Home Blog Page 4

Više od milion BMW vozila proizvedeno u Nemačkoj prošle godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Mason Jones)

Kompanija BMW Group proizvela je tokom 2025. godine više od milion putničkih automobila u Nemačkoj, što čini oko četvrtine ukupne proizvodnje automobila u toj zemlji, saopštila je kompanija sa sedištem u Minhenu.

Prema podacima koje je prethodno objavilo Nemačko udruženje automobilske industrije, u Nemačkoj je prošle godine ukupno proizvedeno 4,15 miliona putničkih vozila. Na osnovu tih podataka, procenjuje se da oko 40 odsto ukupne globalne proizvodnje BMW-a dolazi upravo iz nemačkih fabrika. U 2024. godini taj udeo iznosio je oko 43 odsto.

BMW vozila u Nemačkoj proizvodi u fabrikama u Minhenu, Regensburgu, Dingolfingu i Lajpcigu, a većina proizvedenih automobila namenjena je evropskom tržištu. Prema poslednjim dostupnim podacima iz 2024. godine, najveći obim proizvodnje imao je pogon u Regensburgu sa oko 343.000 vozila, zatim Dingolfing sa 298.000, Lajpcig sa 246.000 i Minhen sa 201.000 proizvedenim automobilom. Očekuje se da je struktura proizvodnje i tokom 2025. godine ostala slična.

To znači da nešto manje od trećine ukupne proizvodnje BMW grupe, koja pored osnovnog brenda obuhvata i Mini i Rolls-Royce, dolazi iz Bavarske.

Zanimljivo je da se najveća pojedinačna fabrika BMW-a ipak nalazi van Nemačke – u Spartenburgu, u američkoj saveznoj državi Južna Karolina, gde je tokom 2024. godine proizvedeno oko 396.000 vozila.

Energetski portal

H-Bridges tim ETF-a među najboljima na svetu: novi plasman u polufinale IFEC 2026

Foto: H-Bridges

Studentski tim H-Bridges sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu nastavlja niz izuzetnih uspeha na najprestižnijem svetskom univerzitetskom takmičenju iz oblasti inovacija i energetske efikasnosti – International Future Energy Challenge (IFEC). Ove godine timu je zvanično potvrđen plasman u polufinale IFEC 2026, gde će u martu naredne godine, na konferenciji IEEE APEC u SAD, predstaviti prve rezultate rada na dvosmernom punjaču za električna vozila.

H-Bridges će tako deseti put predstavljati Univerzitet u Beogradu na ovom elitnom takmičenju, rame uz rame sa timovima sa vodećih univerziteta iz SAD, Nemačke, Španije, Kine, Indije, Kanade, Brazila i drugih zemalja. Tim iza sebe ima impresivan niz rezultata – osvojeno prvo mesto 2019. godine, kao i druga mesta 2020, 2022. i 2023. godine. Posebno se pamti pobeda iz 2019. godine, kada je rešenje H-Bridges tima za pogon električnog bicikla, uz prateću Android aplikaciju, u finalu u američkoj saveznoj državi Viskonsin jedino prošlo svih 15 tehničkih testova bez ijednog kaznenog poena, ostvarivši efikasnost od čak 98,7% pri maksimalnom opterećenju.

Foto: H-Bridges

Aktuelni projekat za IFEC 2026 bavi se razvojem pristupačnog dvosmernog punjača za električna vozila, rešenja koje omogućava ne samo punjenje baterije, već i vraćanje energije iz vozila u elektroenergetsku mrežu. Ovakvi sistemi imaju veliki potencijal za unapređenje stabilnosti mreže i integraciju obnovljivih izvora energije, uz kompaktan dizajn, pouzdanu regulaciju i visok kvalitet električne energije. Finale takmičenja ove godine biće održano u Belgiji, na Univerzitetu KU Leuven, gde će studentski prototipi biti testirani u realnim i laboratorijskim uslovima.

O timu H-Bridges

H-Bridges je studentski tim Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu koji okuplja mlade inženjere željne da znanja stečena na studijama primene u praksi. Tim radi pod mentorstvom dr Aleksandra Milića, sa Katedre za energetske pretvarače i pogone ETF-a, a organizovan je u podtimove za hardver i PCB, softver i upravljanje, kao i odnose sa javnošću i kompanijama. U rad su uključeni studenti svih smerova ETF-a, ali i zainteresovani studenti drugih fakulteta, koji u Laboratoriji za digitalno upravljanje pretvaračima i pogonima razvijaju kompletna hardverska i softverska rešenja, istovremeno stičući važne organizacione i preduzetničke veštine.

Tim podržavaju Elektrotehnički fakultet u Beogradu, kao i brojne domaće i međunarodne kompanije kroz sponzorstva i donacije. Više informacija o projektima, uspesima i načinima podrške dostupno je na zvaničnom sajtu H-Bridges tima.

Energetski portal

NIS dogovorio uvoz sirove nafte preko JANAF-a, uskoro ponovno pokretanje Rafinerije Pančevo

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Kompanija Naftna industrija Srbije (NIS) ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF), čime su stvoreni uslovi za ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo.

Prema saopštenju kompanije, očekuje se da prve količine sirove nafte budu isporučene tokom naredne nedelje, dok NIS paralelno planira i uvoz dodatnih količina. U skladu sa dinamikom isporuka, kompanija će započeti startne aktivnosti u pančevačkoj rafineriji, koje prethode punom pokretanju proizvodnih postrojenja.

Rad Rafinerije nafte Pančevo obustavljen je početkom decembra prošle godine zbog nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država uvelo prema kompaniji NIS.

Pročitajte još:

Međutim, situacija je delimično prevaziđena nakon što je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD 31. decembra 2025. godine izdala posebnu licencu kojom je NIS-u omogućeno ponovno obavljanje operativnih aktivnosti zaključno sa 23. januarom tekuće godine.

Licenca obuhvata ponovno pokretanje rafinerijske prerade, uvoz sirove nafte, kao i realizaciju transakcija neophodnih za bezbedno snabdevanje tržišta i tehničko održavanje postrojenja.

Energetski portal

Kako će izgledati globalne temperature i padavine u periodu januar–mart 2026

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Kremer)

Prognoze globalne klime za januar–mart 2026. ukazuju na postepeno slabljenje La Ninje i kretanje ka ENSO-neutralnim uslovima (okeansko područje koje periodično menja tople i hladne faze), uz zadržavanje lokalnih obrazaca tipičnih za La Ninju u ekvatorijalnom Pacifiku. Istovremeno, iznadprosečne temperature kopna i okeana širom Severne hemisfere povećavaju rizik od toplih uslova i regionalnih vremenskih anomalija.

Tokom prethodne sezone (septembar–novembar 2025), globalne temperature morske površine (SST) bile su uglavnom iznad proseka, osim u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, dok je ekstratropski severni Pacifik bio naročito topao.

Hladne SST anomalije u ekvatorijalnom Pacifiku odražavale su slabiju La Ninju, ali pojačan istočno–zapadni gradijent održavao je signale slične jačoj La Ninji, posebno vidljive kroz količinu padavina. Indijski okeanski dipol (IOD) ostao je u negativnoj fazi, dok je u Atlantskom bazenu severni tropski Atlantik imao iznadprosečne temperature morske površine, a južni tropski Atlantik ostao blizu proseka.

Za naredni period (januar–mart 2026), hladne anomalije u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku trebale bi oslabiti, što ukazuje na postepenu tranziciju ka ENSO-neutralnim uslovima. Trajno iznadprosečne SST u zapadnom Pacifiku održavaće izražen istočno–zapadni gradijent i podržavati La Ninja slične atmosferske obrasce. IOD indeks takođe se očekuje da će oslabiti, približavajući se prosečnim vrednostima. U ekvatorijalnom Atlantiku severni tropi trebaju ostati blago iznad normale, dok će južni tropi ostati blizu proseka.

Pročitajte još:

Prognoze temperatura kopna pokazuju povećanu verovatnoću za iznadprosečne vrednosti širom Severne hemisfere, naročito u južnoj i severoistočnoj Severnoj Americi, Srednjoj Americi, Karibima i Arktiku. U tropima se očekuje snažno povećanje verovatnoće za iznadprosečne temperature u ekvatorijalnoj Africi i Maritimnom kontinentu, dok će severozapadna Južna Amerika imati uglavnom prosečne temperature.

Nad okeanima predviđene su iznadprosečne temperature u severnom Pacifiku, severnom Atlantiku i istočnom Indijskom okeanu, dok će u Južnom okeanu niže vrednosti biti ograničene na izolovane regije.

Što se padavina tiče, u ekvatorijalnom Pacifiku očekuje se obrazac sličan La Ninji, sa smanjenim padavinama u centralnom i istočnom Pacifiku i povećanim padavinama u zapadnom Pacifiku i susednim kopnenim područjima. Izvan Pacifika, smanjene padavine predviđene su za južnu Severnu Ameriku, delove istočne Azije, severoistočnu Južnu Ameriku i zapadni Indijski okean. Povećane padavine očekuju se u Filipinskom moru, severnoj Severnoj Americi, južnoj Srednjoj Americi, severnoj Evropi i severnoj Aziji.

Ove prognoze ukazuju na postepenu stabilizaciju globalnih klimatskih uslova, ali i dalje nose potencijal za regionalne vremenske anomalije, naročito u zonama osetljivim na promene ENSO obrazaca.

Energetski portal

Sateliti i laseri pomažu Austriji da preciznije prati stanje zelenih površina

Foto: WienTourismus/ Julius Hirtzberger

Austrijski naučnici razvili su napredne metode za praćenje promena u šumama, krajolicima i urbanim zelenim površinama, koristeći kombinaciju satelitskih snimaka i laserskog skeniranja. Istraživanje se sprovodi u okviru projekta SEMONA reloaded, uz podršku Austrijske agencije za promociju istraživanja (FFG), a cilj je unapređenje upravljanja prirodnim resursima i prilagođavanje klimatskim promenama.

Analize su obuhvatile Biosferni park Wienerwald, Nacionalni park Donau-Auen, regiju Wachau, kao i urbana područja Beča. Naučnici su koristili slobodno dostupne satelitske podatke iz evropskog programa Copernicus, avionsko lasersko skeniranje i vazdušne fotografije, na osnovu kojih su izrađene detaljne karte zemljišnog pokrova i vegetacije.

Posebni rezultati ostvareni su u regiji Wachau, poznatoj po vinogradima i uzgoju marelica. Zahvaljujući kombinaciji satelitskih i laserskih podataka, moguće je precizno razlikovati različite vrste poljoprivrednih kultura, uključujući voćnjake i plantaže jelki. Istraživači ističu da se ovakvi podaci prikupljaju već godinama, ali da se njihov puni potencijal tek sada koristi u praksi.

Pročitajte još:

Kada je reč o šumama, projekat je doneo novu i znatno precizniju sliku njihovog sastava. U Biosfernom parku Wienerwald i Nacionalnom parku Donau-Auen izrađene su karte vrsta drveća sa tačnošću većom od 85 odsto, što omogućava pouzdano praćenje promena u šumskim ekosistemima i bolju procenu uticaja klimatskih promena. Ovi podaci bili su posebno važni za potrebe UNESCO-ve evaluacije Biosfernog parka Wienerwald, jer do sada nije postojala jedinstvena analiza zastupljenosti pojedinih vrsta drveća. Rezultati su pokazali i izuzetno visok udeo obične bukve, što je iznenadilo i stručnjake i javnost.

Istraživanje je obuhvatilo i urbani prostor Beča, gde su analizirani zeleni krovovi, neasfaltirane površine i drvoredi. Novi modeli omogućavaju preciznije prepoznavanje zelenila čak i u senovitim delovima grada, što je od posebnog značaja za planiranje mera protiv urbanog pregrevanja i jačanje klimatske otpornosti gradova.

Voditelj projekta Hannes Hofert-Hesl naglašava da je osnovni cilj pokazati kako se savremene tehnologije mogu efikasno primenjivati u praksi – od zaštite prirode i svetske baštine do planiranja održivih i otpornijih gradova. U narednom periodu planirana je šira primena ovih geopodataka u oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine.

Energetski portal

Slovenija: Rekordna turistička godina i planovi za održivi razvoj 2026.

Foto: Pixabay/ngcanh

Protekla godina bila je do sada nauspešnija za turizam u Sloveniji, a prosečna ocena turističkog iskustva iznosi 8,9 od 10, što ovu zemlju svrstava iznad proseka uporedivih zemalja i potvrđuje kvalitetnu ponudu i celokupno iskustvo posetilaca.

Ministar za privredu, turizam i sport Matjaž Han i direktorica Slovenske turističke organizacije (STO) Maja Pak Olaj istakli su da slovenski turizam i u budućnosti ostaje usmeren na odgovoran rast, s jasnim naglaskom na veći kvalitet, održivi razvoj i dugoročnu otpornost sektora.

— Slovenija je izuzetno lepa država s ljubaznim ljudima. Kao atraktivna turistička destinacija, svesni smo da razvoj turizma mora biti održiv i odgovoran. U 2025. smo ponovo zabeležili najveći broj dolazaka i noćenja turista, ali razvoj slovenskog turizma i dalje se odvija po principu „Malo više, ali mnogo bolje”, kako smo definisali u strategiji — izjavio je Han.

Pak Olaj istakla je da su jaka partnerstva dovela do najvećeg broja dolazaka i noćenja do sada i to oko sedam miliona dolazaka i 17,9 miliona noćenja turista, uz održavanje jasnog fokusa na kvalitet i održivost.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Nemačke, Italije, Austrije, Češke i Hrvatske, što čini ukupno 44 odsto svih stranih noćenja. Među tržištima s najvećim rastom najviše su se isticali Poljska, Španija, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Hrvatska, Holandija i SAD. Domaće tržište zadržava važnu ulogu, s četvrtinom svih noćenja.

Pozitivan odnos stanovnika prema turizmu ostaje važan temelj održivog razvoja sektora. Istraživanje pokazuje da dvije trećine Slovenaca vidi turizam kao djelatnost s više pozitivnih nego negativnih efekata. Oko 60 odsto želi veće uključivanje u oblikovanje turističkih politika na lokalnom nivou.

Pročitajte još:

U 2026. ministarstvo privrede, turizma i sporta nastavlja s pozivima za razvoj slovenskog turizma. Objavljen je Poziv za razvoj autentičnih turističkih doživljaja u kulturnoj baštini Istočne Slovenije, s ciljem uključivanja kulturne baštine u turističku ponudu i digitalizacije destinacija. Ukupno je na raspolaganju 6,89 miliona evra, a prijave su otvorene do 12. februara.

Predviđen je i Poziv za održivi razvoj i upravljanje turističkim destinacijama, s dostupnih 15 miliona evra do 2028. godine i sufinansiranjem do 80 odsto. Cilj je povezivanje destinacija u šira područja i jačanje konkurentnosti slovenskog turizma na regionalnom i nacionalnom nivou.

U prvom kvartalu 2026. biće objavljen i Poziv za podsticanje uvođenja ekoloških i održivih oznaka za smeštaje, ugostitelje, atrakcije i agencije, s mogućim sufinansiranjem do 3.500 evra po oznaci i do 1.000 evra za re-certifikaciju.

Ovim sredstvima se takođe podržava projekat Zelena šema slovenskog turizma, s raspoloživih 300.000 evra u 2026.

Energetski portal

Sabotaža energetske mreže izazvala višednevni nestanak struje u delovima Berlina

Foto-ilustracija: Unsplash (cmophoto.net)

Snabdevanje električnom energijom u jugozapadnom delu Berlina postepeno je normalizovano tokom jučerašnjeg dana i to nakon višednevnog nestanka struje izazvanog namernim paljenjem visokonaponskih kablova, što su nemačke vlasti okarakterisale kao jedan od najozbiljnijih napada na energetsku infrastrukturu u glavnom gradu u posleratnom periodu.

Kako je saopštio distributer Stromnetz Berlin, privremena instalacija kablova uspešno je testirana tokom noći, što je omogućilo ponovno priključenje većine domaćinstava. Struja se vraća postepeno, uz apel građanima da odmah po uspostavljanju napajanja ne koriste uređaje velike snage kako bi se izbegla dodatna opterećenja mreže.

Bez električne energije od subote je ostalo oko 45.000 domaćinstava i više od 2.200 poslovnih subjekata. Iako je deo potrošača u međuvremenu priključen, nekoliko desetina hiljada korisnika je i petog dana nakon incidenta još bilo bez struje, dok su temperature bile ispod nule, što je dodatno otežavalo sanaciju kvara.

Odgovornost za napad preuzela je jedna ekstremno levičarska grupa, koja je u objavi na internetu navela da je „uspešno sabotirala“ gasnu elektranu u Lihtarfeldeu, tvrdeći da joj je cilj bio energetski sektor fosilnih goriva, a ne građani, navodi agencija DPA.

Napad je privremeno pogodio i pojedine bolnice i škole, koje su bile prinuđene da pređu na rezervno napajanje ili obustave rad.

Energetski portal

EPS u 2026. ulaže oko milijardu evra u pouzdanost elektroenergetskog sistema i OIE

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Prema Trogodišnjem planu poslovanja za period 2026–2028, Akcionarsko društvo Elektroprivreda Srbije (EPS) će u 2026. godini realizovati investicije vredne oko milijardu evra, usmerene pre svega na održavanje i unapređenje pouzdanosti elektroenergetskog sistema, kao i na povećanje udela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu kompanije.

Kako je izjavila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike , najveći deo planiranih ulaganja odnosi se na razvoj novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. Među najznačajnijim projektima su izgradnja solarnih samobalansiranih elektrana ukupne snage 1 GW, realizacija reverzibilne hidroelektrane Bistrica, kao i razvoj većeg broja solarnih elektrana na zemljištu u vlasništvu EPS-a.

Ministarka je dodala da plan poslovanja za ovu godinu podrazumeva i povećanje zarada zaposlenih, dok će najveća energetska kompanija u zemlji nastaviti proces poslovne i organizacione transformacije, navodi se u saopštenju EPS-a.

– Po prvi put u EPS-u uvedeni su ključni pokazatelji uspešnosti za direktore i zaposlene na rukovodećim pozicijama, a u narednom periodu cilj je da se ti pokazatelji uvedu i na druge nivoe rukovođenja – istakla je ministarka.

Pročitajte još:

Osvrnuvši se na prethodni period, podsetila je na ostvarene proizvodne i finansijske rezultate, naglasivši da je plan poslovanja za 2025. godinu bio optimalan, bez potrebe za rebalansom, kao i da EPS tokom godine nije uzimao kredite za održavanje likvidnosti. U rudarskom sektoru započete su značajne investicije u izgradnju novih rudarskih sistema, koji će obezbediti dodatne količine uglja u narednom periodu.

Ministarka je istakla i da je obezbeđena stabilna proizvodnja električne energije. Nakon izgradnje bloka B3 i novih 350 megavata kapaciteta, tokom 2025. godine završena je izgradnja prvog vetroparka i solarne elektrane Petka u Kostolcu, čime je proizvodni portfolio EPS-a uvećan za 76 megavata energije iz obnovljivih izvora. Ukupno, za samo dve godine, kapaciteti EPS-a povećani su za 426 MW.

Posebno je naglasila značaj završetka izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT B, koje će omogućiti smanjenje emisija sumpor-dioksida za 20 do 40 puta. Time je termo sektoru obezbeđen nastavak rada u skladu sa strogim standardima zaštite životne sredine u Srbiji i Evropskoj uniji. Ulaganja u projekte koji doprinose smanjenju emisija i unapređenju ekoloških uslova biće nastavljena i u narednom periodu.

Energetski portal

Sela u okolini Loznice bez struje, uvedena vanredna odbrana na Drini

Foto-ilustracija: Pixabay

Zapadni delovi Srbije suočavaju se sa ozbiljnim posledicama ekstremnih vremenskih prilika koje su od 6. januara pogodile region. Vlažan i težak sneg, ledena kiša i nagli porast vodostaja reka doveli su do proglašenja vanrednih situacija u više opština, prekida u snabdevanju električnom energijom i uvođenja vanredne odbrane od poplava, javlja RTS.

Vanredna situacija proglašena je u Osečini, Loznici, Vladimircima, Malom Zvorniku, Krupnju i delu Prijepolja. U većem delu Srbije i dalje su na snazi crveni i narandžasti meteo-alarm, dok Republički hidrometeorološki zavod upozorava na nove snežne padavine i pojavu ledene kiše. Sektor za vanredne situacije apeluje na građane da postupaju po uputstvima nadležnih službi i ne odbijaju evakuaciju ukoliko za to bude potrebe.

Na teritoriji grada Loznice proglašena je vanredna situacija radi zaštite bezbednosti građana i normalnog funkcionisanja života. Tokom noći 6. januara došlo je do kvarova na dalekovodima usled obrušavanja stabala pod težinom leda i snega, zbog čega su pojedina sela, među kojima i Gornji Jadar, ostala bez struje. Ekipe Elektrodistribucije, uz pomoć radnika iz drugih organizacionih jedinica, od ranih jutarnjih sati radili su na sanaciji kvarova. Prema navodima gradskih vlasti, svi lokalni putni pravci su prohodni, a snabdevanje daljinskim grejanjem je stabilno.

Pročitajte još:

Međutim, stanje na terenu izazvalo je nezadovoljstvo građana. Meštani Malog Zvornika i okolnih sela blokirali su 7. januara magistralni put Loznica–Mali Zvornik u selu Brasina, navodeći da već četiri dana nemaju struju, a pojedina domaćinstva ni vodu. Kako javlja N1, u Loznici je bez električne energije oko 10.500 ljudi. Nadležni su najavili da će, ukoliko se snabdevanje ne normalizuje, najugroženijim domaćinstvima biti dostavljeni agregati.

Dodatne probleme izazvao je i nagli porast vodostaja reke Drine, usled pojačanog ispuštanja vode iz akumulacija i povećanih dotoka sa uzvodnih područja. Od 7. januara uvedena je vanredna odbrana od poplava na vodnoj jedinici „Drina–Loznica“. Iako je došlo do izlivanja reke u nebranjenim priobalnim delovima, za sada nema ugrožavanja branjenih područja ni zaštitnih vodnih objekata.

Nadležne službe sprovode pojačan nadzor nasipa i odbrambenih linija, prate stanje vodostaja i koordiniraju aktivnosti sa štabovima za vanredne situacije. Situacija se i dalje pažljivo prati, a građani će, kako je najavljeno iz gradske uprave, biti blagovremeno obaveštavani o svim daljim promenama.

Energetski portal

CG: U poplavama najpogođeniji Danilovgrad, vojska postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Foto-ilustracija: Pixabay (anvel)

Četvrti je dan poplava u Crnoj Gori, a nevreme je izazvalo brojne probleme širom zemlje. Najpogođeniji je Danilovgrad, gde je evakuisano oko 30 domaćinstava, dok je poplavljeno i više ugostiteljskih objekata. Brojni putevi na području te opštine su zatvoreni. Vojska će danas postaviti pontonski most u Donjoj Gorici.

I dalje je za saobraćaj zatvoren put Kolašin–Berane. Nakon izlivanja Bjelojevićke reke i aktiviranja velikog klizišta, odsečen je i ski-centar Žarski.

Na bulevaru u Danilovgradu i dalje je poplavljena leva kolovozna traka iz pravca Podgorice ka Danilovgradu, ali je vode znatno manje nego juče, kada je saobraćaj na toj deonici bio u potpunosti obustavljen, javlja reporterka TVCG-a.

Bulevar, međutim, nije glavni problem Danilovgrađana. Tokom gotovo celog jučerašnjeg dana bio je zatvoren i glavni gradski most – most Radovana Pavićevića.

Brojna naselja, među kojima su Bandići i Pažići, danima su pod vodom, zbog čega je nekoliko porodica iseljeno. Zbog izlivanja vode u Orjoj Luci, juče iz Danilovgrada nije bilo moguće saobraćati magistralnim putem ka Nikšiću.

Kako javlja reporter RTCG, u podgoričkom naselju Donja Gorica, u mestu Beri, situacija jutros je identična kao i juče. Poplavljeni su pristupni putevi i asfalt.

Na Vranjini, u zoni Skadarskog jezera, jezero je nadošlo i vodostaj je povišen, ali se za sada zadržava na plavnim površinama i livadama uz obalu, javlja reporterka TVCG-a.

Putni pravci su prohodni, kolovozi mokri i klizavi, pa se vozačima savetuje oprez. Za sada nema prijava o ugroženim domaćinstvima i situacija je stabilna.

U glavnom gradu poplavama su najugroženija naselja Mareza, Tološi, Beri i Doljani. Građevinske mašine preduzeća Putevi, Deponija i Čistoća u Berskoj ulici i u Donjoj Gorici uklanjaju divlju branu.

Vojska će danas postaviti pontonski most u Donjoj Gorici, najavio je sinoć gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.

Juče je čelnik Direktorata za vanredne situacije MUP-a, Miodrag Bešović, saopštio da je u ostalim gradovima situacija povoljnija.

Bešović je rekao da su svi kapaciteti Direktorata aktivirani i da su službenici u opštinskim timovima stalno na terenu, u komunikaciji sa ostalim službama i Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju, od kojeg dobijaju podatke o vodostajima.

Načelnik Službe zaštite i spasavanja Bijelo Polje Edin Kolić saopštio je juče da je stanje na teritoriji te opštine danas stabilno.

– Služba komunalnog preduzeća intervenisala je na jednoj lokaciji, gde je uklonjeno stablo koje se nasukalo na mostu u Zekića Reci. Dežurne ekipe redovno obilaze sva kritična mesta, a nivo vodostaja je osetno u padu – kazao je Kolić.

Prethodno su radnici JKP Lim intervenisali na više lokacija kako bi mehanizacijom sanirali kritične deonice ugrožene bujičnim vodama.

Mašine su od jutros angažovane i u mestu Zekića Reka, u blizini Slijepač mosta, gde je usled obilnih padavina došlo do naglog porasta vodostaja.

Vodena bujica nosila je stabla rekom Ljuboviđom, a delovi stabala ostali su zaglavljeni ispod pešačkog mosta, dodatno povećavajući rizik od oštećenja.

Obilne padavine koje su prethodnih dana zahvatile Crnu Goru, na severu su izazvale ozbiljne probleme, pa i u saobraćajnoj infrastrukturi na području Mojkovca.

Usled izlivanja Bjelojevićke reke i aktiviranja velikog klizišta, potpuno je prekinut putni pravac ka ski-centru Žarski, a nadležne službe upozoravaju na mogućnost dodatnog urušavanja terena.

Zbog obilnih padavina i odrona obustavljen je saobraćaj na više putnih pravaca.

Pročitajte još:

U poplavama pogođen i region

Ni u regionu situacija nije bolja. Jake kiše uzrokovale su velike probleme i na Kosovu, gde je u dve opštine proglašeno vanredno stanje. Najteža situacija je u Orahovcu, gde je voda potopila više kuća, zbog čega je deo stanovništva evakuisan.

U Đakovici je evakuisano oko 20 porodica, a veće poplave zabeležene su i u Kosovu Polju, Drenici, Mališevu, Klini, Mitrovici i Vučitrnu. Više saobraćajnica poplavljeno je i u Prištini.

Obilne padavine uzrokovale su tešku situaciju i u gotovo svim delovima Albanije. Pod vodom je veliki broj objekata, a na stotine ljudi je evakuisano. Mnogi putevi su uništeni, a brojna naselja odsečena.

Poplavama je teško pogođen Drač, gde je poplavljeno oko 800 objekata, a više od 300 ljudi je evakuisano. Loša situacija je i u Đirokastri, gde su desetine kuća i privrednih objekata pod vodom, dok su na mnogim ulicama naslage kamenja i blata koje su nanele bujice.

U mestu Dardas kod Korče klizište je odnelo put i uništilo jedno groblje, zbog čega je više sela ostalo odsečeno. U Valoni je jedna porodična kuća gotovo zbrisana usled klizišta, dok je više kuća poplavljeno i u Pogradecu.

Izvor: RTCG

Čarolije od papira: Kada kreativnost oživi stare knjige

Foto: Ljubaznošću Irene Popović

Sve je počelo jedne praznične večeri, među starim knjigama, koje su čekale svoje poslednje putovanje do kontejnera. Irena Popović je u tim požutelim stranicama pronašla ideju — ne u tekstu, već u materijalu – i iz želje da svoj dom ukrasi na drugačiji način, počela je da eksperimentiše sa papirom, oblikuje ga i traži forme koje su do tada postojale samo u njenoj mašti.

Nije mogla ni da pretpostavi da će nekoliko jednostavnih ukrasa doneti toliko oduševljenja njenoj porodici i prijateljima, niti da će taj trenutak označiti početak nečega većeg. Danas, iza „Čarolija od papira” stoje stotine kupaca, zajednica koja podržava njen rad i misija koja spaja umetnost, održivost i humanost.

Pravi preokret desio se kada se njen stariji sin vratio sa studija u Engleskoj i video šta njegova majka stvara.

– Predložio je da otvorimo stranicu „Čarolije od papira” kako bih svoje rukotvorine mogla da predstavim široj publici – kaže ona. Podrška najbližih bila je presudna — hobi je prerastao u brend, a brend u zajednicu.

U FOKUSU:

Umetnost i reciklaža u jednom

U srcu ovog brenda nalazi se jasna ekološka poruka: stare knjige ne treba da završe u otpadu.

– Ljudi često imaju stare, oštećene ili nepotrebne knjige koje više ne koriste, a mi im dajemo novi život tako što ih pretvaramo u dekorativne predmete – objašnjava Irena.

Veći deo materijala dolazi iz donacija — od prijatelja, suseda, pa čak i potpunih neznanaca koji žele da njihove knjige nastave da žive. Ostalo se pronalazi na pijacama i buvljacima, gde neretko stoje primerci neupotrebljivi za čitanje, ali savršeni za umetničku transformaciju.

Iako Irena ne koristi fabrički reciklirani papir, njeni radovi jesu reciklaža u najplemenitijem smislu: sprečavaju otpad, podstiču kreativnost i stvaraju dodatnu vrednost.

Irenine dekoracije najčešće pronalaze put do žena koje vole ručni rad, personalizovane poklone i predmete koji imaju priču. Upravo to je razlog što se kupci često vraćaju.

– Mnogi ističu da su oduševljeni pažnjom posvećenom detaljima, kvalitetom izrade i činjenicom da svaki komad ima svoju priču. Veliki broj kupaca vraća se po nove proizvode, što govori o poverenju koje gradimo. Uz to, veoma česta je i usmena preporuka, što je za nas najbolji znak da emocija i trud koji ulažemo dopiru do onih kojima su ukrasi namenjeni – kaže Irena, i dodaje da su joj najveća nagrada poruke zahvalnosti i fotografije ukrasa u novim domovima.

Priredila: Milena Maglovski 

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Da li operativna licenca otvara prostor za NIS da povrati izgubljeno tržište

Foto: NIS

Ekonomista Bojan Stanić kaže da se u roku od dve nedelje očekuje ponovni početak prerade sirove nafte u rafineriji Pančevo. Navodi da ukoliko bi došlo do najlošijeg scenarija sa licencom, potrebno je popuniti rezerve nafte i da se omogući snabdevanje i iz domaće ponude tržišta naftnih derivata u Srbiji na određeno vreme, ali se ipak nadaju stvaranju uslova za nastavak funkcionisanja NIS-a. Prema njegovim rečima snabevanje rafinerije JANAF-ovom sirovom naftom omogućilo bi ponovnu upotrebu platnih kartica na NIS-ovim pumpama, a to bi mu omogućilo da povrati izgubljeno tržište.

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine – OFAK produžila je operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije do 23. januara. To znači da Rafinerija u Pančevu ponovo može da prerađuje naftu. Iz JANAFA potvrda da je spreman da odmah obezbedi nesmetan transport sirove nafte. Odluka dolazi posle intenzivnih diplomatskih razgovora Srbije sa SAD i regionalnim partnerima.

Stanić kaže da u roku od dve nedelje može da se očekuje ponovni početak prerade sirove nafte u rafineriji Pančevo, tako da se govori o 17. januaru.

– Mi zaista verujemo, imajući u vidu da je sada dobijena ta operativna licenca, da će i posle 23. januara biti produžena i da će jednostavno biti uspostavljeno normalno snabdevanje rafinerije Pančevo sirovom naftom – navodi Stanić.

Najgori ili najbolji scenario

Kako kaže, ukoliko bi došlo do najlošijeg scenarija, potrebno je popuniti rezerve i da se omogući snabdevanje i iz domaće ponude tržišta naftnih derivata u Srbiji na određeno vreme.

– Najviše očekivani scenario u narednom periodu, jeste da su se ipak stvorili uslovi za nastavak funkcionisanja NIS-a, a da je to posledica blizine konačnom dogovoru da se jednostavno ruski udeo prepusti, odnosno proda mađarskom MOL-u, koji je sada najizgledniji kandidat – objasnio je Stanić.

Pročitajte još:

Ipak, kako navodi Stanić, nije potvrđeno da je mađarski MOL jedini potencijalni kupac, ali sve ukazuje na to da će doći do finalnog sklapanja kupoprodajnog ugovora.

Smatra da kada je reč o spremnoj količini tereta za isporuku Srbiji, to može u značajnoj meri da se realizuje, odnosno isporuči do 23. januara, ali se postavlja pitanje da li i drugi tanker može da se isporuči za kratko vreme.

– Bitna je, pre svega, isporuka sirove nafte, dakle da će JANAF moći da snabdeva i dalje rafineriju, ali treba sačekati prve informacije sa terena, da li je to moguće. Trebalo bi da bude, imajući u vidu da to nije samo sirova nafta i prerada, već funkcionisanje i u okviru finansijskog sistema, nesmetano, što znači da bi i platne kartice mogle opet da budu u upotrebi – navodi Stanić.

Povratak izgubljenog tržišta

Ističe da bi to imalo pozitivnu stranu i kod NIS-a, imajući u vidu da bi mogao da se povrati deo izgubljenog tržišta.

Kako kaže, produžavanje licence govori o tome da se Amerika slaže sa drugom stranom, u ovom slučaju kupcem. Ipak, Stanić ostavlja mogućnost da bi stvari mogle da se zakomplikuju.

– Ali se opet ostavlja pitanje da li će ruska strana postavljati neke uslove samom MOL-u i da naravno to bude precizirano i samim ugovorom koji bi posle Amerikancima bio dostavljen na odobrenje. Uslovno rečeno, onda bi oni mogli da nađu određene zamerke i kažu ‘čekajte, ipak to ne može, ili izmenite to, imate taj neki rok, ili opet ukidamo operativnu licencu – objasnio je Stanić.

Stanić ističe da  veruje da su te stvari već dogovorene, imajući u vidu da je operativna licenca data.

– Oni su mogli da kažu, okej, vi imate prostora do 24. marta da pregovarate, lepo je što pregovarate, ali da vidimo mi konkretno šta je taj ugovor, a ne ovako da vam dajemo operativnu licencu. Međutim, kako su je dali, mi opet verujemo da je neko poverenje prevladalo sumnje – zaključio je Stanić.

Izvor: RTS

Nova tehnologija za sušenje gasa uz minimalnu potrošnju energije

Foto: Fraunhofer IKTS

Pre ulaska u distributivnu mrežu, prirodni gas, biometan i vodonik moraju se osloboditi vode – proces koji je do sada zahtevao hemikalije i visoke temperature. Nova tehnologija nemačke istraživačke organizacije Fraunhofer postiže isti rezultat uz znatno manju potrošnju energije, smanjujući troškove i emisije za dobavljače obnovljive energije.

Voda prisutna u vodoniku, prirodnom gasu ili biometanu može izazvati koroziju u cevovodima i ugroziti funkcionalnost ventila ili senzora. Do sada je uobičajena praksa bila izlaganje ovih gasova hemijskom jedinjenu trietilen-glikolu (TEG), koji apsorbuje vodu pre nego što se gas pusti u mrežu. Apsorbovana voda se zatim uklanja destilacijom na temperaturama od oko 200 stepeni Celzijusa, nakon čega se hemikalija ponovo koristi.

Međutim, visoke temperature uzrokuju pucanje (razgradnju) TEG-a, pri čemu nastaju neželjeni gasovi koji se moraju spaljivati – što je izuzetno energetski intenzivan proces i dodatno stvara emisije ugljenika.

Inovativna metoda koristi membransku tehnologiju za izdvajanje vode iz gasa koji prolazi kroz keramičku cev obloženu izuzetno tankim, nanoporoznim slojem koji deluje kao membrana. Budući da su molekule vode manje od molekula gasa, one prolaze kroz pore i putem poroznog keramičkog nosača odvode se prema van.

Pročitajte još:

— Ovaj proces eliminiše potrebu za TEG-om, a samim tim i destilaciju te spaljivanje ostataka. Štedimo do 90 odsto energije u poređenju s konvencionalnim tehnologijama sušenja gasa, a pri tome nema nikakvih emisija ugljenika — kaže Hanes Rihtər, voditelj istraživanja.

Razvijena nanoporozna membrana omogućava selektivno odvajanje vode od gasa, zahvaljujući izuzetno sitnim porama koje propuštaju molekule vode, ali zadržavaju gas. Razvijene su dve vrste membrana – ugljenična za biometan i zeolitna za prirodni gas i vodonik. Ključni izazov bio je osigurati potpuno zaptiven sloj, što je postignuto nakon opsežnog testiranja.

Fraunhoferova tehnologija omogućava brzo i čisto sušenje biometana, prirodnog gasa i vodika uz minimalnu potrošnju energije, čime se štite cevovodni sistemi i smanjuju troškovi. Ova tehnologija je već testirana u okviru više istraživačkih inicijativa finansiranih iz nemačkih javnih fondova.

Energetski portal

Zagađenje vazduha godišnje odnese skoro 7 miliona života širom sveta

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Zagađenje vazduha predstavlja najveći pojedinačni ekološki rizik po zdravlje ljudi i svake godine je povezano sa gotovo 7 miliona prevremenih smrti, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema SZO, čak 89 odsto smrtnih slučajeva dešava se u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, pre svega u regionima jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koji važe za najzagađenije delove sveta. Među najpogođenijim zemljama nalaze se Bangladeš, Indija, Pakistan, Vijetnam, Indonezija, Nepal i Mongolija.

Posebno zabrinjava podatak da je polovina smrtnih slučajeva u 2020. godini bila povezana sa zagađenjem vazduha u zatvorenom prostoru – najčešće zbog kuvanja i grejanja na ugalj, drvo i biomasu. Najugroženiji su bile žene i deca, uključujući više od 237.000 dece mlađe od pet godina.

Najopasniji zagađivač su fine čestice PM2.5, koje zbog svoje veličine lako prodiru duboko u pluća i krvotok, povećavajući rizik od srčanih bolesti, raka pluća, astme i hronične opstruktivne plućne bolesti.

Pročitajte još:

Istorija pokazuje koliko posledice mogu biti razorne. Tokom Velikog londonskog smoga 1952. godine, zagađenje izazvano sagorevanjem uglja dovelo je do više od 12.000 prevremenih smrti u samo nekoliko dana. Istraživanja ukazuju da je loš kvalitet vazduha ugrožavao zdravlje ljudi još u davna vremena – čak su i pluća drevnih egipatskih mumija pokazivala znake oštećenja izazvanih česticama iz vazduha, objavljeno je na sajtu IQAir.

Danas su glavni izvori zagađenja emisije iz saobraćaja, elektrana, industrije, sagorevanja poljoprivrednih ostataka i šumskih požara, dok u domaćinstvima dodatni rizik predstavljaju neefikasni sistemi za grejanje i kuvanje. Studije pokazuju da se samo u Indiji broj smrtnih slučajeva povećava za oko 1,5 miliona godišnje zbog dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu.

Stručnjaci upozoravaju da je obrazac jasan: snažne mere spašavaju živote. Prelazak na čist transport, energetski efikasne šporete, bolju ventilaciju u zatvorenom prostoru i obnovljive izvore energije mogao bi značajno da smanji broj prevremenih smrti i produži životni vek miliona ljudi – ali samo ako se reaguje na vreme.

Energetski portal

Studija otkriva razmere izloženosti fosilnim gorivima u SAD-u – Srbija bez precizne mape rizika

Foto-ilustracija: Unsplash (Morgan Lane )

Sjedinjene Američke Države, zemlja površine oko 9,8 miliona kvadratnih kilometara i sa približno 335 miliona stanovnika, važe za energetskog giganta – i po potrošnji i po proizvodnji nafte i gasa. Međutim, nova analiza koju su sproveli istraživači Univerziteta u Boston, otvara važno pitanje: koliko je ljudi zapravo „među“ infrastrukturom fosilnih goriva, često i ne znajući? 

Prema njihovim nalazima, čak 46,6 miliona Amerikanaca, dakle oko 14 odsto stanovništva kontinentalnog dela SAD, živi na udaljenosti manjoj od 1,6 kilometara od neke komponente lanca snabdevanja fosilnim gorivima, ali to nisu uvek naftne bušotine, zapravo postoji kompleksna mreža postrojenja i procesa između vađenja resursa i njihove krajnje upotrebe – skladištenje, transport, kompresorske stanice, gasovodi, terminali, objekti za balansiranje potrošnje… Upravo ovi „srednji“ segmenti sistema najčešće su izvan pažnje javnosti, ali ne i izvan života ljudi koji žive tik uz njih.

Istraživanje pokazuje da skoro 21 milion Amerikanaca živi blizu postrojenja gde se energija koristi, poput elektrana. Više od 20 miliona je u blizini mesta vađenja, dok oko 6 miliona ljudi živi pored skladišnih lokacija. Posebno je zanimljivo što oko 9 miliona ljudi istovremeno živi u blizini više tipova infrastrukture, što znači da se njihova izloženost preklapa. Već postoje studije koje ukazuju da život blizu postrojenja za fosilna goriva može biti opasan po zdravlje. Međutim, tim iz Bostona ističe da su zdravstveni efekti života blizu skladišta, terminala ili drugih „manje vidljivih“ objekata daleko slabije istraženi i tek treba da budu ozbiljnije proučeni.

Pročitajte još:

Ono što ovu analizu izdvaja kao posebno značajnu jeste to što se prvi put zasniva na novoj nacionalnoj bazi podataka o izloženosti energetskoj infrastrukturi i pitanjima pravednosti (EI3), koju je istraživački tim Univerziteta u Bostonu razvio 2024. godine. Pre toga su informacije o postrojenjima i lokacijama bile razuđene, „rasute“ po različitim lokalnim, državnim i federalnim izvorima, često teško dostupne i delimične.  U tom smislu, istraživanje Univerziteta u Bostonu predstavlja prvi zaista sveobuhvatan uvid u to koliko je infrastruktura fosilnih goriva ukorenjena u svakodnevicu miliona Amerikanaca i koliko je deo njihovog neposrednog životnog okruženja.

Ako se pogleda gde se u Srbiji zaista najviše prepliću ljudi i infrastruktura fosilnih goriva, to se ne može zaključiti na osnovu tako formirane baze podataka, međutim možemo reći da bi prvo mesto verovatno zauzeo širi beogradski region. Termoelektrane „Nikola Tesla“ kod Obrenovca proizvode ogroman deo struje u zemlji i nalaze se praktično nadomak glavnog grada koji sa širim područjem broji preko dva miliona stanovnika. Zatim dolazi basen Kolubare, područje Lazarevca, Velikih Crljena i okolnih sela, gde su na malom prostoru koncentrisani površinski kopovi, termoelektrane i prateća infrastruktura. Slede Kostolac i okolina Požarevca, sa drugim velikim termoenergetskim kompleksom u zemlji. Kada se pređe na naftu i gas, fokus se pomera ka Vojvodini – rafinerija u Pančevu, podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru i gasno-postrojenja u Elemiru predstavljaju ključne tačke. Sve to znači da desetine hiljada ljudi u Srbiji žive vrlo blizu kritične fosilne infrastrukture – samo što, za razliku od SAD, još uvek nemamo precizno naučno mapirano koliko ih je tačno i kakva je njihova realna izloženost.

Energetski portal