Home Blog Page 265

Poljoprivrednici blokirali puteve u Novom Sadu, kažu da ostaju do daljeg

Foto: Fejsbuk printskrin / Čuvari/ke vatre
Foto: Fejsbuk printskrin / Eko straža Novi Sad

Poljoprivrednici u Novom Sadu blokirali su raskrsnicu kod Banovine, Varadinski most i Jevrejsku ulicu u tom gradu i najavljuju da ostaju tu do daljeg. Poljoprivrednici nisu zadovoljni ponudom koju su dobili od predstavnika vlasti. Naveli su posle sastanka sa premijerkom Anom Brnabić da će biti ukinuta zabrana izvoza svih žitarica i uljarica, i da im je ponuđena cena suncokreta od 535 evra. Poljoprivrednici su tražili da otkupna cena suncokreta bude 700 evra po toni.

Umesto na njivi, poljoprivrednici su treći dan na ulici. Ratare u Novom Sadu podržavaju kolege u Rači i Subotici – mehanizaciju su dovezli ispred svojih opština. Nakon dva sata pregovora i saopštenja Vlade, traktorima su ponovo blokirali saobraćaj.

„Videli ste kako su poljoprivrednici odgovorili, znači to ih je razbesnelo. Ništa veliko nisu hteli da nam učine, ispunili su neke nebitne zahteve. Očekivali smo ipak da će trezveno razmisliti i neki normalan potez povući“, rekao je Radoslav Adamović iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije.

Nedeljko Savić, predsednik Udruženja poljoprivrednika „Stig“, kaže da su jednu stvar predložili – da se ukine marža trgovačkim lancima, što je razlika od 148 dinara, koliko dobijaju uljare, do 196, koliko je na rafovima.

Upućeni ukazuju na to da bi sa cenom od 700 evra po toni, koliko traže ratari, mogli da pokriju troškove i zarade, ali da tako nešto ipak nije realno.

„Problem je u tome što se država, za razliku od pšenice i kukuruza, vrlo retko pojavljuje kao kupac, mislim na Republičku direkciju za robne rezerve, a što se tiče suncokreta na tržištu, uglavnom se cena formira kada se država uplete, a cena je stvar dogovora između otkupljivača odnosno uljara i proizvođača sucokreta“, naveo je Žarko Galetin, agroekonomski analitičar.

Vlada je na sednici odlučila da ukine zabranu izvoza svih vrsta ulja i da se akciza na pojedine derivate nafte smanji za 10 odsto.

„Nadležne institucije će nastaviti da prate situaciju na tržištu i u skladu s tim preduzimati adekvatne mere. Prioritet će svakako biti da se u prvom redu zadovolje sve potrebe stanovništva. Vlada je u prethodnom periodu ukinula zabrane i za izvoz svih vrsta žitarica koje su bile pod merama ograničenog izvoza“, kažu u Vladi.

Proteste i zahteve poljoprivrednika komentariše i predsednik Vučić. Kaže, podsticaji u poljoprivredi su za deset godina sa 14 milijardi dinara povećani na 51 milijardu.

„Subvencionišemo sa 500 miliona evra i nije dosta i vi podržavate sve, samo nećete da kažete ljudima da je jedan od osnovih zahteva veća cena ulja, a da cena bude veća, izdaćete saopštenje protiv nas i reći što je velika cena ulja, mi se borimo i gledamo da rešimo problem, ima mnogo časnih ljudi, u pravu su za određene stvari, ali stanite malo, nije to ćup bez dna“, naveo je Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.

Poljoprivrednici u Rači, koji su jutros traktorima blokirali saobraćaj ispred Opštine, nastavljaju sa protestom i tokom noći. Nezadovoljni su pregovorima sa Vladom, koja kako kažu nije uvažila njihove najvažnije zahteve oko cene suncokreta.

Pozivaju i druge poljoprivrednike da im se pridruže i najavljuju da neće odustati od blokade, dok im ne budu ispunjeni zahtevi.

Subotički poljoprivrednici parkirali su traktore pored Gradske kuće, a Štrosmajerova ulica u kojoj se nalaze je prohodna. Sutra ujutro će odlučiti o narednim potezima.

Ratari ističu i da je dodatni problem taj što na zaradu od soje i kukuruza ne računaju jer je, kažu, rod podbacio, negde i 80 odsto.

Izvor: RTS

Vegani vs. mesojedi u okršaju: čiji tanjir zagađuje više

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)

Zakleti neprijatelji, vegani i oni koji svoje šnicle vole dobro usoljene, našli su se ponovo u onlajn ringu, a borba se ovoga puta vodila oko – životne sredine.

Naime, dok na račun ljubitelja mesa redovno pristižu optužbe da su njihovi gurmanski afiniteti jedan od glavnih uzroka klimatskih promena, ni mesojedi veganima nisu ostali dužni.

Istina je da je industrija mesa, mlečnih proizvoda i jaja odgovorna za 60 odsto emisija gasova staklene bašte povezanih sa proizvodnjom hrane, ali postoji još nešto što ugrožava šume, biodiverzitet i kvalitet vauduha, a da nije životinjskog porekla.

Poznato je da je glavni supstitut za sve mesne đakonije, u kojima su vegani doskora uživali, soja. Ćevapi, ćufte, pljeskavice, sirevi, mleko i drugi proizvodi od soje koji se “mogu jesti bez griže savesti” postaju sve zastupljeniji na tržištu kako brojnost pristalica biljne ishrane raste.

Vidite, uzgajanje soje ima svoju mračnu stranu koja je mesojedima poslužila da ospu paljbu po veganima budući da ni njihov izbor nije bez posledica po životnu sredinu.

Proizvodnja soje povećala se čak 15 puta u zadnjih 50 godina, a najviše površina pod ovom mahunarkom nalazi se u SAD-u i Brazilu koji zajedno proizvode oko 60 odsto svetskog udela soje.

Sa rastom potražnje, velike površine zemljišta pretvaraju se u plantaže soje što dovodi do seče šuma ogromnih razmera, gubitka biodiverziteta, zagađenja vode i povećanja emisije gasova staklene bašte.

U Brazilu je čak usvojen moratorijum kojim se zabranjuje uzgajanje soje na bilo kojoj površini sa koje je uklonjena šuma, ali farmeri su pronašli sporedni put pa su svoje zasade proširili na savanu Karado koja nije obuhvaćena zabranama.

Sada se postavlja pitanje jesu li vegani uzrok ove masovne potražnje za sojom koja devastira životnu sredinu i vraća nas dobrom starom odresku kao jedinom validnom izvoru proteina?

Odgovor je – ne.

Iako je tačno da je vegana danas više nego ikada ranije, svega 6 odsto soje koristi se za ljudsku ishranu, dok skoro 90 odsto pojedu životinje na farmama.

Soja je jeftina i bogata proteinima zbog čega je postala najpopularnija stočna kultura, a svinje, krave, kokoške, čak i ribe, prosto je obožavaju.

Ako ovaj simpatični okršaj mora da ima neki epilog, onda od mene – 1: 0 za vegane. Sa nestrpljenjem čekamo novu “borbu”.

Milena Maglovski

Zašto solarni paneli ne rade dobro tokom toplotnih talasa?

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto-ilustracija: Unsplash (Vasco Figueira)

Toplotni talasi koji su ove godine preplavili Evropu, osim ekstremno visokih temperatura, suše i nestašice vode, doveli su i do rekordne proizvodnje solarne energije. Nemačka je oborila rekord u proizvodnji solarne energije, a zbog preopterećenosti dalekovoda solarne elektrane su morali da isključuju sa mreže. Novi rekord postavljen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, solarna energija u jednom trenutku je pokrivala čak četvrtinu nacionalnih potreba za električnom energijom, prenosi Svetski ekonomski forum.

Međutim, ekstremno toplo vreme utiče na solarne panele i njihovu produktivnost. Toplota može „ozbiljno da smanji“ sposobnost solarnih panela da proizvode energiju. U zavisnosti od toga gde su instalirani, visoke temperature mogu smanjiti efikasnost solarnih panela od 10 do 25 odsto.

Solarni paneli se testitaju na temperaturi od 25°C i uglavnom imaju temperaturni opseg između 15°C i 35°C. Solarne ćelije – poluprovodnički uređaji koji pretvaraju sunčevu energiju u elektičnu, najefikasnije su u ovom temperaturnom opsegu. Ali solarni paneli mogu da se zagreju i do 65°C što može uticati na efikasnost solarnih ćelija. 

Uticaj toplote na solarne panele je povezan sa zakonima termodinamike. Električna energija koju proizvode solarni paneli dolazi od protoka čestica -elektrona koji se nalaze unutar električnog kola. Kada temperature porastu utiču na elektrone i smanjuje se količina proizvedene električne energije. 

Kako bi solarni paneli bili što optimalniji i tokom tropskih vrućina treba ih postavljati nekoliko centimetara iznad krovne površina, tako se omogućava protok vazduha i hlađenje panela.

Tehnologija izrade solarnih panela konstantno napreduje i istraživači rade na modelima koji bi svoj maksimum davali i u najekstremnijim vremenskim uslovima. Ujedno rade i na razvoju solarnih panela koji će i noću efikasno proizvoditi struju. Oni će električnu energiju “praviti” iz toplote koju zemljina površina emituje noću u procesu hlađenja. Ova toplota se emituje kao infracrvena svetlost, a naučnici to nazivaju “noćna” solarna energija jer proces koristi solarnu energiju koja tokom dana pogađa Zemlju u obliku sunčeve svetlosti i zagreva planetu, a noću ova ista energija zrači nazad u svemir.

Upotreba obnovljivih izvora energije u velikoj meri utiču na energetsku nezavisnost, a imaju i veliku udeo u ublažavanju klimatsih promena i smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Milica Radičević

Australijski naučnici prave beton od automobilskih guma

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijski naučnici su pronašli način da zamene konvencionalne agregate u betonu poput šljunka i drobljenog kamena – i to delovima iz bačenih guma. Tim sa RMIT Univerziteta kaže da je ovaj novi zeleni i lakši beton ne samo ekološki značajan, već i ekonomski jer će smanjiti troškove proizvodnje i transporta.

Delovi iz guma se već koriste u zameni agregata za beton, ali dosadašnji pokušaji da se sav agregat zameni gumom, bili su neuspešni jer su rezultirali slabim betonom. Sada su naučnici sa RMIT Univerziteta uspeli da naprave izdržljiv beton u kom su tradicionalni agregati potpuno zamenjeni delovima iz korišćenih automobilskih guma.

Kako navodi studija objavljena u magazinu „Resursi, konzervacija i recikliranje„, ispostavilo se da se decenijama stara ograničenja o upotrebi velikih delova gume u betonu mogu prevazići. Tehnika uključuje upotrebu novih kalupa u kojima se kompresuje grubi agregat od guma u svež beton koji pojačava karakteristike materijala. Nakon uspešnih testiranja, sledi primena otkrića, a naučnici već tragaju za načinima da povećaju proizvodnju.

Korišćene gume u Australiji ne mogu se izvoziti što novi metod recikliranja starih guma čini još značajnijim za ovu zemlju. Procenjuje se da će do 2030. godine na otpadu godišnje završiti oko 1,2 milijarde otpadnih guma.

Izvor: eKapija

Organizovano prikupljanje opasnog otpada u Kragujevcu

Foto: NALED
Foto: NALED

Na platou ispred zgrade Gradske uprave održana je velika akcija prikupljanja i reciklaže baterija i sijalica koju u okviru projekta „Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice”, u Kragujevcu, sprovode  NALED i GIZ sa privatnim partnerima. Uz simbolične nagrade građani su mogli da predaju istrošene baterije i sijalice i na taj način bezbedno uklone opasan otpad iz svojih domaćinstava.

„Cilj akcije prikupljanja i reciklaže baterija i sijalica jeste da podignemo svest naših građana, ali i mlađim generacijama pokažemo koliko je važno da ovaj otpad odlažemo na pravi način. Baterije spadaju u opasan otpad i zato nije dobro bacati ih sa komulanim otpadom u obične kontejnere. Ovo je i način da vodimo računa i stvaramo zdraviju životnu sredinu a pravilno odlaganje toksičnog otpada je jedan u nizu postupaka. U okviru projekta ‘Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica’ koji sa partnerima NALED-om i Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju – GIZ realizujemo, krajem prošle godine u Kragujevcu su, na sedam lokacija, postavljene posude za bezbedno odlaganje ove vrste otpada i to u zgradi Gradske uprave, zgradi Gradske poreske uprave, u Javno-stambenom preduzeću Kragujevac, na naplatnim mestima u Domu samoupravljača, na Aerodromu, Pivari, Stanovu, u zgradi JKP „Vodovod i kanalizacija“ Kragujevac,“, kazao je Stefan Nikezić, član Gradskog veća za unapređenje i zaštitu životne sredine, i pozvao sve sugrađana da prilikom mesečnih plaćanja računa i komunalija, ponesu ovaj otpad i odlože ih u predviđene kante.

Građane je na štandu sačekalo mnoštvo promotivnog i kreativnog sadržaja, o značaju reciklaže baterija i sijalica i njihovog negativnog dejstva, ukoliko se odlažu zajedno sa komunalnim otpadom i završe na deponijama.

Iako se godišnje upotrebi više od 50 miliona baterija i do 2.000 tona sijalica, u Srbiji još uvek nema organizovanog sakupljanja ovog otpada. Zbog toga je projekat pilotiran prvo u Kragujevcu,a  zatim i u opštini Stari Grad i na Univerzitetu u Beogradu, kako bi se prikazalo kako bi model održivog sakupljanja mogao da funkcioniše u praksi. Takođe, drugi cilj projekta jeste povećanje stope reciklaže baterija i sijalica za 20 odsto u ovim sredinama.

„Ukoliko se ovakav otpad nađe u prirodi ili deponiji oslobađaju se olovo, kadmijum i živa koji odlaze u zemlju i vodu i tako u naš lanac ishrane, a ukoliko se na deponijama zapale te opasne materije odlaze u vazduh i mi ih udišemo. Zarad očuvanja i životne sredine i našeg zdravlja važno je odlagati ih pravilno,a to možemo postići ukoliko obezbedimo infrastrukturu za njihovo odlaganje što ovim projektom i akcijom koje zajednički NALED i  GIZ sprovode sa privatnim partnerima sprovodimo.“ kaže Sanja Knežević Mitrović, menadžerka za regulatornu reformu u NALED-u.

Ona je podsetila da se sa Gradom Kragujevcem realizuje i projekat reciklaže staklene ambalaže i zaključila da je građanima najpre potrebno obezbediti uslove za pravilno odlaganje i razdvajanje, a tek onda ih informisati zašto je to važno, jer jedno bez drugog ne daje pun efekat.

Izvor: NALED

Mihajlovićeva: Cilj je da budemo tranzitna ruta u energetici, kao što smo u saobraćaju

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto: Vlada Republike Srbije

Srbija ima jasan cilj, a to je da postane tranzitna ruta u energetici, kao što je u saobraćaju, uz to država radi i radiće sve što može da obezbedi dovoljne količine energije za predstojeću zimu. Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, cena električne energije u Srbiji i pored najavljenog poskupljenja i dalje će biti najniža u Evropi.

„Ono na čemu intenzivno radimo, što je prioritet, jeste završetak gasne interkonekcije sa Bugarskom i kada bude sve završeno u septembru naredne godine, dobićemo mogućnost nabavke gasa iz Aleksandropolisa, odnosno LNG terminala, kao i iz Azerbejdžana. Kada imamo više dobavljača, to automatski povećava bezbednost države, jer nije dobro da zavisimo samo od jednog dobavljača, koja god to zemlja bila. Takođe, želimo da se povezujemo ne samo u gasnom sektoru, već i u visokonaponskoj mreži, i sa Hrvatskom, Severnom Makedonijom, BiH, Rumunijom, jer želimo da budemo tranzitna ruta i u energetici, kao što smo u saobraćaju, to je vizija kako srpska energetika treba da izgleda“, dodala je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju. 

Ona je rekla da, kada je reč o predstojećoj zimskoj sezoni, država čini sve što može da obezbedi dovoljno energije i energenata.

„Zahvaljujući finansijskoj stabilnosti, uspevamo da obezbedimo sve, ali to državu mnogo košta. Mi ćemo morati i u narednim mesecima da uvozimo struju, jer imamo ozbiljan problem u elektroenergetici, a smatram da do toga nije moralo da dođe da se drugačije radilo. Sve vreme smo uz EPS, omogućili smo uvoz struje i uglja. Jedini izlaz za srpski energetski sektor jesu investicije, posebno u RHE i OIE, i to kroz strateška partnerstva. Neophodno je da EPS ulaže u postojeće i nove kopov, ali i da konačno počne da gradi nove kapacitete“, izjavila je Mihajlovićeva za TV Kurir.

Ona je rekla da je, kada je reč o poskupljenju električne energije, taj korak bio neophodan, s obzirom na povećanje cena u čitavom lancu proizvodnje, ali da će i pored najavljenog poskupljenja cena električne energije u Srbiji biti i dalje je najniža u Evropi.

„Ministarstvo rudarstva i energetike je pripremilo uredbu o energetski ugroženom kupcu koja će omogućiti da i oni građani koji nisu socijalno ugroženi prema kriterijumima socijalnih ustanova, ali imaju niska primanja, imaju pravo na olakšice prilikom plaćanja struje, gasa i toplotne energije“, rekla je ona.

Energetski portal

Možemo li struju unapred zakupiti i da li se isplati – šta je „fjučers produkt“

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)
Foto-ilustracija: Pixabay

Miloš Mladenović, direktor Srpske berze struje rekao je za RTS da je za poslednji kvartal, što se tiče našeg regiona, procena da će cena struje biti na nivou od oko 500 evra po megavat-satu.

Uz sušu, na energetsku stabilnost i kod nas i u svetu utiče i situacija u Ukrajini. Energetska kriza pokrenula je brojna pitanja, a najvažnije za svaku zemlju je kako obezbediti sigurnost snabdevanja.

Taj zadatak otežava ograničena dostupnost i preskupa energija i energenti. Cene gasa, uglja, a posebno struje su tokom celog leta zadržale rekordno visok nivo. Samo se cena nafte drži na ispod 100 dolara.

Evropsko tržište električne energije već godinu dana je bukvalno usijano, proteklih mesec dana cene struje su bile i preko 400 evra za megavat-sat.

Mladenović kaže da nema dobre vesti – taj trend se nastavio. Do današnje trgovine prosečna cena na Sepeksu, od početka godine je već stigla na nivo od 250 evra po megavat-satu. Od početka avgusta do danas, prosečna cena za prvih desetak dana je 390 evra po megavat-satu.

Konstantni uzlazni trend nije samo kod nas već, i na okolnim berzama, u regionu i u celoj Evropi, navodi Mladenović.

Zabrinjava situacija iz Francuske, gde kažu da će cene biti udvostručene. Pominje se cifra od čak 1.000 evra po megavat-satu.

„Kada pričamo o prognozama cena referišemo se na cenu sa fjučers tržišta, tržišta finansijskih derivata – za naše tržište to je manje poznato, ali 2019. napravili smo srpski finansijski produkt, prvi finansijski derivat u Srbiji i imamo situaciju za poslednji kvartal, što se tiče našeg regiona, procena je da će cena biti na nivou od oko 500 evra“, rekao je Mladenović.

Prema njegovim rečima, za sledeću godinu procene su da će cena biti na nivou između 400 i 450 evra. Ipak, dodaje da je tržište fjučersa postalo promenljivo.

„U Francuskoj je stuacija skoro katastrofalna, prognoze za poslednji kvartal ove i prvi kvartal sledeće godine izašle su na nivo od preko 1.000 evra i tu je najveći uzrok problem sa nuklearnim elektranama„, rekao je direktor Srpske berze struje.

Nastaviće se trend do kraja ove, kao i sledeće godine, a prognoze su da će slično biti u naredne dve do tri godine, navodi Mladenović.

Kako se zaštititi

Govoreći o mehanizmu zaštite, Mladenović kaže da su finansijski derivati vezani na električnu energiju kao robu, njihova uloga je da pružaju osiguranje kako na strani proizvođača, tako i na strani kupaca od volativnosti cena.

„Kada kupite fjučers godišnji produkt, vi ste sigurni da će bez obzira na to kolika je cena na spot tržištu, vama u konačnom zbiru cena biti ta po kojoj ste vi taj ugovor osiguranja zaključili“, objasnio je Mladenović.

To nije toliko poznato i u punoj meri iskorišćeno od naših domaćih energetskih subjekata. Svi subjekti već imaju mehanizam zaštite za srpsko i mađarsko tržište, kaže on.

„Veoma je važno u kom momentu kupujete fjučers produkt, u spetembru 2021. cena godišnjeg fjučersa za kompletnu 2022. je bila oko 100 evra po megvat-satu, u decembru 2021. cena je bila na nivou oko 250 evra po megavat-satu, tada prognoze nisu bile dovoljno pesimistične“, kaže Mladenović.

Foto: Elektroprivreda Srbije

Imamo i ove godine da je sada, na početku godine cena fjučersa za narednu godinu bila na nivou od oko 200 evra po megavat-satu. Teoretski, onaj ko je kupio taj fjučers bio bi siguran za 2023. godinu, napominje Mladenović.

Jedna strana priče je finansijska trgovina, finansijski hedžing, sa druge strane – ne ide se bez poklona u svatove, on zahteva visoku kolaterizaciju.

„Ako znamo da je za sledeću godinu viđena fjučers cena od oko 400 evra, za jedna megvat sat kojim bi se zaštitili, vrednost ugovora je 3,5 miliona evra. Ako se štitite za 100 megavat-sati za celu godinu, to je 350 miliona evra, ti kolaterali su u kešu. Velike evropske kompanije koje se desetak godina bave fjučers tržištem, njihovi kolaterali su na niovu od par milijardi evra keša“, kaže Mladenović.

Govoreći o situaciji na berzama električne energije i regionalnim i evropskim, Mladenović ukazuje da čim su ovolike cene ima disproporcije, imamo lošu hidrološku sitaciju, ima i drugih faktora koji su počeli pre ukrajinske krize, vezano za oporavak azijske privrede.

Izvor: RTS

Kreće izvoz mleka i mesa iz Srbije na tržište Saudijske Arabije

Foto-ilustracija: Unsplash (Mehrshad Rajabi)
Foto-ilustracija: Pixabay

Saudijska Arabija odobrila je uvoz iz Srbije junećeg i ovčijeg mesa, mleka i mlečnih proizvoda, što je dobra vest za srpske stočare i predstavlja iskorak u spoljnotrgovinskim arnžmanima sa zemljom, koje ima zahtevno i visokoplatežno tržište, ocenio je sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije Nenad Budimović.

Objasnio je da je, posle ovog sporazuma, kada je Srbija dospela na listu država koje imaju mogućnost da izvoze u Saudijsku Arabiju, sledeći korak usaglašavanje veterinarskih sertifikata i primena Halal standarda s obzirom na to da se radi o podneblju muslimanske veroispovesti.

Podsetio je da je Halal standard neophodan u trgovačkim aranžmanima sa muslimanskim zemljama i dodao da je on vrlo zahtevan, te da se obnavlja svake godine. 

„Kompanije koje se budu odlučile da sarađuju sa Saudijskom Arabijom i izvoze u tu zemlju animalne proizvode neophodno je da primene taj standard koji podrazumeva proveru kako je životinja tretirana i hranjena, klanica mora da ispunjava određene standarde, rasecanje mesa i moraju ispunjeni svi slični zahtevi navedeni u tom dokumentu“, rekao je Budimović, navodi se na sajtu PKS.

Ocenio je da bi izvoz u Saudijsku Arabiju povukao lanac proizvodnje u srpskom stočarstvu i to naročito kada je u pitanju juneće i ovčije meso, mleko i mlečni proizvodi.

Budimović je kazao da je još uvek rano prognozirati kada će se izvoz realizovati, ali je odobrenje da se meso, mleko i mlečni proizvodi iz Srbije uvoze u Saudijsku Arabiju siguran znak da se krenulo sa pregovorima.

„Dve uprave za veterinu odnosno Agencije za bezbednost hrane Saudijske Arabije i Uprava za veterinu Srbije treba da nastave finalne dogovore i preduzmu precizne korake kako bi izvoz trebalo realizovati“, rekao je on.

Dozvole za izvoz su dobile tri mlekare i dve mesne industrije, koliko se i prijavilo.

„Ostavljena je mogućnost da se priključe i drugi zainteresovani izvoznici. Ukoliko se pojavi posao, recimo, za neku drugu mlekaru, ili za neku drugu mesnu industriju, sve što treba je da se jave našoj Upravi za veterinu“, kaže savetnik ministra poljoprivrede Goran Đaković, prenosi RTS.

Prošle godine za Saudijsku Arabiju smo izvezli robu u vrednosti devet miliona dolara. Sa novim sporazumom očekuje se da se izvoz višestruko uveća, a zahvaljujući tome, kao i sporazumu sa Emiratima, da se otvore vrata i ostatka arapskog sveta – tržišta sa više od milijardu stanovnika.

Energetski portal

Kina postaje zemlja električnih vozila – prodaja EV ove godine obara rekord

Foto: Tesla - promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Kada je reč o prodaji električnih vozila (EV) i naporima vlade da se saobraćaj dekarbonzuje, Kina je za sada neprikosnoveni lider.

Kako piše Bloomberg, prodaja automobila na baterija u Kini do kraja godine mogla bi da dostigne rekordnih šest miliona vozila.

Kinesko udruženje putničkih automobila saopštilo je da su isporuke vozila na struju u julu iznosile 486.000 jedinica, što čini 26,7 odsto prodaje novih automobila na ovom tržištu.

Iako američki proizvođač električnih automobila Tesla i kineska auto-kompanija BYD dominiraju EV tržištem u Kini, manji startapi takođe se probijaju kako potražnja za ekološkim automobilima raste.

Mlada kompanija Hozon Auto isporučila je 14.037 električnih vozila prošlog meseca, uključujući 1.382 na prekookeanska tržišta, dok je kineska kompanija Leapmotor isporučila rekordnih 12.044 automobila, piše Bloomberg.

Zbog čega Kina postaje zemlja električnih automobila?

Kina je izuzetno posvećena rešavanju klimatskih izazova o čemu, između ostalog, svedoče i brojni napori da ulicama ovladaju ekološka vozila.

Prema podacima kompanije za istraživanje kineskog tržišta Daxue Consulting, kineska vlada intenzivno podržava razvoj industrije električnih vozila putem subvencija za kupovinu automobila, razvojem infrastrukture za punjenje baterija i drugim merama.

Od 2009. godine Kina je obezbedila 14,8 milijardi američkih dolara u vidu subvencija za kupovinu električnih vozila, a direktna državna pomoć trebalo je da prestane 2020. godine. To, međutim, nije bio slučaj već je vlada nastavila sa monetarnim podsticajima i produžila oslobađanje od poreza na kupovinu električnih vozila sve do danas.

Kina je uvidela značaj električnih vozila u sprečavanju zagađenja vazduha, ali i sama proizvodnja automobila na baterije u ovoj zemlji postaje zelenija.

Kineska kompanija Geeli Auto koristi 15 odsto recikliranih čeličnih ploča i 25 odsto recikliranog aluminijuma za proizvodnju svog modela ZEEKR 001, dok kompanija XPeng koristi solarnu energuju u procesu proizvodnje.

Milena Maglovski

Završetak gasovoda Aleksandrovac–Novi Pazar–Tutin u martu 2023. godine

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)

Izgradnja razvodnog gasovoda Aleksandrovac–Novi Pazar–Tutin trebalo bi da bude završena u martu iduće godine. Ministarstvo rudarstva i energetike pratiće kako teku radovi na izgradnji.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, nakon obilaska radova na Kopaoniku podsetila na to da su prilikom kontrole ovog gradilišta 28. februara na njemu bila četiri radnika i nijedna mašina, a danas je na terenu 195 radnika i više od 80 mašina.  

Ona je navela da je tada bilo zavareno 12 kilometara cevi, i to za godinu i po dana, a sada je zavareno 60 kilometara, dok je još 80 kilometara cevi dopremljeno na trasu.

“Očekujemo da ovaj gasovod, vredan 52 miliona evra bude završen kako je i planirano, u martu 2023. godine, ali je važno da se ne kasni i na drugim projektima na kojima radi „Srbijagas“ – u Vranju, Paraćinu, Loznici, Valjevu, a koji su vredni približno 250 miliona evra”, naglasila je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, gradnja ovog gasovoda, pored energetske bezbednosti, doprineće i očuvanju životne sredine, jer će omogućiti da se na Kopaoniku oko 30 odsto uglja, mazuta i lož ulja zameni prirodnim gasom, dok će u budućnosti moći da bude korišćen i za transport vodonika.

Mihajlović je ukazala na to da je inspekcija često obilazila ovaj projekat, kao što radi i na projektu gasne interkonekcije Srbija–Bugarska, koja će takođe biti završena naredne godine.

Predsednica Opštine Brus Valentina Milosavljević rekla je da je projekat izgradnje razvodnog gasovoda važan ne samo za ovu lokalnu samoupravu, nego i za okolne opštine, jer će doprineti očuvanju životne sredine.

Načelnik Rasinskog upravnog okruga Ivan Anđelić rekao je da će gasovod obezbediti sigurno snabdevanje gasom u Rasinskom i Raškom okrugu, mogućnost da domaćinstva pređu na ovaj energent, te da je važan za energetsku stabilnost i smanjenje zagađenja.

Izvršni direktor Operatora distributivnog sistema u JP „Srbijagas“, Milan Zdravković objasnio je da je gasovod dug 116 kilometara i da će njegova izgradnja omogućiti prelazak oko 30.000 domaćinstava u opštinama kroz koje prolazi na prirodni gas.

Energetski portal

Zajedno do zdrave životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (jiriposival0)
Foto: Ljubaznošću Karela Lipiča

Ukoliko ste imali priliku da posetite Sloveniju, sigurno ste primetili da nigde nema razbacanog papira i otpadaka, sve zelene površine su uređene i ono što je mene posebno oduševilo jeste cveće koje se može videti gotovo na svakoj terasi i prozoru. Čini se da u ovoj zemlji posebnu pažnju posvećuju prostoru u kom žive i da zaista vode računa o životnoj sredini i njenoj zaštiti. Za to su najzaslužniji građani koji o svemu brinu, ali i nevladine organizacije koje su tu da pomognu i ukažu na greške i propuste.

Zveza ekološki gibanj Slovenije – ZEG je udruženje ekoloških pokreta čiji je zajednički cilj razvoj i zaštita životne sredine. Osnovano je 2002. godine i trenutno objedinjuje 11 ekoloških pokreta i pet neprofitnih institucija.

„Godine 1992. osnovano je udruženje pod nazivom Slovenački ekološki pokret – SEG, koje je za nekoliko godina dobilo 2.600 članova. Udruženje ekoloških pokreta – ZEG je osnovano 1997. godine, postalo je nosilac osnivanja udruženja u Sloveniji i od 1997. do 2002. godine pomoglo u osnivanju i registraciji 15 udruženja. Naš cilj je zaštita životne sredine. Za nas radi veliki broj inženjera, doktora, magistara, stručnjaka iz mnogih oblasti koji su nam uvek na raspolaganju. Oni nam pomažu da spremimo stručna mišljenja, primedbe i sve ono što nam je neophodno kada dajemo predloge za neke zakone i slično”, objašnjava Karel Lipič, predsednik Zveza ekološki gibanj Slovenije.

ZEG u fokus svojih delatnosti stavlja četiri područja: upravljanje otpadom, zaštitu kvaliteta vazduha, zaštitu voda i štetna zračenja. „Naravno da pažnju posvećujemo i drugim, važnim oblastima, a sve nas naročito zanima pitanje energetike. Osim toga, posebno se osvrćemo na obrazovanje, posebno najmlađih, i aktivno učestvujemo u realizaciji projekta Eko škola. Sarađujemo sa Vladom i ministarstvima, Privrednom komorom, nadležnim institucijama. Dobili smo poseban status, te svake godine predajemo izveštaje nadležnima jer aktivno učestvujemo u rešavanju velikih 29 problema u Sloveniji. Nadziremo izgradnju odlagališta za visoko aktivni otpad iz nuklearne elektrane. Takođe učestvujemo u izradi zakona za bolji život ljudi koji žive u blizini industrijskih objekata koji mogu da utiču na zagađenja”, kaže naš sagovornik.

O Zakonu o zaštiti životne sredine Slovenije puno se pričalo, a ZEG je aktivno učestvovao u njegovoj izradi. Članovi ZEG-a su prošle godine bili govornici u Javnoj raspravi, dok su ove predali još jednu primedbu koja se odnosi na područje rada sa otpadom i zaštitu voda. Od početka su pratili kako teče izrada zakona, a učestvovali su i u izradi nacrta i davali stručne predloge i primedbe. 

Problem otpada

Iako u Sloveniji nema otpada, bar ne onog vidljivog, ova zemlja ima velikih problema kuda sa njim. Intenzivno prate šta i kako se radi u Hrvatskoj, kao i u zemljama regiona, kada je ovome reč. Posebno se osvrću na problem plastične ambalaže, odnosno plastičnog otpada.

Foto-ilustracija: Pixabay (12019)

„U Hrvatskoj je do neke mere razvijen sistem kaucije, ali njihova rešenja nisu donela velike rezultate. Zato planiram da na savetovanju koje će biti organizovano u oktobru ove godine, od njihovih predstavnika čujem kako sistem funkcioniše, da bismo uvideli kako bismo mogli da ga primenimo kod nas”, ističe Karel.

U Sloveniji postoji razvijen sistem kada je reč sakupljanju komunalnog otpada. Dobar deo se reciklira, ali treba trajno rešiti problem njegovog odlaganja. U ovom udruženju rešenje vide u izgradnji spalionica, koje bi rešile ovaj problem, ali i obezbedile siguran izvor toplotne energije. Spalinonice bi bile građene po uzoru na one koje postoje u Beču, Nemačkoj, Italiji i Švajcarskoj.

„Borimo se za to da dođe do industrijske prerade otpada, a u Sloveniji je određeno pet lokacija za izgradnju spalionica. Naravno da ima i onih koji su protiv njihove izgradnje, ali mislim da to donosi veliku štetu, kako ekonomiji, tako i industriji. Jedna će biti izgrađena u Ljubljani, jedna u Mariboru i još tri na drugim mestima. Za spalionicu u Ljubljani su pripremljena sva dokumenta. Izgradnja bi trebalo da počne početkom sledeće godine i trebalo bi da bude završena do 2024. godine. Kada je reč o Mariboru, dokumentacija je spremna i očekujem da će i ona biti izgrađena do 2024. Njihovom izgradnjom biće rešeno 60 do 70 odsto otpada u Sloveniji. Naravno, prilikom izgradnje spalionica mora da se koristi najsavremenija tehnologija, one ne smeju da zagađuju vazduh i životnu sredinu, a moraju da daju električnu i toplotnu energiju”, ističe Karel Lipič.

U svom radu uvek se vode dobrim primerima iz drugih zemalja, a stručna savetovanja im daju odgovore na pitanja koja ih muče. Naš sagovornik ističe da su osnova svega dobri zakoni, ali i njihova dobra primena. Posebno se osvrće na to da su u celom sistemu najvažnije opštine i način na koji one primenjuju zakone.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Poljoprivrednici ostaju u centru Novog Sada: Nema dogovora, traži se sastanak sa Vučićem

Foto: Fejsbuk printskrin / Eko straža Novi Sad
Foto: Fejsbuk printskrin / Eko straža Novi Sad

Blokada centra Novog Sada je počela u 8 časova, a kako su kazali predstavnici poljoprivrednika trajaće – do daljeg.

Poljoprivrednici su prenoćili u Novom Sadu, a pridružili su im se i poljoprivrednici udruženja Stig iz Požarevca, a tu su i poljoprivrednici iz Nove Pazove koji im pružaju podršku. Na sastanaku u Pokrajinskoj Vladi sa predstavnicima postignut je dogovori oko samo jedne tačke, zbog čega do daljnjeg ostaju ispred Banovine.

„Obavili smo razgovor sa šefom kabineta tehničkog ministra privrede i pomerili smo se s mrtve tačke. On tvrdi da će se sutra ili prekosutra ukinuti zabrane izvoza svih primarnih porizvoda“, rekao je Mileta Slankamenac iz Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije.

Kako kaže, na sastanku su „zapeli“ kod dizela i subvencionisanja veštačkog đuriva gde nisu napravili nikakav pomak.

Predstavnici poljoprivrednika, kaže Slankamenac, napravili su ustupak u pogledu toga da nafta od sutra, kada očekuju dolazak premijerke, ne sme biti skuplja od 150 dinara za poljoprivredu.

„Nećemo više kalkulisati akcizu, to je maksimalna cena preko koje mi nećemo preći, a za đubrivo se još nismo ni pomerili“, dodaje.

Očekuje da će sutra biti rešena pitanja u vezi sa naftom, ali da će tu ostati dok se ne reši pitanje đubriva.

Slankamenac naglašava da i dalje insistiraju na ceni suncokreta šta će nadalje videti sa premijerkom ili u zavisnosti od toga ko će se pojaviti.

„Prvo što so dobili danas napismeno je da smo to rešili i da će se javiti za 15 dana, pa da će se videti sa premijerkom i doći za 48 sati, a onda imamo i Sinišu Malog koji je upao u celu priču i mi ne znamo hoće li on sutra doći ili ne“, ističe Slankamenac.

Na pitanje da li planiraju radikalizaciju protesta, rekli su da su već radikalizovali protest, ali i da su izašli u susret, i da će danas u poslepodnevnim časovima kao znak dobre volje pomeriti traktore tokom poslepodnevnog špica i vratiti se na protest večeras.

Ne zna se da li će do kraja biti još sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali je naglasio da su ih prvobitno zvali na sastanak u kafić „Gondola“, u neposrednoj blizini Banovine.

Ostatak teksta možete pročitati OVDE.

Izvor: Danas

Jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala podnela 291 prijavu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Jedinica za suzbijanje ekološkog kriminala i zaštitu životne sredine za četiri meseca rada podnela je 291 krivična prijava protiv 217 lica koja su počinila 291 krivično delo iz oblasti ekološkog kriminala.

Prema rečima Aleksandra Vulina, ministra unutrašnjih poslova, članovi ove jedinice su predanim i angažovanim radom doprineli tome da su zaštićeni mnogi prirodni resursi, biljni i životinjski svet naše zemlje.

Kako je istakao prijave su napisane onima koji su na crno prodavali zaštićene vrste, ubijali i zlostavljali životinje, vršili krivolov, činili šumske krađe, pa do onih koji su zagađivali naše reke i prirodna bogatstva.

“Svi oni koji uništavaju naše prirodne resurse, biljni i životinjski svet, zagađuju prirodu, svesno ili ne, vrše zločine ne samo prema nama koji smo tu, već i prema budućim generacijama koje će našu zemlju naslediti”, poručio je ministar, navodi se u saopštenju.

Vulin je najavio da će Jedinica u narednom periodu pojačati rad i nadzor u svim delovima Srbije, i upozorio na to da će se svi oni koji uništavaju naše nasleđe naći na udaru policije, biti otkriveni i u skladu sa zakonom procesuirani.

Energetski portal

Nizak vodostaj oborio proizvodnju struje za trećinu

Foto: Wikipedia/MRY

Elektroenergetski sistem Srbije suočava se sa najnižim dotokom vode u poslednjih deset godina. Prethodna dva meseca dotok je prepolovljen, a iz EPS-a kažu da je nizak dotok vode u našim hidrolektranama smanjio proizvodnju struje za 27 odsto u odnosu na prošlu godinu, piše RTS.

Situacija se ovog meseca dodatno pogoršala – na Đerdap stiže samo 2.000 kubika vode u sekundi – tri puta manje od junskog višegodišnjeg proseka. Đerdapske hidrolektrane u normalnim uslovima pokrivaju četvrtinu potrošnje struje naše zemlje.

„S obzirom na hidrološku situaciju, ova godina će biti slabija po pitanju proizvodnje i očekivanja su da proizvodnja u odnosu na neki prosek bude oko 30 odsto manja“, kaže direktor za proizvodnju energije „HE Đerdap“ EPS Radmilo Nikolić.

Brine što su i akumulacije u sistemu drinsko-limskih hidroelektrana poluprazne, a one sistemu daju do 12 odsto struje. U odnosu na plan, u osam hidrocentrala na Drini i Limu, proizvodnja je za trećinu manja.

„Loša hidrološka situacija je u celoj Evropi, zbog loših snežnih padavina koje su bile tokom kalendarske 2021. i 2022. tako da je hidrologija na Drini, Savi jako slična kao i na Dunavu„, navodi Nikolić.

Suša ne ugrožava samo hidrolektrane, već je generalno i velika pretnja za proizvodnju struje i u termoelektranama.

„U normalnom procesu proizvodnje termoelektrane koriste rečne tokove i vodu iz reka da bi vršile hlađenje tehnološkog procesa. Kada je taj vodostaj nizak, tada postaje kritično a u nekim uslovima moraće se i obustaviti preventivno proizvodnja da se ne bi oštetili proizvodni pogoni. I oni koji imaju nuklearne elektrane to je takođe kritično iako, oni imaju hladnjake gde drže rezerve vode. Ali dugoročno gledano to zaista može da bude jedna ozbiljan problem“, objašnjava savetnik predsednika PKS-a za energetiku Miroslav Lutovac.

Evropski elektroenergetski sistemi još prošlog meseca upozorili su da su zbog nedostatka vode već morali da obustave neke termo i nuklearne blokove.

Izvor: RTS

Poljoprivrednici protestuju, Ministarstvo poziva na nastavak razgovora

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Pugh)

Poljoprivrednici iz Vojvodine i Braničevskog okruga jutros su započeli protest zbog niske otkupne cene suncokreta od oko 60 dinara po kilogramu, a ujedno i traže da uljare isplate oko 90 dinara po kilogramu. Dok najavljuju radikalnije mere, ukoliko im se ne ispune zahtevi, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ih pozivaju na nastavak razgovora o zajedničkom prevazilaženju izazova.

Među mestima gde su organizovani protesti za sada su Stara Pazova i Inđija, Novi Sad i Požarevac. Poljoprivrednici koji su se danas okupili u centru Novog Sada najavili su da će blokirati ceo grad ukoliko ih do sutra u 9 ujutru ne primi ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, prenosi Nova.rs.

Nezadovoljni ratari krenuli su jutros u devet časova iz Bratinca u koloni od 200 traktora, da bi oko 11 sati blokirali most na Moravi na ulasku u Požarevac, prenosi Agroklub.

Ogranizatori su protest prijavili MUP-u, a poljoprivrednici tog kraja poručuju da više neće razgovarati sa nadležnim Ministarstvom jer oni znaju njihove zahteve.

Kako ističu, protestnim vožnjama nisu hteli druge da ometaju, već da skrenu pažnju na probleme koje imaju. 

Iz Ministarstva pozivaju predstavnike udruženja iz Požarevca, Pančeva i Srbobrana na razgovor sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede o svim iznetim temama. 

“Zaposleni Ministarstva kao i do sada će uvek biti na raspolaganju svim poljoprivrednicima, spremni da odu u bilo koje mesto koje poljoprivrednici predlože, kako bi dalje nastavili da zajedno rešavamo sve probleme u poljoprivredi. Verujemo da je to jedini način da se prevaziđu izazovi sa kojima se svi suočavamo. Ovim putem pozivamo vas da nas kontaktirate na broj telefona Ministarstva poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede 064  81 88 794, kako bismo u najkraćem mogućem roku organizovali sastanak sa vama”, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

WWF: Zločini protiv prirode veća su pretnja i prirodi i ljudima nego što mislimo

Foto: WWF Adria
Foto: WWF Adria

Zločini protiv prirode četvrta su najunosnija grana organizovanog kriminala na svetu, odmah nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem. Troškovi zločina protiv životne sredine i prirode iznose do 258 milijardi dolara godišnje, a uzrokuju neprocenjivu štetu našoj planeti, značajno smanjuju biodiverzitet i dovode do potpunog istrebljenja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Usprkos tome, svest o njihovoj ozbiljnosti je nedovoljna, a kazne za počinitelje blage, upozorava svetska organizacija za zaštitu prirode WWF.

Kako bi osnažili javnu svest i olakšali procesuiranje i kažnjavanje zločina protiv prirode,  WWF je objavio nacionalni izveštaj u kojem daje uvid u najčešće zločine protiv prirode u Hrvatskoj, životinjske vrste koje su najpogođenije i preporuke za smanjivanje i obeshrabrivanje takvih zločina.

U izveštaju se navodi da su u Hrvatskoj najzastupljeniji krivolov i ubijanje zaštićenih vrsta, nezakonita trgovina i krijumčarenje, kao i sakupljanje i posedovanje divljih vrsta. Na Mediteranu u velikom broju stradaju ptice zbog lovnog turizma i trgovine, trofejnog lova, držanja u zatočeništvu ili lova radi sporta i rekreacije.

Na nacionalnom nivou je to često češljugar – ptica pevačica koja se lovi radi prodaje i držanja u zatočeništvu, a prodaje se i u severnu Italiju i na Maltu gde se smatra delikatesom. Uz ptice, zbog krivolova stradavaju i vuk, medved i ris, koji se često love kao trofeji ili stradaju zbog sukoba s ljudima.

„Naša zemlja može se pohvaliti velikom biljnom i životinjskom raznolikošću, ali i znatnim brojem endemskih vrsta. Takođe imamo i oko tri hiljade ugroženih vrsta, kojima prete različite nezakonite aktivnosti. Ozbiljnost zločina protiv prirode shvata se na globalnom i na evropskom nivou, zbog čega je nedavno nastalo nekoliko inicijativa na nivou EU kojima se želi poboljšati njihovo suzbijanje, ali potreban nam je organizovani pristup suzbijanju zločina protiv prirode i na nacionalnom nivou“, poručuje Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije u Hrvatskoj.

Uz krivolov, veliku pretnju zaštićenim vrstama predstavljaju i trovanje i nezakonita trgovina. Trovanje najčešće pogađa ptice grabljivice koje stradaju nakon što pojedu otrovanu lešinu postavljenu kao mamac za velike zveri. Najčešće žrtve su suri orao i beloglavi sup, a upravo je trovanje glavni uzrok smrtnosti supova u Hrvatskoj.

Kada govorimo o nezakonitoj trgovini i krijumčarenju, možemo spomenuti puno zaštićenih vrsta. Od ptica pevačica poput češljugara, preko kopnenih kornjača pa sve do morskih vrsta, od kojih je najčešće zabeleženo krijumčarenje morskih krastavaca, koji se smatraju delikatesom na azijskom tržištu, prstaca koji se mogu pronaći u hrvatskim restoranima ili puža bačvaša.

Izvor: WWF Adria