Home Blog Page 437

Uspešno završena druga sekcija Transbalkanskog koridora za prenos električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Elektromreža Srbije završila je drugu sekciju Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, izjavila je generalna direktorka EMS Jelena Matejić prilikom obilaska trafostanice Kraljevo 3.

Ovaj projekat je podrazumevao gradnju potpuno novog dalekovoda između Kragujevca i Kraljeva, dugačkog gotovo 60 kilometara, sa 174 stuba, kao i obimne radove na EMS-ovim trafostanicama u tim gradovima. Izgrađeno je razvodno postrojenje 400 kV, transformacija 400/220 kV i trafo polje 220 kV u TS Kraljevo 3, i opremljeno je dalekovodno polje 400 kV u TS Kragujevac 2.

Jelena Matejić je navela da se radi o projektu od najvišeg nacionalnog i panevropskog značaja, koji ima strateški prioritet i važnost, a EMS ga je realizovao uz podršku grantova iz EU, međunarodnog kredita i sopstvenih sredstava, navedeno je u saopštenju.

“Dalekovodna trasa od 60 kilometra izgrađena je u kratkom i rekordnom roku, od 2020. godine do danas. Izvedeni su radovi u trafostanici, pa je Kraljevo po prvi put dobilo transformaciju na 400 kilovoltnom superiornom naponu, najvišem naponu u Srbiji”, rekla je generalna direktorka EMS.

Navela je da je završetak druge sekcije Tranbalkanskog dalekovoda uvod u treću i četvrtu sekciju.

“Već sada imamo i ogroman finalni rezultat kroz mogućnost da se u ovom delu centralne Srbije razvija privreda. Da još bolje naponske prilike, stabilnost, sigurnost i pouzdanost rada mreže doprinesu razvoju centralne Srbije”, rekla je Matejić.

Ocenila je da EMS radi intenzivno, kao nikada u istoriji ove kompanije, ali i sveukupno u istoriji prenosnih sistema u čitavom regionu.

Navela je da je od 2011. godine do danas EMS kroz projekte realizovao investicije vredne 380 miliona evra, te da će do kraja 2030. kroz investicije koje su u toku dodatna realizacija biti vredna 760 miliona evra.

“Od 2013. do danas, podigli smo snagu transformacije u Srbiji za 17 odsto, a očekujemo da do 2030. uvećanje bude 40 odsto”, rekla je Matejić.

Ocenila je da investicioni zamah traje, da EMS radi danonoćno i donosi sigurnost za stanovništvo i privredu.

“Zahvaljujući investicijama i naporima, stanovnišvo ne oseća duboku krizu koja potresa ceo svet, a posebno Evropu poslednjih dana. Nijedan stanovnik Srbije nije bio ugrožen, niti je imao restrikciju isključivo zahvaljujući EMS-u, jer smo prebrodili sve nemogućnosti da se stanovništvo snabdeva iz proizvodnih resursa u nassoj zemlji”, rekla je direktorka EMS-a.

Ona je kazala da je EMS pripremio Srbiju za novu energetsku tranziciju, i podsetila da je 2016. godine osnovana međudržavna firma SCC za koordinaciju sigurnosti.

Navela je da je EMS osnivač i 75-postotni suvlasnik SEEPEX-a, jedine berze električne energije koja posluje aktivno na Zapadnom Balkanu.

Generalna direktorka je najavila da se sada ulazi u kooperaciju sa slovenačkom berzom, kako bi bila stvorena prva regionalna berza u ovom delu Evrope. Obe strane vlasnici su istih 33,3 odsto, a ubrzane su aktivnosti da se Mađarska pridruži istim procentom, te da regionalna berza do kraja godine počne sa operativnim radom.

Navela je i da je posle sastanka na vrhu Srbije i Mađarske, te na ministarskom nivou, dogovoreno dupliranje kapaciteta interkonektora ka Mađarskoj.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Već su potpisani memorandumi o saradnji koji će doprineti da se projekti završe do horizonta 2030. godine”, rekla je ona.

Radove na drugoj sekciji izveo je konzorcijum Energotehnika Južna Bačka, Elektromontaža Kraljevo i Elnos BL, čiji predstavnik Ilija Labus kaže da su izuzetno ponosni na izvođenje projekta od nacionalnog značaja.

Naveo je da su radili sa više kooperanata, i nekoliko stotina ljudi, a posao završili pre roka uz dobru saradnju sa investitorima, za godinu i po dana.

“Trafostanica Kraljevo 3 nije značajna samo kao deo Transbalkanskog koridora, nego i zbog poboljšanja naponskih prilika u ovom regionu Zapadne Srbije”, rekao je Labus.

Izvor: eKapija

Da li je čovečanstvo spremno za autonomne automobile i zašto ne?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gareth Harrison)
Foto: Tesla – promo

Pre izvesnog vremena me je zapanjio snimak čoveka koji spava na mestu vozača dok njegov samovozeći Tesla juri auto-putem. Da sam ja, kojim slučajem, na njegovom mestu, sigiurno bih sanjala samo jedno – sudar!

Da li je moguće da smo dostigli astronomski tempo života pa se radije upuštamo u potencijalno samoubilačko spavanje, umesto da odvojimo par sati i odspavamo na nekom odmaralištu? I da li je tehnologija autopilota u vozilima uopšte razvijena u dovoljnoj meri da joj nonšalantno poverimo svoje živote?

Iako je autopilot korisna stvarčica jer omogućava vašem vozilu da ubrzava, usporava i koči samo, olakšavajući time duga putovanja, on još uvek zahteva nadgledanje vozača i automobil ne čini autonomnim u pravom smislu te reči. To, međutim, ne sprečava vlasnike ovakvih automobila da se ogluše o uputstvo za upotrebu i svom autopilotu ukažu previše poverenja.

Prema podacima američke Nacionalne administracije za bezbednost u saobraćaju, prošle godine su Teslini automobili na autopilotu uzrokovali 273 sudara u Sjedinjenim Državama. Jedan od vozača Tesle je početkom ove godine osuđen za ubistvo iz nehata koje se dogodilo 2019. godine kada je njegovo vozilo na autopilotu prošlo kroz crveno i zakucalo u drugi automobil usmrtivši dvoje!

Jasno je da ne možemo kriviti kompaniju koja se ogradila od tvrdnje da su njena vozila autonomna zbog neodgovornih pojedinaca. Ipak, prvi čovek te iste kompanije tvrdi da ćemo autonomne autopilote, koji će vozilom upravljati „bolje nego ljudi“, imati koliko sledeće godine – i tako osam godina unazad!

U jednom viralnom humorističkom videu na Jutjubu vidi se kako Ilon Mask od 2014. godine najavljuje autonomne automobile za iduću godinu, ali jasno je da se to do sada nije dogodilo.

Činjenica da ni lider u svetu elektromobilnosti nije u potpunosti ovladao tehnologijom autopilota i ne može sa sigurnošću da predvidi kada ćemo spokojno moći da dremamo za volanom ili pustimo da vozilo samo odveze decu u školu govori o tome da još uvek nismo dorasli autonomnim automobilima.

Kada je u pitanju autonomni javni prevoz, čini se da mu možemo ukazati malo više poverenja jer se autobusi kreću mahom ustaljenim trasama i malim brzinama. U Bečkoj četvrti Sidšat Aspern cirkulišu dva električna autonomna autobusa, ali i tu je još uvek obavezno prisustvo operatera koji nadgleda rad autopilota.

I u Velikoj Britaniji se trenutno testira prvi autonomni autobus kompanije Stejdžkouč koji će se kretati maksimalnom brzinom od oko 80 km/h, mada i oni zahtevaju prisustvo iskusnog vozača „za svaki slučaj“.

Dakle, sve i da autokompanije uskoro nastupe sa 100 odsto pouzdanim autopilotom, pitanje je da li ćemo ikada moći 100 odsto da mu verujemo jer, šta ako nešto zakaže?

Ako mene pitate, recept za sigurnu vožnju je par budnih očiju, spremnost da intervenišemo u svakom trenutku, a da autopilotu prepustimo volan tek kada procenimo da time ne ugrožavamo sebe i druge.

Milena Maglovski

IntenCity – “pametna zgrada” Schneider Electric-a

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

IntenCity je nova vodeća zgrada Kompanije Schneider Electric u Grenoblu, francuskom Naučnom poligonu (Presqu’île). Ova godina je posebna za Grenobl jer je upravo ovaj grad proglašen za Evropsku zelenu prestonicu 2022. što naglašava njihovu dugoročnu posvećenost održivom razvoju.

Zgrada IntenCity, najnovija zgrada kompanije Schneider Electric vodećeg stručnjaka za održivost i dekarbonizaciju, sa svojih 26.000 m², ilustruje kompanijinu viziju zgrada budućnosti za koje veruju da treba da budu održive, otporne, hiperefikasne i fokusirane na ljude. To je deo velikog projekta reorganizacije objekata Schneider Electric-a u Grenoblu, gde je tokom pet godina uloženo 135 miliona evra da bi se njihova politika radnih mesta primenila na svim lokacijama i predstavila rešenja za upravljanje energijom. Cilj je bio da se 5.000 radnika sa preko 13 različitih lokacija pregrupiše u četiri glavne zgrade (Tehnopole, Alp’Xpôle, Electropole i IntenCity). Kompanija je imala za cilj da smanji ugljenični otisak grupe odabirom ekološki prihvatljivih zgrada, smanjenjem putovanja na lokacijama, jačanjem saradnje timova različitih odeljenja i organizacija javnog i privatnog sektora u oblasti Grenobla kao što su R&D (Istraživanje i razvoj), univerziteti i laboratorije.

Razgovarali smo sa gospodinom Paskalom Bonfoa, zaduženim za posete klijenata u Grenoblu za Schneider Electric, koji je objasnio da su ključne karakteristike nove generacije zgrada energetska efikasnost i sposobnost da se njihova potrošnja nadoknadi lokalnom proizvodnjom. Za razliku od ostalih objekata kompanije u regionu, koji su zapravo renovirane zgrade, IntenCity je izgrađen od nule sa dva cilja, ljudskim ciljem da se smanji broj lokacija i maksimalno poveća razmena između zaposlenih, a takođe i da bude demonstrator građevinskih rešenja kompanije Schneider Electric.

IntenCity ima sopstveni informacioni model zgrade (BIM), koji je tačan odraz konstrukcije i energetskog modela sposobnog da reprodukuje „energetsko ponašanje“ prave zgrade. Schneider Electric je prva grupa na svetu koja koristi model 3D vizuelizacije za praćenje gradnje u realnom vremenu. Napravili su animaciju sa 3D naočarima za zaposlene dve godine pre završetka IntenCity-ja, kako bi podstakli upravljanje promenama i omogućili ljudima da posete svoje buduće radno mesto i bolje razumeju okruženje.

Efikasna zgrada

Opremljena EcoStruxure™ Building rešenjima, IntenCity troši samo 37 kilovat časova po kvadratnom metru godišnje, što predstavlja svega 10 odsto prosečne potrošnje zgrada u Evropi koje troše 348 kilovat časova po kvadratnom metru godišnje.

IntenCity je od samog početka ulagao napore da dobije LEED Platinum sertifikat. To je najviši nivo sertifikata Liderstva u energetici i dizajnu životne sredine. Zgrada ima za cilj rezultat od 103 poena (od maksimalnih 110) što bi je činilo energetski najefikasnijom na svetu. Gospodin Bonfoa je pomenuo da postoje tehnička pitanja koja tek treba da se reše, navodeći primer problem kvaliteta podzemne vode, što rezultira povremenim kvarom filtera koji se koriste u geotermalnom pogonu.

Foto: Schneider Electric

Takođe, efikasnost zgrade je prikazana kroz upravljanje objektom u realnom vremenu, zahvaljujući alatima za praćenje koji prikupljaju informacije (temperatura, osvetljenje, nivoi CO2, popunjenost prostora itd.). Zgrada beleži preko 60 hiljada podataka svakih deset minuta, a senzori automatski smanjuju energiju u praznim prostorima.

Gospodin Bonfoa je rekao da je “automatizacija u IntenCity-u neprekidan balans između efikasnosti iz softverskog sistema i komfora zaposlenih”.

Fleksibilna zgrada

IntenCity generiše preko 920 megavat časova energije godišnje (dovoljno za napajanje 200 domova) koristeći 4.000 kvadratnih metara fotonaponskih panela postavljenih na krovu, dve vertikalne vetroturbine, geotermalnu energiju iz podzemnih voda i 300 kilovata koje se skladište, čineći zgradu energetski nezavisnom.

Doprinos pametnog distrikta

Kroz jedinstveno mikrogridno partnerstvo, energija se deli i sa susednim zgradama i gradom Grenoblom. Kao zgrada spremna za pametnu mrežu, IntenCity može odlučiti da se isključi sa mreže u slučaju velike potražnje za električnom energijom ili visoke tarife, skladištenjem proizvedene obnovljive energije i odlaganjem potrošnje u korist susednih zgrada.

Radeći na svom cilju da isporučuje nula CO2 do 2030. godine, Schneider Electric potvrđuje svoju posvećenost smanjenju GHG emisije u skladu sa planom Grenobla Klima Vazduh Energija.

U kompaniji Schneider Electric veruju da performanse zgrada značajno utiču na produktivnost zaposlenih, uspeh poslovanja i zdravlje planete.

„U našem EcoStruxure rešenju za izgradnju, u ovoj zgradi smo implementirali rešenje partnerske kompanije “Saint-Gobain” koja proizvodi staklo osetljivo na električnu energiju. Električnom energijom možete osenčiti prozore tako da omogućava optimizaciju energije senčenjem prozora leti kako bismo smanjili dolaznu energiju i činili ih transparentnim zimi kako bismo maksimalno povećali dolaznu energiju. Ovo je evolutivno rešenje našeg partnera. Inicijalna ponuda Saint-Gobain-a je bila samo vizuelnog karaktera, međutim zahvaljujući ovom rešenju za izgradnju EcoStruxure možemo da koristimo iste komponente za optimizaciju energije. Ponuda globalnog rešenja je zaista važnost kompanije Schneider Electric, a za našeg partnera je, naravno, dobit jer Saint-Gobain sada potencijalno nudi nova rešenja ne samo za vizuelni komfor već i energetsku efikasnost.“

Katarina Potulić

Tekst je nastao u okviru projekta „Puls Evrope – Medijske posete EU“ koji finansira Evropska unija, a sprovodi Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji.

OTP banka u Programu podrške malim preduzećima za nabavku opreme

Foto: OTP banka
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo privrede u saradnji sa Razvojnom agencijom Srbije i uz podršku projekta „Srbija i EU – Oprema za privredu“ koji finansira Evropska unija, dodeljuje 3,1 milijardu dinara bespovratnih sredstava mikro i malim preduzećima, preduzetnicima i zadrugama. OTP banka Srbija je izabrana za učešće u ovom programu, i to kao jedna od šest banaka, koje su učestvovale na tenderu Ministarstva privrede. 

Program nabavke opreme realizuje Ministarstvo privrede i Razvojna agencija Srbije već skoro deset godina. OTP banka je i ranijih godina učestvovala u ovom programu, ali će ove godine svoje učešće iskazati kroz „Program podrške malim preduzećima za nabavku opreme“ koji je namenjen investicijama i podsticaju bržeg privrednog razvoja”, objašnjava Milena Mićanović, Direktor za komunikacije i odnose sa javnošću OTP banke.

Kako dodaje, prema njihovim saznanjima, Ministarstvo je po drugi put odobrilo nabavku solarnih panela kako bi stimulisalo kompanije da pređu na zelene izvore energije, što OTP banka posebno podržava.

“Strateški smo opredeljeni za zelenu tranziciju i koristimo isključivo zelenu energiju, što potvrđuje zeleni sertifikat EPS-a. Na krovu naše centralne zgrade postavljeni su solarni paneli”, kažu iz OTP banke.

OTP banka kao najveći kreditor privrede i stanovništva i lider na tržištu faktoring, lizing i e-commerce usluga, posebno je posvećena i segmentu malih i srednjih preduzeća, što dokazuje učešćem u ovakvim projektima.

Ministarstvo privrede, za ovaj program je obezbedilo iznos od 1,9 milijardi dinara a Evropska unija bespovratna sredstva i tehničku podršku za sprovođenje projekta u ukupnom iznosu od 11 miliona evra.

Privredni subjekti koji ispune uslove Programa i kojima banke, odnosno lizing kompanije uključene u realizaciju Programa, uslovno odobre kredit odnosno finansiranje mogu ostvariti pravo na sufinansiranje do 25 odsto od neto vrednosti opreme koja se nabavlja. Učešće privrednih subjekata iznosi pet posto od ukupne vrednosti opreme, dok se ostatak obezbeđuje iz kredita poslovnih banaka ili finansijskog lizinga lizing kompanija uključenih u sprovođenje ovog Programa.

Prijave za dodelu bespovratnih sredstava, zajedno sa ostalom dokumentacijom i zahtevom za kredit odnosno finansijski lizing, predaju se ili dostavljaju elektronski u jednoj od ekspozitura/filijala poslovnih banaka i lizing kompanija koje učestvuju u realizaciji ovog programa.

Milica Radičević

Otvoren deo obilaznice od petlje Orlovača do Straževice

Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll
Foto: Predsedništvo Srbije / Dimitrije Goll

Sektor B5 obilaznice oko Beograda, deonica petlja Orlovača – tunel Straževica otvoren je za saobraćaj. 

Svečanom otvaranju saobraćajnice prisustvovali su Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srbije, Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, direktori „Puteva Srbije“ i „Koridora Srbije“ Zoran Drobnjak i Aleksandar Antić, ministar finansija Siniša Mali, otpravnik poslova Ambasade Kine u Beogradu Tien Išu, gradonačelnik Zoran Radojičić, zamenik gradonačelnika Goran Vesić i čelnici kineske kompanije „Pauer Čajna“ i azerbejdžanskog „Azvirta“, koji grade obilaznicu.

Predsednik Srbije je najavio da će cela obilaznica do Bubanj Potoka biti završena do kraja marta 2023. godine.

„Drevna kineska mudrost kaže da ako želite da se obogatite, prvo izgradite put. Ta poslovica najbolje definiše razvoj Srbije prethodnih godina. Intenzivno smo investirali u gradnju puteva, a u tome smo imali podršku naših prijatelja iz Kine i Azerbejdžana. Bez izgradnje, bez novih puteva, pruga i aerodroma ne bismo mogli da imamo ovakvu stopu privrednog rasta“, naveo je predsednik Vučić zahvalivši građanima i svima onima koji imaju jasnu viziju napretka naše zemlje, navodi se u saopštenju.

Kako je istakao trenutno je u Srbiji u toku izgradnja 574 kilometra najmodernijih auto-puteva, brzih saobraćajnica i obilaznica oko velikih gradova.

“Otvoreni novi tunel Straževica je dug čak 760 metara, koji je takođe među najmodernijima u svetu. Na ovoj deonici obilaznice, koja je duga približno četiri kilometra, završena je leva traka auto-puta sa tri mosta i leva tunelska cev ispod brda Straževica”, dodao je Vučić.

Dužina deonice obilaznice oko Beograda od novog mosta na Savi kod Ostružnice do Bubanj potoka je 20,4 kilometra i trebalo bi da bude završena do kraja marta naredne godine.

Vrednost radova je 207 miliona evra, od čega se 15 odsto ulaže iz budžeta Srbije, dok se preostalih 85 procenata finansira od kredita kineske Eksim banke.

Završetkom radova do Bubanj potoka biće kompletirano približno 47 kilometara auto-puta od Batajnice do Bubanj potoka.

Energetski portal

Saradnja sa EBRD u procesu energetske tranzicije

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) je značajna u procesu energetske tranzicije i promene energetskog miksa, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović tokom sastanka sa delegacijom EBRD-a, koju je predvodio potpredsednik EBRD-a Alen Piju, stoji u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Oni su razgovarali o investicijama u projekte obnovljivih izvora energije, povećanju energetske efikasnosti i gasnoj diverzifikaciji pri čemu je ministarka naglasila da su za Srbiju posebno važna tri gasna interkonektora – sa Bugarskom, koji se već gradi, kao i planirane interkonekcije sa Hrvatskom i Severnom Makedonijom.

Mihajlović je istakla da je Ministarstvo donelo moderan zakonski okvir i da priprema dva važna starteška dokumenta – nacionalni plan za klimu i energetiku i strategiju razvoja energetike.

„Sa EBRD-om imamo dobru saradnju i verujem da ćemo tako i nastaviti. Trenutna vrednost naših zajedničkih projekata je 360 miliona evra. Naš najvažniji zadatak tiče se promene energetskog miksa i kako da više koristimo druge vidove energije, pre svega OIE, kako bismo postigli karbonsku neutralnost do 2050. godine. Partnerstvo i podrška EBRD-a u tom procesu su nam veoma važni“, istakla je ministarka.

Alen Piju rekao je da je zakonski okvir u energetici unapređen, ali da očigledno postoji i određen otpor promenama, te da je posebno važna uloga EPS-a u razvoju OIE.

„Kao banka radimo sa najvećim svetskim investitorima. Ako njih uspete da privučete u Srbiju, tog trenutka energetski sektor će početi da se razvija velikom brzinom. Kada je reč o energetskoj efikasnosti, imamo veliki broj projekata i važno je da ih proširimo na celu Srbiju. Želimo da pomognemo i kada je reč o gasnoj diverzifikaciji“, poručio je Piju.

Na sastanku je bilo reči i o povećanju kapaciteta domaćinstava za proizvodnju solarne energije, imajući u vidu da su procedure pojednostavljene i da postoji velika zainteresovanost i kod privrede i kod građana za postavljanje solarnih panela.

Potpredsednik EBRD sastao se i sa predsednicom Vlade Anom Brnabić sa kojom je razgovarao o nastavku zajedničkog rada na realizaciji projekata koji će doprineti razvoju srpske ekonomije.

Premijerka je upoznala sagovornika sa napretkom procesa reformi u oblastima ekonomije i obrazovanja, kao i u podizanju ekološke svesti kod najmlađih u okviru školskog programa i značajnom uspehu u domenu digitalizacije.

Piju je rekao da ta banka nastavlja da podržava Srbiju kroz projekte od vitalnog značaja, i najavio nova ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

Energetski portal

Srbija posvećena rešavanju problema upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Upravljanje čvrstim otpadom jedan je od najvećih ekoloških problema u Srbiji čijem je rešavanju Vlada Republike Srbije izuzetno posvećena.

“Zahvaljujući projektu izgradnje regionalnih i reciklažnih centara, ovaj problem u 50 gradova i opština će biti ubrzano rešen”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, nakon potpisivanja ugovora za izgradnju regionalnih sistema za upravljanje otpadom u Sremskoj Mitrovici i Pirotu.

Ugovore za drugu fazu, odnosno nastavak realizacije projekta “Program upravljanja čvrstim otpadom u Republici Srbiji”, koji je vredan 150 miliona evra a finansira se iz kreditne linije EBRD i AFD, potpisali su ministarka Vujović, potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Alan Piju i direktori JKP “Regionalna deponija Srem – Mačva” i JKP “Regionalna deponija Pirot”. Potpisivanju su prisustvovali direktor regionalne kancelarije Francuske agencije za razvoj (AFD) za Zapadni Balkan Dominik Otberg i gradonačelnici Sremske Mitrovice i Pirota. 

Ministarka je podsetila da se uveliko radi na projektima iz prve faze za koju su ranije potpisani ugovori, a koja obuhvata regionalne centre u Užicu, Novoj Varoši, Valjevu i Somboru.

“Izgradnja regionalnih i reciklažnih centara širom Srbije govori o našoj ozbiljnosti u nameri da gradimo zelenu infrastrukturu i time menjamo ekološku sliku Srbije nabolje, zarad čistije i zdravije budućnosti. Benefiti ovih projekta su višestruki, jer ćemo njihovom realizacijom unaprediti kvalitet životne sredine, popraviti kvalitet života i povećati procenat reciklaže u našoj zemlji, čemu i težimo. Na taj način poštujemo principe cirkularne ekonomije i pre svega obaveze iz Zelene agende kojoj smo izuzetno posvećeni”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je zahvalila potpredsedniku EBRD i njegovom timu na dobroj saradnji i efikasnosti u realizaciji kapitalnog projekta zamene kotlova u kragujevačkoj toplani i izrazila nadu da će istom brzinom biti realizovan i projekat izgradnje infrastrukture za upravljanje otpadom širom Srbije.

Potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj Alan Piju je istakao da je modernizacija ekološke i zelene infrastrukture jedan od glavnih prioriteta EBRD u regionima u kojima investira.

“Zajedno sa projektom izgradnje novog regionalnog sistema za upravljanje otpadom u Vinči, koji EBRD takođe podržava, ovaj projekat označava novu prekretnicu za infrastrukturu upravljanja otpadom u Srbiji i sektor životne sredine. Dodatna korist projekta je što će doprineti u izgradnji kapaciteta i znanja potrebnih da se Srbija približi standardima EU u ovoj oblasti”, rekao je Piju.

Direktor regionalne kancelarije AFD za Zapadni Balkan Dominik Otberg izjavio je da će ovaj projekat doneti konkretne rezultate u smislu efikasnijeg upravljanja otpadom, boljeg stanja životne sredine i kvalitetnijeg života građana.

“Projekat je rezultat višegodišnjeg angažovanja Francuske agencije za razvoj koja podržava Srbiju u postizanju ključnih reformi koje se odnose na održivi zeleni razvoj. U sklopu ove inicijative, nastavićemo intenzivno da investiramo u ključne projekte u Srbiji i regionu”, rekao je Otberg.

Energetski portal

COP 26 – Nada u bolje sutra

Foto: Karwai Tang / UK Government
Foto: Doug Peters / UK Government

Nekada marginalno pitanje zaštite životne sredine, rezervisano za uske stručne krugove, danas je postalо centralna osa oko koje se okreću globalna politika i ekonomija.

Suše, poplave, toplotni talasi, porast nivoa mora i druge posledice klimatske krize naizgled su „opametile” vlastodršce širom sveta. Osim profita i što dužeg zadržavanja na poziciji, dobrobit ljudi i čitave planete postao je prioritet. Zato već treću deceniju zaredom Ujedinjene nacije okupljaju gotovo sve zemlje sveta na godišnjim klimatskim samitima nazvanim COP (Conference of the parties), a središte 26. samita po redu, održanog krajem 2021. godine, bilo je u Glazgovu, u Velikoj Britaniji.

Svetski lideri, zajedno sa desetinama hiljada pregovarača, predstavnika vlada, preduzeća i građana, učestvovali su na dvanaestodnevnim razgovorima u sklopu COP-a 26 kako bi odgovorili na rastuće izazove klimatskih promena i dali svoj doprinos ovoj planetarnoj borbi. Naravno, da li iza izrečenih obećanja stoji iskrena namera da se sprovedu u delo ili je prošlogodišnji COP bio još jedna pozornica „grinvošinga”, saznaćemo veoma brzo, jer jedno je sigurno – predstavnici vlasti nemaju još mnogo vremena!

Pet godina nakon Pariskog sporazuma

Klimatske promene iz godine u godinu uzimaju sve veći danak, pa je i svaki naredni COP sve značajniji jer donosi novu nadu onima koji su na sopstvenoj koži osetili razorne posledice klimatske krize. Značaj COP-a 26 možemo razumeti u svetlu 21. samita u Parizu kada je sklopljen dobro poznati Pariski sporazum.

Sve zemlje su se tada složile da zajedno rade na ograničavanju globalnog zagrevanja na znatno ispod dva stepena celzijusa i da ciljaju na 1,5 stepen kako bi se prilagodile uticajima promenljive klime. Neophodno je da zemlje ostanu dosledne ostvarenju ovog cilja, jer će svaki delić stepena zagrevanja dovesti do nemerljivih gubitaka života i prirodnih resursa. Prema Pariskom sporazumu, zemlje su se obavezale da iznesu nacionalne planove u kojima će utvrditi na koji način će smanjiti svoje emisije – poznate kao nacionalno utvrđeni doprinosi ili „NDC”. Cilj COP-a 26 bio je finaliziranje Pariskog pravilnika u smislu donošenja detaljih pravila koja čine Pariski sporazum operativnim, i ubrzavanje akcije za rešavanje klimatske krize kroz saradnju između vlada, preduzeća i civilnog društva.

Sklapanje istorijskog klimatskog pakta

COP26 ostaće upamćen i po sklapanju klimatskog pakta iz Glazgova sa ciljem da dvadesete godine 21. veka postanu decenija klimatskih akcija i podrške. Paket odluka sastoji se od niza dogovorenih stavki, koje uključuju pojačane napore da se izgradi otpornost na klimatske promene, da se obuzdaju emisije gasova staklene bašte i obezbede neophodna finansijska sredstva u te svrhe.

Nacije su ponovo potvrdile svoju obavezu o obezbeđivanju sto milijardi dolara godišnje za borbu protiv klimatskih promena, a dolazak do cilja moguć je samo ukoliko svaka zemlja ispuni svoja obećanja. Međunarodne finansijske institucije takođe moraju odigrati svoju ulogu u finansiranju privatnog i javnog sektora koji su potrebni da se obezbedi globalna nulta emisija gasova staklene bašte.

Cilj predsedavanja COP-a 26 bio je da se održi nada da će se porast globalne temperature ograničiti na 1,5 stepen celzijusa, a klimatski pakt iz Glazgova upravo to čini. Ostali ciljevi definisani na prošlogodišnjem samitu su zaštita zajednica i prirodnih staništa, obnova ekosistema, izgradnja infrastrukture otporne na ekstremne vremenske uslove, ulaganje u odbranu i sisteme upozorenja, kao i poljoprivredu kako bi se sačuvali ljudski životi, resursi i domovi.

Takođe, na najnovijem COP-u nacije su po prvi put pozvane na postepeno ukidanje energije iz uglja i neefikasnih subvencija za fosilna goriva.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Da li su MHE u Srbiji ekološki prihvatljive?

Foto-Ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)
Foto-Ilustracija: Unsplash (Jovana Askrabic)

Prethodnih godina udruženja građana često su iskazivala protivljenje izgradnji mini hidroelektrana u Srbiji, smatrajući da one imaju negativan uticaj na životnu sredinu. Slučaj o kojem se dosta govorilo jeste izgradnja MHE na Staroj planini.

Problem MHE u Srbiji počinje sa tim da je program za njihovu izgradnju zasnovan na Katastru MHE još iz 1987. godine, kojim nisu uzeti u obzir strateški ciljevi upravljanja vodama, kao i zaštite životne sredine. Nacionalnim akcionim planom za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Srbiji, planirano je da se izgradi 856 MHE, koje su dominantno derivacionog tipa, odnosno zastarele tehnologije koja zahteva da se čitava reka stavi u cevi. Najveći broj MHE planirano je da se izgradi na brdsko-planinskim rečnim tokovima, zato što je potencijal hidroelektrana na velikim rekama gotovo iskorišćen. Ako uzmemo u obzir to da je Srbija najsiromašnija zemlja Balkana, kada je reč o autohtonim površinskim vodama, problem već postoji.

Sve ovo još više zabrinjava zato što se izgradnja derivacionih MHE planira, ili su već izgrađene, i u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi Kopaonik, Stara Planina, zatim i parkovi prirode Kučaj, Zlatibor, Beljanica, ali i drugi specijalni i strogi rezervati prirode.

Zbog čega je veća šteta nego korist od MHE u Srbiji?

Prilikom izgradnje MHE potrebno je da se pripremi teren zbog čega dolazi do degradacije staništa, erozije zemljišta, kao i krčenja šuma. Zatim, izgradnja MHE započinje pregrađivanjem vodotoka i formiranjem vodozahvata, a da bi se napravio vodozahvat, naročito na mestima gde su strme obale, dolazi  do rizika od odrona. Nakon ovoga, postavljaju se derivacioni cevovodi koji su u proseku dugački od jedan do tri kilometara, pomoću kojih se voda transportuje do turbina. Ovo zahteva isušivanja jednog dela rečnog korista i njegovu degradaciju prilikom postavljanja derivacionih devovoda, što dovodi i do ugrožavanja biodiverziteta.

Nakon obrade mehaničke energije vode u električnu energiju, voda se ponovo ispušta u rečni tok. U delu u kojem se postavljaju cevi, neophodno je da se obezbedi garantovani ekološki protok i to u rečnom koritu nizvodno od brane ili rečnog vodozahvata, kako bi se omogućili uslovi za normalan opstanak organizama. Međutim, tokom sušnog perioda godine, kada je količina vode u rečnom koritu već smanjena, pomenuti protok se često ne ispušta dalje u rečno korito već se sva prikupljena voda preusmerava kroz cevi do mašinske zgrade u kojoj se proizvodi električna energija, kako bi se proizvela što veća količina energije. Zbog toga rečno korito koje se nalazi ispod brane često ostaje bez dovoljne količine vode ili u potpunosti bez vode. Takođe, u vodozahvatu je proces samoprečišćavanja vode značajno usporen, usled čega voda postaje lošijeg kvaliteta.

Foto-Ilustracija: Pixabay (Cock-Robin)

Kada je reč o ribama i rakovima, veoma je važno da se prilikom izgradnje MHE obezbede riblje staze. To su planirani prolazi koji se postavljaju u blizini objekta koji predstavljaju prepreku ribama i rakovima, kako bi oni mogli da migriraju usled potrage za hranom, odmorom ili mršćenjem. Međutim, riblje staze su često bez dovoljne količine vode ili zasute nanosom i granjem, a često su pravljenje tako da postoji visinska razlika koju riba ne može da savlada.

Čak i kada bi se sproveli projekti za svih 860 MHE, ukupna dobit u državnom budžetu energije ne bi bila veća od tri odsto, a sa druge strane nanela bi se velika ekološka šteta.

Više o ovoj temi pročitajte ovde.

Energetski portal

Potpredsenik EBRD-a u poseti Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: EBRD

Potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Alen Piju boraviće u zvaničnoj poseti Srbiji od 13. do 16. juna gde će se sastati sa predstavnicima vlasti i klijentima EBRD-a iz javnog i privatnog sektora.
Gospodin Piju će takođe potpisati nekoliko ugovora o kreditima, uključujući novo finansiranje za mala i srednja preduzeća sa Banca Intesa i UniCredit Leasing, kao i drugu tranšu državnog kredita za projekat izgradnje regionalnih deponija.
Uoči posete, potpredsednik Piju je izjavio: „Ova poseta će biti prilika da razgovaramo o tekućim i potencijalnim budućim investicijama sa vlastima i klijentima iz privatnog sektora. Takođe ću ponoviti snažnu podršku EBRD-a Zelenoj agendi Srbije, poboljšanju transportnih veza sa regionom i EU, izgradnji moderne ekološke infrastrukture, kao i našu podršku privatnom sektoru i malim i srednjim preduzećima, u partnerstvu sa lokalnim komercijalnim bankama.

EBRD je do danas u Srbiji investirala 7,3 milijarde evra, od čega samo prošle godine pola milijarde.
Investicije EBRD-a doprinele su izgradnji jačeg bankarskog sektora i boljem pristupu finansiranju za MSP, konkurentnijim domaćim kompanijama i boljoj infrastrukturi životne sredine, energije i transporta, od kojih se neki finansiraju kroz velika javno-privatna partnerstva.
Zapadni Balkan je prioritetni region za EBRD. Banka podržava ekonomsku, transportnu i energetsku integraciju unutar regiona i sa zemljama EU.
Banka je do danas uložila više od 15 milijardi evra u Zapadni Balkan i nastavlja da ulaže više od milijardu evra u region svake godine.

Izvor: EBRD

Potpisan ugovor – Srbija će skladištiti 500 miliona kubika gasa u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar finansija Srbije Siniša Mali i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto potpisali su Memorandum o nastavku saradnje u oblasti energetikeOsim toga, potpisan je i ugovor između “Srbijagasa” i mađarske kompanije “MVM CEEnergy”, na osnovu kojeg će Srbija moći da uskladišti gas u Mađarskoj tokom zime, prenose domaći mediji.

“Srbija će u dva skladišta u Mađarskoj do oktobra uskladištiti 500 miliona kubnih metara gasa, koji će nam potom biti na raspolaganju od 1. oktobra do 1. aprila naredne godine. Mi ćemo, po ugovoru, u oktobru moći da povlačimo tri miliona kubika gasa dnevno, zatim od novembra do februara po šest miliona kubika gasa dnevno, i u martu tri miliona kubika”, objašnjava ministar.

Prema njegovim rečima, ove količine gasa biće sasvim dovoljne za potrebe, kako građana, tako i industrije. 

“U Banatskom dvoru trenutno imamo približno 200 miliona kubnih metara gasa na raspolaganju, a u sledećih 55 dana napunićemo do ukupno 270 miliona kubnih metara gasa. Sa 500 miliona kubnih metara iz Mađarske, od oktobra do aprila, mi ćemo u potpunosti obezbediti potrebne količine gasa za funkcionisanje privrede, za domaćinstva i za građane”, ponovio je Mali.

On je saopštio da će aranžman biti finansiran jednim delom iz budžeta Srbije, a drugim delom iz kredita OTP banke i Eksim banke Mađarske, dok će o proporcijama finansiranja biti odlučivano naknadno.

Mali je objasnio da ovaj sporazum podrazumeva saradnju i kada je u pitanju nabavka sirove nafte i zajedničke električne energije od trećih strana.

Naime, kako je rekao, predviđa se i izgradnja interkonektora između Srbije i Mađarske kako bi se obezbedio dovoljan kapacitet dalekovoda za prenos električne energije, a predviđena su i zajednička ulaganja u obnovljive izvore energije i još čvršća saradnja između naše i mađarske elektroprivrede.

Ministar je naglasio da su projekti iz obnovljivih izvora energije veoma važni za Srbiju, kao i dalji razvoj distributivne mreže, i ujedno poručio da je ovde reč o čvrstoj sinergiji dveju zemalja, koja daje benefite obema stranama.

Sijarto je predočio da potpisani dokumenti obezbeđuju nesmetano snabdevanje gasom u Srbiji i jačaju poziciju Mađarske u oblasti energetike u celom regionu, navodi se u saopštenju.

On je potvrdio da Memorandum podrazumeva najsveobuhvatniju saradnju dveju zemalja u ovoj oblasti, počev od skladištenja gasa, ponovivši da će od 1. jula gas koji stiže preko Srbije biti skladišten u Mađarskoj, a od 1. oktobra će on da se vraća u Srbiju za potrebe stanovništva i industrije.

Takođe, kako je dodao, međudržavnim sporazumom dogovoreno je i povezivanje elektroenergetskih tržišta dveju zemalja, tako što će do 2028. godine biti izgrađen novi dalekovod između Subotice i Šandorfalve u Mađarskoj.

Prema njegovim rečima, to će između Srbije i Mađarske povećati kapacitet sa sadašnjih 1.000 megavata struje na 1.500 megavata.

Sijarto je naveo da će se ovim Mađarska praktično priključiti regionalnom sporazumu koji je Srbija postigla sa Slovenijom, što će dodatno povećati bezbednost snabdevanja električnom energijom u regionu.

Energetski portal

Otvoren filmski konkurs za “Green Fest 2022”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Centar za unapređenje životne sredine je otvorio konkurs za takmičarske filmove koji će biti prikazani na 13. Međunarodnom festivalu zelene kulture „Green Fest“ koji će biti održan od 21. do 25. novembra 2022.

Konkurs je međunarodnog karaktera i  mogu se prijaviti filmovi koji se bave temama prirode i biodiverziteta, klimatskih promena, vazduha i voda, otpada od hrane, održive mode, cirkularne ekonomije i inovacija, održivog razvoja.

U razmatranje će biti uzeti filmovi proizvedeni nakon 1. januara 2019. godine, filmovi mogu biti prijavljeni u četiri kategorije: kratki film, film srednjeg metra, dugometražni i animirani film. Pored nagrada u navedenim kategorijama, biće dodeljene i dve specijalne nagrade za najbolji obrazovni film (Učimo za budućnost) i najinspirativniji film festivala (Pokrenimo budućnost).

Sve informacije o konkursu se mogu pronaći na zvaničnoj stranici festivala – www.greenfest.rs.

Rok za prijavu na konkurs je 15. jul, dok će spisak filmova koji su ušli u selekciju za prikazivanje biti objavljen do 15. oktobra 2022.

Međunarodni festival zelene kulture „GREEN FEST“ je najveća “zelena” manifestacija u regionu jugoistočne Evrope koja se održava svake godine. Tokom prethodnih dvanaest godina, na konkurse za takmičarske filmove je stiglo gotovo 6700 filmova sa svih kontinenata, održano preko 150 obrazovnih sadržaja, predstavljeno preko 160 izlagača i umetnika.

Trinaesti Međunarodni festival zelene kulture „Grin Fest“ sprovodi Centar za unapređenje životne sredine uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, Fondacije Hajnrih Bel, Evropske klimatske fondacije, kao i mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Green Fest

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija
Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija saopštilo je najvišu maloprodajnu cenu derivata nafte za period od 15 časova 10. juna 2022. godine do 15 časova 17. juna 2022. godine.

Nova maksimalna cena evro dizela narednih sedam dana biće 209 dinara, dok će evro premijum BMB 95 koštati 198 dinara.

U skladu sa članom 3. stav 5. navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Energetski portal

Privrednici Štajerske traže nove partnere u Srbiji

Foto: EP
Foto: EP

Zajednički projekti u oblasti dualnog obrazovanja, investicije, partnerstva u zelenoj transformaciji i energetskoj tranziciji, jačanje trgovine, kako bolje infrastrukturno povezivanje sa Evropskom unijom, teme su o kojima se razgovaralo na poslovnom forumu Srbija – Štajerska u Privrednoj komori Srbije.

“Srbija postaje sve interesantnija za austrijske i druge evropske kompanije koje razmišljaju o budućnosti svojih dobavljačkih lanaca, odnosno, žele da imaju svoje dobavljače mnogo bliže, što je jeftinije i sigurnije. Tu Srbija i Zapadni Balkan predstavljaju strateški važnu tačku u Evropi“, izjavio je Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS.

Herbert Riter, potpredsednik Privredne komore Štajerske, istakao je da je modernizacija železničke infrastrukture i formiranje nove rute kargo transporta između Srbije i Austrije značajna za dalji rast međusobne trgovine.

„Trenutna veza koja ide preko Budimpešte je prenapregnuta i zato je potrebno uspostaviti novu saobraćajnu konekciju između Srbije i Austrije. Privrednici iz Austrije su veoma zainteresovani za ulaganja u Srbiju i osnivanje preduzeća”, rekao je Riter i dodao da naša zemlja ima odličan, veoma obrazovan kadar, ali da najveći problem predstavlja troma administracija.

Austrija se nalazi među 15 najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije kada je u pitanju trgovina robom i među 10 kada je reč o trgovini uslugama, naveo je Stevan Nikčević, državni sekretar u Ministartvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

„Čak 400 austrijskih kompanija ima predstavništvo i poslovno je aktivno u Srbiji, a zapošljavaju čak 22.000 ljudi“, rekao je Nikčević.

U 2021. spoljnotrgovinska razmena dve zemlje iznosila je 1,36 milijardi evra što je povećanje od oko 28 procenata u odnosu na 2020. godiinu. Prema rečima Nikčevića, samo u prošloj godini, zabeleženo je 154 miliona evra investicija iz Austrije, i to najviše u sektor telekomunikacija.

U okviru poslovnog foruma održan je stručni simpozijum „Green Energy Day“ na kom je istaknutno da Štajerska ima divnu prirodu, ali i veoma stroge propise kada je reč o zaštiti životne sredine.

Kako su istakli učesnici simpozijuma zagađenja gotovo da nema, upravo zbog strogih propisa, a puno se ulaže u nauku i istraživanja i razvoj, naročito “zelenih ideja”.

Štajerska ima jasno zacrtan cilj da do 2050. godine postane klimatski neutralna i da zelene energije imaju veliki udeo potrošnji. Zelena strategija znatno utiče na privredu koja je i sama angažovana u ovom sektoru. Posebno su istakli to da su veoma uspešni na polju upravljanja otpadnim vodama i reciklaži komunalnog otpada, kao i da je njihova Misija 100, 1 Planeta, 0 otpada, 0 emsije ugljen-dioksida.

Svi su složili tu tome da je svima neophodna novi železnički koridor Beograd-Zagreb-Grac, kao i da treba što više raditi na razvoju zelenih tehnologija i upotrebi obnovljivih izvora energije.

Uporedo sa održavanjem simpozijuma “Green Energy Day”, održavani su B2B susreti između kompanija iz Srbije i austrijske pokrajine iz oblasti IT-a, logistike, potencijalnih dobavljača austrijskih kompanija u našoj zemlji kao i predstavljanje turističke ponude Štajerske.

Milica Radičević

Potpisan Sporazum o sprovođenju projekta „Promocija obnovljive energije i energetske efikasnosti u Srbiji“

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)
Foto: Vlada Republike Srbije

Veće korišćenje OIE i unapređenje energetske efikasnosti su u interesu države, privrede i građana, a Nemačka je najvažniji partner Srbije, imajući u vidu ne samo trgovinsku razmenu, već i sveukupne bilateralne odnose, izjavila je ministarka rudarstva i energetike  Zorana Mihajlović nakon potpisivanja Sporazuma o sprovođenju projekta „Promocija obnovljive energije i energetske efikasnosti u Srbiji“ sa nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju.

„Partnerstvo je prava reč koja odslikava naše odnose, ne samo Ministarstva rudarstva i energetike, već Vlade Republike Srbije i Vlade Nemačke. Sporazum je samo nastavak te saradnje i zajednička poruka da želimo da nastavimo da radimo na svemu što će pomoći zelenoj ekonomiji, većem korišćenju OIE i unapređenju energetske efikasnosti, a glavna stvar jeste da u sve budu uključeni i građani”, rekla je ministarka.

Ona je dodala da su zakoni koji se odnose na OIE i energetsku efikasnost među najmodernijima u Evropi jer omogućavaju subvencionišemo postavljanje solarnih panela i podizanje nivoa energetske efikasnosti na objektima.

“To smo uradili kako bismo kao zemlja napravili iskorak ka zelenoj energetici, zelenoj ekonomiji i kako bismo ubrzali proces energetske tranzicije. Uz investicije, strateška partnerstva, ali i uz učešće građana u procesu energetske tranzicije, Srbija može biti zemlja koja je ne samo energetski bezbednija, već i sa daleko zdravijom životnom sredinom“, rekla je Mihajlović.

Tomas Šib, ambasador Nemačke, rekao je da je sporazum još jedno poglavlje saradnje sa Ministarstvom rudarstva i energetike, pored one koja postoji sa KfW bankom u oblasti unapređenja energetske efikasnosti.

„Raduje me što ćemo biti u prilici da pozdravimo novog kancelara. Susret je nastavak razgovora koji je predsednik Vučić vodio u Berlinu. Obići će i druge zemlje regiona, što je signal da je zapadni Balkan u fokusu nove vlade. Neke od tema biće i dijalog Beograda i Prištine, regionalna saradnja, Berlinski proces, rat u Ukrajini, ali i sveukupni bilateralni odnosi, uključujući energetsku bezbednost. Srbija, a pre svega Ministarstvo rudarstva i energetike, postiglo je mnogo toga u ovoj oblasti, pre svega kada je reč o novom zakonodavnom okviru, što je jasan znak da je Srbija posvećena energetskoj tranziciji i zelenoj agendi“, rekao je Šib.

Energetski portal

Održana završna konferencija Platforme „Održivi razvoj za sve”

Foto: EP
Foto: EP

Na završnoj konferenciji pod nazivom „Agenda 2030 – Zajedno ka održivoj budućnosti“ predstavljeni su rezultati tekuće faze Platforme za opštedruštveni dijalog „Održivi razvoj za sve“. Platforma je uspostavila široku diskusiju među najznačajnijim nedržavnim akterima u Srbiji, uključujući civilno društvo, korporativni sektor, akademsku zajednicu, profesionalna udruženja, medije i građane, o usklađivanju razvojnih prioriteta Srbije sa ciljevima sadržanim u agendi za održivi razvoj do 2030. godine.

Platforma se realizuje uz podršku vlada Švajcarske i Nemačke u okviru projekta „Reforma javnih finansija – Agenda 2030“ koji sprovodi GIZ, a partneri su istaknute domaće organizacije civilnog društva: Fondacija Ana i Vlade Divac, Fondacija Centar za demokratiju, Centar za visoke ekonomske studije, Timočki omladinski centar, Beogradska otvorena škola, Fondacija BFPE za odgovorno društvo i Smart kolektiv.

Konferenciju je svojim obraćanjem otvorila Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, koja je tom prilikom izjavila da Agenda 2030 predstavlja spisak zadataka za svaku državu, a samim tim i za Srbiju da u procesu pristupanja Evropskoj uniji odgovori na pitanja održivosti i bezbednosti za sve svoje građane.

„Ciljevi održivog razvoja definisani kroz globalnu platformu tiču se i poljoprivrede, i prehrambene industrije, i energetike, i zdravlja ljudi i klimatskih promena, i čiste vode, i smanjenja zagađenja i vladavine prava, i smanjenja siromaštva. Srbija je pravovremeno prepoznala važnost Agende 2030 i sprovođenja ciljeva održivog razvoja kao najvažniju razvojnu politiku“, poručila je Joksimović.

Slavica Đukić Dejanović, specijalna savetnica predsednice Vlade Republike Srbije zadužena za Agendu 2030, rekla je da predstavnici građan, države, civilnog društva, poslovnog sektora i svi ostali treba zajednički da realizuju ciljeve održivog razvoja, što iziskuje i vertikalnu i horizontalnu saradnju svih nivoa upravljanja.

„Srbija se za razliku od mnogih zemalja koje su učinile prioritizaciju ciljeva održivog razvoja, opredelila za podjednaku važnost svih ciljeva, a na lokalnom nivou ostavljeno je da svaki grad i opština odrede svoje prioritete. U kreiranju i inspirisanju sadržaja planskih dokumenata trebalo bi da budu integrisani ciljevi održivog razvoja Agende 2030“, zaključila je Đukić Dejanović.

Fransoaz Žakob, stalna koordinatorka UN u Srbiji, naglasila je da Zelena agenda mora biti u centru svega, izvan i iznad energetske tranzicije, rekavši da su zdravi ljudi na zdravoj planeti apsolutni preduslov za dugoročni prosperitet i mir.

„U nedavnim izveštajima Srbija pokazuje napredak u smanjenju siromaštva i nejednakosti i u unapređenju kvaliteta obazovanja. Ostaje još mnogo toga da se uradi na polju klimatskih promena, rodnoj ravnopravnosti, zaposleu“, rekla je Žakob i dodala da je Agenda 2030 plan mogućnosti za zemlju, koji može omogućiti svim građanima da oblikuju bolju budućnost za sve.

Prisutnima se obratio i Žan-Luk Eš, zamenik amnasadora Švajcarske Konfederacije u Srbiji, koji je tom prilikom naglasio da je Švajcarska, zajedno sa Nemačkom, izuzetno posvećena projektu dostizanja ciljeva održivog razvoja, kao i da je za Švajcarsku veoma važno da podrži Platformu, koja se bavi sprovođenjem Agende 2030.

„Švajcarski parlament opredelio je preko 90 miliona evra za podršku Srbiji u naredne četiri godine, a svi projekti koji se realizuju doprinose dostizanju ciljeva održivog razvoja. Nastavićemo da investiramo u Srbiju i da podržavamo Vladu Srbije i njene građane u sprovođenju Agende2030“, kazao je Eš.

Kristijan Šiling, Prvi sekretar i šef odeljenja za Razvojnu saradnju Ambasade Savezne Republike Nemačke u Srbiji, poručio je da je za Nemačku i za njenu Razvojnu saradnju dostizanje ciljeva održivog razvoja prioritet i vodeći princip u svim zemljama, pa tako i u Srbiji, pogotovo u svetlu pristupanja Evropskoj uniji.

„Iz tog razloga Nemačka je odlučila da nastavi da podržava ovaj projekat sa novim opredeljenim budžetom od tri miliona evra. Nameravamo da nastavljamo našu razvojnu saradnju, posebno u domenu klime i odgovora na klimatske izazove i promene, te smo sa Vladom Srbije dogovorili prošle godine klimatsko partnerstvo“, istakao je Šiling na otvaranju konferencije „Zajedno ka održivoj budućnosti“.

Na konferenciji su se okupili i brojni nedržavni akteri i donosioci odluka kako bi razgovarali o najboljim načinima za usklađivanje nekih od najvažnijih razvojnih prioriteta Srbije sa ciljema iz Agende 2030.

Foto: EP

Javnosti su ovom prilikom prikazana ključna dostignuća koja su u prethodne dve i po godine postignuta u okviru tekuće faze projekta i predstavljeni su neki od glavnih nala iz godišnjeg Izveštaja o monitoringu, u kojem su istaknuti i glavni trendovi i razvoj u zakonodavnom, strateškom i institucionalnom usklađivanju Srbije sa Agendom 2030.

Bilo je reči o saradnji Platforme i državnih institucija u sprovođenju Agende 2030, kao i o glavnim izazovima koje treba rešiti u tom pogledu. Pokrenuta je diskusija o potrebi energetske tranzicije i prosecima usklađivanja sa nivoom EU u kontekstu borbe protiv klimatskih promena. Razgovaralo se i o prelasku sa tradicionalnog modela ekonomije na održivu ekonomiju, koja je u srži Zelene agende za Zapadni Balkan, kao i o digitalnoj i zelenoj transformaciji kao ključnim procesima za održivu ekonomiju. Završni panel je posvećen strateškim pravcima delovanja kao postizanju veće uključenosti i posvećenosti poslovnog sektora ka stvaranju održivog razvoja.

Na kraju konferencije istaknuto je da će Platforma „Održivi razvoj za sve“ nastaviti sa svojim delovanjem i u narednom trogodišnjem periodu, pospešujući primenu Agende 2030 i ciljeva održivog razvoja, i oblikujući pravce održivog razvoja u Srbiji.

Izvor: Fondacija Ana i Vlade Divac