Home Blog Page 439

Mihajlović: U pripremi projekti OIE i RHE vredni 35 milijardi evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Srbija može da bude regionalni lider u procesu dekarbonizacije, a za dugoročnu energetsku bezbednost neophodni su energetska tranzicija i veće korišćenje zelene energije, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na konferenciji Serbia goes green.

Prema njenim rečima, Ministarstvo je pripremilo novi plan investicija sa projektima vrednim ukupno 35 milijardi evra, sa težištem na OIE i izgradnji RHE.

„Izrađujemo i nacionalni plan za klimu i energetiku i strategiju razvoja energetike koji će odrediti put naše energetike u narednih 20, 30, 40 godina. Naša vizija je da do 2050. godine budemo potpuno dekarbonizovana zemlja, a da do 2030. povećamo procenat energije dobijene iz OIE, konkretno iz energije sunca i vetra i da taj procenat sa trenutnih 3,5 povećamo na bar 15 odsto, a da istovremeno smanjujemo proizvodnju iz termosektora. Drugi podjednako važan deo kao što je normativni i strateški okvir jeste i zajednički, društveni konsenzus. Da svi zajedno razmišljamo o tome da je neophodno da smanjimo potrošnju, da povećamo štednju energije i da o životnoj sredini govorimo u svim sferama, da deca od malih nogu shvate značaj životne sredine, jer je to naša budućnost“, rekla je Mihajlović.

Ona je dodala da je važno da svakodnevno pričamo o životnoj sredini i o tome koje korake je država preduzela da smanji emisije štetnih gasova.

“Postavili smo temelje donošenjem novog zakonodavnog okvira, jer sve počinje zakonima, i time pokazali opredeljenje i delima, ne samo rečima. Bez zakona nema ni investicija, nema ni razvoja, bez obzira na otpor i opstrukcije na koje smo nailazili. Srbija prvi put ima Zakon o korišćenju OIE i Zakon o racionalnoj upotrebi energije i energetskoj efikasnosti. Naši zakoni su potpuno usklađeni sa EU standardima, ali ne samo zato što smo na putu ka članstvu u EU, već zato što je to osnova modernih i zdravijih rešenja“, rekla je Ministarka.

 Energetski portal

Usvojeni pravilnici o unapređenju energetske efikasnosti na opštini Vračar

Foto: Masonry photo created by jcomp – www.freepik.com

Na 29. sednici Veća Gradske opštine Vračar, koja je održana 1. juna 2022. godine, usvojena su dva pravilnika o unapređenju energetske efikasnosti na teritoriji Gradske opštine Vračar, sa ciljem unapređenja energetske efikasnosti u stambenom sektoru i povećanom korišćenju obnovljivih izvora energije u domaćinstvima:

1. PRAVILNIK O SUFINANSIRANJU MERA ENERGETSKE SANACIJE PORODIČNIH KUĆA, STANOVA I STAMBENIH ZGRADA
2. PRAVILNIK O SUFINANSIRANJU ENERGETSKE SANACIJE PORODIČNIH KUĆA I STANOVA PUTEM UGRADNJE SOLARNIH PANELA

Gradska opština Vračar naknadno će raspisati Javni poziv za direktne korisnike, odnosno privredne subjekte, koji će biti dužni da krajnjim korisnicima (domaćinstvima i stambenim zajednicama) isporuče materijale i opremu odgovarajućeg kvaliteta i izvrše usluge u skladu sa odredbama ugovora i u dogovorenim rokovima.

Nakon sprovedenog postupka izbora, odnosno utvrđivanja liste direktnih korisnika, biće raspisan i Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava krajnjim korisnicima, odnosno domaćinstvima i stambenim zajednicama.

Sve potrebne informacije biće dostupne na zvaničnoj internet stranici Gradske opštine Vračar.

Izvor: Opština Vračar

Mali: Srbija dobitnik nagrade “Pionir u oblasti zelenog finansiranja u 2021.”

Foto: Ministarstvo finansija
Foto: Ministarstvo finansija

Republika Srbije dobitnik je nagrade „Pionir u oblasti zelenog finansiranja u kategoriji država za 2021. godinu“ (Sovereign Green Market Pioneer in 2021), koju dodeljuje oganizacija Climate Bond Initiative, a ta nagrada je veoma značajna za nas jer nas svrstava u ekološki odgovorne države sveta, objavio je ministar finansija u Vladi Srbije Siniša Mali. 

„Ako se nagrade i priznanja dobijaju u uslovima opšte neizvesnosti i ekonomske krize, to samo pokazuje da je država odradila dobar posao i da odgovorno vodi svoje građane putem napretka. Srbija kao vodeća zemlja regiona, želi da posluži kao primer drugima u okruženju. Želimo da budemo predvodnici u sprovođenju Zelene agende i da svet prepozna tu našu nameru i viziju. Posvećeni smo ulaganju u ekologiju i zaštitu životne sredine i obezbeđivanju finansiranja zelenih projekata iz novih izvora finansiranja kao što je veoma aktuelno tržište zelenih obveznica“, rekao je on.

Ministar je podsetio da je Srbija prošle godine, u septembru prvi put u svojoj istoriji emitovala zelenu evroobveznicu, u iznosu od jedne milijarde evra.

„Prvi put u svojoj istoriji, Srbija je emitovala zelenu evroobveznicu u iznosu od jedne milijarde evra, ročnosti sedam godina i mi smo zadovoljni i jako ponosni na to što smo uradili. Ne samo da smo pokazali da je Srbija ekološki odgovorna, već i da investitori prepoznaju potencijal ulaganja u zelene investicije u Srbiji, jer je interesovanje bilo ogromno. Ova evroobveznica emitovana je po najnižoj kuponskoj stopi ikada od 1 odsto i stopi prinosa od 1,26 odsto, uz tražnju investitora koja je tokom aukcije premašila tri milijarde evra“, podsetio je Mali.

Ministar je najavio da je plan Vlade i Ministarstva finansija, da se bude u korak sa razvijenim svetom na tržištima kapitala te da se sprovode strategije, agende i javne politike koje nas pozicioniraju kao ozbiljnog igrača na tom tržištu.

On je dodao da se iz godinu u godinu sredstva za ekološke projekte u budzetu Srbije povećavaju, kao i da će budzet za narednu godinu predvideti finansiranje ekoloških projekata koji našim građanima treba da obezbede čistu vodu, vazduh i kvalitetniji život.

„Želimo zdravu sredinu za naše naraštaje. Reč je o projektima koji se odnose na izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode za piće i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, zaštitu od poplava, očuvanje biodiverziteta, kontrolu i prevenciju zagađenja, prikupljanje, preradu i reciklažu otpada, energtetsku efikasnost i obnovljive izvore energije“, objasnio je Mali i dodao da će značaj zelenih obveznica u budućnosti biti sve veći.

Prema njegovim rečima, kao tržište u razvoju, veoma nam je važno da pokažemo svoju posvećenost Zelenoj agendi kako bismo unapredili kvalitet života svih građana Srbije i doprineli globalnoj borbi protiv zagađenja i klimatskih promena

„Srbija je u poslednje dve godine, tokom krize koronavirusa, uspela da ostvari rekordan privredni rast uz održavanje stabilnosti javnih finansija, a realizacija Zelene agende postala je jedan od naših prioriteta. Ova nagrada nam daje podsticaj da budemo još bolji i da se još odgovornije posvetimo ovom cilju”, zaključio je Mali. 

Climate Bonds Iniative je međunarodna organizacija koja promoviše ulaganja u projekte i sredstva neophodna za brzu tranziciju na ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika i klimatskom otpornošću.

Nagrade, poput ove koju je dobila Srbija, se dodeljuju svake godine kako bi se proslavili napori i dostignuća organizacija i vlada koje su se istakle kao pioniri u održivom finansijskom sektoru, koje rade na rešavanju klimatske krize.

Izvor: Ministarstvo finansija

Prvi licencirani Operator zatvorenog distributivnog sistema u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Taner Ardali)

Zakonom o tržištu električne energijeuvedena je nova energetska delatnost – Operator zatvorenog distributivnog sistema (OZDS), kojom će se uspostaviti transparentni odnosi među učesnicima u razmeni električne energije. Dobijanjem dozvole HELB je postao prvi licencirani OZDS u Republici Hrvatskoj i nudi kompletne usluge za sticanje statusa ZDS-a, izgradnje i uređenja elektrodistributivne mreže, priključenja i uspostavljanje obračunskih mernih mesta, upravljanja sistemom, isporuke električne energije, kao i očitavanja, obračuna i naplate potrošnje električne energije.

Zatvoreni distributivni sistem (ZDS) je svaki poslovni sistem koji distribuira električnu energiju unutar geografski ograničene industrijske ili trgovačke lokacije, odnosno gde postoji više od jednog korisnika koji se snabdeva električnom energijom preko zajedničkog obračunskog mernog mesta. Najčešći primeri takvih lokacija su proizvodno – industrijski kompleksi, transportno-logistički kompleksi, robni terminali, šoping centri, turistički objekti i sl.

U postojećim poslovnim sistemima koji imaju obeležja zatvorenih distributivnih sistema, korišćenje električne energije najčešće karakteriše nedovoljna transparentnost, zbog čega ne postoji mogućnost kontrole troškova električne energije. Sa druge strane, vlasnici poslovnih objekata i sistema uslugu isporuke električne energije, prema korisnicima, obavljaju sopstvenim resursima ili putem ugovornih kompanija. Tako osnivanjem ZDS-a vlasnici ostvaruju značajne benefite poput prihoda od koncesije OZDS-a, delegiranja odgovornosti za funkcionisanje ZDS-a, sigurnosti i pouzdanosti snabdevanja električnom energijom i fokus na temeljnu delatnost.

Takođe, korisnicima omogućava transparentno korišćenje usluge snabdevanja električnom energijom, ostvarenje ušteda u potrošnji, legalno priključenje na elektrodistributivnu mrežu, kao i sigurnost i pouzdanost u korišćenju električne energije. U odnosu na trenutno stanje, osim Vlasnika i Korisnika, uvodi se i Operator, kao licencirani pružalac usluge distribucije električne energije, ali i Regulator (HERA) i Nadzornik (Državni inspektorat) za nadzor i kontrolu tehničkog sistema kao i odnosa među pojedinim učesnicima. Takođe se uspostavljaju Obračunska merna mesta (OMM) na kojima se obavlja transparentna razmena električne energije.

Izvor: HELB

Predsednik o sankcijama na rusku naftu: u Srbiji uvedeno vanredno stanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za RTS da je Srbija zbog sankcija koje su uvedene na rusku naftu na gubitku 600 miliona dolara.

“Nama je direktno iz džepa građana Srbije sankcijama uzeto 600 miliona dolara na godišnjem novou i to ljudi treba da znaju”, rekao je Vučić.

Naveo je i da je iračka nafta skuplja za 31 dolar po barelu, a da za Srbiju važe sankcije, jer mora tankerima da doveze rusku naftu do Omiša u Hrvatskoj, a prevoz morem je sankcionisan.

Rekao je i da Srbija mora da uloži dodatni novac za gas i da u petak pre nemačkog kancelara Olafa Šolca u Srbiju dolazi mađarski ministar Peter Sijarto, kako bi se potpisao gasni sporazum.

“Idemo odmah, najkasnije od 1. jula utiskivanje 500 miliona kubnih metara u Mađarsku, a obezbedili smo finansiranje da nam ne utiče na likvidnost, na građane, da ljudi mogu da budu mirni. Neću da govorim kako, videće se za koji mesec”, naveo je Vučić.

Rekao je da u Banatskom dvoru trenutno imamo 195 miliona kubnih metara gasa, a treba da napunimo do 269,5 kubnih metara za dva meseca, tako da ćemo imati ukupno 770 miliona.

Naglasio je da po najgorem scenariju, Srbija sa tim gasom može da izdrži više od 100 dana, što je defakto cela zima.

Kada je ugalj u pitanju, kaže da je problem da li će se stići sa remontom u TENT-u u Obrenovcu i Kostolcu, iako se radi na tome da bude sve završeno do 1. oktobra.

Najveći problemi su sa naftom, ukazao je Vučić, jer se 1. decembra, kada počinje zima, završava grejs period i počinje dejstvo sankcija.

“Mi smo defakto uveli vanredno stanje”

Predsednik Srbije je rekao i da je zbog krize u svetu, defakto uvedeno vanredno stanje. Ističe da se vlasti bave svakim danom da građani ne bi osetili nikakav problem. Ukazao je na probleme, kao što je povećana potrošnja, na primer šećera.

“Prodajemo 400 tona šećera na dnevnom nivou, a obično je to 170 tona. Nemamo problema, ne lažemo ljude, imamo dovoljno, ali ne može logistika da postigne kada ljudi dođu i uzmu po 10 ili 20 kilograma. Iz celog regiona dolaze da kupuju kod nas”, rekao je Vučić.

Ističe da je samo u “Delezu” juče prodato je 89,3 tona šećera. Naglasio je da građani moraju da razumeju da neće biti jednostavno, ali da to nije krivica Srbije.

Izvor: RTS

Nestlé podržava lokalne proizvođače povrća

Foto: EP

Kompanija Nestlé uključila je dobavljače iz Srbije u svoj globalni projekat regenerativne poljoprivrede, koji za cilj ima očuvanje i obnavljanje poljoprivrednog zemljišta i njegovog ekosistema. Početnom investicijom vrednom 140.000 švajcarskih franaka uloženih ove i prošle godine u procese proizvodnje najvećih lokalnih dobavljača kompanije, Telek Paprike i Geneze, Nestlé ulaže u održive načine proizvodnje povrća za jedan od svojih najpopularnijih proizvoda – Začin C.

Srbija je prva zemlja u regionu u kojoj je kompanija Nestlé počela da primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Projektom će do kraja ove godine biti obuhvaćeno više od 400 tona lokalno uzgajanog povrća. U narednom periodu, Nestlé će svojim dobavljačima pomoći da, primenom novih tehnologija i načina obrade, povećaju prinose i kvalitet povrća, zaštite zemljište i optimizacijom operacija smanje troškove. 

„Nestlé nastavlja da unapređuje svoje lokalno poslovanje u skladu sa globalnim ciljevima kompanije. Snažnom podrškom lokalnim dobavljačima sirovina u prelasku na regenerativnu poljoprivredu dajemo doprinos očuvanju životne sredine u Srbiji i podržavamo domaću ekonomiju, nastavljajući da unapređujemo omiljeni srpski brend C. Cilj je da 20 odsto ključnih sastojaka svih Nestlé proizvoda bude proizvedeno uz implementaciju principa regenerativne poljoprivrede do 2025. godine na globalnom nivou, a 50 odsto sastojaka (14 miliona tona) do 2030. godine“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Adrijatik južni region, prilikom okupljanja novinara u Kanjiži povodom predstavljanja projekta, kom su prisustvovali predstavnici kompanija Nestlé, Telek Paprika i Geneza. 

Najveći svetski proizvođač hrane i pića već podržava 500.000 poljoprivrednika širom sveta u implementaciji regenerativne poljoprivrede, sa planom da u projekat na globalu uloži 1,2 milijarde švajcarskih franaka do 2025. i ciljem da do 2050. godine dostigne nulti uticaj na životnu sredinu. Reč je o primeni praksi kojima se povećavaju vlažnost zemljišta i njegov kapacitet da zadržava ugljenik, što donosi veću plodnost zemljišta, bolju otpornost useva i veću biološku raznovrsnost. Ekosistem oko zone proizvodnje je zdraviji, a umesto veštačkih, koriste se organska đubriva. 

„Regenerativna poljoprivreda je jedna od novijih praksi koja se primenjuje kod nas, a upravo takve održive prakse su imperativ današnjice i svi veliki proizvođači hrane bi trebalo da ih primenjuju. Podaci govore da su emisije gasova koje doprinose klimatskim promenama velike, a u njima poljoprivreda trenutno učestvuje sa čak 25 odsto. Primenom regenerativne poljoprivrede i pošumljavanjem, ove brojke se mogu znatno smanjiti. Koncept istovremeno donosi pozitivne ekonomske efekte, otpornost na klimatsku nestabilnost i prosperitet poljoprivrednih proizvođača“, rekao je Goran Eror, poljoprivredni novinar i dobitnik prestižne nagrade Zlatno pero privrede za značajna privredna ostvarenja u 2021. godini. 

U ovaj projekat kompanije Nestlé Srbija uključeno je 100 odsto sirovog povrća za proizvodnju Začina C, sa izuzetkom šargarepe – 90 odsto. Tako će unapređen proizvod, koji se na godišnjem nivou u Srbiji koristi u čak 1.200.000.000 obroka, sadržati krupnije komade povrća, bez konzervansa i veštačkih boja.

„Jako smo ponosni na saradnju sa našim dobavljačima jer upravo oni čine naš Začin C omiljenim domaćim proizvodom. Taj epitet potvrđuje i činjenica da srpski potrošači već 12 godina biraju Začin C za omiljeni dodatak jelu u akciji “Miljenik potrošača”. Ponosni smo i na to što unapređenjem našeg portfolija i pružanjem podrške lokalnoj proizvodnji oblikujemo održivu prehrambenu industriju“, navela je Renata Matusinović, izvršna direktorka kategorije hrane kompanije Nestlé za tržište jugoistočne Evrope.

Neli Angelova, direktorka komunikacija kompanije Nestlé za tržište jugoistočne Evrope dodala je da Nestlé veruje u dve osnovne vrednosti u poslovanju – društvenu odgovornost i razvijanje brenda sa svrhom, te da je želja kompanije da pruži znanje i alat svojim partnerima i dobavljačima za maksimiziranje potencijala njihovog rada. 

Švajcarski koncern je u Srbiji prisutan već 17 godina i poznat je kao inovator i lider na polju održivosti. Fabrika u Surčinu je prva u Srbiji postigla ambiciozni Zero Waste to Landfill cilj, što znači da ni gram otpada ne završava na lokalnim deponijama. Zahvaljujući najmodernijem sistemu za preradu vode, vrednom 1,2 miliona evra, industrijska voda ne spada u otpadne jer se čista vraća u prirodu. Postojeća fabriku u Surčinu koristi 100 odsto zelenu energiju iz hidroelektrana, a istu praksu će slediti i nova fabrika, trenutno u izgradnji, koja će proizvoditi jela na biljnoj bazi. 

Izvor: Executive Group

Da li svetu preti glad? – četiri razloga za zabrinutost

Foto: Food flat lay photo created by freepik - www.freepik.com
Foto: Food flat lay photo created by freepik – www.freepik.com

Brojke su već sada alarmante – prema podacima Svetskog programa za hranu, čak 811 miliona ljudi širom sveta odlazi na spavanje praznog stomaka, dok je 48,9 miliona ljudi suočeno sa ekstremnim stepenom gladi.

Situacija bi mogla dodatno da se pogorša jer smo svedoci ukrštanja četiri smrtonosna faktora koji utiču na globalno snabdevanje hranom, a to su:

Klimatske promene – suše, poplave, požari i druge prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promenama uništavaju useve i otežavaju bavljenje poljoprivredom.

Nedavni vreli talas koji je pogodio Indiju, u kombinaciji sa ispodprosečnim padavinama, naveo je vladu ove zemlje da obustavi izvoz žitarica i tako zaštiti domaće tržište.

Svetska meteorološka organizacuja (WMO) upozorava da su u maju ove godine u Indiji zabeležene temperature između 45 i 50°C, a predviđeno je da će prosečna temperatura širom ove zemlje porasti za 2,4 do 4,4°C do 2100. godine, piše indijski The Hindu.

Imajući u vidu da je Indija jedan od najvećih proizvođača žitarica u svetu, jasno je da će slaba žetva pogoditi ne samo stanovnike ove zemlje, več i šire.

Sukobi – 60 odsto gladnih u svetu živi u oblastima pogođenim ratom što ukazuje na to da su sukobi verovatno najveći pokretači gladi.

Rat u Ukrajini dodatno je uzdrmao svetsko snabdevanje hranom jer su sukobljene strane ujedno među najvećim svetskim izvoznicima žitarica – Rusija na prvom, a Ukrajina na petom mestu.

Zemlje na koje će se u najvećoj meri odraziti Ukrajinska kriza kada je reč o snabdevanju žitaricama su Somalija, Benin, Laos, Egipat i Sudan, navodi Statista.

Foto-ilustracija: Pixabay

Posledice pandemije – Virus COVID-19 dvostruko je pogoršao krizu hrane u svetu, a efekti pandemije vidljivi su i sada, naročito kod najsiromašnije populacije.

Sa nekadašnjih 135 miliona ljudi koji nisu imali stabilan pristup hrani 2019. godine, taj broj tokom pandemije se popeo na 276 miliona ljudi, a do kraja 2022. godine mogao bi da dostigne 323 miliona ljudi, saopštio je Svetski program za hranu (WFP).

Troškovi dopremanja hrane do ugroženih – WFP upozorava da je cena dopremanja hrane do gladnih porasla za 30 odsto u poređenju sa 2019. godinom.

Potrebno je 21,5 milijardi američkih dolara kako bi WFP dopremio hranu do 147 miliona ljudi u ovoj godini, a imajući u vidu jaz između velikih potreba za hranom i resursa koji su “dotakli dno”, mobilisanje sredstava je urgentno.

WFP, međutim, poručuje da isključivo novac nije dovoljan kako bi se okončala kriza hrane i došlo do “nula gladnih”. Neophodno je podjednako uticati na sve pomenute faktore, okončati sukobe i biti dosledan rešavanju klimatske krize kako bi u budućnosti bilo dovoljno hrane za sve, a to je nešto na šta samo svetski lideri mogu da utiču.

Milena Maglovski

“Dani dobrog vetra” – Novi kapaciteti OIE i stabilnost energetskog sistema

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Maks Petković

O važnoj temi o stabilnosti energetskog sistema koji se nalazi pred velikim izazovima zbog povećanog udela obnovljivih izvora energije, razgovaralo se na održanoj regionalnoj konferenciji “Dani dobrog vetra”

Kako su učesnici istakli energetska tranzicija ka većem udelu obnovljivih izvora je ono što se trenutno dešava, ali da povećani udeo donosi broje izazove za elektroenergetski sistem. Da bi sve funkcionisalo neophodno je povećati fleksibilnost svih učesnika sistema, kako operatora mreže, tako i korisnika uz pomoć naprednih tehnologija, digitalizacije sistema, kombinovanjem izvora energije, agregiranja i strateškog upravljanja potrošnjom. 

“Pristuna je velika tranzicija u energetskom sektoru, kako na nivou proizvodnje, tako i na nivou potrošnje. Prvi motiv za promene jesu klimatkse promene, a zatim i energetska kriza, rat u Ukrajini. Velika urbanizacija, menjaju se i navike potrošača, sve to utiče na potrebu za energetskom sigurnošću. Ono što OIE u sistemu rade, jesu i dobre i loše stvari. Distribucijska mreža i fotonapon koji će se ugrađivati na krovove, oni sigurno smanjuju gubitak u distribucijskoj mreži, sa druge strane ima i negativan uticaj, oni dižu napon mreže”, rekao je prof. dr. sc. Igor Kuzle, načelnik laboratorija za napredne mreže, FER.

Prema njegovim rečima tranzicija prema obnovljivim izvorima je poželjna, ali da jedno mora biti jasno, energija više nikada neće biti jeftina, ima puno toga što mora da se uradi kako bi sve funkcionisalo. 

Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje EES-a, HOPS istakao je da operator prenosnog Sistema da bi obavljao svoju funkciju prenosa električne energije mora da pruža usluge, neke može da radi samostalno, dok za druge mora da ima pomoć mreže.

Marko Janković, direktor Direkcije za tržište električne energije, Elektromreža Srbije kaže da je priključenje na mrežu jednokratan proces koji će se kao takav desiti, ali da je mnogo teže raditi tj. učestovati u takvom sektoru tržišne energije. 

“Strateški pravci razvoja tržišne energije su centralizacija prema evropskom nivou i to je nešto što se sprovodi, veći deo tih procesa je u završnoj fazi. Drugi pravac je integracija distributivnih resursa na tržištu električne energije. Kako je počelo o tome da se priča i impementira taj pravac razvoja tržišta u javnosti se pojavio termin fleksibilnost. Fleksibilnost učesnika u tržištu električne energije ogleda se o tome da odstupe od svog uobičajenog načina rada. Operatori sistema prate tranziciju i brinu o tome da sve bude transparentno i oni će itekako morati da se menjaju”, objašnjava Janković.

Prema njegovom mišljenju operator distributivnog sistema u budućnosti će biti neko ko upravlja tržištem električne energije. 

“U budućnosti će dolaziti do zagušenja u mreži i to će morati da se reši. To će sve uspostaviti zajedno dva operatora, mi smo partneri, daćemo smernice za to. Jedini proces koji ne može da se centralizuje je upravljanje fleksibilnosti jer zavisi od karakteristika mreže i specifičnosti sistema”, zaključuje Janković. 

Regionalnu konferenciju “Dani dobrog vetra” organizovali su Obnovljivi izvori energije Hrvatske, uz partnersku podršku evropskog udruženja WindEurope, te uz pokroviteljstvo Ministarstva privrede i održivog razvoja Republike Hrvatske. Više od 250 učesnika iz Hrvatske, zemalja regiona i Evrope tokom dva dana diskutovalo je u obnovljivim izvorima energije, energetskoj tranziciji i svemu što ona donosi.

Milica Radičević

Počinje “Trka za šume” – ekološka kampanja sadnje 100.000 stabala

Foto: Serbia Business Run Promo
Foto: Raša Aleksić

Najveći tim bilding događaj i serija poslovnih trka Schneider Electric Serbia Business Run u saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac pokrenuli su kampanju “Trka za šume”.

Cilj kampanje je da društveno najodgovornije kompanije kroz svoje donacije doprinesu da se do kraja 2025. godine zasadi 100.000 stabala i time značajno promeni ekološka slika naše zemlje.

Uroš Delić ispred Fondacije Ana i Vlade Divac izrazio je zadovoljstvo povodom još jedne ekološke inicijative i najavio da je ovo samo početak pošumljavanja Srbije.

“Drago nam je da u saradnji sa Serbia Business Run možemo da okupimo kompanije koje prepoznaju značaj ulaganja u zdravlje zaposlenih, ali i potrebu da svi doprinesemo pošumljavanju površina. Ovo je prilika da kompanije i zaposleni doprinesu ozelenjivanju Beograda i da, krajem godine, stvorimo prvu zelenu površinu kao rezultat ‘trke za šume’. Ovo je početak akcije pošumljavanja koju ćemo u narednim godinama proširiti na razne lokacije u Srbiji”, istakao je Delić.

U “Trci za šume” za sada vodi kompanija Schneider Electric, ponosni sponzor serije Serbia Business Run, sa donacijom od 100 stabala i time potvrdila ulogu svetskog lidera u održivosti i održivom poslovanju.

Ove godine u fokusu će biti grad Beograd, a plan za naredne godine je da se pažnja usmeri na pošumljavanje što više lokacija širom Srbije.

U saradnji sa JKP “Zelenilo Beograd” biće sađena odrasla zimzelena stabla. Ona tokom cele godine proizvode kiseonik i svojim iglicama dodatno pročišćavaju vazduh. U skladu sa brojem pristiglih donacija biće odlučeno koje sadnice će se saditi i na kojim lokacijama. Sadnja je planirana za drugu polovinu oktobra ove godine.

Trci se priključujete kupovinom jednog od četiri raspoloživa paketa. Informacije o donatorskim paketima i načinu donacije možete pronaći na veb sajtu.

Izvor: Beogradski trkački klub

Profesor Dalmacija: U Srbiji četiri od 10 građana ne pije potpuno ispravnu vodu

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)
Foto-ilustracija: Pixabay

Šta zagađuje vodu u Srbiji, zašto Đerdapsko jezero preti da postane ekološka bomba, da li ispravne pijaće vode ima dovoljno za sve građane i kako rešiti ove probleme, neke su od tema o kojima je u intervjuu za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pričao profesor Božo Dalmacija* sa Katedre za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

P: Struka govori da Srbija nije bogata vodama. Šta to znači i da li delite takvo mišljenje?

O: Vode ima, ali nema kvalitetne vode. To je ona stara jevrejska „imao, pa nemao“­ – ­ti imaš vodu, a ne možeš da je koristiš zato što zagađuješ. Realno mi danas ne možemo da koristimo Dunav direktno kao vodu za piće. Dolazi i iz drugih zemalja voda lošeg kvaliteta, ali ako posmatramo Moravu i sve te reke gde ispuštamo otpadne vode one nisu dobrog kvaliteta, da možemo da kažemo da su upotrebljive. Naša najveća reka Morava zagađena je azotom i fosforom zbog spiranja tla, a kroz zagađene kanale u Vojvodini praktično voda ne teče. U te kanale dospeva velika količina otpadnih voda i gube svrhu za koju su bili i napravljeni, a to je navodnjavanje. Pitanje je čime navodnjavamo ako je ta voda takvog kvaliteta…

P: Koje su reke u Srbiji najzagađenije?

O: Sve male reke koje su u blizini velikih gradova i industrijskih centara. U Vojvodini imamo Veliki bački kanal, to je crna tačka sa oko 400.000 kubika zagađenog taloga koji moramo izvaditi. Zatim kod Bora, gde imamo rudnike, praktično nam je Borska reka tok otpadnih voda. Na velike reke to zagađenje kao manje utiče, a zapravo dolazi do razblaživanja pa nam na izgled deluje da nije opasno. Ipak postaje opasno, posebno u Đerdapskom jezeru gde završavaju sve zagađujuće materije iz cele Evrope i Srbije zbog toga što smo postavili branu za proizvodnju struje. Zbog te brane talog koji sa sobom nosi zagađenje se zaustavlja, pada na tlo i ne može da se kreće dalje. Jedan dan će taj zagađeni talog biti takozvana ekološka bomba jer šta ćemo raditi ako se nakupi previše zagađujućih materija. Moraćemo to da čistimo, a to će biti preskupo. Zato moramo insistirati na prečišćavanju otpadnih voda i na taj način da rešimo taj problem. Od dana kada će Đerdapsko jezero postati ekološka bomba daleko smo jedno 50 godina, ali već sad tamo imamo crnih tačaka.

P: Šta loš kvalitet znači za biljke i ribe u vodi, ali i okolinu?

O: Sigurno da je jako veliki uticaj. Utiče na kvalitet riba, smanjuje se biodiverzitet. U nekim rekama taj biodiverzitet se pomerio i preživljavaju organizmi koji su najotporniji, a većina drugih polako nestaje i zato moramo da vodimo računa. U onim oblastima koje smo proglasili zaštićenim, kao na primer Obedska bara ili Carska bara gde se ptice selice hrane, može doći do smanjenja tih ptica što utiče na ekosistem. Ako su one predatori nekih insekata koji nam smetaju, onda će broj tih insekata da se poveća. Moraćemo da koristimo više pesticida umesto da imamo prirodan lanac ravnoteže.

P: Kako se to odražava na čoveka?

O: Ulazi u lanac ishrane i dolazi do čoveka. Tu mi ne možemo ništa sprečiti jer ako ćemo jesti ribu, unećemo nešto s njom, ako ćemo jesti voće i povrće unećemo u organizam neke zagađivače opasne po zdravlje. Poslednje istraživanje u Britaniji ukazuje da zagađenje voda može uticati čak i na problem steriliteta. To je dokazano na malom broju uzoraka tako da to ne možemo da tvrdimo zasigurno, ali da utiče na pojavu kancera nadbubrežne žlezde, kancera kože, jetre, to znamo sigurno. Znamo da u navodno čistim vodama koje se koriste za piće ima zagađujućih elemenata koji ulaze u organizam čoveka i izazivaju različite bolesti (više u antrfileu). Problem je što zavodi za javno zdravlje ne rade epidemiološku studiju tamo gde ljudi koriste poljoprivredne kulture i piju vodu koja ima te elemente i ispitaju koliko je ljudi bolesno od različitih bolesti. Mi imamo podatke Svetske zdravstvene organizacije i to koristimo kao pritisak na donosioce odluke da o tome razmišljaju.

P: CINS je ranije pisao o Palićkom jezeru i problemu koji izazivaju otpadne vode uprkos vrednim investicijama. Koliki problem otpadne vode predstavljaju po kvalitet naših reka i jezera?

O: To je najveći problem. Mi nažalost prečišćavamo 10% otpadnih voda, ostalih 90% dospeva u reke. Najveći zagađivači voda u Srbiji su zapravo tri grada koja nemaju prečistače. To je Novi Sad, Beograd i Niš. Svi kažemo ’moramo da prečišćavamo otpadne vode’, ali pitanje je kako. Mi nemamo kritičnu masu stručnjaka koja može da se nosi sa tom oblašću bez obzira što smo sad dobili kineski kredit i treba da napravimo 70 postrojenja za prečišćavanje. Moramo da razmišljamo da to s jedne strane budu tehnologije koje zahtevaju malo energije, a s druge strane da iskoristimo sve ono što nastaje od otpadnih voda. Tako aktivan mulj možemo da koristimo za proizvodnju biogasa ili kao đubrivo.

P: U Srbiji imamo mesta poput Zrenjanina koja godinama nemaju ispravnu pijaću vodu. Imamo li dovoljno ispravne pijaće vode za sve građane?

O: Ne. To je najveći problem. Svi veliki gradovi poput Novog Sada, Niša i Beograda imaju dobru vodu za piće zato što imaju kritični masu ljudi koji to kontrolišu i na vreme su izgradili vodovode. Međutim, mali gradovi posebno mala naselja nemaju nikakva rešenja. Ljudi tamo jednostavno piju vodu kakvu nađu. Danas u Vojvodini imamo 600.000 ljudi koji piju vodu sa arsenom. Sigurno znamo da taj arsen izaziva rak kože i nadbubrežne žlezde. Piju vodu i nikom ništa, nema zabrane. Možemo slobodno reći da 40% stanovništva u Srbiji ne pije potpuno higijenski ispravnu vodu za piće. Za zdravlje je to pogubno. Rešenje za takvu situaciju je stvaranje regionalnih vodovoda. Znači da napravimo jednu fabriku koja bi snabdevala nekoliko malih mesta.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

P: CINS je pisao nelegalnoj gradnji kod Uvca, kod Radoinjskog jezera koje služi za vodosnabdevanje. Koliko nelegalna gradnja u blizini samih vodoizvorišta utiče na vodu?

O: Puno jer ako napravite vikendicu, a ne izgradite specijalnu kanalizaciju, koja neće dozvoliti da otpadna voda dospe u jezero, onda će te materije otići u samu akumulaciju i izazvaće rast algi. Preko algi će se stvarati mikotoksini koji se neće čak ni primećivati, a dospeće do građana i mogu izazvati različite bolesti. Mi te toksine jako slabo kontrolišemo, takoreći nikako, prvenstveno zato što je to skupo. Vi danas imate Gružu i Gružansko jezero, koje služi za snabdevanje Kragujevca, gde su se svi okolo načičkali sa vikendicama i otpadnim vodama ugrožavaju tu Gružu. Ti objekti će svojom otpadnom vodom ugroziti kvalitet vode u jezeru. Te objekte treba ukloniti, ili da postoji mera, da moraju da plate za to – da naprave kanalizacije, da tu vodu prečiste i da reše problem na taj način, a da se dalja gradnja zabrani.

P: U više navrata smo istraživali mini hidroelektrane i slučajeve njihove nepropisne gradnje nauštrb prirode. Kakav je njihov uticaj na reke?

O: U principu ne toliko koliko se pravi pritisak da se to ne radi. Svakako da svaka mini hidroelektrana mora da prođe neku ekološku studiju ili studiju uticaja i onda na osnovu toga da se reši da li je treba graditi. Rešenje da nećemo nigde graditi je zaista suludo jer nemamo energije, a stvarno postoji delovi Srbije gde nema nekog bitnog biodiverziteta. Tu ih, po meni, onda treba graditi. Tamo gde imate reka bitnih za život okolo, ona ne sme „ući u cev“ (preusmeravanje vode u cev). To je činjenica. Mislim da bi trebalo na državnom nivou za mini hidroelektrane da se kaže koja su to područja gde ih možemo praviti, gde nećemo uticati na životnu sredinu i koje su to oblasti. Tu moraju da učestvuju svi – Zavod za zaštitu prirode i zainteresovana javnost, organizacije, mesne zajednice, škole i svi koji misle da projekat utiče na njih i da treba da kažu nešto o tome.

P: Postoji li primer države u Evropi ili svetu koja nije vodila dovoljno računa o rekama pa je imala problem zbog njihovog zagađenja?

O: To smo mi. Mi, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, deo Hrvatske mada oni već stižu Evropsku uniju kada je reč o prečišćavanju. Od problema će nas stići prvo to što će porasti broj obolelih koji će se razboleti zbog svih tih uticaja i zagadićemo reke kojima će trebati dugo vremena da se vrate nazad u stanje dobrog ekosistema. Trebaće nam 20, 30 godina, možda i 100 godina negde da rešimo problem, posebno tamo gde se otpadne ispuštaju u podzemne vode. Smanjiće nam se i mogućnost normalnog razvoja, posebno vodoprivrede – od navodnjavanja, proizvodnje struje, do rekreacije i turizma. Moći ćemo jedino da dovedemo nekog da mu pokažemo kako izgleda zagađena oblast pošto kod sebe ne može to da vidi.

* Božo Dalmacija je redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu na Katedri za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine. Član je najveće međunarodne organizacije stručnjaka za vode International Water Association (IWA) i više domaćih stručnih društava.

Ovaj tekst sačinjen je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, a administrira Američki savet za međunarodno obrazovanje. Mišljenja izneta ovde predstavljaju mišljenja autora i ne predstavljaju nužno mišljenja Ambasade SAD u Srbiji niti Američkog saveta za međunarodno obrazovanje.

Izvor: CINS

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine održan zabavno-edukativni program na Kalemegdanu

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Povodom Svetskog dana zaštite životne sredine u Donjem gradu na Kalemegdanu, održan je zabavno-edukativni program u okviru Evropske zelene nedelje 2022. Program je pre svega bio posvećen porodicama, deci i mladima koji su prisustvovali različitim aktivnostima na temu zaštite životne sredine, kao što su pozorišne predstave, potrage za ,,eko-blagom’’, eko kviz i druge. Svečano je dodeljen i sertifikat o uštedi emisija ugljen-dioksida organizatorima ATP trunira “Serbia Open 2022’’ a takođe su proglašeni i pobednici takmičenja Saveza istraživača Srbije.  

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, svečano je otvorila proslavu i izjavila da je zdrava životna sredina od suštinske važnosti za budućnost, a da je strateški put Srbije članstvo u EU. Ministarka dodaje da su Vlada Srbije i Ministarstvo na čijem je čelu za svoje prioritete, u oblasti zaštite životne sredine, odredili posvećenost svim aktivnostima iz Zelene agende za Zapadni Balkan. Prioritetne oblasti su poboljšanje kvaliteta vazduha, unapređenje sistema upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i borba protiv krimatskih promena.

Proslavi su prisustvovali i ambasador Evropske unije u Srbiji Nj.E. Emanuele Žiofre, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, zatim ministarka evropske integracije Jadranka Joksimović, kao i predstavnik Privredne komore Srbije Radman Šelmić i v.d. stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Anas Karman.

Ambasador Nj.E Emanuele Žiofre rekao je da se nada da će Srbija na svom evropskom putu nastaviti da usklađuje svoje zakone sa EU i da ih primenjuje zato što Evropska unija ima najsveobuhvatnije zakonodavstvo u pogledu zaštite životne sredine. Takođe, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Anas Karman istakao je da je neophodno da se ubrza zelena transformacija ekonomije i društva kako bi se sačuvala priroda, naše zdravlje i konkurentnost privrede.

„Razumevajući važnost sveobuhvatnog pristupa dostizanju Ciljeva održivog razvoja i Zelene agende, naša grupa 3E u Vladi Srbije, koja obuhvata sektore ekologije, energetike i evropskih integracija tesno sarađuje i koordinira sprovođenje ovih ciljeva’’, rekla je ministarka Jadranka Joksimović.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike navela je da je zaštita životne sredine pitanje svih nas i da ni u jednom projektu i strategiji koju donose, energetika i zaštita životne sredine više ne mogu da idu jedna bez druge. Ministarka kaže da je to najbolji način da iz energetske tranzicije izađemo snažniji i da imamo dovoljno energije koja će biti dostupna i čista, uz zdravu životnu sredinu.

Događaj su organizovali Privredna komora Srbije, Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija EU u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj, Ambasada Švedske, Evropska investiciona banka, Sekretarijat za zaštitu životne sredine grada Beograda, Beogradska tvrđava i Climate KIC.

Obeležavanjem Svetskog dana zaštite životne sredine završena je i  Evropska zelena nedelja 2022 u Srbiji. Cirkularna ekonomija, nulto zagađenje i zaštita biodiverziteta bile su teme aktivnosti koje su se organizovale širom Evrope, a zemlja domaćin ovogodišnje Evropske Zelene nedelje bila je Kraljevina Švedska.

Na inicijativu Generalne skupštine UN, od 1973. godine Svetski dan zaštite životne sredine se obeležava svakog 5. juna, sa ciljem da se podstakne akcija za unapređenje kvaliteta životne sredine.

Energetski portal 

Zbog sankcija NIS bez ruske nafte, kako će država da spreči poremećaje na tržištu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Šestim paketom sankcija Evropske unije Rusiji, onemogućeno je snabdevanje NIS-a ruskom naftom, potvrđuju u Ministarstvu energetike. Pojašnjavaju da Srbija nije jedina zemlja pogođena novim paketom sankcija i da čini sve da obezbedi alternativne izvore, sigurno snadbevanje i poveća zalihe. Brisel je dao rok od šest meseci članicama Unije da se završe postojeći ugovori i nabavke sirove nafte, a za derivate tranzicioni period je osam meseci. 

Srbija uvozom pokriva dve trećine potreba za naftom i derivatima, petinu od toga iz Rusije. Ove godine od njih smo kupovali više jer je jeftinija od nafte drugih snadbevača.

“Novim paketom sankcija zabranjuje se snabdevanje ruskom sirovom naftom preko bilo koje luke, morskim putem, a NIS se snabdeva sirovom naftom koja se tankerima doprema do luke Omišalj. To znači da nema mogućnosti da se do Rafinerije u Pančevu više doprema ruska sirova nafta, ali bi NIS mogao da uvozi sve ostale vrste sirove nafte sem ruske”, navodi Ministarstvo rudarstva i energetike.

Pored Iračke nafte, manje količine uvozili smo iz Kazakstana. A naftne derivate i NIS i druge kompanije dopremaju Dunavom, baržama. Ponovo će proraditi i drumski i železnički trasport – ali oni povećavaju i troškove. 

Nafte neće biti manje, ta ravnoteža između ponude i tražnje će biti otprilike ista jedino što nafta iz ovog regiona mora da završi negde drugde a nafta iz nekog drugog regiona bi trebalo da dođe do Evrope. Mislim da će tu najveće troškove imati zapravo Evropa. Ta mala gužva koja može nastati narednih šest meseci oko kupovine te nafte sigurno će podići cenu nafte u Evropi“, smatra Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Dodaje da je srpsko tržište posezalo i za autocisternama. 

“To je skuplji vid trasporta ali verujte mi smo već duže u periodu samo da goriva ima, pa neka taj trasport bude skuplji”, naglašava Mićović.

Od naftnog embaraga izuzete su članice Unije se koje snabdevaju preko naftovoda i neke zemlje koje imaju izlaz na more. 

“Navedeno je da Mađarska i Slovačka mogu da nastave sa snabdevanjem ruskom sirovom naftom naftovodom, ali posle osam meseci više ne mogu da prodaju derivate nafte proizvedene od ovako uvezene sirove nafte članicama Evropske u ili trećim državama. Bugarska, Češka i Hrvatska zbog svoje specifične situacije izuzete su i imaju mogućnost da nastave sa snabdevanjem i posle perioda od osam meseci ali su u obavezi da obezbede alternativne rute za snabdevanje,” navodi Ministarstvo rudarstva i energetike.

Iako će se embargo primenjivati tek krajem godine, sama najava je uzdrmala je berze – barel je već dogurao do 121 dolar. Potražnja će rasti jer sve zemlje teže da naprave što veće zalihe.

Izvor: RTS

Beograd – grad sa najvećim ekonomskim potencijalom u regionu

Foto-Ilustracija: Pixabay (Djordjeuuu)
Foto-Ilustracija: Pixabay (stevanaksentijevic)

Beograd je drugu godinu zaredom proglašen za grad sa najvećim ekonomskim potencijalom u regionu ,,Emerging Europe’’, saopštila je Vlada Republike Srbije.

Ovaj region obuhvata 23 ekonomija centralne, istočne, jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, dok su njih 11 članice Evropske unije.

O rangiranju gradova odlučivao je žiri u čijem je sastavu više od 100 globalnih stručnjaka za strane direktne investicije (SDI), savetnika za odabir lokacija i analitičara lokacija. Tokom 2021. godine, žiri je analizirao 100 gradova u Evropi čija je populacija iznad 200.000 stanovnika i dva glavna grada u kojima je populacija ispod 200.000.

U okviru samita ,,Emerging Europe’’, u Briselu će se 23. juna održati i ceremonija dodele nagrada ,,Budućnost Evrope u usponu 2022’’ čiji je cilj da prikaže najbolje pojedince, javne i private organizacije, kao i projekte i inicijative iz regiona. Kada je reč o Srbiji, ove godine su u finale ušla i tri programa – ,,Moja prva plata’’, ,,Digitalna ekspedicija’’ i ,,Nesalomivi’’.

,,Emerging Europe’’ je organizacija sa sedištem u Londonu koja ima za cilj da promoviše potencijal zemalja u usponu. U savetu ove organizacije nalaze se istaknuti evropski lideri, kao što su bivši evropski komesar za proširenje, potpredsednik Evropske komisije i komesar za preduzeća i industriju Ginter Ferhojgen, bivši premijer i ministar ekonomije Moldavije Jon Sturza, zatim bivši bugarski predsednik Rosen Plevnelijev, zamenik generalnog sekretara NATO-a Mirčea Džoana i drugi.

Beograd je ove godine i treći po broju talenata, dok je Prag proglašen za grad sa najboljim poslovnim okruženjem za 2022. godinu.

Kompletan izveštaj za 2022. godinu biće uskoro dostupan javnosti.

Energetski portal

Ostrva idealna za odmor i električne automobile

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitry Anikin)
Foto: Josko Supic / Cropix

Brojna hrvatska ostrva, koja plene gostoprimstvom i mirišu na bogatu mediteransku kuhinju, opravdano su među omiljenim letovalištima u Evropi. Pored svih kvaliteta kojima se Hvar, Krk, Lošinj, Korčula i druga ostrva rasuta po Jadranskom moru mogu pohvaliti, posetioci će uskoro imati razlog više da odmor provedu na nekoj od ovih destinacija koje će, po svemu sudeći, uskoro postati zelene oaze.

Osim promovisanja obnovljivih izvora energije, važan segment zelene tranzicije hrvatskih ostrva je i prelazak na električna vozila, o čemu smo razgovarali sa Majom Jurišić, predsednicom Pokreta Otoka. Osnovan 2017. godine kao organizacija civilnog društva, Pokret Otoka predstavlja jedinstvenu platformu stručnjaka i stanovnika ostrva koji nastoje da odgovore na potrebe ostrvskih zajednica u procesu zelene i digitalne tranzicije.

Vizija Pokreta Otoka su samoodržive i samodovoljne ostrvske zajednice, nezavisne od kopna u svakom pogledu, objašnjava naša sagovornica i dodaje da je glavna misija Pokreta omogućiti ostrvljanima savetodavnu i logističku podršku u ostvarenju projekata koji doprinose toj viziji. Takođe, dragocena saznanja o elektromobilnosti na hrvatskim ostrvima dugujemo Hrvoju Prpiću, predsedniku udruženja Strujni krug, koji je za ovaj broj magazina govorio o prednostima uvođenja električnih vozila na ostrvima, stanju infrastrukture za punjenje baterija, kao i preduslovima za ubrzanu zelenu tranziciju ostrvskih zajednica.

Udruženje Strujni krug osnovano je pre samo dve godine, ali je izuzetno brzo prihvaćeno u društvu o čemu svedoči preko 1.000 članova. Većina članova su građani, premda Strujni krug broji i preko 100 različitih kompanija koje, osim što pronalaze mogućnost plasiranja svojih proizvoda, u udruženju vide i sjajnog lobistu koji im može pomoći da država prilagodi zakone potrebama tržišta, kaže Prpić.

Zašto elektrifikacija ostrva?

Šire usvajanje električnih vozila važno je radi dekarbonizacije čitave zemlje, ne samo hrvatskih ostrva. Ipak, elektrifikacija saobraćaja na ostrvima izdvaja se kao posebna tema, što zbog činjenice da se vozači suočavaju sa manje prepreka prilikom prelaska na električne automobile, što zbog brojnih koristi koje ostrvljani mogu imati nakon potpunog ukidanja vozila na fosilni pogon.

„Prelazak na električna vozila na ostrvima je daleko jednostavniji jer se mogu koristiti stara električna vozila koja imaju domet ispod 100 km čije su cene danas već vrlo pristupačne, a vozila se mogu puniti na solarne panele koji su takođe postali vrlo pristupačni”, objašnjava Prpić.

Oni koji razmatraju kupovinu električnog automobila često budu obeshrabreni nedovoljno razvijenom infrastrukturom za punjenje, međutim, stanovnici ostrva i ovde su u prednosti jer, kako ocenjuje predsednik Strujnog kruga, hrvatska ostrva imaju mnogo bolju infrastrukturu za punjenje baterija nego što broj vozila zahteva. Osim toga, naš sagovornik napominje da se električna vozila mogu puniti na svakoj utičnici pa veći problemi nastaju u urbanim naseljima gde stanovnici parkiraju svoja vozila na javne parkinge, nego na mestima gde se vozači mogu parkirati u svojim dvorištima ili garažama.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST.

Završena šesta međunarodna konferencija Parkova Dinarida

Foto: Wikipedia (Dingoa)
Foto: Wikipedia (Dingoa)

Dok se u Europi održava Green Week (Zelena nedelja), čija je glavna tema Zelena agenda, učesnici Međunarodne konferencije Parkova Dinarida, koja je danas završena u Sarajevu, saglasni su da Zelena agenda pruža velike mogućnosti, ali naglašavaju da održivo finansiranje zaštićenih područja u našem regionu ostaje izazov. 

Konferencija, koju su organizvali Parkovi Dinarida i WWF, svetska organizacija za zaštitu prirode, izrodila je i zajedničku deklaraciju organizacija civilnog društva za bolje sprovođenje Zelene agende u regionu Zapadnog Balkana. Deklaracija je danas upućena Evropskoj komisiji, a u njoj se od EU i vlada traži da osiguraju uključivo, transparentno i smisleno učešće civilnog sektora u planovima i projektima Zelene agende.

„Apelujemo na Evropsku komisiju da ne izostavi ključne učesnike procesa koji mogu osigurati da zaštićena područja ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru“, istakla je izvršna direktorka WWF Adrije Nataša Kalauz. 

Kako je istovremeno održana i Regionalna konferencija organizacija civilnog društva, svi učesnici su naglasili da je neophodna saradnja između njih i upravljača zaštićenih područja.  

„Ova je konferencija potvrdila da je regionalna mreža Parkovi Dinarida dobra platforma za povezivanje svih parkova u regionu koji tako dele dobre primere i  planiraju zajedničke projekte. Upravljači su istakli da žele da budu aktivnije uključeni u procese zelene tranzicije Zapadnog Balkana koji će rezultirati održivim i funkcionalnijim zaštićenim područjima u našem regionu“, rekao je Zoran Mrdak, predsednik Parkova Dinarida. 

Konferencija je završila panelom posvećenim ulozi žena u očuvanju prirode, na kojem su predstavnice civilnog sektora, upravljača i političarke govorile o izazovima i iskustvima u svom radu. Panel se može pogledati na facebook stranici WWF Adrije, a u njemu su učestvovael Sanela Klarić, zastupnica u parlamentu BiH, Ivana Vasić iz Vojvodinašuma, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva i Ana Čolović Lesoska iz makedonske Ekosvesti, predstavnica WWF Adrije u Severnoj Makedoniji. 

Konferencija je okupila 150 učesnika, među kojima su predstavnici iz 70 zaštićenih područja i  oko 50 organizacija civilnog društva iz Albanije, Slovenije, Severne Makedonije, Hrvatske, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i predstavnike resornih ministarstava i institucija.  

Skup je održan u okviru projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, koji WWF Adria sprovodi u regionu Zapadnog Balkana od 2015. godine uz podršku Švedske razvojne agencije (Sida).

Izvor: WWF Adria

Date saglasnosti za izdavanje dozvola budućoj vetroelektrani Slovinj u Glamoču i solarnim elektranama u Grudama i Bosanskom Petrovcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Vlada BiH usvojila je informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja Energetske dozvole i dala prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku njenog izdavanja privrednom društvu “Vetroelektrane Glamoč” za izgradnju vetroelektrane Slovinj.

Reč je o vetroelektrani čija će instalisana snaga biti 138 MW (23×6 MW), a planirana godišnja proizvodnja električne energije 506 GWh. U planu je da se vetroelektrana gradi na planinskom području brda Slovinj.

Vlada BiH će informaciju i jučerašnji zaključak uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje, kako bi resorno ministarstvo mogło da pristupi propisanim aktivnostima za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja.

Na predlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada BiH je usvojila i informaciju o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i dala prethodnu saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetskih dozvola privrednom društvu “ASA Energija Sarajevo”.

Radi se o izgradnji dve solarne elektrane ASA L1 i ASA L2. Obe su instalisane snage 4 MW, odobrene snage priključenja 4 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 6,26 GWh, a njihova gradnja je planirana na području opštine Bosanski Petrovac.

Takođe je usvojena i informacija o aktivnostima u postupku izdavanja energetske dozvole i data saglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu “DRIN-ENERGIJA Grude”, za izgradnju solarne elektrane Petnjik, instalisane snage 29,9 MW, odobrene snage priključenja 29,9 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od 59,987 GWh. Ova solarna elektrana će se graditi na području opštine Grude.

Izvor: eKapija