Home Blog Page 357

Zagađenja od saobraćaja narušavaju rad mozga

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nova studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Britanske Kolumbije i Univerziteta Viktorija pokazala je da uobičajeni nivoi zagađenja koje dolazi iz saobraćaja mogu narušiti funkciju ljudskog mozga za samo nekoliko sati.

Nalazi koji su objavljeni u časopisu Environmental Health, pokazuju da samo dva sata izloženosti izduvnim gasovima dizela izazivaju smanjenje funkcionalnosti mozga.

„Već decenijama naučnici su mislili da bi mozak mogao biti zaštićen od štetnih efekata zagađenja vazduha. Ova studija, koja je prva te vrste u svetu, pruža sveže dokaze koji podržavaju vezu između zagađenja vazduha i mozga”, rekao je jedan od autora studije dr Kris Karlsten, profesor i šef respiratorne medicine i kanadske istraživačke katedre za profesionalne i ekološke bolesti pluća na univerzitetu. 

Zabrinjavajući podaci

Kako se navodi na sajtu univerziteta, za ovu studiju, istraživači su nakratko izložili 25 zdravih odraslih ljudi izduvnim gasovima dizela i filtriranom vazduhu u različito vreme u laboratorijskom okruženju.

Aktivnost mozga je merena pre i posle svakog izlaganja korišćenjem funkcionalne magnetne rezonance (fMRI). Istraživači su analizirali promene u mozgu i donjim motornim neuronima, kao i u skupu međusobno povezanih regiona mozga koji igraju važnu ulogu u pamćenju i u stvaranju misli. fMRI je otkrio da su učesnici imali smanjenu funkcionalnu povezanost u široko rasprostranjenim regionima mozga nakon izlaganja izduvnim gasovima dizela, u poređenju sa filtriranim vazduhom.

Pročitajte još:

„Znamo da je izmenjena funkcionalna povezanost u donjim motornim neuronima povezana sa smanjenim kognitivnim performansama i simptomima depresije, tako da je zabrinjavajuće videti zagađenje saobraćaja koje prekida ove iste neurone. Iako je potrebno više istraživanja da bi se u potpunosti razumeli funkcionalni uticaji ovih promena, moguće je da one mogu narušiti pamćenje i razmišljanje ili uticati na sposobnost ljudi za rad”, rekla je dr Džodi Gavriluk, profesor psihologije na Univerzitetu Viktorija i koautor studije. 

Ne birajte prometne rute

Foto-ilustacija: Unsplash (Lala Azizli)

Na sajtu se dalje navodi da su promene u mozgu bile samo privremene i primetne samo tokom izlaganja izduvnim gasovima, da bi se nakon toga sve vratilo u normal. Međutim, dr Karlsten navodi da bi efekti mogli biti dugotrajni kada je izloženost kontinuirana.

“Neophodno je da se stanovništvo ne izlaže potencijalno štetnim zagađivačima, među kojima i jesu izduvni gasovi vozila. Važno je da se uverite da je vazdušni filter vašeg automobila u dobrom stanju, a ako šetate ili vozite bicikl prometnom ulicom, razmislite o preusmeravanju na manje prometnu rutu”, dodaje Karlsten.

Ova studija je za sada samo istraživala kognitivne uticaje zagađenja izazvanog saobraćajem, međutim dr Karlsten ističe da su drugi proizvodi sagorevanja verovatno bili zabrinjavajući.

„Zagađenje vazduha je sada prepoznato kao najveća ekološka pretnja ljudskom zdravlju i sve više vidimo uticaje na sve glavne organske sisteme Očekujem da ćemo videti slične uticaje na mozak usled izlaganja drugim zagađivačima vazduha, kao što je dim šumskih požara“, kaže dr Karlsten.

Studija je inače sprovedena u laboratoriji za izlaganje zagađenju vazduha, koja se nalazi u Opštoj bolnici u Vankuveru, koja je opremljena najsavremenijom kabinom za izloženost koja može da oponaša kako je udisati razne zagađivače vazduha.

Energetski portal

MT-KOMEX gradi solarnu elektranu NURDOR-u

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX, pionir u projektima izgradnje solarnih elektrana u Srbiji, povodom obeležavanja 30 godina poslovanja pokloniće solarnu elektranu udruženju NURDOR.

Tokom tri decenije poslovanja, MT-KOMEX je izgradio i isporučio opremu za veliki broj solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, ukupne instalisane snage 60 MW. Zaokret ka inovacijama i obnovljivim izvorima energije dopunili su novim segmentom proširivši svoje poslovanje na razvoj mreže punjača za električne automobile.

Kao društveno odgovorna kompanija, MT-KOMEX svakodnevno radi kako na promociji obnovljivih izvora energije tako i na projektima iz ove oblasti, a posebnu pažnju posvećuju zaštiti životne sredine.

Osluškujući potrebe ugroženih i posebno osetljivih grupa u našem društvu, ove godine je MT-KOMEX odlučio da podrži Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka – NURDOR. Oni će na jednoj od kuća koje koristi NURDOR izgraditi malu solarnu elektranu snage 7 kW čime će pomoći da se umanje mesečni troškovi za električnu energiju, a ta sredstva preusmere za druge potrebe udruženja i njihovih korisnika.

Pročitajte još:

“Budući da je Republika Srbija postavila za strateški cilj da do 2040. godine 40 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora, kompanija MT-KOMEX, koja je posvetila svoju pažnju i znanje solarnoj energijiodavno već ima pune ruke posla. Trenutno gradimo najveću solarnu elektranu u Srbiji – DeLasol koja se prostire na površini od 12 hektara i sastoji se čak od 17.980 najsavremenijih solarnih panela ukupne snage 11,7 MWp. Elektrana će početi sa radom 1. marta 2023. i neće imati nikakav negativan uticaj na životnu sredinu. Uprkos brojnim obavezama, trudimo se da uvek nađemo vremena i sredstava da našim znanjem i iskustvom pomognemo onima kojima je pomoć najviše potrebna. Ove godine ćemo izgraditi malu solarnu elektranu na jednoj od kuća koje koristi udruženje NURDOR”, izjavio je Miloš Kostić, generalni direktor kompanije MT-KOMEX.

Foto: MT-KOMEX

„Čestitamo na prvih 30 godina kompanije MT-KOMEX sa željom da uspešno nastave sa svojim radom, a verujemo u to, jer je solarna energija budućnost i jedan od održivih načina dobijanja energijeNURDOR je udruženje roditelja koje 19 godina postoji i pruža sveobuhvatnu podršku deci i mladima obolelim od raka i njihovim porodicama. NURDOR-u je trenutni prioritet nova Roditeljska kuća u Beogradu koja će trajno rešiti problem smeštaja dece i njihovih porodica koja se leče u Beogradu, a koja ne žive u ovom gradu. Na žalost, NURDOR ima kuće u Beogradu, ali su one nedovoljne za smeštaj dece koja se leče, tako da je nama ovaj projekat veoma značajan, jer će trajno rešiti problem smeštaja. Sasvim je jasno koliko je ovo vredna i značajna donacija, jer će solarna elektrana koju smo dobili danas od MT- KOMEX-a naći punu namenu i služiti našim malim stanarima a velikim Super herojima u njihovoj borbi. Beskrajno hvala i budite ponosni što radite tako veliku i humanu stvar”, kazala je Joland Korora, predsednica NURDOR-a

Stručni tim kompanije zadužen je za uvođenje novih oblasti poslovanja na domaćem tržištu, a inženjeri i instalateri zaposleni u MT-KOMEX-u redovno pohađaju specijalno pripremljene obuke i poseduju sve neophodne sertifikate. Ovaj kolektiv izdvaja spremnost da klijentima u svakom trenutku pruže punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i ishodovanja upotrebne dozvole.

Izvor: MT-KOMEX

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 27. januara 2023. godine do 3. februara 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 200,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 170,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po zvaničnom objavljivanju.

Energetski portal

Nordijsko-srpsko partnerstvo za zeleno poslovanje i industrijske procese

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Nordijske ambasade

Ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske, pod okriljem Nordijskog saveta ministara, organizuju seriju događaja na temu zelene tranzicije u Novom Sadu, Beogradu, Čačku i Nišu. Cilj konferencija pod nazivom „Nordijski zeleni projekat – Održiva rešenja za Srbiju” jeste podizanje svesti ključnih lokalnih partnera o važnosti zelene tranzicije, kao i prenošenje nordijskih iskustava i znanja u ovoj oblasti. Zelena tranzicija je odlična prilika za nove investicije, otvaranje novih radnih mesta i jačanje lokalnog tržišta i biznisa oko njega.

Konferencija u Nišu, pod nazivom „Nordijsko-srpsko partnerstvo za zeleno poslovanje i industrijske procese” je četvrta i poslednja u seriji događaja, a organizuje se pod pokroviteljstvom ambasade Finske i u partnerstvu sa Naučno tehnološkim parkom Niš. Fokus konferencije je na zelenom i održivom poslovanju i na prenošenju iskustava o tome kako poboljšati proizvodne procese, uključiti principe cirkularne ekonomije, digitalizovati poslovanje i istovremeno povećati produktivnost i efikasnost i trošiti manje resursa.

Poznato je da nordijske zemlje imaju blisku saradnju na mnogim poljima, kao što je poznata i nordijska solidarnost sa drugim zemljama i stalna nastojanja da svoja iskustva i najbolju praksu prenesu drugima. Imajući to u vidu, Nordijski savet ministara podržao je „Nordijski zeleni projekat” u Srbiji (#NordicGreenSerbia), koji implementiraju nordijske ambasade u Srbiji.

Događaj će biti održan 2. februara  sa početkom u 11 časova u Naučno tehnološkom parku Niš (Aleksandra Medvedeva 2a).

Izvor: Nordijske ambasade

WWF: Poziv za podizanje kapaciteta organizacijama civilnog društva koje se bave pitanjima životne sredine i klimatskih promena u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (David Marcu)
Foto-ilustracija: Unsplash (v2osk)

WWF Adria Srbija poziva sve zainteresovane organizacije civilnog društva da se prijave za obuke koje će im pomoći u jačanju svojih kapaciteta i tako ih osnažiti za budući rad u oblasti zaštite životne sredine.

Cilj obuka je osnaživanje programskih, finansijskih i operativnih kapaciteta organizacija.

Obuke će biti prilagođene potrebama svake organizacije, nakon ustanovljene procene potreba.

Procena kapaciteta organizacije će se vršiti na osnovu rezultata Upitnika o definisanju potreba organizacije, nakon čega će svaka zainteresovana organizacija dobiti preporuke od predstavnika WWF Adria Srbija za unapređenje kapaciteta organizacije i biće pozvana da učestvuje u prilagođenim obukama.

Pročitajte još:

WWF Adria zamolila je sve koji su zainteresovani za navedeni program, da osnovne podatke organizacije unesu na sledećem linku i da popune Upitnik o definisanju potreba organizacije, a oni će u narednom periodu kontaktirati one koji popune prethodno navedeno.

Povećanje ekoloških problema, zajedno sa nedavnom ekspanzijom ekoloških pokreta donosi životnu sredinu i klimatska pitanja i politike u fokus šire javnosti.

Srbija je kroz proces pristupanja EU razvila relativno solidan strateški i pravni okvir za životnu sredinu i klimatske promene. Međutim, implementacija razvijenih politika je slaba, i rezultira različitim ekološkim problemima kao npr. neadekvatno upravljanje otpadom, zagađenje vazduha i vode, neodrživo korišćenje prirodnih resursa i neefikasna zaštita prirodnih vrednosti. Proliferacija ovih problema izazvala je porast broja lokalnih organizacija i inicijativa koje pokušavaju da utiču na politiku zaštite životne sredine, ali i dalje na nedovoljnom nivou. Kapaciteti, interesi i okolnosti organizacija civilnog društva u Srbiji i lokalnih zajednica su različite i postoji potreba za fleksibilnim i prilagodljivim mehanizmima za podršku i razvoj kapaciteta, što su glavni izazovi zabeleženi u prethodnom periodu. Trenutno stanje organizacija civilnog društva u Srbiji generalno nije povoljan jer samo nekoliko organizacija ima kapacitete za to da se efektivno angažuje i utiče na politike i donošenje odluka, dok većina organizacija civilnog društva zasniva svoj rad na aktivizmu i imaju skromne kapacitete za angažovanje ili uticaj na javne procese.

Izvor: WWF Adria

Raspisan poziv za podsticaje za ponovnu upotrebu i iskorišćenje otpada

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)
Foto-ilustracija: Unsplash (Justuf Menke)

Ministarstvo zaštite životne sredine je raspisalo Javni poziv za dodelu podsticaja za ponovnu upotrebu i iskorišćenje otpada za četvrti kvartal 2022. godine.

Poziv se odnosi na sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa, tregerica za višekratnu upotrebu, navodi se na sajtu Ministarstva.

Na Javni poziv mogu se prijaviti: operateri postrojenja za ponovno iskorišćenje, odnosno tretman otpada koji imaju dozvolu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, kao i proizvođači plastičnih kesa, tregerica za višekratnu upotrebu debljine preko 20 mikrona.

Podsticajna sredstva ne dodeljuju se za tretman tretiranog EE otpada (prethodno rastavljenog radi vađenja posebnih sastavnih delova), kao ni za tretman otpada koji nastaje od proizvoda za koje nije propisana obaveza plaćanja naknade za pokrivanje troškova upravljanja posebnim tokovima otpada.

Pročitajte još:

Istaknuto je da će visina podsticaja biti opredeljena u budžetu Republike Srbije za 2023. godinu.

Prijave se podnose u pisanoj formi sa pratećom dokumentacijom na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, 11070 Novi Beograd, Omladinskih brigada broj 1, sa naznakom: „Prijava na Konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za četvrti kvartal 2022. godine” – sa naznakom “NE OTVARATI”

Prijave se primaju do 3. februara 2023. godine, za više informacije pogledajte ovde

Energetski portal

Osmišljena metoda pomoću koje magneti čiste kontamiranu vodu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Printscreen/Youtube

Istraživači sa Univerziteta u Kvinslendu osmislili su jednostavnu, brzu i efikasnu tehniku za uklanjanje PFAS (per- i polifluoroalkil supstanci) iz vode.

Koristeći magnet i pomoćno sredstvo za višekratnu upotrebu koju su razvili, hemičar doktor Čeng Žang i kandidat za doktorske studije Sjao Tan sa Australijskog instituta za bioinženjering i nanotehnologiju očistili su 95 odsto per- i polifluoroalkil supstanci (PFAS) iz samo male količine kontaminirane vode za manje od jednog minuta.

„Uklanjanje PFAS hemikalija iz kontaminiranih voda je hitno potrebno kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, ali i zaštitila životna sredina“, istakao je doktor Žang i dodao da postojeće metode zahtevaju velike mašine poput pumpi, oduzimaju mnogo vremena i takođe zahtevaju sopstveni izvor energije.

„Naš metod pokazuje da je moguće ukloniti više ovih hemikalija na način koji je brži, jeftiniji, čistiji i veoma jednostavan. Za njen rad nije potrebna električna energija, te se može koristiti u udaljenim zajednicama gde nema struje“, objašnjava istraživač.

Pročitajte još:

PFAS supstance su sintetička jedinjenja koja se koriste u industriji i potrošačkim proizvodima još od pedesetih godina, i samim tim dugo opstaju u životnoj sredini, pa dovode u rizik i zdravlje stanovnika ove planete.

Metoda uklanjanja PFAS-a uključuje tretiranje kontaminirane vode novim rastvorom, koji se zove magnetni fluorisani polimerni sorbent.

„Ovo rešenje koje smo razvili oblaže čestice PFAS i onda možemo da koristimo magnet da ih privučemo, izolujemo i uklonimo“, rekao je doktor Žang i dodao da će tim posvećeno raditi i da se nadaju da će imati komercijalno dostupan proizvod spreman u naredne tri godine.

Energetski portal

Koliko košta novogradnja – ali ne u novcu, već u vodi?

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Unsplash (C Dustin)

Dr Ana Mijić, profesorka na prestižnom Imperijal Koledžu u Londonu, nudi pogled izdaleka: kako transformisati vodu i njeno upravljanje u društvu kojem sve više prete pojave kao što su suše i nekontrolisani urbani rast.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u Srbiji je 2021. godine bilo izgrađeno skoro 29.000 novih stanova. Da bismo bolje razumeli o kakvoj brojci se radi – u pitanju je povećanje od čak 150 odsto u odnosu na pet godina ranije, kada je, tokom 2016. godine, ta brojka iznosila tek nešto preko 11.000 stanova, piše za Klima101 dr Ana Mijić.

Rast je očigledno strmoglav, počev od dugogodišnjeg minimuma 2015. godine, ali i izrazito nejednak. Naime, koncentrisan je dobrim delom u već razvijenim gradskim sredinama: u Beogradu se, po podacima RZS, gradi oko 28 odsto svih novih stanova u Srbiji, dok je u Novom Sadu više od polovine ukupne vojvođanske novogradnje.

Slika koju ove brojke slikaju je jasna: velike urbane sredine rastu brže od svega ostalog. One samim tim postaju i sve kompleksnije, sve društveno važnije, sve teže za monitoring i upravljanje – ali i sve osetljivije.

Pročitajte još:

Novogradnja stvara raznolike vrste pritisaka na okolinu – između ostalog, na vodu. I ta priča je daleko veća nego što može delovati na prvi pogled.

Naime, upotreba vode je kompleksan proces: mada je jedan Beograd izgrađen na mestu susreta dve velike reke, on svejedno može (i jeste) ugrožen kada je u pitanju vodosnabdevanje, koje podrazumeva dostupnost vode, njenu ekstrakciju i obradu, pa individualnu potrošnju i prečišćavanje.

Spomenuta osetljivost je onda dvostruka: rast gradova ugrožavaju klimatske promene, između ostalog kroz sve učestalije suše koje mogu ozbiljno ugroziti dostupnost vode, ali i neadekvatno upravljanje, koje ne utiče samo na dostupnost već i na kvalitet vode koju koriste građani.

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Ne želimo i ne možemo živeti sa nedovoljno vode, niti sa „lošom” (zagađenom, nezdravom) vodom. A pošto je rast urbanih sredina globalna činjenica, što su i sve učestalije posledice klimatskih promena kao što je katastrofalna suša tokom leta 2022. godine, pravilna i održiva upotreba vode postaće sve važnija tema tokom 21. veka.

Cilj moje istraživačke grupe na Imperijal Koledžu u Londonu, gde se pre svega bavimo britanskim gradovima i njihovim upravljanjem, jeste da se sa ovim kompleksnim problemom izborimo sistemski.

U te svrhe, razvili smo pristup pod nazivom Okvir za modeliranje integracije vodnih sistema (WSIMOD), kroz koji modeliramo kvalitet i protok vode uzimajući u obzir fizičke, ekološke i socio-ekonomske komponente vodnog sistema. Predstaviću par važnih uvida koje nudi ovakav integrisani, sistemski pristup.

Prvo, posledice suša ne mogu se tek tako razdvojiti na urbane (npr. restrikcije vode) i ruralne (manji poljoprivredni prinosi) – one su povezane. Primera radi, čisto ruralni modeli su istorijski potcenjivali posledice koje suša ima na kvalitet vodotokova, kada manja količina vode uzrokuje i manjom sposobnošću da se polutanti rastvore. Rešenje ovog problema može biti u sistemskom pristupu koji povezuje koordinisano upravljanje vodama u urbanim i ruralnim sredinama.

Drugo, svaka nova gradnja ima veliku „vodnu cenu” koju je moguće izračunati. Primera radi, u Londonu, kako bi se predupredilo opterećenje na vodni sistem koji će stvoriti samo novogradnja koja je trenutno u planu, potrebno je ne samo da svi novi domovi budu opremljeni savremenim metodama upravljanja vodama (reciklaža kišnice, dizajn zelenih površina, efikasni kućni uređaji…) već da se na jednak način opremi i još 432.000 postojećih domova. Tek je tada vodna računica „na nuli”.

Foto-ilustracija: Pixabay (diego_torres)

Treće, rešenja zasnovana na upotrebi lokalnih vodnih resursa mogu imati neočekivane pozitivne posledice. Primera radi, naš model primenjen na London pokazuje da samo sakupljanje i upotreba kišnice može obezbediti i do 90 odsto potražnje vode na otvorenom (pre svega različite vrste urbanog navodnjavanja). Doduše, pretpostavka je da bi ova brojka bila manja u gradovima u kojima ima manje kiše, pa samim tim i veće potražnje za vodom, ali to je svakako nedovoljno istražen i malo korišćen resurs.

Šta ovi uvidi znače za gradove kao što su Beograd i Novi Sad, i za njihove stanovnike?

Prvo i najvažnije, dostupnost, upotreba i kvalitet vode je sistemski problem koji zahteva sistemska rešenja. Suša koja je leta 2022. godine pogodila velike delove evropskog kontinenta (i ne samo evropskog) zaobišla je velike delove Srbije; sledeći put njena trajektorija može biti drugačija. Aktuelni klimatski modeli predviđaju da će suša biti sve više, a sa njima, dostupnost i upravljanje vodom postaće sve važnija tema – a do zaista dobrih rešenja se, po svemu sudeći, teško može doći izolovanim projektima malog obima, bez objedinjujućih strategija.

Te strategije bi trebalo da zaborave na distinkcije selo-grad ili građevina-poljoprivreda.

Vodne sisteme čine isprepletane komponente – reke, kanali, jezera, vodovodi, sistemi za navodnjavanje, brane i nasipi, ciklusi poplava i suša, ekosistemi i padavine, gradsko zelenilo – koji se svi „slivaju” u istu mrežu međusobno zavisnih činilaca. Savremena istraživanja pokazala su, primera radi, da su zagađenije reke takođe i veći emiteri gasova staklene bašte. Začarani krugovi retko kada imaju jednostavna rešenja.

Izvor: Klima101

Reciklažom kose do zdravije planete

Foto-ilustracija: Pixabay (Engin_Akyurt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Hair Spies)

Jeste li razmišljali da odlazak kod frizera može da učini da novi izgled ne dobijemo samo mi, već i životna sredina? Ukoliko neko odluči da svoju dugu i zdravu kosu veoma skrati, ona se može iskoristiti za proizvodnju perika, što često ima humanitarni karakter, ali šta može da se uradi sa isečenom kosom koja nema dovoljnu dužinu za tako nešto?

Naša kosa sadrži azot, prema nekim podacima oko 15 odsto, što omogućava da njenim mešanjem sa drugim biorazgradivim otpadom postane kvalitetno đubrivo za kompostiranje. Takođe, istraživanjima je otkriveno da kosa pomaže poljoprivrednicima u borbi protiv određenih insekata i štetočina, što je čini dobrom zamenom za pesticide. Osim što direktno može da doprinese zdravlju prirode, može i da spreči njeno zagađenje. Prikupljena kosa prerađuje se u oblik kocke, a zatim se postavlja u odvode kako bi se sprečilo da ulje, nafta i druge zagađujuće materije završe u vodotokovima. Kosa ima sposobnost da apsorbuje značajnu količinu ovih zagađivača.

Pravilnim postupanjem ostacima kose zahvalnost mogu da nam daju i mnoga morska bića, čiji je opstanak ugrožen zagađenjem mora plastičnim otpadom. Naime, kosa se koristi kao sastojak u izradi biorazgradivih kesa. Zahvalnost možemo da dobijemo ne samo od morskih bića, već i od svih ostalih bilo da žive u slatkim vodama ili na kopnu. Veliki deo tknanine koju koristimo, u sebi sadrži plastiku koja se tokom pranja ili odlaganjem tkanine na deponiju, oslobađa i završava u otpadnim vodama i životnoj sredini. Čak i pamuk, kao prirodan materijal, doprinosi narušavanju zdravlja prirode, zahtevajući veliku količinu vode. Prema nekim podacima, kako bi se proizveo jedan odevni predmet od pamuka potrebno je skoro tri hiljade litara vode. Lepe vesti otkrivaju da zanatlije širom sveta pronalaze načine kako mogu da prerade kosu i iskoriste je za stvaranje korisnih predmeta. Oni kosu ručno predu, a zatim od nje proizvode ribarske mreže, kanape, povoce za kućne ljubimce i drugo.

Na još mnogo načina naša kosa može da se iskoristi, a za kraj ovog bloga izabrala sam farmaciju. L-cistein kojeg kosa sadrži, koristi se u farmaceutskim proizvodima koji služe za zarastanje rana. Čak i u tradicionalnoj medicini se kosa koristila za lečenje rana i zaustavljanje krvarenja.

Šta se dešava na drugoj strani?

Nakon što izađemo iz frizerskog salona, naša kosa se skuplja i ubacuje uglavnom u plastične kese, koje zatim završavaju na deponijama. U plastičnim kesama, s obzirom na to da nema dotoka kiseonika, kosa sedi i ispušta metan, gas staknele bašte koji je mnogo štetniji od ugljen-dioksida. Ukoliko se na deponijama plastične kese napunjene kosom pale, takođe dolazi do emitovanja štetnih materija.

U nekim državama, kao što je Belgija, reciklaža kose široko je rasprostranjena. I u drugim državama sve više se ostacima kose upravlja na pravilan i pravedan način za našu planetu, što ohrabruje da će u narednom periodu i naši frizerski saloni početi sa primenom reciklaže. Na nama je zadatak da naredni put kada budemo posetili frizerski salon, razgovaramo sa našim frizerima o ovoj temi, informišemo ih i podižemo svest.

Katarina Vuinac

OTP banka u velikoj globalnoj akciji pošumljavanja 

Foto: OTP banka
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi podigla svest građana o važnosti i korisnosti pošumljavanja kao i u cilju normalizacije i zaustavljanja klimatskih promena, OTP banka se prva u našoj zemlji priključila globalnoj inicijativi Priceless Planet Coalition kompanije Mastercard koja ima za cilj pošumljavanje ugroženih područja planete. Mastercard trenutno ima 18 projekata pošumljavanja na šest kontinenata, kojima značajno povećava važnost projekta i ubrzava na putu ka cilju sadnje 100 miliona stabala do 2025. godine.

U nedavno završenoj kampanji, građani su se pozivali da se priključe inicijativi kompanije Mastercard i OTP banke i pomognu našoj planeti da diše, otvaranjem novog računa (fluo, praktik, prestiž ili klasik), a OTP banka je za svaki novootvoreni račun u sklopu akcije zasadila po jedno drvo u područjima kojima je pošumljavanje najpotrebnije. Klijenti koji već koriste neki od nabrojanih paketa takođe su mogli da učestvuju u akciji tako što su uz Mastercard® karticu aktivirali Google Pay ili Apple Pay uslugu kojom se mobilni telefon „pretvara“ u mobilni novčanik i da ga koriste kao karticu za plaćanje, a za svaku ovu aktivaciju takođe je zasađeno po jedno drvo.

Iz OTP banke saopštavaju da je dvomesečna kampanja imala više nego dobar odziv, te da se mogu pohvaliti rezultatima koji govore da su naši građani i te kako ekološki osvešćeni i da vode računa o našoj planeti.

Pročitajte još:

Tokom novembra i decembra prethodne godine se gotovo 18 hiljada klijenata pridružilo ovoj inicijativi, preko 11.500 kroz otvaranje Prestiž, Praktik, Klasik i Fluo paketa računa, a više od 6.000 kroz aktiviranje Apple Pay i Google pay mobilnih novčanika.

Foto: OTP banka

OTP banka Srbija je proglašena za Društveno odgovornu kompaniju godine na tradicionalnoj svečanoj dodeli nagrada Srpske asocijacije menadžera, kao kompanija koja je u 2022. godini pokazala izuzetan doprinos i odgovorno ponašanje prema društvenoj zajednici.

Održivost je u srži poslovanja OTP banke, o čemu govori i činjenica da je tema prošlogodišnjeg izdanja Generator Zero projekta bila smanjenje karbonskog otiska, traženi su projekti i rešenja koji će doprineti dekarbonizaciji i smanjenju emisije štetnih gasova, a Mastercard je bio jedan od partnera. Ovo partnerstvo će biti nastavljeno i u novom izdanju Generator Zero konkursa koje će uskoro biti objavljeno.  

Izvor: OTP banka

Za unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata u Vojvodini obezbeđeno 16 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)
Foto-ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)

Ugovor o kreditu između Pokrajinske vlade i EBRD, namenjen za unapređenje energetske efikasnosti u 80 javnih objekata u Vojvodini, koji se nalaze ispod standarda energetske efikasnosti, potpisali su Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Mateo Kolanđeli.

Kredit u iznosu od 12 miliona evra, namenjen je za finansiranje unapređenja energetske efikasnosti u obrazovnim, zdravstvenim, sportskim, kulturnim i administrativnim objektima u Vojvodini, što će omogućiti značajne uštede za grejanje i električnu energiju, navodi se na sajtu pokrajinske Vlade.

Pored Ugovora o kreditu, potpisan je i Ugovor o bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od dva miliona evra.

Prema rečima Predsednika Pokrajinske vlade, ovo je važan posao za Vojvodinu, čime su obezbeđena sredstva za investicije za oblast koja je među najvažnijima i na globalnom nivou.

Pročitajte još:

,,Iz sopstvenih sredstava izdvojili smo i četiri miliona evra tokom prošle godine za ovu namenu – za devet objekata – u Vrbasu, Subotici, Apatinu, Novom Kneževcu. Sa tim sredstvima, Pokrajinska vlada investiraće ukupno 16 miliona evra u ovu važnu oblast – za podizanje energetske efikasnosti’’, izjavio je Mirović.

Planirani su radovi na termoizolaciji, postavljanje novih prozora, unapređenje sistema grejanja, ventilacije i hlađenja, kao i uvođenje energetski efikasnog osvetljenja.

Predsednik Pokrajinske vlade istakao je da je reč o povoljnom kreditu.

„Ovaj ugovor početak je saradnje Pokrajinske vlade i pokrajinskih institucija sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. U planu je saradnja sa EBRD i na drugim projektima’’, rekao je Mirović.

Direktor EBRD za Zapadni Balkan, istakao je posvećenost, odgovornost i kapacitet Pokrajinske vlade.

,,Ovo je veliki i važan posao za Pokrajinu Vojvodinu jer će ova investicija obezbediti kvalitetniji vazduh i bolje uslove života, a vrlo brzo će se isplatiti’’, izjavio je direktor Mateo Kolanđeli i istakao veliku ulogu Evropske unije, koja je obezbedila donaciju u iznosu od dva miliona evra.

Energetski portal

Geotermalna energija – neiskorišćen potencijal Srbije

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija ispod svoje površine skriva nedovoljno istražen i neiskorišćen geotermalni potencijal. Ovaj, beskrajni izvor obnovljive energije, koji je dostupan 24 časa svakog dana i svuda, može da bude naš odgovor na nužnu energetsku tranziciju. Takođe, jedini je obnovljivi izvor koji može doprineti dekarbonizaciji energetski intenzivnih sektora poput proizvodnje električne energije, grejanja i hlađenja, i transporta.

Kao nosilac mineralizacije može biti izvor strateških minerala kao što je litijum, koji se koristi za proizvodnju baterija neophodnih za E-mobilnost. Ovako široka lepeza primene geotermalnog resursa čini ga najsvestranijim i najpouzdanijim obnovljivim izvorom energije.

Zbog ovih i drugih prednosti upotrebe geotermalnih resursa, posebno u svetu današnje energetske nesigurnosti kada se zahtevaju dugoročno stabilni i nezavisni izvori električne energije, neophodno je prilagođavati se i menjati regulativu, udružiti stručnjake, kompanije sa iskustvom i donosioce odluka, i brže krenuti u projekte korišćenja geotermalne energije  (GTE) koju nam naša zemlja nudi u izobilju, znatno više nego u brojnim državama Evrope i sveta.

„Za intenzivnije korišćenje geotermije i njeno sistemsko rešavanje potrebno je u prvom redu u okviru strateških dokumeta dati veći značaj ovom resursu a potom i u planskim dokumentima“, kaže Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije.

U poslednje vreme, dodaje, dosta se radi na istraživanju geotermalnog potencijala, ali je to nesistemski i bez jasne vizije u kom pravcu se želi ići u budućnosti.

Mađarska i Turska koje već imaju geotermalne elektrane imaju ambiciozne planove i razvijaju nove projekte, kao i Hrvatska i Slovenija.

„Srbija pripada ovom geostrukturnom prostoru, imamo indikacija prisustva visokih temperatura ali je neophodno raditi i na njihovom doistraživanju i utvrđivanju potencijalnosti“, ukazuje Savić.

Pročitajte još:

Pre gradnje ispitati zemljište

U Udruženju smatraju da bi jedno od rešenja za veću upotrebu GTE bilo to da se pre početka izgradnje bilo kog građevinskog objekta sagleda mogućnost upotrebe GTE na određenoj lokaciji.

 „Ovo bi treblo da bude i zakonom propisano. Samo takav pristup bi dao značajn iskorak u intenzitetu korišćenja GTE u Srbiji i njen pun doprinos dekrbonizaciji i energetskoj tranziciji zemlje“, ističe Savić.

Korist za privredu i građane

Upotreba geotermalnih resursa primenom toplotnih pumpi je veoma jednostavan sistem i može se instalirati skoro svuda u Srbiji. Od individualnih kuća i kancelarija, škola, bazena, tržnih centara i javnih zgrada, do upotrebe u sektoru poljoprivrede, zatim, zagrevanju stadiona, putnih prevoja ili gradskih trgova tokom hladnih zimskih dana…

Foto-ilustracija: Pixabay

„Geotermalna energija je pogodna i poželjna i u industriji. Poljoprivreda je takođe značajno i široko područje gde se resursi geotermalne enegije mogu koristiti i to u prvom redu u plastenicima i staklenicima za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju različitih povrtarskih kultura, cveća ili voća, ali i za uzgoj ribe u ribnjacima i zagrevanje farmi, pripremi i preradi hrane“, navodi Savić.

U više od 60 opština utvrđeni su prirodni i veštački izvori termalnih voda. Temperatura vode je u proseku oko 40°C, a samo na teritoriji šest opština/gradova temperatura vode je preko 60°C (Vranje, Šabac, Kuršumlija, Raška, Medveđa, Apatin).

Najvišu temperaturu imaju termalne vode u Vranjskoj banji (96°C), Jošaničkoj banji (78°C), Sijarinskoj banji (72°C), Kuršumlijskoj banji (68°C) i Novopazarskoj banji (55°C).

Dobar primer korišćenja GTE je, između ostalih, Opština Bogatić koja već koristi ovaj resurs, a druge opštine sa prostora Mačve takođe razmatraju mogućnost valorizacije geotermalne energije za potrebe sistema daljinskog grejanja. Takođe, studija getermalnog potencijala koja je rađena za širi prostor Valjeva, pokazala je da se kompletan grad može grejati na ovaj resurs. JKP Beogradske elektrane prošle godine su naručile izradu Studije o geotermalnom potencijalu podzemnih vodnih resursa na teritoriji toplana i kotlarnica ovog preduzeća. Za potrebe projekta „Energetska efikasnost u zgradama centralne vlasti“ prošle godine je završeno istraživanje geotermalnih resursa za potrebe SIV 3 i Palata Srbija na Novom Beogradu.

Greju goste a „hlade račune“

U Udruženju kažu da nekoliko hotela, na Kopaoniku i Zlatiboru, Beogradu, Vrnjačkoj Banji, zatim Paliću, Melencima i Kanjiži, kao i poslovnih centara,  upotrebljava toplotnu energiju za grejanje i hlađenje.

S obzirom da se evidencija ne vodi, ne postoji tačan broj hotelijera koji su se odlučili da koriste ove resurse. Takođe, i pojedini građani su tokom minulih godina ugradili toplotne pumpe zemlja-voda i voda-voda.

Prema procenama, na oko 50 lokacija u Srbiji se koristi GTE za potrebe balneologije, sport i rekreaciju i to su delatnosti u kojima je GTE i našla najveću primenu u Srbiji i ima veliki potencijal da se i dalje razvija.

Izvor: Privredna Komora Srbije

VESIĆ: NADAMO SE POMOĆI EU U OBNOVI PRUGA U SRBIJI

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Oliver Varheljij razgovarali su u Briselu, a nakon sastanka ministar Vesić istakao je da će Evropska unija pomoći Srbiji u projektu rekonstrukcije čak 588 kilometara regionalnih pruga.

„Na sastanku sam kandidovao mogućnost, i naišli smo na dobar prijem, da EU zajedno sa nama uđe u projekat rekonstrukcije 588 kilometara regionalnih pruga, koje treba potpuno rekonstruisati, elektrificirati. Nadam se da ćemo u narednom periodu uspeti da potpišemo i uđemo u taj projekat obnove regionalnih pruga i da ćemo nastaviti da sarađujemo sa Unijom“, rekao je ministar Vesić.

Tom prilikom, ministar je ukazao na značaj obnove i „manjih“ regionalnih pruga, pored izgradnje i rekonstrukcije onih glavnih železničkih pravaca.

„To su dve pruge koje spajaju Srbiju i Rumuniju, jedna koja ide od Beograda prema Pančevu i Vršcu, i druga Beograd – Zrenjanin – Kikinda, prema Rumuniji, zatim Vrbas – Sombor, kao i pruga koja vodi prema Bosutu na granici sa BiH, te ona od Kraljeva prema Kosovu i Metohiji“, rekao je ministar.

Pročitajte još:

Kada je reč o usklađivanju zakonodavstva Srbije sa propisima EU po pitanju transporta, ministar Vesić je rekao da je obavestio komesara Varheljija da će Srbija uskoro usvojiti šest zakona, nakon čega će biti potpuno usklađena sa Unijom i neće više imati nijedan propis koji će biti drugačiji.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

„Moći ćemo bez problema da otvorimo i zatvorimo poglavalja 14 i 21, koja se tiču transporta. Na obostrano zadovoljstvo, mislim da imamo dobar napredak i da možemo da očekujemo nove zajedničke projekte. Ako mogu to tako da kažem, figurativno, ako je u nekom sektoru Srbija deo EU, onda je to u oblasti transporta“, istakao je ministar.

Dodao je da je Evropska unija najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije, sa razmenom od skoro 35 milijardi evra, koja je, kaže, samo prošle porasla za gotovo 26 odsto, što nije postignuto ni sa jednim drugim spoljnotrgovinskim partnerom.

EU je najveći investitor u Srbiji, podsetio je ministar i rekao da najviše investicija dolazi iz EU, od koje je Srbija u poslednjih 20-ak godina dobila skoro tri milijarde evra.

„U narednom periodu biće potpisan i najveći grant koji smo ikada pojedinačno dobili, od 600 miliona evra, za izgradnju brze pruge Beograd – Niš, koja će ukupno koštati oko dve milijarde evra“, ukazao je ministar Vesić.

Ministar je sa evropskim zvaničnicima u Briselu, razgovarao i o drugim grantovima i projektima, uz dogovor da se u Beogradu formira zajednička komisija koja će pratiti sve projekte u Srbiji, u čijem finansiranju učestvuje EU, kako bi se oni ubrzali i brže rešavali problemi na terenu.

Energetski portal

Zbog havarije u RB Kolubara neće biti ugroženo snabdevanje strujom

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je da je u Rudarskom basenu Kolubara noćas na polju E došlo do havarije, u kojoj nije bilo povređenih, niti većeg oštećenja opreme.

Nakon obilaska kopa, ministarka je u izjavi za agenciju Tanjug objasnila da je došlo do klizišta koje je zaustavilo rad jednog bagera, koji je značajan za istočno polje E, istakavši da neće biti ugroženo snabdevanje strujom i toplotnom energijom Lazarevca i okolnih mesta.

Ministarka je ukazala na to da je neophodno nastaviti nadgledanje trafo-stanice, koja trenutno nije ugrožena, dodavši da ima dovoljno uglja na deponijama za snabdevanje toplane koja obezbeđuje grejanje u Lazarevcu.

Pročitajte još:

Ona je naglasila da zabrinjava to što je proizvodnja uglja u Kolubari u poslednje dve nedelje 30 odsto manja, ocenivši da će zbog ove havarije biti još niža.

“Moramo da radimo na većim količinama deponija uglja, to jest, zalihama ovog energenta kako naš energetski sistem i snabdevanje građana električnom energijom ne bi bili dovedeni u pitanje’’, rekla je ministarka Đedović.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Najviše temperature na Grenlandu u poslednjih 1000 godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi podaci otkrili su da su temperature na Grenlandu najviše u poslednjih 1000 godina, i sve to usled uticaja klimatskih promena, navode naučnici.

Istraživači sa instituta Alfred Vegner i Niels Bor zajedničkim snagama došli su do saznanja da su temperature porasle za 1,5 stepeni Celzijusa (2,7 stepeni Farenhajta) iznad proseka od 1995. godine. Podaci pokazuju da su se jezgra leda Grenlanda, od uzoraka koji su uzeti iz dubokih ledenih pokrivača i glečera, znatno zagrejala.

Inače ledeni pokrivač Grenlanda igra ključnu ulogu u globalnom klimatskom sistemu, a kako navode istraživači ogromne količine vode koje su uskladištene u ledu (oko tri miliona kubnih kilometara), kao i njihovo topljenje može dovesti do porasta nivoa mora, a predviđa se da će ledeni pokrivač doprineti da taj porast bude 50 centimetara do 2100. godine.

Pročitajte još:

Stručnjaci sa ova dva instituta predstavili su jasne dokaze kako su efekti globalnog zagrevanja dosegli i do udaljenih područja na visokim nadmorskim visinama centralnog i severnog Grenlanda.

„Podaci koje smo dobili pokazuju da se zagrevanje u periodu od 2001. do 2011. jasno razlikuje od prirodnih varijacija tokom poslednjih 1000 godina. Iako se ovako nešto i pomalo očekivalo, ipak nas je iznenadilo koliko je ta razlika očigledna“, objašnjava glaciolog doktorka Marija Horhold vodeći autor studije, koja je zajedno sa kolegama analizirala sastav izotopa u plitkim ledenim jezgrima prikupljenim u centralnom i severnom Grenlandu.

Prema njenim rečima prethodna ledena jezgra koja su se prikupljala počevši od devedesetih godina nisu ukazivala na jasno zagrevanje u centralnom i severnom Grenlandu, uprkos porastu globalnih srednjih temperatura.

Međutim, to nije jedina stvar koja je zapanjila istraživače. Naime, u avgustu 2021. godine pala je prva kiša na najvišoj tački na ledenom pokrivaču, a naučnici su i tada upozoravali na jasan znak klimatske krize.

Energetski portal

I BANKE MOGU MENJATI SVE(S)T

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Klimatska situacija u kojoj smo se našli, zahteva da emisije štetnih gasova budu smanjene kako bismo pokušali da zaustavimo porast prosečne globalne temperature iznad 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo.

Da bi odgovor na izazove ispred nas bio jasan, potrebno je da se vratimo na početak i razumemo uzrok koji nas je doveo do problema protiv kojeg se borimo.

Šta je karbonski otisak?

Svaka naša aktivnost danas ostavlja svoj karbonski otisak. Pojednostavljeno, ukupna količina emitovanih gasova staklene bašte koju direktno ili indirektno proizvode ljudi, organizacije, događaji, kompanije, predstavlja karbonski otisak. Njegova količina je mera našeg uticaja na životnu sredinu i klimatske promene.

Karbonski otisak predstavlja zbir svih emisija ugljen-dioksida i ostalih gasova koji zadržavaju toplotu u atmosferi, uzrokujući globalno zagrevanje, a koje ljudi izazivaju svojim delovanjem u određenom vremenskom periodu.

Kao smernicu prema kojoj naša borba treba da se kreće, Evropska unija postavila je ambiciozan cilj. To je ugljenična neutralnost do 2050. godine. Kako bi se postavljeni cilj dostigao, usvojen je i paket propisa i mera „Fit for 55” kako bi se do 2030. godine dostigao cilj od 55 odsto neto smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Svako od nas može da redukuje svoj karbonski otisak, promenom stila života i potrošačkih navika, poput smanjenja putovanja automobilima koja koriste fosilna goriva korišćenjem obnovljivih izvora energije, odlučivanjem za održivije proizvode, pametnijim korišćenjem životnog i radnog prostora. I to je samo mali deo promena koje možemo sprovesti.

Kompanije, institucije, Vlade i velika udruženja treba da ulože najveći napor, ali i da svojim primerom pokažu drugima kako može doći do pozitivnih promena. Zbog toga mnogi od njih teže odgovornom poslovanju, koje u prvi plan stavlja zaštitu životne sredine i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte.

U FOKUSU:

Odgovorno poslovanje kao izbor

Dobar primer ovakve prakse pruža nam upravo ProCredit banka, koja je i na nivou Grupe dala doprinos smanjenjem sopstvenog udela ugljen-dioksida za 56 odsto u period između 2018. i 2021. godine. To je postignuto korišćenjem solarne energije, praćenjem potrošnje električne i toplotne energije, zabranom plastike za jednokratnu upotrebu u poslovnim prostorijama, kao i nabavkom vozila na električni i plug-in hibridni pogon, sa ciljem da sva vozila u njihovoj floti do kraja 2022. godine budu vozila sa nultom emisijom CO2.

Odgovorno poslovanje višedecenijska je praksa ove banke, jer preuzima odgovornost za procenu uticaja na životnu sredinu ne samo sopstvenih, već i aktivnosti klijenata na okruženje i društvo. Zahvaljujući predanom radu ProCredit banka je prepoznata kao predvodnik zelene tranzicije u Srbiji.

Svaka aktivnost u ProCredit banci mora da bude verifikovana kao održiva, zbog čega gotovo svakodnevno rade na planiranju i optimizaciji procedura u cilju uštede resursa.

Koliko su posvećeni ostvarenju zacrtanih ciljeva pokazuje i činjenica da poslovi banke ne smeju imati uticaj na životnu sredinu, zbog čega nikada neće kreditirati nekog ko svojim aktivnostima negativno utiče na okruženje, bez obzira na profitabilnost koju posao donosi.

Zahvaljujući obazrivom i razboritom pristupu analizi kreditnog rizika i izbegavanju pravljenja kompromisa zarad profita, ProCredit banka ima stabilan i jak kreditni portfolio.

Dodatnu stabilnost i sigurnost daje im i stalna edukacija zaposlenih, kako o održivom i odgovornom poslovanju, tako i o zaštiti životne sredine. Svakodnevno rade na tome da sve ono što i sami primenjuju prenesu na svoje klijente I da ih obuče kako da svoje poslovanje učine održivim.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.