Home Blog Page 3

Inovacije žena u cirkularnoj ekonomiji – Predstavljena idejna rešenja 20 preduzetnica iz Srbije

Foto: UNDP

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su 20 inovativnih rešenja preduzetnica iz Srbije, koje su nagrađene u okviru Javnog poziva za jačanje uloge žena u cirkularnoj ekonomiji. Događaj je organizovan uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Nagrađene preduzetnice su iz različitih delova Srbije, a osmislile su cirkularna rešenja u oblastima kao što su poljoprivreda, arhitektura, proizvodnja hrane, kozmetike i tekstila. Sprovođenje ovih rešenja doprineće smanjenju otpada i uštedi prirodnih resursa, kao i razvoju ženskog preduzetništva, dok će na tržištu ponuditi održive proizvode i usluge.

Pomoćnica ministarke zaštite životne sredine, Teodora Spasojević, istakla je da je Ministarstvo posvećeno razvoju cirkularne ekonomije kao jednom od alata za dostizanje održivog razvoja.

– U partnerstvu sa UNDP-em pružamo podršku lokalnim zajednicama, kao i privrednom i naučno-istraživačkom sektoru, u realizaciji inovativnih ideja i rešenja za primenu cirkularne ekonomije. Ove godine u fokusu nam je podrška ženskom preduzetništvu u cirkualrnoj ekonomiji i neformalnim sakupljačima otpada – rekla je Spasojević.

Govoreći o inicijativi „Prihvati cirkularni izazov’’ koju Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi od 2022. godine, navela je da je u njoj  do sada učestvovalo preko 20 kompanija koje su se dobrovoljno obavezale da sprovedu mere u skladu sa principima  cirkularne ekonomije i održivog razvoja.

Foto: UNDP

– Na postignute rezultate smo veoma ponosni i oni nam pružaju podstrek da i dalje podržavamo projekte kojima se doprinosi zaštiti životne sredine kao preduslovu za zdrav i kvalitetan život našeg stanovništva – dodala je Spasojević.

Rukovodilac sektora za vitalni razvoj Programa Ujedinjenih nacija u Srbiji, Žarko Petrović, rekao je da UNDP pomaže razvoj cirkularne ekonomije u okviru šire inicijative za ubrzanje zelene tranzicije, koju sprovodi uz podršku Evropske unije, Švedske, Švajcarske, Vlade Srbije i GEF-a.

– Do sada smo obezbedili sufinansiranje u vrednosti od 4 miliona dolara, što je omogućilo da širom Srbije zaživi više od 100 cirkularnih inicijativa i investicija, čija je ukupna vrednost veća od 30 miliona dolara. One već doprinose smanjenju otpada, očuvanju prirodnih resursa i otvaranju zelenih radnih mesta – istakao je Petrović.

Ukupan nagradni fond koji je dodeljen za cirkularne inicijative preduzetnica iznosio je 240.000 dolara, a pojedinačne nagrade su se kretale u vrednosti od 5.000 do 20.000 dolara, u zavisnosti od kompleksnosti inovacije.

Jelena Janković iz udruženja „Zona eksperimenta”, koje proizvodi nameštaj od građevinskog tekstilnog otpada, kaže da je cirkularna nagrada bila ključni podsticaj da zaživi Eco×Deco inicijativa koja spaja reciklažu, dizajn i žensko preduzetništvo.

– Podrška mi je omogućila da materijal koji obično nema vrednost pretvorim u proizvod, a ceo proces je bio konkretan, podsticajan i inspirativan. Ovo iskustvo mi je pokazalo da male ideje mogu postati značajni pomaci kada dobiju pravu vrstu podrške – kaže Janković.

Pročitajte još:

Cirkularna nagrada bila je presudna i u slučaju preduzetnice Mine Vereš, koja je razvila prirodni sok od tamjanike „TamTaNika” i preradu ostataka biomase u dodatak za superhranu.

– Zahvaljujući ovoj podršci započeli smo istraživanja nutritivnih svojstava brašna napravljenog od komine, nakon proizvodnje soka od grožđa. Ovaj projekat predstavlja naš prvi korak ka potpunoj valorizaciji otpada i kreiranju novih, zdravih proizvoda iz lokalnih resursa –objašnjava Vereš.

Osim inovacija preduzetnica, predstavljene su i inicijative koje su nagrađene u okviru prošlogodišnjih javnih poziva UNDP-a u oblasti cirkularne ekonomije – za saradnju nauke i privrede, kao i za podršku integraciji neformalnih sakupljača sekundarnih sirovina u formalni sistem upravljanja otpadom. Takođe, predstavljene su i inicijative koje su sprovele velike kompanije u Srbiji: Delta Holding, Nestle i Steel Impex, kao odgovor na Cirkularni izazov Ministarstva zaštite životne sredine, čime daju primer ostalim, manjim kompanijama u sektoru poljoprivrede, ugostiteljstva i reciklažnoj industriji.

Ovaj događaj je organizovan u okviru projekta „Smanjenje ugljeničnog otiska lokalnih zajednica primenom principa cirkularne ekonomije u Republici Srbiji – Cirkularne zajednice”, koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine Republike Srbije, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Više informacija o nagrađenim cirkularnim inicijativama koje su osmislile preduzetnice iz Srbije, možete pronaći ovde.

 Izvor: UNDP

Crna Gora intenzivira pregovore o CBAM-u i ubrzava energetske projekte

Foto: Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore

Crna Gora ne odustaje od zahteva za izuzeće ili odlaganje primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović tokom posete Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).

On je istakao da bi potencijalni efekti izuzeća mogli biti značajni za domaći energetski sistem, zbog čega se pregovori vode paralelno na evropskom i regionalnom nivou, uz ubrzano sprovođenje domaćih energetskih projekata.

Šahmanović je u Nikšiću, zajedno sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Damjanom Ćulafićem, prisustvovao radnom sastanku sa Odborom direktora i menadžmentom EPCG-a. Razmatrani su ključni razvojni projekti u oblasti energetike i izazovi koje donosi najavljena primena CBAM-a od 2026. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore.

Pročitajte još:

Na sastanku je ocenio da se radi o jednom od najvažnijih pitanja za crnogorski energetski sektor, koje zahteva koordinisan nastup državnih institucija i energetskih kompanija. Stoga će Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja severa i EPCG nastaviti zajedničku komunikaciju prema institucijama Evropske unije, kako bi Crna Gora dobila dodatnu fleksibilnost u procesu primene ovog mehanizma.

Poseban akcenat biće stavljen na argumentaciju u vezi sa investicijama u ekološke projekte i tranziciju energetskog sistema.

Menadžment EPCG-a informisao je ministarstvo o toku realizacije solarnih i vetroenergetskih projekata, koji su od ključnog značaja za stabilnost mreže i energetsku bezbednost. Šahmanović je naglasio da država snažno podržava ove investicije i ubrzava procedure kako bi se novi kapaciteti što pre pustili u rad.

Energetski portal

Evropi predstoji hladnija zima od očekivane

Foto-ilustracija: Pixabay

Najnoviji prognostički podaci pokazuju da će decembar doneti hladnoću i sneg u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Evropu, a dugoročne naznake ukazuju da bi hladni periodi mogli potrajati i u januaru, navodi Severe Weather Europe.

Dva su ključna faktora oblikuju predstojeću zimu 2025/2026, La Ninja i slabljenje polarnog vorteksa (vrtlog hladnog vazduha iznad Arktika). Najnoviji podaci o temperaturnim anomalijama okeana pokazuju talas hladnih anomalija u ENSO području (okeansko područje koje periodično menja tople i hladne faze). Najnoviji podaci o temperaturnim anomalijama okeana pokazuju talas hladnih anomalija u ENSO području, a aktivna je La Ninja u rasponu od slabe do umerene jačine.

Polarni vorteks je „zid” vetra koji zadržava hladan vazduhom nad Arktikom. Kada oslabi ili se sruši, hladnoća lako stiže u SAD, Kanadu i delove Evrope.

Pročitajte još:

Najnovije prognoze upućuju na iznenadno stratosfersko zagrevanje krajem meseca, koje bi moglo deformisati i oslabiti vorteks. Rani takvi događaji su retki, zabeležena su samo tri u 70 godina i obično donose jače zahlađenje Severnoj Americi, dok u Evropi uzrokuju samo blago spuštanje temperatura na severu.

Prognoza za decembar, januar i februar

Prognoza temperatura za čitav decembar izgleda izuzetno neuobičajeno – skoro celi SAD i južna Kanada biće hladniji od normale. Za ovakav signal potreban je snažan pokretač, poput stratosferskog zagrevanja.

Temperaturna prognoza za Evropu ukazuje na normalne do niže temperature u zapadnim i centralnim područjima, što je tipično kad se hladni dotok spušta sa severa i severoistoka. Snežni pokrivač se očekuje širom kontinenta. Prognoze govore da će Evropa u januaru imati uglavnom ispodprosečne padavine, što ukazuje na viši pritisak i verojatno hladniji i suvlji vazduh sa severoistoka.

U februaru koji je obično najhladniji mesec, 2026. godine dolazi do promene obrazaca. Temperatura u Evropi može biti iznad proseka, ali s mogućnošću hladnijeg početka i toplijeg kraja meseca. Takođe više padavina se može očekivati na severu, dok su centralni i zapadni delovi blizu proseka.

Energetski portal

Kako su me vrane vratile u Sedartelje

Foto: OpenAI

Ušuškan, skladan, skoro pa savršen – tako pamtim Serdatelje, mali krad nadomak Stokholma, u kojem sam boravila nekih mesec dana davne 2010. godine. Tamo su nastale neke od mojih najlepših uspomena, a život u Švedskoj delovao mi je kao tiha, privlačna mogućnost. Iako me život nije odveo u tom pravcu, jedna neobična priča vratila me je u Serdatelje i probudila ideju da možda opet posetim ovaj grad.

Naime, Sedartelje je danas dom projektu koji pomera granice načina na koji razmišljamo o otpadu, gradu i – možda najviše – o životinjama sa kojima delimo prostor. Na ulicama ovog grada, vrane su postale neočekivani saveznici u borbi protiv opušaka cigareta, jednog od najtvrdokornijih oblika urbanog otpada.

Iza svega stoji mala, ali izuzetno kreativna startap kompanija, koja je osmislila jednostavan mehanizam: vrana donese opušak, mašina ga prepozna i nagradi je hranom. Zvuči kao scena iz dokumentarca o inteligenciji ptica, ali u Sedarteljeu je to postala stvarnost.

Posebno me fascinira kako je čitav sistem zasnovan na dobrovoljnoj participaciji divljih ptica. Niko ih ne tera, niko ih ne trenira u zatočeništvu – vrane same biraju da učestvuju. Njihova izuzetna inteligencija, sposobnost da rešavaju probleme i da koriste alate samo je dodatno došla do izražaja.

Činjenica da mašina razlikuje opušak od kamenčića ili listića čini proces još zanimljivijim. A zamislite tek to da bi, prema procenama, angažovanje vrana moglo da smanji troškove čišćenja ulica i do 75 odsto!

Naravno, projekat otvara i ozbiljna pitanja – od toga koliko je bezbedno da ptice uzimaju filtere natopljene hemikalijama, pa do onog većeg, filozofskog: da li smo opet previše oslonjeni na rešenja koja zaobilaze suštinu, a to je promena ljudskog ponašanja?

Ali bez obzira na sve dileme, ne mogu da poreknem da je ideja hrabra i važna jer  pokazuje mogućnosti koje nam donosi posmatranje prirode kao partnera, a ne kao nečega čime treba samo upravljati.

Milena Maglovski

VE „Kostolac” pušten u probni rad

Foto: Zoran Gavrilović

Izgradnja vetroparka „Kostolac” uspešno je privedena kraju i on je već isporučio svoje prve megavat-sate. Nakon izdavanja rešenja o priključenju na prenosni sistem, pušten je napon u trafostanici i četiri strujna kruga, a zatim su se pokrenule elise vetrogeneratora 1. Time je zvanično otpočeo probni rad ovog novog proizvodnog kapaciteta, saopštila je Elektroprivreda Srbije.

– Ovo je istorijski trenutak za EPS i osim energije iz vode, uglja i Sunca, sada na mreži imamo i prvu energiju iz našeg vetroparka u Kostolcu. To je 66 megavata nove snage i veliki korak ka povećanju udela obnovljive energije i ka održivom energetskom razvoju ne samo EPS, već celokupne srpske energetike – rekao je Dušan Živković, generalni direktor EPS.

Prema njegovim rečima, vetropark u Kostolcu je samo početak daljeg intenzivnog razvoja novih zelenih kapaciteta u okviru EPS-u, te da je veoma značajno što je izgrađen na mestu starog rudarskog odlagališta i što je taj prostor dobio sasvim novu, održivu namenu.

Pročitajte još:

– Izgradnja vetroparka bila je i veliki izazov, ali i prava prilika da zajednički iskusni inženjeri i mlade, nove snage u EPS-a steknu nova znanja i iskustva za buduće projekte – naglasio je Živković.

U toku je energizacija i ostalih vetrogeneratora VE „Kostolac” na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik. Planirana godišnja proizvodnja je 187 miliona kilovat-časova godišnje, što je dovolјno za snabdevanje zelenom električnom energijom oko 30.000 domaćinstava.

Projekat se finansira iz kredita nemačke razvojne banke KfW u vrednosti od 110 miliona evra, bespovratna sredstva Evropske unije, odnosno Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) iznose 30 miliona evra, dok je deo sredstava obezbedio EPS.

Energetski portal

Mobilnost bez emisija: Ljubljana uvela autobuse na vodonik

Foto: gov.si

U Ljubljani su povodom Međunarodnog dana održivog saobraćaja, predstavljeni  novi autobusi Ljubljanskog gradskog saobraćaja (LPP) na vodonik, čiji je kupovinu sufinansiralo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energiju (MOPE).

Vozila su oblepljena motivom klimatskih štrafni koje vizuelno prikazuju rast globalnih temperatura i upozoravaju na posledice klimatskih promena.

Bojan Kumer, ministar za životnu sredniu, klimu i energiju rekao je da su autobusi na vodonik deo napora za dekarbonizaciju saobraćaja,najvećeg izvora gasova sa efektom staklene bašte u Sloveniji.

— Novi autobusi na vodonik su korak u pravcu koji slovenski saobraćaj hitno treba – ka dekarbonizaciji. Ako želimo postići klimatsku neutralnost, moramo se zapitati kako se kretati bez emisija. Naš zadatak je ponuditi ljudima javni prevoz koji će odabrati jer pruža bolju iskustvo od vožnje privatnim automobilom — rekao je Kumer.

Pročitajte još:

U okviru Klimatskog fonda, u 2023. i 2024. godini, opštinama je obezbeđeno 40 miliona evra za nabavku bezemisijskih autobusa i kombija, dok je prošle sedmice objavljen novi poziv vredan 45 miliona evra.

Ministar Kumer pozvao je sve opštine da iskoriste dostupna sredstva i unaprede javni prevoz širom zemlje, čineći ga udobnijim, efikasnijim i bez emisija.

Boštjan Koritnik, zamenik gradonačelnika Ljubljane naglasio je važnost održive infrastrukture i dostupnosti alternativa za mobilnost, dok je zamenik direktora LPP-a Rok Vihar rekao da je ovo nova faza razvoja javnog prevoza u Ljubljani.

Energetski portal

Usvojen novi urbanistički plan za Trebinje i data podrška vetroparku „Leotar“

Foto-ilustracija: Pixabay (n-k)

Skupština Grada Trebinja usvojila je na desetoj redovnoj sednici novi Urbanistički plan. Načelnica Odeljenja za prostorno uređenje, Amerisa Zavitan Jeftović, istakla je da je plan rađen tri godine, uz dve javne rasprave i aktivno učešće stručne javnosti i građana. Izradu dokumenta vodio je „Urbis centar“ d.o.o. Banja Luka.

Odbornici su istovremeno podržali pokretanje izrade Zoning plana za energetski projekat „Vetropark Leotar“. Prema rečima Zavitan Jeftović, obuhvat projekta je smanjen u odnosu na prvobitnu verziju, a promenjen je i investitor – umesto kineske kompanije „Zhongbo Group“, inicijativu sada vodi singapurska kompanija „Zodic energy“. Lokacija obuhvata prostor između Bjelasnice i Leotara, odnosno područje od Krtinja do Žakova.

Pročitajte još:

Prema podacima portala TrebinjeLive, planirani vetropark imao bi instaliranu snagu od 535 MW i prostirao bi se na oko 16 km². Procenjena vrednost investicije prelazi milijardu i po KM, što ga svrstava među velike energetske projekte u regionu.

Skupština je usvojila i izmene Odluke o komunalnom redu, kojima se propisuje jedinstven izgled ugostiteljskog mobilijara na Trgu Travunije u Starom gradu. Novi standardi – jednaki oblici, dimenzije, materijali i boje – biće definisani urbanističko-tehničkim uslovima, a primena će početi 1. juna 2026. godine, navodi se na sajtu Grada Trebinje.

Energetski portal

Digitalni nadzor nad koncesijama u Severnoj Makedoniji: dron prati rudnike, solare i vetroparkove

Foto: Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih resursa Severne Makedonije saopštilo je da uvodi napredni digitalni sistem nadzora, uključujući i specijalizovani dron, kako bi se pojačala kontrola nad koncesijama za mineralne sirovine, solarnu energiju i vetroparkove.

Prema navodima Ministarstva, nova tehnologija omogućava visoku preciznost u praćenju eksploatacije ruda, kao i proveru koordinata, obima i infrastrukture solarnih elektrana i mernih tornjeva vetroelektrana. Time se, kako se ističe, povećava transparentnost i obezbeđuje odgovornije upravljanje prirodnim resursima.

Uspostavljeni digitalni sistem treba da unapredi inspekcijski nadzor, jer inspektori mogu da obave veliki deo pregleda bez fizičkog odlaska na teren. Dronovi omogućavaju brži uvid u stanje koncesionih zona, kraće vreme kontrole i detaljnije praćenje aktivnosti.

Korišćenje dronova u kontroli prirodnih i energetskih resursa već je široko rasprostranjeno u mnogim razvijenim državama, gde se upotrebljava za mapiranje, inspekcije i praćenje infrastrukturnih objekata. Kanada ih primenjuje za nadzor rudnika i bezbednost jalovišta, Australija za kontrolu udaljenih rudnih i solarnih lokacija, dok SAD i Nemačka dronovima redovno pregledaju vetroparkove i solarne elektrane. Norveška ih koristi za monitoring brana i hidroelektrana, a Čile za praćenje velikih rudarskih kopova.

Energetski portal

Zelena gradnja u BiH – prepreke na putu održivosti

Foto-ilustracija: Pixabay (hamlinjandrew)

Udruženje „Savet za zelenu gradnju – Green Council BiH” okuplja stručnjake iz različitih oblasti s ciljem da kroz interdisciplinarni pristup promoviše najbolje prakse održivog i odgovornog građenja. Iza sebe imaju veliki broj naučnih i stručnih publikacija, radionica, predavanja, konferencija i zagovaračkih inicijativa. Posebnu pažnju posvećuju mladima kroz organizaciju letnih škola, a kroz praktične radionice oblikuju i podižu svest o značaju održivog razvoja. Udruženje je dobitnik najveće nagrade, EU New European Bauhaus za najbolji evropski projekat u oblasti održive gradnje i razvoja. Sa partnerskim ugovorom sa Nemačkim savetom za održivu gradnju (DGNB), planiraju da još snažnije i odgovornije nastave projekte sertifikacije i promocije održivog i odgovornog građenja, a o njihovim edukacijama i procesima zelene sertifikacije razgovarali smo sa Sanelom Klarić, savetnicom u Udruženju.

Foto: Savet za zelenu gradnju – Green Council BiH

Koje su najveće prepreke kod procesa sertifikacije zelenih zgrada?

– Naša iskustva pokazuju da najveće prepreke u procesu sertifikacije zelenih zgrada proizlaze pre svega iz nedovoljnog poznavanja prednosti koje ovakav pristup donosi. Građani, projektanti, građevinske kompanije i investitori još uvek nisu dovoljno upoznati sa benefitima zelene sertifikacije, zbog čega se često u startu gubi podrška za njegovu primenu. Dodatni izazov predstavlja nedostatak jasnih strategija i zakonskih okvira koji bi sistemski podržali ovakve procese, kao i manjak realizovanih primera u zemlji i regionu, koji bi mogli poslužiti kao uzor i pokazati da se ovakvi projekti uspešno isplate. Pored toga, i sami kapaciteti struke – od projektanata i izvođača, pa do sertifikatora – još uvek su nedovoljno razvijeni, što usporava širenje i kvalitetnu primenu standarda zelene sertifikacije.

U FOKUSU:

Kako funkcioniše sertifikacija zelenog stanovanja u praksi?

– Zelena sertifikacija objekata podrazumeva angažman stručnog akreditovanog sertifikatora već od samog početka planiranja i razvoja projekta. Njegova uloga nije samo formalna već savetodavna i edukativna: on usmerava projektantski tim, investitore i izvođače kroz čitav proces, od prvih ideja do završne realizacije. Sertifikator pomaže da se iskoriste sve prednosti lokacije, uvodi principe održivog upravljanja prirodnim resursima, savetuje o odgovornom vođenju gradilišta i odgovornom zbrinjavanju otpada, te prati procenu životnog veka materijala, elemenata i samog objekta. Posebna pažnja posvećuje se racionalnom korištenju vode i obnovljivih izvora energije, primeni prirodnih i lokalnih materijala, kao i provođenju zdravstvenih kriterijuma, koji uključuju merenja kvaliteta vode, unutrašnjeg vazduha i potvrda kvalitetnog izvođenja mera energetske efikasnosti. Neizostavan deo procesa su i sigurnosni standardi, poput zaštite od požara i inkluzivnog pristupa objektima.

Za razliku od tradicionalnog načina gradnje, zelena sertifikacija je složenija i zahteva veću odgovornost, interdisciplinarnu saradnju i kontinuiranu kontrolu. Ipak, korist koju donosi daleko nadmašuje početni napor. Rezultat su objekti višeg kvaliteta, prilagođeni čoveku i životnoj sredini, koji pružaju veći komfor, štite zdravlje korisnika, smanjuju negativne uticaje na prirodu i dugoročno štede energiju, vodu i druge resurse. Takvi objekti predstavljaju ulaganje ne samo u održivu budućnost već i u sigurnost i kvalitet života današnjih i budućih generacija.

Da li imate podatke o smanjenju potrošnje energije ili emisija za projekte koje ste podržali?

– Za objekat koji se trenutno nalazi u fazi predsertifikacije i sertifikacije potrebno je prikupiti podatke tokom perioda od dvanaest meseci, nakon čega će biti moguće potvrditi i zvanično predstaviti rezultate. Paralelno s tim, sprovodi se edukacija svih korisnika kako bi u svoje svakodnevne navike uveli odgovorno ponašanje i primenu mera zelene sertifikacije. Već sada, iako proces još traje, jasno se uočavaju značajne uštede i povećano zadovoljstvo korisnika. Ipak, dok se ne okonča period prikupljanja podataka, ti rezultati ne mogu biti zvanično potvrđeni niti podeljeni s javnošću. Iskustva kolega iz DGNB-a (Deutscher Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen – Deutscher Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) u Nemačkoj, sa kojima smo potpisali partnerski ugovor, dodatno nas ohrabruju jer njihova stručna uloga pruža važnu potvrdu naših nalaza i pokazuje da se krećemo u pravom smeru.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Pred potpunom obustavom rada, banke spremne da obustave promet sa NIS-om – čeka se odluka

Foto: NIS

Kompanija NIS saopštila je da je, zbog nedostatka sirove nafte za preradu usled sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo protiv kompanije, Rafinerija nafte Pančevo započela postupak kontrolisanog gašenja. Kako se navodi, postrojenja su ušla u fazu „tople cirkulacije“ – režim koji omogućava da se rafinerijski sistemi održavaju stabilnim i bezbednim, ali bez pune proizvodnje.

Kompanija ističe da se ceo postupak sprovodi u skladu sa zakonima Srbije, internim procedurama i najvišim bezbednosnim i ekološkim standardima. Tokom trajanja tople cirkulacije rafinerijska postrojenja biće održavana tako da mogu da se pokrenu odmah po obezbeđivanju neophodnih količina sirove nafte.

Uprkos obustavi prerade, NIS u svom saopštenju navodi da trenutno nema prekida u snabdevanju tržišta naftnim derivatima, zahvaljujući ranije obezbeđenim zalihama. Ipak, poručuju da je ponovna uspostava redovnog rada Rafinerije „od izuzetne važnosti“, ne samo za Srbiju, već i za region.

Pročitajte još:

Pančevačka rafinerija, jedna od tehnološki najmodernijih u jugoistočnoj Evropi, modernizovana je ulaganjima većim od 900 miliona evra od 2009. godine. Obustava njenog rada utiče i na HIP Petrohemiju, koja će u narednom periodu takođe početi pripreme za gašenje postrojenja.

NIS je takođe ponovio da tvrdi da ni na koji način nije doprineo merama koje ugrožavaju rad kompanije i egzistenciju više od 13.500 zaposlenih.

Rok za odluku – oko 4 dana

Narodna banka Srbije saopštila je da će, ukoliko Naftna industrija Srbije ne dobije novu licencu za poslovanje do isteka predviđenog roka, biti prinuđena da obustavi platni promet sa kompanijom, kako bi se očuvala stabilnost finansijskog sistema. Udruženje banaka Srbije navelo je da će sve poslovne banke, u koordinaciji s NBS-om, postupiti na isti način ako licenca ne bude izdata. Kako je predsednik u jučerašnjem vanrednom obraćanju upozorio, ukoliko licenca ne bude odobrena, preostaju još četiri dana do potpune obustave rada.

Energetski portal

U Podgorici predstavljen najnoviji evropski izveštaj o životnoj sredini i klimi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilse)

Najobuhvatniji izveštaj o životnoj sredini, klimi i održivosti u Evropi — Evropska životna sredina 2025 je zvanično predstavljen u Podgorici za region Zapadnog Balkana. Predstavljanje programa okupilo je visoke predstavnike iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova*, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije, kao i visoke funkcionere Evropske unije i međunarodne partnere.

Izveštaj, kroz profile zemalja koje su zajednički pripremili EEA i nacionalne institucije, ističe napredak postignut u oblastima životne sredine, klime i održivosti, ali i izazove koji i dalje postoje. Sve zemlje su, na primer, proširile ili unapredile svoje mreže zaštićenih područja — ključni doprinos očuvanju biodiverziteta, ublažavanju klimatskih promena kroz ekosisteme bogate ugljenikom i usklađivanju sa evropskim ciljevima u oblasti biodiverziteta.

Pročitajte još:

– Kroz Evropsku mrežu za informacije i posmatranje životne sredine (Eionet), naši partneri sa Zapadnog Balkana već više od 20 godina rade na tome da podaci o životnoj sredini širom Evrope budu pouzdani, verodostojni i spremni da podrže konkretne akcije. Zapadni Balkan je deo evropske ekološke priče, a njegova uloga u toj priči sve je važnija – rekla je Lena Mononen, izvršna direktorka EEA.

Bosna i Hercegovina je, primera radi, napredovala usvajanjem novih entitetskih strategija zaštite životne sredine i akcionih planova 2023. godine, te podnošenjem u 2024. godini konačnog nacrta Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine (NECP) za period do 2030. godine – što su ključni koraci prema smanjenju emisija, unapređenju energetske tranzicije i ispunjavanju obaveza u području zaštite životne sredine povezanih sa statusom zemlje kandidata za EU.

Objavljivanje izveštaja je i prilika da se istakne rastuća uloga regiona u doprinosu evropskoj bazi znanja o životnoj sredini i jačanju ekološke saradnje.

Energetski portal

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova

CG: Otvorena javna rasprava o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika 2026 – 2028.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu Programa razvoja zelenog vodonika sa Akcionim planom za period 2026–2028. godine, kao i o pratećem Izveštaju o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Poziv je upućen organima, organizacijama, institucijama, udruženjima i svim zainteresovanim pojedincima da dostave svoje primedbe, predloge i sugestije u pisanoj ili elektronskoj formi. Komentari se podnose na propisanom Obrascu 4, na adresu Ministarstva energetike i rudarstva (Rimski trg 46, Podgorica) ili mejlom na nikolina.goranovic@meir.gov.me. Rok za dostavljanje komentara je 20 dana od dana objavljivanja poziva.

Tokom trajanja rasprave održaće se i okrugli sto, zakazan za 8. decembar 2025. godine, od 9.30 do 11.30 časova, u Privrednoj komori Crne Gore.

Program javne rasprave, Nacrt programa i Izveštaj o strateškoj proceni dostupni su na internet stranici Ministarstva i portalu e-uprave. Po završetku procesa, Ministarstvo će u roku od 15 dana objaviti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi.

Pročitajte još:

SWOT analiza iz Nacrta Programa razvoja zelenog vodonika

U okviru dokumenta sprovedena je sveobuhvatna SWOT analiza, s ciljem sagledavanja kapaciteta Crne Gore za razvoj proizvodnje i upotrebe zelenog vodonika.

Kako se navodi u dokumentu, Crna Gora raspolaže značajnim potencijalima za razvoj sektora zelenog vodonika, pre svega kroz visok udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodnji električne energije i veliki prostor za njihov dalji rast. Geografski položaj – obala, pristup moru i povoljan geopolitički kontekst – stvara mogućnosti za izvoz vodonika. Istaknute su i mogućnosti integracije OIE u proizvodne kapacitete, kao i niski i predvidivi troškovi rada i održavanja. Država je aktivna u međunarodnim klimatskim inicijativama, što dodatno jača njen položaj u razvoju ovog sektora.

Ipak, sektor prate brojna ograničenja: visoka cena proizvodnje vodonika, nedostupnost i skupi mali elektrolizeri, kao i nedostatak infrastrukture za vodonik. Regulatorni okvir se razvija sporije od potreba tržišta, a fosilna goriva i dalje imaju značajno učešće. Kao slabosti navode se i nedovoljno razvijena mreža snabdevača, slabo učešće privatnog sektora, nerazvijen sektor istraživanja i razvoja, kao i neujednačena i nedovoljna dostupnost vode, ključnog resursa u procesu proizvodnje vodonika.

Dokument prepoznaje veliki prostor za napredak: bolje iskorišćavanje OIE, sezonsko skladištenje energije, stabilizacija energetskog sistema i doprinos klimatskoj neutralnosti. Dalja dekarbonizacija transporta, diversifikacija energetskog miksa i smanjenje zavisnosti od uvoza predstavljaju snažne razvojne šanse. Posebno važni segmenti su otvaranje novih radnih mesta, razvoj stručnih veština, privlačenje stranih investicija i jačanje energetske sigurnosti.

Glavne prijetnje razvoju sektora odnose se na tehnološku nezrelost vodoničnih sistema i konkurenciju drugih obnovljivih tehnologija koje su trenutno dostupnije i jeftinije. Regulatorni i politički izazovi, bezbednosna pitanja, kao i nedostatak investitora, dobavljača i kupaca mogu usporiti planirani razvoj. Dodatnu prepreku predstavlja i odsustvo jasnih poslovnih modela i nedovoljno definisan zakonodavni okvir, navedeno je u dokumentu.

Energetski portal

IKI 2025–2026: Podrška projektima u oblasti klime i biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unspash/Geranimo

Međunarodna klimatska inicijativa (IKI), koju finansira Vlada Nemačke, podržava projekte iz oblasti klime i biodiverziteta u zemljama u razvoju i ekonomijama u usponu. Cilj je usmeravanje mehanizama finansiranja, inicijativa jača ublažavanje klimatskih promena, otpornosti na klimatske rizike, prirodne rezervoare ugljenika i zaštitu ekosistema u zemljama u razvoju i ekonomijama u usponu.

Sada je IKI raspisala tri vrste grantova koji su otvoreni za prijave do navedenih rokova:

Veliki grantovi

IKI poziv za velike grantove (Large Grants Call), objedinjuje prethodne tematske i državne pozive. Predlozi projekata mogu se podneti do 17. februara 2026. Učešće u konkursu otvoreno je za nemačke i međunarodne institucije i organizacije, kao i za izvođače u obliku nemačkih federalnih implementacijskih organizacija. Zainteresovane implementacijske organizacije pozvane su da podnesu skicu projekta koja odgovara jednoj od 11 tematskih i državnih prioritetnih oblasti.

Odabrano će biti po jedan do dva projekta po prioritetu. Iznos finansiranja koji obezbeđuje IKI po projektu može iznositi od pet do 20 miliona evra. Više o samim uslovima finansiranja dostupno je ovde.

Srednji grantovi

Nemačka vlada stavlja na raspolaganje do osam miliona evra za projekte usmerene na smanjenje emisija gasova staklene bašte i prilagođavanje  posledicama klimatskih promena. Maksimalno 12 projekata biće finansirano kroz Medium Grants.

Na ovaj grant posebno su pozvane da učestvuju organizacije civilnog društva, akademske institucije i neprofitne kompanije.

Pročitajte još:

Predlozi projekata mogu se podneti do 20. januara 2026, a više o samom konkursu dosputno je ovde.

Mali grantovi

Program IKI Small Grants pokrenuo je svoj sedmi međunarodni poziv za projekte 17. novembra na COP30 u Brazilu. Poziv je namenjen lokalnim organizacijama u zemljama prihvatljivim za ODA sredstva (ODA-prihvatljive zemlje su zemlje u razvoju i ekonomije u usponu koje mogu primiti međunarodnu razvojnu pomoć), s prosečnim godišnjim prihodom između 60.000 i 500.000 evra.

Organizacije su pozvane da apliciraju za finansiranje lokalnih ili regionalnih projekata u oblasti klime i biodiverziteta.

Pored finansijske podrške, organizacije dobijaju i pomoć u jačanju svojih kapaciteta kroz različite mere razvoja veština i organizacijske snage.

IKI Small Grants obezbeđuje finansiranje u iznosu od 60.000 do 200.000 evra. Predlozi projekata mogu se podneti do 15. januara 2026., a više o uslovima konkursa dostupno je ovde.

Energetski portal

Konferencija: „Future-Proof Industry: Inovacije, partnerstva i održivi rast”

Foto: Konfindutrij Srbija

U ponedeljak 1. decembra 2025, u sedištu Privredne komore Srbije, Resavska 13 –15, Beograd, sa početkom u 9.30 (registracija od 9.00) biće održana konferencija FUTURE-PROOF INDUSTRY: Inovacije, partnerstva i održivi rast.

Reč je o trećem izdanju sada već tradicionalne ESG konferencije koju Konfindustrija Srbija organizuje u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, a na kojoj će se, kroz tri panela, zajedno sa poslovnim liderima i inovatorima razgovarati o tome kako inovacije, strateška partnerstva i najnaprednije tehnologije transformišu održivost i grade otpornu i na ljude usmerenu industriju.

Zašto učestvovati?

  • Steknite direktan uvid u to kako inovacije pokreću transformaciju industrija i pomažu kompanijama da se prilagode globalnim izazovima održivosti.
  • Saznajte kako ESG prakse i inovativni pristupi mogu unaprediti konkurentnost.
  • Otkrijte kako veštačka inteligencija i digitalne tehnologije oblikuju klimatske akcije, transparentnost i otpornost lanaca snabdevanja.
  • Povežite se sa poslovnim liderima, donosiocima odluka i inovatorima iz Srbije, Italije i šire

U okviru konferencije biće potpisan Memorandum o razumevanju između Konfindustrije Srbija, Privredne komore Srbije i italijanske kompanije Innovando. Predmet Memoranduma je stvaranje ekosistema koji će omogućiti sprovođenje EPR-a (extended producer responsibility) u sektoru pneumatika.

Radni jezik konferencije biće srpski i engleski, sa obezbeđenim simultanim prevodom.

Kompletan program konferencije dostupan je OVDE.

Konferenciju organizuje Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbija u partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, uz podršku: EIT Manufacturing, Istrabenz Plini, Banka Intesa, Deloitte, UniCredit Bank Serbia, DDOR Osiguranje i Enterprise Europe Network.

Registrujte se i budite deo dijaloga koji menja način na koji kompanije upravljaju ESG zahtevima, lancima snabdevanja i dugoročnim razvojem.

Energetski portal

Direktor „Vinče“: Nuklearke su naša nasušna potreba ukoliko želimo da dišemo čistiji vazduh

Foto-ilustracija: Unsplash (sergio perez mateo)

Direktor Instituta „Vinča“, Slavko Dimović, kaže za RTS da nuklearne elektrane nisu samo realnost, već nasušna potreba. Naveo je primer Francuske, gde se nuklearke grade pored auto-puteva. Ističe da su incidenti mnogo češći u klasičnim industrijskim postrojenjima nego u nuklearkama. One donose energetsku stabilnost i država ne zavisi od jednog snabdevača, poručuje Dimović. Institut „Vinča“ potpisao je važan međunarodni sporazum sa francuskom kompanijom EDF, jednim od lidera u razvoju nuklearne energije.

Direktor Instituta „Vinča“ Slavko Dimović kaže da saradnja sa francuskom kompanijom predstavlja naučno-tehnološki zamajac i strateški dokument koji nas, preko nuklearnih elektrana, vezuje za jednog od najvećih proizvođača električne energije.

S obzirom na to da je EDF uradio preliminarnu tehničku studiju, sporazum predstavlja i nastavak uspešne saradnje „Vinče“ sa Ministarstvom energetike, sa Ministarstvom nauke, i utemeljenje razvojnog puta ka srpskom nuklearnom programu.

Ko radi u nuklearnoj elektrani

Dimović objašnjava da je nuklearna elektrana jedna mala strateška fabrika koja, u zavisnosti od kapaciteta, zapošljava od 1.200 do 1.500 ljudi. Od tog broja, 10 do 12 odsto čine stručnjaci direktno vezani za radioaktivnost – nuklearni fizičari, nuklearni inženjeri, fiziko-hemičari.

Oko stotinak stručnjaka je vezano za samo funkcionisanje nuklearnog reaktora.

Kako se postaje nuklearni fizičar

Do zvanja nuklearnog fizičara ili inženjera nekada se dolazilo preko fakultetskih smerova koji su u međuvremenu ugašeni nakon Černobilja i moratorijuma na izgradnju nuklearki. Danas, kaže Dimović, nuklearna energija doživljava svoju renesansu.

„Pošto nemamo vremena za gubljenje, jedina mogućnost je da, pored oživljavanja tih predmeta na fizici, hemiji, Elektrotehničkom fakultetu, naši studenti posle osnovnih studija idu na master programe. U zavisnosti od afiniteta, sposobnosti i želja, mi kao najveći institut u jugoistočnoj Evropi možemo da im pomognemo da nastave školovanje u Južnoj Koreji, Americi, Rusiji, Francuskoj ili Kini. Spremamo njihova buduća znanja kako bismo u sledećih deset godina iškolovali sto nuklearnih inženjera i fizičara“, ističe Dimović.

Pročitajte još:

Primer iz Ljubljane

„Potrebno je završiti dvogodišnje master studije, a potom i specijalističke, kako bi se stekla praksa. To ne sme biti samo teorija“, kaže Dimović. Navodi primer Instituta „Jožef Štefan“ u Ljubljani, gde je obučavanje kombinacija teorije i prakse.

Kasnije će partneri u izgradnji nuklearke učestvovati i u edukaciji i u nadzoru, dok će „Vinča“ biti regionalni edukativni centar koji će komunicirati sa javnošću na transparentan i nedvosmislen način.

„Pitaj Vinču“ – šta zanima građane

Najčešće pitanje građana, po rečima Dimovića, jeste: „Otkud se mi sada, posle toliko godina, pojavljujemo u javnosti?“

„Ljude muče nedoumice oko stručnog kadra, radioaktivnog otpada i nekih senzacionalnih članaka iz neregulisanih izvora. Zato idemo direktno među ljude – u gradove, gimnazije, tehničke škole – kako bismo razuverili građane i vratili poverenje u naš najveći institut“, naglašava Dimović.

Gde se grade nuklearke i ko ih gradi

Francuska je, prema rečima Dimovića, primer gde se nuklearke grade pored auto-puteva, uz primenu strogih mera zaštite.

„Najveći graditelji su Francuzi, Rusi, Amerikanci i Južna Koreja“, dodaje direktor „Vinče“.

O strahu i realnosti

„Danas je veća verovatnoća da vas ujede egzotični pauk u Australiji nego da nastradate od incidenta u nuklearki. Mnogo su češći akcidenti u klasičnim industrijskim postrojenjima“, tvrdi Dimović.

S druge strane, priznaje da je u početku potrebno nositi se sa negativnim stavom javnosti i imati „debele živce“ i volju da se istraje.

Šta dobijamo od nuklearne elektrane

„Najveće koristi od nuklearki su smanjenje efekta staklene bašte, energetska stabilnost, energetska diversifikacija – jer niste vezani samo za jednog snabdevača“, objašnjava Dimović.

„Ne morate kupovati gorivo od jednog proizvođača. Ali, najveća prednost je promena srpskog ‘majndseta’ – jačanje samopouzdanja, nauke, inženjerskih kadrova i vraćanje poverenja u struku i institucije, pre svega u Institut ‘Vinča’“, ističe Dimović.

„Nuklearne elektrane nisu samo realnost – one su naša nasušna potreba ako želimo da dišemo čistiji vazduh“, zaključio je direktor Instituta „Vinča“.

Izvor: RTS

Pet opština dobija sredstva za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama

vazduh - Trećina građana Srbije
Photo-illustration: Unsplash (marcin-jozwiak)

Na osnovu trećeg javnog konkursa u 2025. godini, pet lokalnih samouprava dobiće podršku za sufinansiranje projekata zamene kotlarnica u javnim ustanovama. Ugovore su potpisali predstavnici Vranja, Raške, Velike Plane, Koceljeve i Bajine Bašte.

Kotlovi na čvrsto gorivo biće zamenjeni novim sistemima na ekološki prihvatljivije energente u tri osnovne škole i jednoj biblioteci.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine, najveći poduhvat planiran je u Bajinoj Bašti, gde će kotlovi na ugalj u toplani biti zamenjeni kotlovima na biomasu.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, zamenom kotlarnica biće omogućeno značajno smanjenje ispuštanja zagađujućih supstanci iz objekata u nadležnosti lokalnih samouprava, kao i jačanje preventivnih mera i ukupno unapređivanje stanja životne sredine.

Energetski portal