažu: nema više nafte i gasa iz Rusije, ali znamo da je stvarnost drugačija. Bez te energije, svetla će se ugasiti u mnogim preduzećima, nezaposlenost će rasti i suočićemo se sa još većim ekonomskim problemima”, ističe šef analize tržišta kapitala na Frankfurtskoj berzi Robert Halver.

Pored Nemačke, “Gasprom” je napustio i svoja preduzeća u Velikoj Britaniji, Češkoj, Švajcarskoj. Uprkos neodlučnosti evropskih zemlja o daljem plaćanju gasa i najava novog paketa sankcija, svima gas redovno isporučuju i u skladu sa postojećima ugovorima.

Izvor: RTS

EPS-u 500 tona uglja dnevno iz Rudnika “Pljevlja”

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)

Rudnik uglja “Pljevlja” u 2022. godini “Elektroprivredi Srbije” (EPS) isporučiće oko 300.000 tona uglja. Kako je najavio Milan Lekić, izvršni direktor kompanije, plan je da se u Srbiju dnevno izveze oko 500 tona uglja.

Kako se navodi u saopštenju, saradnja između dve kompanije dogovorena je tokom sastanka Milana Lekića, izvršnog direktora Rudnika uglja direktora, Jagoša Gomilanovića iz sektora za razvoj i investicije i Miroslava Tomaševića, direktora EPS-a.

“Kalorijska vrednost uglja za koju je EPS zainteresovan kreće se od 7.500 do 8.000 kJ/kg, što, imajući u vidu kvalitet uglja koji se isporučuje glavnom kupcu uglja, Termoelektrani “Pljevlja” (TEP), spada u tzv. manje kvalitetne ugljeve”, navodi se u saopštenju Rudnika uglja “Pljevlja”.

Kada je reč o ceni i transportu, te kategorije biće zvanično definisane u narednom periodu, međutim, kako je poručio Lekić, cena svakako neće biti manja u odnosu na postojeću cenu po kojoj se ugalj distribuira TE “Pljevlja”, iako je reč o uglju manjeg kvaliteta, te da će troškovi transporta u potpunosti pasti na teret EPS-a.

“Tokom ove kalendarske godine načelno je dogovoreno da se isporuči oko 300.000 tona uglja, sa tendencijom da ta količina ubuduće bude povećana”, rekao je Lekić.

Kako je naveo, dogovoreno je da RUP u narednom periodu formira cenu i da se podrobnije definišu svi elementi saradnje.

“Prema određenim pretpostavkama u planu je da se, na dnevnom nivou, isporučuje oko 500 tona uglja. Troškovi transporta prema Prijepolju ili Lazarevcu, u zavisnosti od definitivne odluke gde će biti distribuiran ugalj, biće u potpunosti pokriveni od strane EPS-a. Ono što moram da konstatujem je da ćemo kroz ovu saradnju obezbediti tržište za tzv. manje kvalitetne ugljeve, te da će biti napravljen značajan poslovni iskorak u susret ekološkoj rekonstrukciji i remontu TEP”, ističe je Lekić.

Energetski portal

Kriza otvorila naftne rezerve, na snazi mere za napuštanje ruskog gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Kao odgovor na rastući pritisak koji rat u Ukrajini stvara na tržište nafte, sve država članice Međunarodne agencije za energetiku (IEA) pristale su na novo oslobađanje nafte iz rezervi za vanredne situacije, saopštila je IEA.

Dogovor je postignut  1. aprila na vanrednom sastanku Upravnog odbora IEA koji je održan na ministarskom nivou, a kojim je predsedavala američka sekretarka za energetiku Dženifer Grenholm.

Članice IEA imaju 1,5 milijardi barela nafte u zalihama za vanredne situacije, a prošlog meseca oslobodile su 62,7 miliona barela, odnosno oko 4 odsto od ukupnih rezervi.

Ovaj sporazum će biti peti put da IEA koristi zalihe za hitne slučajeve – prethodne kolektivne akcije sprovedene su 1991, 2005, 2011. i 1. marta 2022. godine.

Uskoro će biti poznato više detalja o novom oslobađanju zaliha za vanredne situacije, a do tada Upravni odbor IEA savetuje vladama i potrošačima da pojačaju napore za uštedu energije.

Rusija najveći izvornik nafte u svetu

IEA upozorava da su komercijalne zalihe nafte na najnižem nivou od 2014. godine, a da proizvođači nisu u mogućnosti da obezbede dodatno snabdevanje u kratkom roku što takođe utiče na volatilnost cena.

Ukoliko dođe do velikih poremećaja u proizvodnji ili isporuci nafte u Rusiji, to će izazvati globalni šok budući da Rusija igra veliku ulogu na svetskim energetskim tržištima.

Rusija je treći najveći svetski proizvođač i najveći izvoznik nafte u svetu. Njen izvoz sirove nafte od oko 5 miliona barela dnevno predstavlja blizu 12 odsto globalne trgovine, a oko 2,85 miliona barela naftnih derivata dnevno predstavlja skoro 15 odsto globalne trgovine rafinisanim proizvodima.

Oko 60 odsto ruskog izvoza nafte ide u Evropu, a još 20 odsto u Kinu, saopštila je IEA.

10 mera za napuštanje ruskog gasa

Članice IEA odlučne su da što pre pronađu alternativu i za ruski gas te su objavile 10 tačaka koje bi već iduće zime trebalo da obezbede neki drugi energent za zemlje Evropske unije, a one glase:

Foto-ilustracija: Pixabay

1) Ne potpisivati nikakve nove ugovore o snabdevanju gasom sa Rusijom što će omogućiti veću diversifikaciju ponude ove godine i kasnije,

2) Zamenite rusko snabdevanje gasom iz alternativnih izvora,

3) Uvesti minimalne obaveze skladištenja gasa,

4) Ubrzati primenu novih projekata vetra i solarne energije,

5) Uvećati proizvodnju bioenergije i nuklearne energije,

6) Uvesti kratkoročne poreske mere na neočekivani profit kako bi se zaštitili ugroženi potrošači električne energije od visokih cena,

7) Ubrzati zamenu gasnih kotlova toplotnim pumpama,

8) Ubrzati poboljšanje energetske efikasnosti u zgradama i industriji,

9) Podstaći potrošače da smanje termostat za 1 °C što će umanjiti upotrebu gasa za oko 10 milijardi kubnih metara godišnje,

10) Pojačati napore za diversifikaciju i dekarbonizaciju izvora električne energije.

Milena Maglovski

Mercedes i Stelantis prave farbiku baterija za automobile

Foto: Promo/Stelantis
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Nemački proizvođač automobila Mercedes-Benz, francuska automobilska grupa Stelantis (Stellantis) i energetska kompanija Total Enerdžis (Total Energies) udružuju snage i kreću u proizvodnju baterija za električne automobile. Kako su saopštili fabrika baterija nalaziće se u gradu Termoli, na jugu Italije

Naime u ovom gradu se nalazi Stelantisova fabrika koja će biti preuređena za potrebe proizvodnje baterijaOvaj zajednički projekat nazvali su Automotiv Sels Kompani (Automotive Cells Company) i on će od Vlade Italije dobiti 369 miliona evra državne pomoći, sa kojom su potpisali memorandum o razumevanju.

Automobilska grupa Stelantis planira da do 2025. godine uloži 30 milijardi evra u proizvodnju električnih automobila, te zato ne čudi što počinju sa proizvodnjom baterija za ova vozila. 

Kako je rekao Karlos Tavares, izvršni direktor grupe, osim ulaganja u italijanski pogon u planu su investicije u fabrike u Francuskoj i Nemačkoj, za šta je izdvojeno oko dve milijarde evra. Njihovi proizvodnu kapaciteti biće povećano na 40 GWh i očekuje se da će ova postrojenja biti puštena u rad 2023. i 2025. godine.

Prema ranijim najavama Stelantis planira otvaranje velikih fabrika za proizvodnju baterija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. 

“Svi se obavezujemo da ćemo povećati proizvodne kapacitete do 2030. godine na najmanje 120 GWh. Osim toga radićemo na razvoju i povećanju proizvodnje baterijskih ćelija i modula nove generacije”, navodi se u saopštenju ACC-a. 

Stelantis, Mercedes i Total Enerdžis zajedničkim snagama suočavaju se sa svim izazovima koje donosi elektrifikacija vozila u želji da obezbede sigurno snabdevanje ključnom komponentom koja je neophodna za industriju električnih automobila.

Milica Radičević

Uspostavljena prva regionalna berza električne energije za centralnu i jugoistočnu Evropu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

ELES, EMS i EPEX SPOT su objavili zajedničku posvećenost uspostavljanju prve regionalne berze električne energije za Centralnu i Jugoistočnu Evropu. Novi pravni subjekt „Alpsko-jadranska dunavska berza električne energije – ADEX“ će ponuditi harmonizovane i jedinstvene usluge spot trgovine električnom energijom u Sloveniji i Srbiji, sa ciljem da svoje poslovanje i usluge proširi na druge zemlje u regionu centralne i jugoistočne Evrope (CSEE). ELES, EMS i EPEX SPOT će u svom vlasništvu imati isti broj akcija ADEX-a.

Sporazum predviđa poslovno spajanje BSP-a i SEEPEX-a. EPEX SPOT i operatori prenosnih sistema ELES i EMS će biti osnivači i akcionari novoosnovane berze električne energije ADEX, sa poslovnim sedištem u Ljubljani i glavnim stalnim kancelarijama u Ljubljani i Beogradu

„Na ovaj način unapređujemo tržišnu kulturu u našem regionu, obezbeđujući najviše standarde trgovanja, napredna tehnička rešenja, izuzetne berzanske usluge, transparentnost i inovativnost“, rekao je Aleksandar Mervar, generalni direktor ELES-a.

„Ovo izvanredno dostignuće dodatno će podstaći razvoj regionalnog tržišta električne energije i pružiti avangardni i održiv „role model“ za ostale zemlje centralne i jugoistočne Evrope da se pridruže ovoj naprednoj poslovnoj infrastrukturi“, dodala je Jelena Matejić, generalni direktor EMS-a, navodi se u saopštenju.

Kratkoročnim planovima ADEX-a takođe je obuhvaćena implementacija novog unutardnevnog tržišta u Srbiji i spajanje postojećeg dan unapred srpskog tržišta sa jedinstvenim dan-unapred tržištem EU (SDAC). 

„ADEX će CSEE zajednici ponuditi najbolja rešenja za trgovanje i kliring, a pomoći će i daljem rastu likvidnosti tržišta u ovim zahtevnim vremenima. Očekujemo takođe i da će ubrzati toliko željenu implementaciju projekata spajanja tržišta u ovom regionu i time kompletirati pan-Evropsku integraciju spot tržišta električne energije“, rekao je Ralf Danielski, glavni izvršni direktor EPEX SPOT-a.

Da bi se ovo poslovno spajanje realizovalo, moraju biti ishodovana sva važeća regulatorna odobrenja, kao i provera usklađenosti sa ostalim pravnim zahtevima.

Anže Predovnik, CEO BSP Southpool-a je naglasio: “Poslovno okruženje u regionu se suštinski menja i saradnja sa SEEPEX-om i EPEX-om je prvi korak u adaptiranju budućim izazovima na PX nivou. ADEX je novo poglavlje za BSP bazirano na čvrstom poverenju između svih partnera. To je osnovni preduslov za uspeh i sve strane zainteresovane za saradnju su dobrodošle da uzmu učešće u ovom zajedničkom putovanju“. 

Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a je dodao: “SEEPEX je od samog početka predstavljao avangardni pan-evropski primer uspešnog poslovnog poduhvata u regionu jugoistočne Evrope i ovaj inovativni ADEX kontekst će dodatno osnažiti njegovu predvodničku poziciju i u budućnosti“. 

Osim gore navedenog, ELES, EMS i EPEX SPOT su u poodmaklim razgovorima i sa MAVIR-om, mađarskim operatorom prenosnog sistema

Foto: EMS AD

„Intenzivno sarađujemo sa našim partnerima, kako bi se i HUPX, mađarska berza električne energije, u što kraćem roku pridružila ADEX-u“, objasnio je i Andras Biczok, glavni izvršni direktor Mavira.

Ova inicijativa ostaje otvorena za sve dodatne partnere koji bi želeli da se pridruže ADEX-u radi napretka u integraciji spot tržišta električne energije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi.

BSP Southpool upravlja fizičkim dan unapred i unutardnevnim tržištem, kao i uslugama spajanja tržišta u Sloveniji, a takođe obavlja i usluge kliringa i finansijskog poravnanja na lokalnom i prekograničnom nivou. Tokom 2021. godine, njena 34 člana trgovalo je količinom od 10 TWh, sa godišnjim finansijskim prometom od 1,2 milijarde evra.

ELES je jedini operator prenosnog sistema u Sloveniji i upravlja mrežom 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda ukupne dužine 2.587 km. Geografski posmatrano, ELES se nalazi na raskrsnici puteva između zapadne, istočne i južne Evrope, te upravlja tranzitnim tokovima i obezbeđuje pouzdan prenos električne energije ka nekoliko susednih zemalja.

Akcionarsko društvo Elektromreža Srbije (EMS) je operator prenosnog sistema u Republici Srbiji čija je dužnost da obezbedi siguran i pouzdan prenos električne energije, efikasno upravljanje prenosnim sistemom i obezbedi optimalan i održiv razvoj. EMS upravlja mrežom 400 kV, 220 kV i 110 kV dalekovoda čija je dužina oko 10.000 km, i nadležan je za koordinaciju osam međuzonskih kapaciteta sa susednim TSO-ima, u potpunosti u skladu sa pravilima i praksom ENTSO-E. Za više informacija pogledajte ovde.

Evropska berza električne energije EPEX SPOT SE i njena zavisna preduzeća upravljaju fizičkim kratkoročnim tržištima električne energije u 13 zemalja: Centralno-zapadna Evropa, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nordijska regija i Poljska. Kao deo EEX grupe, grupe kompanija koje opslužuju međunarodna berzanska tržišta, EPEX SPOT je posvećen stvaranju panevropskog tržišta električne energije. Preko 300 članova trenutno trguje električnom energijom na EPEX SPOT-u. Holding evropskih operatora prenosnog sistema HGRT poseduje 49 odsto njegovog kapitala. Za više informacija pogledajte ovde.

SEEPEX a.d. Beograd (SEEPEX) je licencirani operator tržišta u Srbiji osnovan kao akcionarsko društvo u strateškom partnerstvu EMS-a i EPEX SPOT-a. U 2021. godini, 24 članice iz 13 evropskih zemalja trgovale su sa 3,2 TWh na organizovanom dan unapred tržištu, pri čemu je kliring svih transakcija izvršio European Commodity Clearing AG. Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Elektromreže Srbije

Konkurs Smart Kolektiva za Program za održive biznise

Foto: Smart Kolektiv
Foto: Smart Kolektiv

Organizacija Smart Kolektiv iz Beograda raspisala je poziv za preduzeća koja doprinose održivim i pozitivnim promenama u svojim zajednicama da se prijave za učešće na Programu za održive biznise i dobiju pristup stručnoj podršci i investiciji do 50.000 EUR.

Program za održive biznise je deo Smart Impakt Fonda – Fonda za razvoj održive ekonomije i namenjen je razvoju preduzeća sa jakim društvenim i ekološkim uticajem u Srbiji i njihovoj pripremi za impakt investicije.

Učesnici programa će zajedno sa timom iskusnih biznis mentora, preduzetnika i investitora tokom pet meseci programa raditi na strategiji biznis razvoja i pripremi za impakt investicije u zemlji i inostranstvu. Preduzeća sa najvećim potencijalom za dalji razvoj poslovanja i pozitivnog uticaja na zajednice imaće priliku da apliciraju za inovativan finansijski instrument – beskamatnu pozajmicu u vrednosti do 50.000,00 EUR.

Program je namenjen mikro i malim preduzećima, zadrugama i organizacijama iz Srbije, koja posluju najmanje dve godine, već ostvaruju prihode na tržištu i žele da razviju strategije daljeg rasta i finansiranja svog poslovanja.

Fond za razvoj održive ekonomije je pokrenuo i sprovodi Smart kolektiv, pionirska organizacija u oblasti socijalnog preduzetništva i društveno odgovornog poslovanja, sa preko 15 godina iskustva u podržavanju pojedinaca, organizacija i preduzeća koja doprinose održivom razvoju društva.  Program za održive biznise deo je petogodišnje strategije i programa Smart Impakt Fond – Fond za razvoj održive ekonomije.

Fond nastoji da pruži dugoročnu stručnu i finansijsku podršku preduzećima u različitim fazama razvoja i da na taj način doprinese razvoju ekonomije sa pozitivnim društvenim uticajem. Program će do 2024. godine  investirati oko pola miliona evra u inicijative i preduzeća koja doprinose održivim i pozitivnim promenama u svojim zajednicama.

Program za održive biznise se sprovodi zahvaljujući podršci: EFSE Entrepreneurship Academy – EFSE Preduzetničke akademije, Fondacije za otvoreno društvo i Balkanskog fonda za demokratiju Nemačkog Maršalovog fonda SAD i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.

Smart Impakt Fond je 2020. godine pokrenuo Smart kolektiv uz podršku EVPA – Evropske Asocijacije za preduzetničku filantropiju i Projekta za unapređenje okvira za davanje, koji je bio finansiran od strane USAID-a, a koji je sprovela Koalicija za dobročinstvo koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac.

Prijave za učešće u programu otvorene su do 17.aprila 2022. godine, a više o konkursu saznajte OVDE.

Izvor: Smart Kolektiv

Još jedna avio-kompanija najavljuje potpuni oporavak

Foto: Top One
Foto: Top One

Air France, deo Air France – KLM grupe, najavljuje da će u letnjem redu letenja imati direktne letove ka 196 destinacija, čime će dostići 90 posto kapaciteta u odnosu na prepandemijsku i rekordno uspešnu 2019. godinu. Štaviše, letovi ka Severnoj Americi, Africi, Karibima i Indijskom okeanu će prema kapacitetima premašiti 2019. godinu.

Francuski avio-prevoznik Air France, takođe najavljuje otvaranje novih avio-linija sa svog matičnog aerodroma Šarl de Gol ka Kvebeku (Kanada), Zakintosu (Grčka) i Tirani (Albanija), dok će sa aerodroma Pariz-Orli pokrenuti nove letove ka Alžiru (Alžir), Tunisu (Tunis) i Palma de Majorki (Španija).

Mreža dugolinijskih letova Air France-a beleži potpuni oporavak usled velike potražnje za letovima ka Severnoj Americi, Africi, Karibima i Indijskom okeanu. Ka SAD, koje predstavljaju vodeću destinaciju ove avio-kompanije, ovog leta će biti organizovano blizu 200 nedeljnih letova do 14 destinacija, odnosno 20 odsto više nego u leto 2019. Pri tom će, u saradnji sa Deltom, od početka juna Air France imati svakodnevne polaske za Njujork na svakih sat ili dva.

Air France takođe jača svoju ponudu letova ka Kanadi, sa povećanjem kapaciteta od 25 odsto u odnosu na nivo pre krize. Na ovaj način Air France postaje vodeća evropska avio-kompanija kada je u pitanju broj i kapacitet letova između Evrope i Kanade.

Što se tiče letova ka Africi, Air France se vraća na nivo aktivnosti pre krize, dok će ka Aziji imati smanjen broj letova.

U mreži srednjelinijskih i kratkolinijskih letova Air France takođe beleži porast broja letova i uvodi nove avio-linije za Zakintos, Tiranu i Palma de Majorku, dok će takođe nastaviti sa letom za Kanarska ostva, uvedenim u zimski red letenja 2021.

Air France takođe najavljuje i povratak direktne avio-linije Pariz – Beograd ovog leta.

Avio-kompanija poziva svoje putnike da pre dolaska na aerodrom provere uslove i dokumentaciju potrebnu za ulazak u zemlju u koju putuju na sajtu  www.airfrance.traveldoc.aero

Fleksibilna politika rezervacija i visoki higijenski standardi

Fleksibilna politika rezervacija omogućava putnicima da besplatno promene svoju rezervaciju, dobiju vrednosni vaučer ukoliko sami odustanu od putovanja ili  povraćaj novca ukoliko avio-kompanija otkaže let.  

Air France stavlja zdravlje i sigurnost svojih putnika i svog osoblja na prvo mesto i garantuje najviši nivo zdravstvene bezbednosti prilikom putovanja. Kompanija je sprovodi niz zaštitnih mera u svakoj fazi putovanja, kako na aerodomu, tako i na samom letu. Obavezno je nošenje maski  tokom leta, a u avionima se koriste HEPA filteri, te se vazduh u kabini aviona obnavlja na svaka tri minuta (HEPA filteri se inače koriste i u operacionim salama, jer uništavaju 99,9 odsto virusa, a time i koronavirus). Procedure čišćenja aviona su pooštrene i pojačane, tako da se posebnim dezinfekcionim sredstvima redovno, pre svakog leta, čiste sve površine sa kojima putnik u kontaktu, kao što su nasloni za ruke, stolovi i paravani.

Izvor: Top One

Pančevački Mins Elektro gradi pogone za proizvodnju elektro-ormana u zrenjaninskoj industrijskoj zoni Jugoistok

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Još jedan investitor otvorio je gradilište u oviru industrijske zone “Jugoistok” – proizvodne kapacitete na parceli površine 9.519 kvadratnih metara gradi domaće preduzeće, Mins Elektro doo iz Pančeva. Izvedeni su prvi radovi na izgradnji internih saobraćajnica i predstoji infrastrukturno opremanje parcele na kojoj će se graditi poslovni objekat – upravna zgrada i proizvodni objekat sa skladištem.

Glavni fokus rada ove kompanije, osnovane 2007. godine, je izgradnja i rekonstrukcija viskonaponskih i srednjenaponskih trafo-stanica, a bavi se i proizvodnjom različitih vrsta niskonaponskih blokova za distribuciju električne energije, ormana zaštite i upravljanja, ormana automatike i kompenzacije reaktivne energije.

Kako su naveli u tom preduzeću, u budućim proizvodnim pogonima u Zrenjaninu planiraju da utrostruče proizvodnju elektro-ormana, koje trenutno proizvode samo za svoje potrebe u pogonu u Leštanima, s obzirom da je, zbog stranih investitora u Srbiji, povećana tražnja za elektro-ormanima namenjenim industrijskim postrojenjima.

Elektro-ormani koji će se proizvoditi u Zrenjaninu biće namenjeni prvenstveno domaćem tržištu, s planom da se kasnije izvoze na ostala tržišta u regionu i inostranstvu.

Investicija će se realizovati fazno, gradnjom tri proizvodne hale, uz rok za realizaciju projekta do sredine 2026. godine, kako je naznačeno na info-tabli na gradilištu, preneo je sajt Grada Zrenjanina.

Prvi deo industrijske zone “Jugoistok”, infarstrukturno opremljene 2010. godine sredstvima EU u iznosu od 4 mil EUR, Grada Zrenjanina od 2,2 mil EUR i Nacionalnog investicionog plana (500.000 EUR) na površini od 72 hektara, u većem delu je popunjen investitorima.

Prvo je na tom prostoru proizvodnu halu podiglo zrenjaninsko preduzeće “Alpin” (2008. godine), da bi do danas u zoni izgradilo pogone ili kupilo zemljište 30 investitora. Planskim dokumentima usledilo je proširenje zone na 550 hektara, 2018. godine, što je u ovom trenutku površina namenjena investiranju koju na jednoj lokaciji, osim Zrenjanina, ne može da ponudi ni jedna lokalna samouprava u Srbiji.

Na osnovu istraživanja koje je sproveo FDI Inteligence, najveći centar za ocenjivanje stranih direktnih investicija u svetu, industrijska zona “Jugoistok” se 2012. godine našla na 48. mestu na listi najboljih zona sveta za investiranje. Rezultati su objavljeni u FDI magazinu “Financial Times”, a u istraživanju je učestvovalo 600 zona iz preko 120 zemalja.

Izvor: eKapija

Prvi koraci ka izradi Vodonične strategije Republike Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izrada Vodonične strategije Republike Srbije je multidisciplinarni proces i zahteva doprinos celokupne stručne javnosti i naučne zajednice, istaknuto je na prezentaciji Nacrta Vodonične strategije Republike Srbije na Mašinskom fakultetu u Beogradu, održanoj uz prisustvo predstavnika zainteresovane privrede, Ministarstva rudarstva i energetike, Agencije za energetiku, Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), akademske i naučne zajednice. Predstavljanjem nacrta ovog važnog dokumenta otvoren je dijalog o mogućnostima razvoja i primene vodoničnih tehologija u elektro-energetskom sistemu, industriji, saobraćaju, obrazovnom sistemu i drugim oblastima privrednog i društvenog života. 

Krajem 2021. godine, Ministarstvo rudarstva i energetike poverilo je Privrednoj komori Srbije posao koordinacije izrade separata Strategije upotrebe vodonika u energetici i industriji, kao integralne komponente Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040, sa projekcijama do 2050.

Za izradu Nacrta osnovnog koncepta Vodonične strategije Republike Srbije, Privredna komora Srbije je angažovala konzorcijum okupljen oko Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz podršku Nemačkog saveznog ministarstva za saradnju i razvoj (BMZ) putem Nemačko-srpske Inicijative za održivi rast i zapošljavanje, a u okviru projekta „Razvoj Nacrta vodonične strategije Republike Srbije i organizacija okruglih stolova i promocije“.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalnizaciju u PKS, posebno se zahvalio Ministarstvu rudarstva i energetike koje je prepoznalo temu vodonika kao izuzetno važnu i što je posao izrade poverilo baš Privrednoj komori Srbije. On se osvrnuo na trenutnu energetsku krizu i u tom kontekstu, podvukao značaj razvoja i primene obnovljivih izvora energije, posebno sa aspekta proizvodnje „zelenog“ vodonika, što je i osnovni cilj ovog projekta. Naglasio je da je na ovom projektu potvrđena dugogodišnja uspešna saradnja i partnerstvo sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ).

Dekan Mašinskog fakulteta, prof. dr Vladimir Popović, istakao je važnost multidisciplinarnosti ove tematike, koja upućuje na to da se, tokom izrade ovog strateškog dokumenta, pored neposredno angažovanih institucija i pojedinaca, uključi celokupna stručna i naučna zajednica.

Maja Matija Ristić, v.d. sekretara u Ministarstvu rudardstva i energetike, podvukla je izuzetan značaj ovog dokumenta, posebno u kontekstu finalizacije izrade Nacionalne strategije energetike i Integrisanog nacionalnog plana za energiju i klimu i potrebe da se osnovni koncept Vodonične strategije uskladi sa ova dva strateška dokumenta. Istakla je važnost daljeg povećavanja udela obnovljivih izvora energije u sveukupnom energetskom miksu Srbije, imajući u vidu i Evropski zeleni dogovor i Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Prof. dr Radivoje Mitrović, koordinator Tima za izradu osnovnog koncepta Nacrta vodonične strategije Republike Srbije, dao je kraći prikaz najnovijih istraživanja u domenu tehnologije, proizvodnih procesa, potrebe razvoja stručnih kadrova u visokoškolskom obrazovanju i nauci, dao osvrt na značaj razvoja i primene vodonika u svetu i EU. Istovremeno, otvorio je pitanje potencijala i resursa za proizvodnju, transport, skladištenje i korišćenje vodonika u industriji, energetici, poljoprivredi, saobraćaju i drugim delatnostima u Srbiji, a osvrnuo se i na potencijalne rizike u pogledu trenutne ekonomske isplativnosti proizvodnje vodonika, bezbednosne aspekte, finansijske i druge izazove vodonične tranzicije.

U diskusiji koja je usledila, učestvovali su neposredno eksperti koji rade na dokumentu, gde se govorilo o potencijalima u energetici, iskustvima Evropske unije u primeni vodonika u gorivnim ćelijama za pogon autobusa, o predviđanjima da bi udeo vodonika u energetici mogao da naraste i do 25 odsto do 2060. kao i o zainteresovanosti privrede gde je istaknuta spremnost za uključivanje u konkretnije pilot projekte uz naznaku da pored investicionih troškova, posebno treba imati u vidu kasnije operativne troškove (OPEX) za održavanje instalacija i postrojenja.

Učesnici skupa pozvali su stručnu javnost da se uključu u razvoj strategije čiji je prioritet praktična primena. Finalizacija Nacrta vodonične strategije podrazumeva njenu potpunu usklađenost sa Nacionalnom strategijom energetike i Integrisanim nacionalnim planom za energiju i klimu, Stragegijom niskougljeničnog razvoja Srbije sa Akcionim planom i drugim važnim nacionalnim dokumentima i politikama. Najavljeni su i skupovi sa civilnim sektorom, promotivni događaji u regionalnim privrednim komorama i dr. Istaknuto je da treba iskoristiti EU programe finansiranja i kroz konkretne pilot projekte testirati inovativna rešenja, graditi kapacitete, inovirati znanja i aktivno se priključiti tranziciji ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.

Izvor: Privredna komora Srbije

Mali potkovičar – Otkrivena nova vrsta slepog miša u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Slepi miš mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros) otkriven je krajem marta u poznatom pećinskom skloništu na periferiji Vršca, prvi put na teritoriji Vojvodine, navodi se u saopštenju Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.

Tokom redovnog pregleda poznatog pećinskog skloništa na periferiji Vršca, po prvi put su zabeležena dva odrasla mužjaka ove vrste, a ujedno je to i prvi nalaz u Vojvodini. U fauni Vojvodine sada je poznato 25 vrsta slepih miševa od 31 ukupno zabeležene u Srbiji.

“Mali potkovičar do sada nije nalažen u celoj Vojvodini i peripanonskim delovima središnje Srbije, a prisutan je u pobrđu i planinskim krajevima južno od Save i Dunava. Pojedinačne jedinke ove vrste zimuju u podzemnim skloništima, pre svega u pećinama i jamama, a tokom leta svoje male porodiljske kolonije, koje sadrže 15 do 30 ženki sa mladuncima, formiraju u napuštenim kolibama, zgradama i toplijim potkapinama. Najveće zimovalište u Srbiji je Rajkova pećina kod Majdanpeka gde je beleženo prosečno preko 300 jedinki”, piše u saopštenju.

Prvi nalaz ove vrste, kao i nedavni nalazi sredozemnog potkovičara Rhinolophus euryale u okolini Vršca, posledica je pre svega blizine obronaka južnih Karpata u susednoj Rumuniji i severoistočnoj Srbiji gde pripadnici ovih vrsta žive, ali i postojanja jedinog pogodnog skloništa pećinskog tipa koje se u celoj Vojvodini nalazi samo na Vršačkim planinama.

Monitoring slepih miševa u Srbiji Prirodnjački muzej vrši u okviru projekta „Ekološka mreža Srbije“ čiji je nosilac Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu.

Naziv potkovičar potiče od kožnih nabora oblika konjske potkovice koji se nalaze oko nosnih otvora. Krzno je sivkasto do žućkastosmeđe boje sa leđne strane, a svetlije sa trbušne.

Glavni faktori ugrožavanja ove vrste su uznemiravanje i gubitak skloništa ‒ tavana i podzemnih skloništa, fragmentacija i izolacija staništa i upotreba pesticida.

U Srbiji ima status niskog rizika ugroženosti, ali je zbog svoje osetljivosti svrstana u strogo zaštićene divlje vrste.

Energetski portal

Rekordna efikasnost ultra-tankih solarnih panela

Foto: You Tube Screenshot / Undecided with Matt Ferrell
Foto: Univerzitet u Sariju

Napori naučnika da prošire polje primene solarnih panela i uvećaju njihovu efikasnost još jednom su se isplatili. Istraživački tim Univerziteta u Sariju uspešno je povećao količinu energije koju apsorbuju ultra-tanki solarni paneli za čak 25 odsto, saopšteno je na sajtu ove institucije.

Samo jedan mikrometar debljine, novi solarni paneli pretvaraju svetlost u električnu energiju efikasnije od drugih tankih panela i utiru put ka široj proizvodnji zelene energije.

U radu, objavljenom u časopisu Photonics Američkog hemijskog društva, tim detaljno opisuje kako su po uzoru na pčelinje saće, krila leptira i ptičije oči dizajnirali površinski sloj panela koji leži na vrhu silikonske pločice.

Priroda ih je inspirisala da stvore inovativni solarni panel koji omogućava apsorpciju svetlosti iz bilo kog ugla i zadržava svetlost unutar solarne ćelije omogućavajući joj da generiše više energije.

Kako objašnjava jedan od istraživača, Marijan Floresku, problem sa silicijumom je taj što se skoro trećina svetlosti odbija direktno od njega, a energija se ne koristi. Sa druge strane, teksturirani sloj preko silicijuma pomaže da se prikupi više svetlosti, a dizajn istraživača iz Sarija pokazao se kao veoma uspešan.

Tako je nekadašnja maksimalna stopa apsorpcije tankih solarnih panela od 19,72 mA/cm2 (miliampera po centimetru kvadratnom) podignuta na 26,3 mA/cm2, te su novi paneli efikansniji za 25 odsto.

Ovo dostignuće otvara mnoga vrata primeni solarne energije, naročito tamo gde postavljanje standardnih solarnih panela nije moguće. Floresku objašnjava da će lagani solarni paneli moći da se koriste u svemiru i za izradu svemirskih letelica, u zgradarstvu i brojnim industrijskim granama.

Milena Maglovski

Osam koraka za solarnu energiju ka energetski nezavisnoj EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna solarna zajednica okupila se 31. marta u Briselu na Samitu o solarnoj energiji gde su predstavili značajan dokument o neophodnoj i realnoj ambiciji za solarnu energiju u Evropskoj uniji koja stremi ka energetskoj nezavisnosti, saopštilo je udruženje SolarPower Europe.

Ovaj dokument tačno utvrđuje na koji način solarna energija može da doprinese postizanju klimatskih ciljeva Evropske unije i obezbedi energetsku stabilnost u kratkoročnom, srednjem i dugoročnom periodu.

Kratkoročno, kako bi podržala trenutno oslobađanje od ruskog gasa, solarna energija može da isporuči 39 GW dodatnih energetskih kapaciteta EU za narednu zimu. Ovo će obuhvatiti 23,3 GW solarnih krovova i 15,7 GW solarnih instalacija komunalnog nivoa.

Ovaj dokument predstavlja uslove za ubrzanu ekspanziju solarnih kapaciteta, predviđajući preko 1 TW soalrne energije u EU do 2030. godine, i detaljno opisuje osam akcija koje će izgraditi neophodne temelje za evropski solarni teravat.

1) Ubrzati implementaciju projekata,

2) Povezati i integrisati solarne projekte u mrežu,

3) Razvijati veštine i radnu snagu potrebnu za implementaciju solarnih projekata,

4) Primeniti integrisane solarne PV aplikacije,

5) Osigurati lance snabdevanja i pristup sirovinama,

6) Reinvestirati u domaću proizvodnju,

7) Povećati primenu krovnih solarnih instalacija tokom talasa renoviranja,

8) Razviti okvir koji omogućava solarnu energiju koju pokreće potrošač.

Energetski portal

Kako nastaje crni med i zašto je dobar za zdravlje?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada su letos posle vrcanja meda otišli da obiđu svoj pčlinjak koji se nalazi na oko 900 metara nadmorske visine u selu Lesnica, a koje je udaljeno sedam kilometara od Trgovišta, žitelji ovog malog živopisnog mesta, otac i sin Miroslav i Aleksandar Velinović, zatekli su košnice pune meda.

Koliko ih je ovo saznanje obradovalo, još više su bili iznenađeni činjenicom što su u košnicama zatekli crn med koga pčelari u njihovom kraju dobijaju gotovo svake treće ili pete godine. Nemajući kud ponovo su se latili posla, zasukali rukave i krenuli sa vrcanjem meda.

“Izvrcali smo neverovatnih 150 kilograma crnog meda. Prosto nismo mogli da verujemo da su pčele za svega nekoliko dana koliko smo bili odsutni uspele da iz prirode pokupe toliki med”, priča Miroslav Velinović.

Lekovit i blagotvoran

U svom su pčelinjaku proteklih godina takođe nalazili crn med, ali ne u tako velikoj količini. Miroslav kaže da je dok je kao dete pčelario sa svojom majkom Ružom, jedinom ženom pčelarom u trgoviškom kraju, imao priliku da se u pčelinjaku susretne sa pojavom crnog meda. U tim retkim prilikama bio je uzbuđeniji nego inače jer su taj med prikupljali za ljude koji su ga upotrebljavali kao lek u lečenju disajnih puteva.

“Naš prijatelj Blagoje Petrović koji sada ima skoro devedeset godina bio nam je redovna mušterija kada je crni med u pitanju. Imao je problem sa disajnim organima i srcem. Ove tegobe ublažavao je konzumiranjem crnog meda i zato je često znao da nam kaže da za njega rezervišemo svu količinu koju bi smo izvrcali.”

On takođe kaže da mu je majka pričala da je ovaj med nastao prikupljanjem medne rose sa lišća šumskog drveća kao što su bor i hrast. Te biljke tokom letnjih vrućina luče mednu rosu na svom lišću i na taj način čuvaju sebe od isušivanja, a pčele koje u to vreme nemaju drugu pašu prikupljaju je i unose je u košnicu sa namerom da je tokom zime iskoriste za preživljavanje, a od koje u slučaju da nemaju dovoljno lepih dana za izlazak na let i čišćenje svog debelog creva mogu da stradaju od sopstvene hrane.

Ova osobina crnog meda veoma je pogodna i za ljude koji imaju problem zatvorom, a koju mogu da ga reše uzimanjem jedne ili dve kašike ovog meda u toku dana.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tražen na tržištu

Med koji proizvode Velinovići u svom pčelinjaku bez obzira da li je reč o crnom, livadskom, borovom ili bagremovom je veoma tražen od ljudi kako na teritoriji Pčinjskog okruga tako i Beogradu gde su jednom prilikom odjednom prodali oko 400 kilograma.

“Kada su ljudi čuli da naš med proizvodimo u okolini Trgovišta u gotovo netaknutoj prirodi nisu se mnogo dvoumili oko kupovine. Jedni roditelji su nam posle toga čak ispričali da je naš med jeo i njihov sin koji je imao alergiju posle svakog konzumiranja nekog drugog meda, što je još jedna potvrda da je reč o medu fantastičnog kvaliteta”, kaže naš sagovornik i dodaje da je okolina u kojoj se nalazi njihov pčelinjak prebogata šumskim rastinjem i lekovitim biljem, a među kojima raste i brekinja, čiju koru i plod ljudi koriste za ublažavanje tegoba kod dijabetesa, bubrega, kolena.

Tekst u celosti možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Dodeljeno još 65 kuća na selu mladim porodicama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)

Još 65 kuća na selu dobilo je stanare – osam mladih poljoprivrednika, 12 samohranih roditelja i 45 porodica, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je da se prva kuća za koju su u ovom ciklusu dodeljena sredstva nalazi u selu Željuša, u Dimitrovgradu.

On je, nakon prve sednice Komisije za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom u ovoj godini, ukazao na to da su novi stanari još mlađi nego prošlogodišnji i u proseku imaju 29,6 godina.

Najjeftinija dodeljena nekretnina košta 588.168 dinara i nalazi se u selu Bačko Gradište u opštini Bečej, a maksimalan iznos od 1,2 miliona dinara dostiglo je više kuća u Apatinu, Baču i Bačkoj Palanci.

Kao i prošle godine, ovim programom predviđena je dodela bespovratnih sredstava mladim bračnim i vanbračnim parovima, samohranim roditeljima, poljoprivrednicima do 45 godina.

Za ove namene u republičkom budžetu je izdvojeno 500 miliona dinara, a maksimalni dozvoljeni iznos po jednoj kući je 1,2 miliona dinara.

Predsednik Komisije za ocenu i kontrolu realizacije projekta je rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, a zamenik predsednika je agroekonomista Milan Prostran.

Energetski portal

Mesečno trošimo 129 milijardi maski za lice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Od početka pandemije korona virusa medicinska oprema troši se u gotovo neverovatnim količinima. Prema nekim istraživanjima svakog mesece u celom svetu se iskoristi oko 129 milijardi maski za lice. 

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na to da medicinski otpad, kog sada ima gotovo na svakom koraku, postaje opasan po životnu sredinu i ekosisteme. Najveći problem predstavlja to što se maske za jednokratnu upotrebu prave od plastike koja se teško reciklira, a zbog neadekvatnog odlaganja najčešće završe na divljim deponijama, u rekama, a zatim u morima i okeanima.

SZO apeluje na proizvođače da za proizvodnju maski koriste materijale koji se mogu reciklirati ili su biorazgradivi. Uporedo treba raditi na poboljšanju sistema upravljanja medicinksim otpadom, kao i na njegovom adekvatnom odlaganju.

Inovativnim idejama do manje otpada

Jedna firma iz Francuske počela je da proizvode maske od konoplje koje su u potpunosti biorazgradive. Za oblogu maske koriste mešavinu kukuruza za veću udobnost, a elastična traka se može reciklirati.

Holandska dizajnerka Marijana de Grot otišla je korak dalje i osmislila je biorazgradive maske koje su napravljenje od slojeva pirinčanog papira. Trake za ovu masku napravljene su od predene vune, a možete ih podešavati pomoću cvetića koji su napravljeni od kartona za jaja. Kada završite sa nošenjem maski, zakopate ih i iz semena koje se nalazi unutar njih porašće cveće.

Nakon mnogo truda i rada naučnici iz Australije napravili su materijal koji povezuje iseckane maske za lice sa recikliranim betonom i on se može koristiti za izgradnju veoma trajnih puteva. 

Južnokorejski student, Kim Ha-neul, uznemiren taloženjem otpada koji stvaraju jednokratne maske za lice, koje se prave od polipropilena, odlučio je da od njih pravi tronožne stolice. Projekat je nazvao „Stack and Stack“ („slaganje i odlaganje“ prim. aut.), a za izradu jedne ovakve stolice potrebno je 1.500 maski.

Istraživači sa Nacionalnog Univerziteta za nauku i tehnologiju u Rusiji pronašli su način kako da od bačenih maski pravi visokoefikasne baterijeMaske se najpre dezinfikuju pomoću ultrazvuka, a potom se natapaju „mastilom“ od grafena. Materijal se dalje kompresuje i greje do 140 stepeni celzijusa, a istraživači od ovako dobijenog materijala prave elektrode baterije.

Kada je reč o našoj zemlji, nažalost nemamo ovakva inovativna rešenja, ali svi možemo da se ugledamo na opštinu Ražanj. U ovoj ekološkoj oazi postoje posebni kontejneri za odlaganje iskorišćenih maski u rukavica. I na poseban način odlažu ovaj opasan medicinski otpad.

Milica Radičević