Home Blog Page 251

JEDINSTVENI PORTAL ZA POSTOJEĆE I BUDUĆE PROZJUMERE U SRBIJI

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

U prvih 11 meseci ove godine, broj prozjumera koji su domaćinstva se skoro utrostručio, skočivši sa 602 domaćinstva u 2022, na 1846 domaćinstava u 2023. godini, i beleži konstantan rast.  Unapređenje načina obračuna, povećanje cene struje kao i subvencije države za izgradnju solarnih elektrana doprineli su ovom trendu. Zbog velikog interesovanja  građana, Centar za unapređenje životne sredine je pripremio i pustio u rad portal namenjen podršci i informisanju građana o izgradnji solarnih elektrana i sticanju statusa kupca-proizvođača (prozjumera), koji se može pronaći na adresi  prozjumer.rs . „Internet portal prozjumer.rs je namenjen svima koji su zainteresovani da postanu kupci-proizvođači i izgrade solarnu elektranu na krovu svoje porodične kuće, kao i svima koji žele da saznaju više o mogućnostima upotrebe solarne energije za sopstvenu potrošnju u domaćinstvu. Imajući u vidu da se institut kupac-proizvođač aktivno primenjuje manje od dve godine, smatrali smo da je neophodno da proizvodnju obnovljive energije u domaćinstvima približimo građanima. Na ovom portalu se mogu pronaći tačne i relevantne informacije koje vode kroz sve tehničke, proceduralne i finansijske aspekte, koje će pomoći građanima da izbegnu nepotrebne greške i troškove za koje smo saznali u razgovoru sa prozjumerima u Srbiji.“ – izjavila je Ivana Jovčić, direktorka Centra za unapređenje životne sredine. Na portalu prozjumer.rs se mogu pronaći tekstovi i ilustracije koje približavaju koncept proizvodnje električne energije za sopstvene potrebe, princip neto-merenja, način rada i potrebna oprema za solarne elektrane, pregled aktuelnih subvencija za izgradnju, planiranje i određivanje veličine elektrane, procedura izgradnje i priključenja, potrebna prateća dokumentacija, kao i brojne druge informacije važne za uspešno i isplativo korišćenje energije Sunca u domaćinstvu.

Počitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (ColiN00B)

„Pojava prozjumera na energetskom nebu Srbije je unelo novu dozu dinamike i hrabrosti na tržište električne energije. Učešće građana će sve više menjati sliku našeg elektroenergetskog sistema koji će vremenom postajati sve manje zavisan od uglja i uvoza električne energije, održiviji i otporniji, i doprineće da bude demokratičniji i više decentralizovan. Brojni primeri pokazuju da, u državama gde je koncept prozjumera uveden pravedno i uz poštovanje standardnih principa ovakvog načina proizvodnje električne energije, građani vrlo rado uzimaju učešće i grade solarne elektrane na krovovima svojih kuća. Za poslednjih godinu i po dana su se izvesni aspekti obračuna struje za prozjumere promenili na bolje, ali postoji još dosta prostora da se učešće građana olakša i učini još povoljnijim i privlačnijim.“ – dodao je Vladan Šćekić iz Centra za unapređenje životne sredine.

Subvencije države za izgradnju solarnih elektrana

Podsećamo da je do sada više od 90 gradova i opština otvorilo konkurse za građane za subvencije za energetsku sanaciju porodičnih kuća. U okviru poziva građani mogu da konkurišu za više mera. Subvencije za pojedinačne mere iznose do 50%, dok je za više mera taj procenat viši i ide do 65 odsto. Lokalne samouprave finansiraju solarne elektrane snage do 6 KW, odnosno do maksimalno 420.000 dinara. Ušteda i proizvodnja energije – investicija koja se isplati Postizanje energetske održivosti ostvaruje se najefikasnije kroz primenu mera energetske efikasnosti, pre nego što se opredelimo za investiciju u solarnu elektranu. Prvo je potrebno uložiti u zamenu stolarije i termalno sređivanje fasade objekta, nakon čega možemo preći na efikasniji sistem grejanja, i tek nakon toga treba investirati u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Pravilnim projektovanjem i dimenzionisanjem kapaciteta solarne elektrane, prilagođavanjem potrošnje električne energije i uz korišćenje subvencija , solarne elektrane mogu se isplate za manje od 10 godina, a očekivani životni vek je najmanje 25 godina. Uz najavljeni rast cena električne energije, period povraćaja investicije će se skraćivati.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Građanima Topole i Kragujevca dodeljeni ugovori za energetsku efikasnost

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (markusspiske)

U Topoli i Kragujevcu, uručeno je 270 ugovora građanima koji su dobili subvencije za poboljšanje energetske efikasnosti u svojim domaćinstvima. U Topoli su uručena 64 ugovora, a zahvalnost je izražena građanima na prepoznavanju važnosti energetske efikasnosti. Pomenuto je i povećanje sredstava za subvencije u nekim gradovima, uključujući Topolu, sa 20 na 30 miliona dinara.

U Kragujevcu, gde je još uvek aktuelan javni poziv, uručeno je 200 ugovora. Naglašeno je da su sredstva dostupna za još toliko domaćinstava. Ova godina je posebna jer je planirana pomoć za 400 domaćinstava, što je isti broj kao u prethodne tri godine.

Resorna ministarka je istakla važnost energetske tranzicije i obećaola dalju podršku građanima, kao i dodatna sredstva za energetsku efikasnost, koja je ključni strateški prioritet. Pored subvencija, građanima je omogućeno smanjenje računa kroz popuste na racionalnu potrošnju energije. Više od polovine domaćinstava u Srbiji je ostvarilo popust od 20 do 40 odsto samo u oktobru, saopšteno je na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Dodatno, obezbeđena su sredstva za najugroženija domaćinstva, a 96.000 penzionera sa nižim penzijama već koristi popuste. Takođe, poseta Kragujevcu uključila je obilazak radova na rekonstrukciji niskonaponske mreže u selu Donja Sabanta, gde se 210 drvenih stubova menja betonskim. Ukupna ulaganja u rekonstrukciju mreže iznose 70 miliona evra, a u Donjoj Sabanti je uloženo 35 miliona dinara, što je najveće ulaganje otkako je mesto dobilo struju.

Takođe, pravo na popust u iznosu od 1.000 dinara na račune za struju do marta ostvarilo je 96.000 penzionera, ukoliko su im penzije niže od 22.000 dinara.

Energetski portal

Cene goriva ostaju na sadašnjem nivou, nema naznaka da će doći do većih turbulencija

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Novi dogovori OPEK-a uneli su neizvesnost na naftno tržište – zemlje izvoznice nafte dogovorile su se o novom smanjenju proizvodnje i širenju kartela. Tvrde i da cena barela od 80 dolara nije racionalna. Međutim, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović kaže da goriva ima dovoljno i da će cene ostati na ovom nivou, jer nema indikacija da će doći do nekih većih turbulencija.

OPEK već više od dve godine smanjuje proizvodnju, a prema rečima generalnog sekretara, iz jedne krize idemo u drugu.

,,Sve je počelo kovidom i padom cene sirove nafte, čak ispod nule. Tada su svi shvatili, proizvođači i izvoznici nafte, da moraju da smanje svoju produkciju kako bi uskladili nivo ponude i potražnje. Imamo skoro izašle podatke za procenu proizvodnje od 2023. godine. OPEK zemlje proizvode oko 33 miliona barela na dan u 2023. godini i to je smanjenje od 0,91 milion barela”, objasnio je Mićović.

Prema njegovim rečima, njihovo mesto zauzimaju u to vreme države van OPEK-a, koje su povećale svoju proizvodnju za 1.780.000 barela i tako je uspostavljena ravnoteža.

,,Zemlje OPEK-a to nisu uradile, cena nafte bi pala nisko, to deluje kao dobra vest. Međutim, dugoročno to je neodrživo i može da ugrozi snabdevanje. Ova cena od 80, koliko god OPEK bio nezadovoljan, je zapravo u tom koridoru ±85, gde je realno prihvatljiva cena i za potrošnju i za proizvodnju”, istakao je Mićović.

Sastanak OPEK-a koji je odlagan, održan je u četvrtak. Mićović kaže da svih prethodnih meseci, kada je najavljivana sednica OPEK-a, špekulanti su uspevali da podignu cenu nafte i da jeftinu kupljenu naftu rasprodaju.

Pročitajte još:

Cene derivata padaju

Već petu nedelju na evropskom tržištu i cene derivata padaju, a padaju i na našim pumpama. Mićović je analizirao dijagram koji pokazuje period važenja uredbe o određivanju najviših maloprodajnih cena u Srbiji.

,,Gornja linija pokazuje kako su se kretale maloprodajne cene. Od 222 dinara koje su bile najviše, do 180 koliko su bile najniže cene. Kotacije dizela na međunarodnom tržištu i našeg tržišta se poklapaju i pokazuju koliko na maloprodajnu cenu u Srbiji dominantno utiču kotacije sa međunarodnog tržišta”, napomenuo je Mićović.

Kako je rekao, sada smo na nivou od 200 dinara po litru dizela, i to je apsolutno u skladu sa promenom međunarodnog tržišta.

Mićović je napomenuo da goriva ima dovoljno i da će cene ostati otprilike na ovom nivou, jer nema indikacija da će doći do nekih većih turbulencija.

Dodao je da je januar i februar period kada je najmanja potrošnja goriva.

,,Nikakvih problema sigurno neće biti s količinama, a komercijalne zalihe su na takvom nivou, da možemo i januar da premostimo ukoliko bude leda. Nikada led ne traje tako dugo, mnogo su opasniji letnji periodi kada je suša i nizak vodostaj, on može trajati mesecima. Led može trajati mesec dana, svi su za to spremni”, istakao je Mićović.

Izvor: RTS

Vremenske i klimatske informacije od značaja za energetsku tranziciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) i Svetska meteorološka organizacija (WMO), objavile su svoj prvi zajednički izveštaj o obnovljivoj energiji i klimatskoj varijabilnosti, koji je javnosti predstavljen na COP28, pozivajući kreatore politika, naučnike i druge zainteresovane strane da razmatraju sinergiju između meteorologije i obnovljive energije.

Izveštaj ističe da su vremenske i klimatske informacije veoma važne kako bi se podstakao neiskorišćeni potencijal u tranziciji na obnovljivu energiju. Primera radi, promene vremenskih uslova mogu da utiču na kapacitet energije vetra, sunca i hidroenergije. Analiza takođe pokazuje i to kako će klimatske promene uticati na snabdevanje i potražnju energije, posebno kada je reč o grejanju i hlađenju.

Ovo je naročito važno, ako se uzme u obzir da se kapacitet obnovljive energije povećava. Štaviše, u 2022. godini, čak 83 odsto novih kapaciteta je bilo obnovljivo, a solarna i energija vetra činili su najveći deo.

Pročitajte još:

Uopšteno gledano, podaci pokazuju da oko 40 odsto proizvodnje električne energije u svetu predstavljaju obnovljivi izvori. Ipak, kako bismo ostali na klimatskom putu od 1,5oC, globalni obnovljivi kapaciteti moraju da se utrostruče do 2030. godine.

Zbog ovolikog oslanjanja na obnovljive izvore, koji su ujedno ključni za dekarbonizaciju energetskih sistema do 2050. godine, značajno je razumeti kako na njihovu stabilnost utiču vremenski i klimatski uslovi.

Pomoću ovakvih informacija mogao bi da se uspostavi sistem ranog upozoravanja, kako bi se upravljalo energetskim opterećenjima, resursima ali i održavanjem.

Sveobuhvatno i sistematsko prikupljanje i razmena podataka o energiji su od suštinskog značaja za poboljšanje znanja i razumevanja klimatskih varijabilnosti i promena u snabdevanju i potražnji za energijom.

Energetski portal

Globalna trka protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Konferencija o klimatskim promenama COP28 je značajan momenat u globalnim naporima za rešavanje klimatskih promena. Održava se u Dubaiju, i trajaće do 12. decembra

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je analizirala da je brza primena tehnologija čiste energije poslednjih godina imala veliki uticaj na klimatske izglede, smanjujući projektovano globalno zagrevanje za oko 1 °C na osnovu trenutnih političkih postavki vlada. Međutim, ovo smanjenje i dalje dovodi do projektovanog porasta temperature od 2,4°C do 2100. godine, u odnosu na prvobitnu katastrofalnu projekciju od 3,5°C. Ovo ipak nije dovoljno za ispunjavanje tačaka Pariskog sporazuma o održavanju globalnog zagrevanja ispod 2°C, a svakako ne ni ključnog praga od 1,5°C da bi se izbegli najgori efekti klimatskih promena.

Nemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati zajednički su obećali 200 miliona dolara za podršku zemljama koje su ozbiljno pogođene klimatskim promenama, kako je otkriveno na otvaranju samita u Dubaiju, sa ciljem da pomognu nacijama koje su najranjivije na efekte klimatskih promena, poput ostrvskih država.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije je pozitivan korak, ali samo po sebi nije dovoljno da se postigne cilj od 1,5°C. Prema IEA ispunjenje ovog cilja zahteva dogovor i akciju u vezi sa pet međusobno zavisnih mera: utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, udvostručenje stope poboljšanja energetske efikasnosti, obaveza industrije fosilnih goriva da se uskladi sa Pariskim sporazumom (posebno smanjenjem emisije metana iz operacija za 75 odsto), uspostavljanje mehanizama finansiranja velikih razmera za utrostručenje investicija u čistu energiju državama u razvoju, i obavezivanje na mere koje obezbeđuju uredan pad upotrebe fosilnih goriva, uključujući ukidanje odobrenja za nove nesmanjene količine uglja za elektrane.

Za postizanje ovih ciljeva biće potrebne i druge mere, kao što su proširenje električne mreže, povećanje nivoa goriva sa niskim emisijama i izgradnja više nuklearnih elektrana, što je tema koja je aktuelna već neko vreme, s obzirom da se određeni broj država u Evropi odlučuje na povratak ovom vidu snabdevanja.

Utrostručenje kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine omogućilo bi oko trećinu smanjenja emisija potrebnih u ovoj deceniji.

Sakupljanje, korišćenje i skladištenje ugljenika (CCUS) može igrati ulogu u dekarbonizaciji delova privrede sa emisijama koje je teško smanjiti, kao što je proizvodnja cementa.

Energetski portal

Za projekte mladih istraživača četiri miliona evra

Foto: Fond za nauku
Foto Ilustracija: Pixabay

Fond za nauku Republike Srbije će u naredne dve godine, u okviru svog devetog programa, finansirati 30 projekata mladih istraživača sa ukupnim budžetom od četiri miliona evra. Na ovom programu posebno namenjenom mladim istraživačima – PROMIS 2023, učestvuje 156 istraživača iz 42 naučnoistraživačke organizacije u Srbiji.

Od 313 prijavljenih predloga projekata, kroz izuzetno konkurentni sistem selekcije, izabrano je 30 najbolje rangiranih predloga projekata iz svih naučnih oblasti. Maksimalni budžet po projektu iznosi do 150.000 evra, a namenjen je naučnom radu, kupovini opreme, materijala, međunarodnoj saradnji, objavljivanju naučnih publikacija i ostalim aktivnostima koje su potrebne za razvoj nauke.

Kroz samostalnost u upravljanju istraživanjem i svojim timom, mladi naučnici iz Srbije će jačati svoje kapacitete i steći važna iskustva koja će im u budućnosti omogućiti da budu konkurentni na međunarodnom nivou i stvaraju rezultate koji će doprineti razvoju nauke u Srbiji, ali i u celom svetu.

Pročitajte još:

„Kroz PROMIS 2023 nastavljamo da ulažemo u budućnost nauke, a to su mladi istraživači i naučnici u ranoj fazi karijere. Naš prvi program PROMIS 2020 je bio namenjen mladim istraživačima koji su pokazali da su veoma sposobni da upravljaju istraživanjima, da su inovativni u svojim idejama i da mogu da stvaraju važne naučne rezultate. Neki od njih su nakon završetka projekata dobili prestižne evropske grantove za finansiranje istraživanja, a pojedini su dobili mogućnost da rukovode projektima u okviru većih programa Fonda za nauku. Fokus na mlade je jedno od obećanja koje smo dali sebi prilikom osnivanja Fonda i verujem da će upravo ovih 30 odabranih projekata podstaći dalji ekonomski, društveni i tehnološki napredak Srbije“, istakla je dr Milica Đurić-Jovičić, v.d. direktora Fonda za nauku RS.

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Projekti podržani kroz PROMIS 2023 će se baviti razvojem naučnih rešenja u različitim oblastima života: istraživači će razvijati bioaktivne hidrogelove koji će ubrzati zarastanje rana, ekološki prihvatljivu alternativu hemijskim pesticidima, jeftinije i bezbednije načine proizvodnje litijum-jonske baterije, prenosivi i ekonomični elektrohemijski senzor za otkrivanje zagađivača hrane, tehnike 3D bioštampe koja će unaprediti rekonstrukciju dojki nakon operisanja tumora, automatizovani alat za otkrivanje govora mržnje u onlajn tekstovima i raditi na još mnogim drugim važnim istraživanjima.

Sredstva za finansiranje programa obezbeđena su na osnovu zajedničkog ulaganja Republike Srbije (Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija), kroz zajam i tehničku podršku Svetske banke i bespovratnu finansijsku podršku Evropske unije, koji čine deo „Projekta akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva u Republici Srbiji“ (Projekat SAIGE), posvećenog jačanju naučnih istraživanja i inovativnog preduzetništva.

Izvor: Fond za nauku

AERS: Pravila za raspodelu prenosnih kapaciteta na granici između zona trgovanja

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay (Wayne Jackson)

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije, na svojoj održanoj sednici, dao je saglasnost na pravila kojima se uređuje postupak i način raspodele prenosnih kapaciteta na granici između zona trgovanja operatora prenosnog sistema Republike Srbije EMS AD i operatora prenosnih sistema Severne Makedonije (MEPSO), Rumunije (Transelektrika), Bosne i Hercegovine (NOSBiH), Bugarske (ESO), Hrvatske (HOPS) i Crne Gore (CGES) za 2024. godinu, navodi se na sajtu AERS-a.

Organizovanjem zajedničkih aukcija, omogućava se efikasnije korišćenje kapaciteta na granicama između zona trgovanja, čime se unapređuju uslovi za razvoj tržišta električne energije u jugoistočnoj Evropi i za njegovu integraciju u evropsko tržište.

Pročitajte još:

Agencija za energetiku je regulatorno telo čije su nadležnosti u sektorima električne energije, prirodnog gasa, nafte i naftnih derivata i toplotne energije koja se proizvodi u elektranama – toplanama. Kroz obavljanje poslova dodeljenih Zakonom, AERS treba da doprinese stvaranju stabilnog regulatornog okvira za razvoj efikasnog i održivog energetskog sektora koji će biti siguran oslonac ekonomskom razvoju zemlje.

Agencija je samostalan pravni subjekt i funkcionalno je nezavisna od bilo kog državnog organa, energetskih subjekata i korisnika njihovih proizvoda i usluga, kao i od svih drugih pravnih i fizičkih lica.

Energetski portal

Završeni radovi na projektu gasovoda Srbija- Bugarska

Foto-ilustracija: Unsplash (roman-pentin)
Foto-ilustracija: Pixabay (Logga Wiggler)

Završetak gasovoda Srbija-Bugarska predstavlja značajan iskorak u osiguranju energetske sigurnosti i stabilnosti u Republici Srbiji. Ovaj projekat, koji je završen u  periodu od 12 meseci, otvara nove horizonte za snabdevanje gasom iz različitih izvora, s posebnim naglaskom na Azerbejdžan.

Gasovod, dužine 109 kilometara, sa četiri merno-regulacione stanice u Pirotu, Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Nišu, kao i velikom primopredajnom stanicom u Trupalama, predstavlja prvi veliki energetski projekat završen na vreme u Srbiji. Ovo postrojenje će verovatno biti puštano u probni rad do kraja nedelje, saopšteno je na sajtu Ministarstva rudarstva i energetike.

Osim tehničkog aspekta, projekat se ističe i potpisanim ugovorima o interkonekciji sa Bulgartransgasom i komercijalnim ugovorom o snabdevanju gasom iz Azerbejdžana, što ukazuje na jačanje međunarodnih odnosa i energetske saradnje. Najavljene bilateralne posete predsednika Azerbejdžana i Bugarske dodatno potvrđuju ovu tendenciju.

PROČITAJTE JOŠ:

Ovaj gasovod  igra ključnu ulogu u gasifikaciji jugoistočnog dela zemlje i u procesu zelene tranzicije. Povećanje kapaciteta do 1,8 milijardi kubnih metara omogućuje tranzit gasa iz Kaspijskog regiona do centralne Evrope, istovremeno doprinoseći čistijem izvoru energije u zamenu za ugalj i mazut.

Projekat je značajan zbog stabilnosti snabdevanja gasom, a samim tim i stabilnosti energetskog sektora, a zemlja se pozicionira kao važan akter u energetskoj sigurnosti regiona.

Energetski portal

Zamena starih električnih brojila – nadležni poručuju da odlaganja više nema

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zamena starih brojila “pametnim”, pokrenuta još 2012. nije urađena. Tenderi su obarani, a na mreži svega četiri odsto digitalnih strujomera. Ponovo se krenulo u posao i nadležni sada obećavaju do kraja decenije imaćemo 80 odsto pametnih brojila, kao i Evropska unija. Do kraja godine samo u Beogradu i Novom Sadu biće ugrađeno 90.000 pametnih brojila. Odlaganja više nema – kažu nadležni.

,,Taj tender koji je obaran u 2012. konačno će biti, valjda, finaliziran i nadam se da ćemo uspeti da dostignemo ovaj cilj od 80 odsto do kraja ove decenije. Cilj je ozbiljan, ali mislim da stvarno ovaj put treba i sama Distribucija da se potrudi da to probamo da ostvarimo i ranije”, rekao je Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Srbije.

Da je ulaganje potrebno, objašnjava i resorna ministarka.

,,U Elektrodistribuciji, u koju nije ulagano decenijama u našu niskonaponsku mrežu, to treba da otvoreno i iskreno kažemo, i da prihvatimo činjenicu da su velika ulaganja neophodna da bi pre svega imali pouzdanije snabdevanje električnom energijom, jer je distribucija sistem sa kojim se građani najneposrednije susreću i od kojeg zapravo zavisi da li ćemo imati kvalitetno napajanje električnom energijom”, navela je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Šta će nova brojila omogućiti

Nova brojila su “pametna” jer donose višestruku korist: sadašnje skupo očitavanje brojila zameniće daljinsko, omogućiće daljinsko uključivanje i isključivanje struje, daljinsko upravljanje ne samo potrošnjom već i nižom i višom tarifom, kao i čuvanje podataka.

Na samoj mreži smanjiće gubitke, i tehničke i zbog krađe struje, koji su od 11 do 13 odsto. Pametnim brojilima, biće pokrivena i privreda.

,,Industrijska brojila predstavljaju možda 1,5 odsto ukupnog broja brojila u celom sistemu, a kroz njih protiče 40 odsto energije. Znači, imperativ je da taj protok energije stavimo pod kontrolu i pod nadzor distribuciji”, rekao je Saša Marčeta, specijalista za pametne merne sisteme u “Elektrodistribuciji Srbije”.

Novac za 470.000 pametnih brojila je obezbeđen, deo od 110 miliona evra iz donacije Evropske unije. Posao olakšava i to što se ta pametna brojila proizvode u Srbiji.

Izvor: RTS

Pre pedeset godina, Beograd je urbanističkim planom bio zamišljen kao „arhipelag naselja u moru zelenila”. Koliko smo danas daleko od ove vizije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksandar Pavlovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Cirkovic)

U jeku kovid krize, u proleće 2020. godine, održali su se lokalni izbori u Parizu. Ana Hidalgo, dotadašnja gradonačelnica, uspela je još jednom da pobedi i ostane na vlasti u francuskoj prestonici, a u toku kampanje je u svoju političku agendu uvrstila jedan za širu javnost nov koncept: 15-minutni grad.

Pojavljivanje jednog urbanističkog koncepta u široj političkoj agendi odmah je kod jednog dela javnosti probudila sumnju: u pariskoj javnosti se pronela vest o „klimatskom lokdaunu” koji za cilj ima da u budućnosti ograniči kretanje stanovnika i nametne nov model neslobodnog života u gradovima. Slične priče su se zatim raširile i van Francuske.

Međutim, u pitanju su bile obične dezinformacije – a 15-minutni grad je nešto sasvim drugo, piše za Klima101 dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta.

Istina je, doduše, da su kovid 19 i klimatska kriza aktuelizovali ovu ideju, ali svakako ne zbog nekakvih planova o ograničavanju slobode kretanja i zatvaranju po receptu iz Orvelove „1984”.

Naime, koncept 15-minutnog grada je osmislio profesor Karlos Moreno sa pariske Sorbone: u pitanju je grad u kojem je svim stanovnicima omogućeno zadovoljenje osnovnih svakodnevnih potreba u dosegu kratke šetnje ili vožnje biciklom.

Pročitajte još:

Prema rečima profesora Morena, ideja je inspirisana knjigom Džejn Džejkobs „Život i smrt velikih američkih gradova”. Kako bi revitalizovala saobraćajem zagušene i opustele gradske centre, Džejkobs je ponovo uvela istorijske ideje o blizini i pešačkoj dostupnosti svih neophodnih sadržaja na nivou gradskog susedstva.

U kontekstu ublažavanja posledica klimatskih promena, ove ideje dodatno dobijaju na značaju. Ciljevi koncepta 15-minutnog grada su poboljšanje urbane mobilnosti i smanjenje potrošnje energije potrebne za saobraćaj, a istovremeno i veća dostupnost različitih urbanih sadržaja u okviru autonomnih gradskih područja.

Upravo je autonomija delova u odnosu na celinu jedno od ključnih svojstava rezilijentnosti (tj. otpornosti) jednog urbanog sistema. Sve ovo u zbiru doprinosi klimatski otpornijem, zdravijem, i energetski efikasnijem gradu.

Foto-ilustracija: Pixabay (leonqueen1)

Beograd je pre 50 godina bio zamišljen kao decentralizovan skup međusobno povezanih, ali autonomnih gradskih centara

Ideja o 15-minutnom gradu, mada tada nije bila na taj način imenovana, podsetila me je na zaboravljene lekcije iz našeg urbanizma – a posebno na zlatno doba (ali zaista) urbanističkog planiranja u Beogradu tokom 70-tih godina prošlog veka.

Godine 1972, javnosti je bio predstavljen Generalni urbanistički plan, poznat i kao „veliki Pešićev plan” po legendarnom gradonačelniku Beograda Branku Pešiću. Ova vizija razvoja grada do 2000. godine imala je i vizionarski slogan: Beograd je trebalo da bude „Arhipelag naselja u moru zelenila”. On predstavlja vrhunac planerske prakse u nekadašnjoj socijalističkoj državi koji je kao prioritet imao javni interes građana, savremene urbanističke normative pa čak i participaciju građana u procesu njegovog kreiranja.

U pitanju je bio cilj policentričnog razvoja Beograda sa novim satelitskim naseljima okruženih zelenilom i planiranim da sadrže sve neophodne funkcije za stanovništvo. To ih je činilo autonomnim gradskim područjima, upravo nalik „novom” konceptu 15-minutnog grada, koji zapravo ne predstavlja ništa drugo do zdravu planersku logiku, i svest o značaju urbane sredine po meri čoveka, dimenzionisane za potrebe i udobnost svakodnevnog života.

Ono što je univerzalna mera svakog grada od antike do danas je čovek, njegove potrebe i njegove dimenzije. I svaki uspešan planerski koncept se čvrsto drži ovog aksioma.

Primer naselja u Beogradu koje je spontano nastalo, ali je bilo planski dovršeno Pešićevim planom i uklapa se u kalup 15-minutnog grada je – Banovo brdo. Iako nije idealno zbog mnogih izazova sa kojima se suočava u poslednje dve decenije kao što su npr. preizgrađenost i parkiranje, ono predstavlja primer naselja u kojem vam je dostupno gotovo sve što poželite, i to upravo u prostorno-vremenskoj dimenziji od 15 minuta, odnosno 1500 metara.

Foto-ilustracija: Pixabay ( stevanaksentijevic)

Mada se suočava sa problemima nekontrolisanog razvoja, Banovo brdo se uklapa u koncept 15-minutnog grada, i čini jedan gradski centar

Uprkos tome što je ugroženo aktuelnim urbanističkim trendovima, Banovo brdo je ono što kolokvijalno nazivamo „grad u gradu”, sa Požeškom ulicom kao kičmom njegove urbane strukture. Duž ovog linearnog gradskog centra dužine oko 1500 metara pružaju se gotovo sve gradske funkcije:  četiri vrtića, četiri osnovne škole, dve srednje škole, državni fakultet, dom zdravlja, pijaca, crkva, opštinska uprava, tržni centar i brojni drugi sadržaji u vezi sa trgovinom i uslugama.

Banovo brdo nije jedini primer „grada u gradu” u Beogradu. Vidikovac, savski blokovi na Novom Beogradu, Senjak, Dorćol i mnoga druga naselja u Beogradu su takođe u manjoj ili većoj meri komplementarni konceptu 15-minutnog grada.

Nažalost, ne-planski razvoj i investitorski urbanizam prete da naruše ravnotežu ovih naselja. Preizgrađenost, prenaseljenost, automobilski saobraćaj i gubitak zelenila deluju kao distopijski procesi, naročito naspram vizije o „arhipelagu naselja u moru zelenila” Generalnog plana iz 1972. godine.

Nešto dalje od Banovog brda, sa druge strane Beogradskog sajma, gotovo iste dužine kao i Požeška, nalazi se Bulevar Vudroa Vilsona koji čini kičmu naselja „Beograd na vodi”. Ali tu se gotovo svaka sličnost između ovih ulica završava.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

NOVI SAD ZAKORAČIO U SVET ELEKTROMOBILNOSTI

JGSP Novi Sad
Foto: JGSP Novi Sad

Kada su u pitanju ulaganja u inovacije i infrastrukturu poslednjih meseci, jedan od veoma angažovanih gradova bio je Novi Sad. Ravnicu na kojoj se prostire uspešno koristi za razvoj i širenje biciklističkih staza, a skoro je bila podela subvencionih sredstava za bicikliste, zahvaljujući čemu se rasterećuje automobilski saobraćaj i podstiče najzdraviji i najčistiji prevoz za ljude i životnu sredinu. Nedavno je u rad pušten i „turbo“ kružni tok u kom se pravac bira pre ulaska u kružnu raskrsnicu, što bi trebalo dodatno da ubrza kretanje na deonici gušćeg saobraćaja.

Osim ovih noviteta u infrastrukturi i saobraćaju, od ovog leta gradom prolazi i deset novih električnih autobusa u sklopu voznog parka JGSP-a, čime je Novi Sad načinio značajniji korak u pravcu elektromobilnosti. O novim autobusima, planovima za budućnost i prednostima vozila na struju razgovarali smo sa Apolonijom Holo, šeficom Službe investicionog održavanja JGSP Novi Sad.

Kada i kako se razvila ideja da u javni gradski prevoz uvrstite električne autobuse? Da li su ovi autobusi zamenili najstarije modele koji su svoje odslužili na putevima?

– Inženjeri u preduzeću prate razvoj industrije autobusa i novih tehnologija, analiziraju aktuelno tržište, kako bi svaka nova obnova voznog parka JGSP Novi Sad bila u skladu sa tehnološkim dostignućima koja pružaju veći nivo bezbednosti, ekonomičnosti, komfora i zaštite okoline. Naša flota je proteklih godina bila obnavljana sa stotinu novih autobusa na CNG pogon, o čemu će biti reči, ali ova odluka sad je korak dalje.

Investicija je deo većeg angažovanja Novog Sada u programu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) – Zeleni gradovi – kao podrška gradovima koji žele da ulože u zelenu i održivu infrastrukturu, time rešavajući ključne ekološke izazove. Sa svojim programom Zeleni gradovi EBRD je već pomogla novosadskom javnom prevozu u kupovini 29 novih autobusa u sklopu tekućeg programa obnove voznog parka, kada je kupljeno 100 novih vozila na CNG pogon. Ovaj tip autobusa u znatnoj meri smanjuje emisije zagađujućih gasova, a u upotrebi su od 2020. i 2021. godine.

Svoje namere i ambicije o kupovini električnih autobusa Grad Novi Sad je u junu 2020. godine potpisao sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), a godinu dana kasnije, nakon sklopljenog povoljnog kreditnog aranžmana, već je otpočela njihova nabavka.

Preduzeće nastoji da kontinuirano obnavlja vozni park tako da se nabavkama novih vozila po potrebi otpisuje određeni broj starih autobusa.

U FOKUSU:

Recite nam nešto više o performansama ovih autobusa. Prvenstveno, koji modeli su u pitanju i iz koje zemlje su stigli?

JGSP Novi Sad

– Nakon realizovane javne nabavke odluka je pala na poljski Solaris, kompaniju čiji su autobusi uvršteni u javni prevoz gradova širom Evrope. Solarisovi proizvodi su više puta nagrađivani za kvalitet i inovacije u Poljskoj, kao i u drugim zemljama, a električni autobusi Solaris Urbino 12, koji su sada deo flote JGSP Novi Sad, pobedili su na prestižnom evropskom takmičenju Autobus godine 2017.

To su niskopodni, dvanaest metara dugački autobusi, kapaciteta 80 putnika, plus vozač. Uz opremu koja je generalno standardna u našim vozilima (ugrađena klima, platforma za invalide, kamere, video-nadzor), novi autobusi imaju moderne retrovizore Mirror Eye. To je set kamera koje zamenjuju konvencionalne retrovizore i prikazuju vozaču područje neposredno oko autobusa, čime se znatno povećava bezbednost u saobraćaju. Uz to, ugrađen im je i Mobileye Shield+, rešenje za izbegavanje saobraćajnih nezgoda, što takođe vožnju čini sigurnijom. Zahvaljujući ovom sistemu koji obaveštava vozača zvučnim i vizuelnim signalima o pešacima, biciklistima ili malom rastojanju od vozila u blizini autobusa, rešen je problem mrtvih uglova. Autobusi imaju i sistem za gašenje požara, te uređaj za testiranje alkohola – blokator startovanja vozila.

JGSP Novi Sad

Koliko JGSP Novi Sad ima ukupno vozila? Postoje li planovi za bližu ili dalju budućnost, vezano za ovaj vid elektromobilnosti?

– U voznom parku JGSP Novi Sad trenutno je 276 vozila. Prema većini istraživanja, kao i direktivama koje se usvajaju u svetu, elektromobilnost je trenutno apostrofirana kao budućnost saobraćaja. Mi ćemo se u skladu sa našim mogućnostima i potrebama uklapati u trendove održivog i ekonomičnog prevoza.

Ukoliko bismo poredili finansijske prednosti i mane konvencionalnih autobusa i novih električnih, kakva je računica?

– U startu električni autobusi jesu skuplji. Međutim, od trenutka kada počnu da se koriste, računica ide u njihovu korist. Prema podacima za april 2023. godine (interna statistika potrošnje i nabavnih cena energenata), trošak po pređenom kilometru za dizel autobuse iznosi 65 din./km, za CNG autobuse 46 din./km, dok je za električne autobuse 20 din./km. Pored toga, svi znamo da je saobraćaj u gradovima jedan od velikih izvora zagađenja i svesni smo onog dela naše odgovornosti, kao preduzeća čija vozila godišnje pređu milione kilometara. Ulaganjem u održiv vid mobilnosti doprinećemo unapređenju kvaliteta životne sredine.

Intervju vodila: Milica Vučković

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ELEKTROMOBILNOST

Zagađenje vazduha previsoko širom Evrope i predstavlja najvećih rizik za zdravlje

Photo-illustration: Pixabay (Maruf_Rahman)
Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Zagađenje vazduha u Evropi i dalje je znatno iznad preporučenih nivoa Svetske zdravstvene organizacije (SZO), što predstavlja značajnu pretnju po zdravlje ljudi. Prema najnovijoj objavljenoj proceni kvaliteta vazduha Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) 253.000 smrtnih slučajeva u EU je moglo da se izbegne da su koncentracije finih čestica ispunile preporuke SZO. Izloženost zagađenju vazduha izaziva ili pogoršava određene bolesti kao što su rak pluća, bolesti srca, astma i dijabetes.

Mere za smanjenje zagađenja vazduha na nivoe smernica SZO bi sprečile ovaj broj smrtnih slučajeva, a takođe bi smanjile broj ljudi koji žive sa oslabljenim zdravstvenim efektima bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha, kao što su dijabetes i astma. Štete po ljudsko zdravlje od zagađenja vazduha izazivaju tri ključna zagađivača: fine čestice, azot-dioksid i ozon.

Broj smrtnih slučajeva u EU koji se mogu pripisati česticama PM2,5 (particulate matter – PM) – jednom od najštetnijih zagađivača vazduha opao je za 41 odsto između 2005. i 2021. godine. Ipak, zagađenje vazduha i dalje predstavlja najveći rizik po zdravlje Evropljana (prate ga i drugi faktori kao što izlaganje buci, hemikalijama i sve veći uticaj toplotnih talasa) izazivajući hronične bolesti i smrtne slučajeve, posebno u gradovima i urbanim područjima.

Pročitajte još:

Od 253.000 smrtnih slučajeva u EU izazvanim izloženosti zagađenju sitnim česticama iznad koncentracije koju preporučuje SZO, zagađenje azot – oksidom dovelo je do 52.000 smrtnih slučajeva, a kratkoročno izlaganje ozonu dovelo je do 22.000 smrtnih slučajeva.

Zagađenje vazduha takođe uzrokuje loše zdravlje i dodaje značajne troškove zdravstvenim sistemima. Koncentracije koje preporučuje SZO određuju se na osnovu nivoa zagađenja iznad kojeg postoje jasni dokazi povezanih efekata na zdravlje.

„Podaci EEA podsećaju da je zagađenje vazduha i dalje zdravstveni problem životne sredine broj jedan u EU, a dobra vest je da politika čistog vazduha funkcioniše, a kvalitet vazduha se poboljšava. Ali moramo da radimo još bolje i da dodatno smanjimo nivoe zagađenja. Zbog toga EU mora brzo da usvoji i primeni predlog revidirane Direktive o kvalitetu vazduha, koja ima za cilj da bliže uskladi standarde kvaliteta vazduha EU sa preporukama SZO“, rekao je Virginijus Sinkevičius, komesar EU za životnu sredinu, okeane i ribarstvo.

Leena Ylä-Mononen, izvršni direktor EEA je rekla da iako smo proteklih godina napravili velike korake u smanjenju nivoa zagađenja vazduha, najnoviji podaci i procene pokazuju da je uticaj zagađenja vazduha na zdravlje i dalje previsok, što dovodi do smrti i bolesti koje se mogu pripisati zagađenju vazduha. Pozitivna vest je da vlasti na evropskom, nacionalnom i lokalnom nivo preduzimaju mere za smanjenje emisija kroz mere kao što su promovisanje javnog prevoza ili biciklizma u gradskim centrima, kao i kroz ažurirano zakonodavstvo.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

Zdravstveni uticaji zagađivača vazduha na bolesti

Novo u ovogodišnjoj proceni je kvantifikacija zdravstvenog opterećenja povezanog sa specifičnim bolestima kojima zagađenje vazduha doprinosi. Ukupan zdravstveni teret povezan sa svakom od ovih bolesti zavisi ne samo od smrtnih slučajeva povezanih sa bolešću, već i od zdravstvenog opterećenja svakodnevnog života sa posledicama bolesti.

Za mnoge bolesti kao što su ishemijska bolest srca i rak, većina zdravstvenih tereta je povezana sa smrtnim ishodom, koji se može pripisati i vezati i za druge bolesti, kao što su dijabetes i astma. Takođe postoji značajan zdravstveni teret povezan sa životom sa bolešću u toku mnogo godina ili decenija. Zato, kada razmatramo zdravstvene efekte zagađenja vazduha, važno je ne samo da se fokusiramo na smrtne slučajeve, koji se mogu pripisati i nekim drugim bolestima, već i na dugoročne uticaje koje ove bolesti mogu imati na svakodnevni kvalitet života evropskih građana, jer se suočavaju i sa drugim – terminalnim efektima bolesti.

Od bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha najveći zdravstveni teret izaziva ishemijska bolest srca, moždani udar, dijabetes, melitus, hronična opstruktivna bolest pluća, rak pluća i astma.

EEA je objavila i podatke za zemlje u kojima se mogu pronaći detaljne informacije o bolestima na nivou pojedinih zemalja. Podaci EEA su predstavljeni na 4. Forumu o čistom vazduhu 2023 u Roterdamu.

Preko aplikacije proverite podatke o vazduhu bilo gde u EU

Evropski građani mogu da provere podatke o kvalitetu vazduha u realnom vremenu preko različitih platformi, uključujući aplikaciju Indeks kvaliteta vazduha. Najnovije izdanje ove aplikacije uvelo je nove funkcije gde korisnici mogu da provere kvalitet vazduha na bilo kojoj lokaciji u EU, na osnovu ažuriranih informacija po satu sa više od 3.500 stanica za praćenje kvaliteta vazduha u Evropi. Aplikacija je na 24 evropska jezika i uključuje niz funkcija koje omogućavaju korisnicima da procene i tumače kvalitet vazduha u svom mestu.

Energetski portal

Radovi na putevima u prigradskim opštinama Beograda

Foto-ilustracija: Unsplash (nenad-licanin)
Foto-ilustracija: Unsplash (nenad-radojcic)

U toku su značajni radovi na infrastrukturnim projektima u prigradskim opštinama Beograda. Ove godine, vlada Srbije je za puteve u ovim područjima izdvojila oko 2,5 milijarde dinara. Jedan od projekata je rehabilitacija puta Đurinci – Sopot, duge tri kilometra.

Takođe, u planu je rekonstrukcija 22 kilometra Avalskog puta, koji nije renoviran već pet ili šest decenija i koji je u jednom od najtežih stanja u Beogradu. Ukupno, radovi uključuju obnovu više od 62 kilometra različitih puteva, što predstavlja značajno ulaganje u prigradske opštine, saopšteno je na Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

PROČITAJTE JOŠ:

Posebna pažnja se posvećuje i brzoj saobraćajnici „Karađorđe“, koja će spojiti auto-put Beograd-Niš sa autoputem „Miloša Velikog“. Planirano je da trasa bude produžena do Malog Požarevca, što će Sopot približiti brzoj saobraćajnici na samo desetak kilometara udaljenosti.

Predsednik opštine Sopot, istakao je značaj ovih radova za bolju saobraćajnu povezanost delova Beograda kao što su Mladenovac, Sopot, Voždovac i Grocka. Osim toga, bolji putevi će omogućiti lakše putovanje ka Kosmaju, doprinoseći kvalitetnijem životu građana u ovim delovima grada.

Energetski portal

Kako klimatske promene utiču na morski život

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock) - Evropski samit o okeanima
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Taioglou)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), objavila je brifing pod nazivom Kako klimatske promene utiču na morski život, koji, između ostalog, ukazuje na potencijalna područja za koja postoji zabrinutost i u kojima morski život može da bude više pogođen posledicama klimatskih promena u odnosu na ostala područja.

U odnosu na to, navodi se da su evropska morska područja nejednako ranjiva na klimatske promene. Primera radi, Baltičko i Jadransko more, odnosno poluzatvorena mora i plitka priobalna područja, više su podložni klimatskim promenama u poređenju sa dubljim priobalnim područjima.

Klimatske promene na različite načine negativno utiču na morski život, a kao ključni faktori izdvajaju se povećanje nivoa ugljen-dioksida u atmosferi, porast globalnih temperatura, kao i niži nivo kiseonika u vodi.

Upravo ovo dalje dovodi i do zakiseljavanja okeana i njegovog zagrevanja, kao i deoksigenacije (smanjenja kiseonika u okeanu). Kada ove pojave deluju istovremeno, nazivaju se smrtonosni tri zato što morski biodiverzitet i ekosistem čine ranjivijim.

Pročitajte još:

Zakiseljavanje okeana

Najvećim delom do ove pojave dolazi usled emisija ugljen-dioksida, a opasnost po morski svet ogleda se u tome da se smanjuje dostupnost kalcijum karbonata za organizme. Posebno ugroženi organizmi su korali, mekušci i neke vrste planktona. Istraživanja pokazuju da se zakiseljavanje okeana brzo povećava, štaviše, za oko 30 odsto u odnosu na predindustrijski period.

Zagrevanje vode

Zagrevanje mora naročito se zapaža od 1970-ih godina, a da se trend nastavlja i danas pokazala su meranja iz aprila 2023. godine, kada je zabeležena nova rekordna prosečna svetska temperatura površine mora – 21,1oC. Promena temperature menja metabolizam organizama, povećavajući, recimo, potrebu za kiseonikom. Ovakva klima za neke domaće vrste može da bude smrtonosna, a ujedno može da otvori put onim vrstama koje do sada nisu bili na tom području. Na taj način nove vrste mogu postati invanzivne i dodatno naštetiti domaćim.

Deoksigenacija

Gubitak kiseonika u morskoj vodi direktno je vezan za porast temperature vode, a osvrćući se na prethodno pomenuto, to može predstavljati dodatan problem zato što organizmi u toplijoj vodi imaju i veću potrebu za kiseonikom. Topnija voda ima manju sposobnost da zadrži rastvoren kiseonik.

Pored Baltičkog i Jadranskog, delovi Severnog mora su isto posebno ranjivi. Takođe, otkriveno je da postoje ugrožena područja i u severoistočnom Atlantskom okeanu. Čak i u ovakvim područjima postoje više i manje ugrožene vrste, a one koje su najviše pogođenje klimatskim promenama jesu one koje žive na dnu okeana.

Energetski portal

Koje zemlje su dale 200 miliona dolara za klimatski fond?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Konferencija COP28, tačnije Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama 2023. održava se u Dubaiju do 12. decembra, i označava značajan skup vezan za globalne debate i odluke o klimi. Konferecija okuplja svetske lidere, stručnjake za životnu sredinu i aktiviste kako bi se pozabavili hitnim izazovima koje postavljaju klimatske promene. Očekuje se da će konferencija privući oko 70.000 učesnika, uključujući šefove država, premijere i uticajne ličnosti iz različitih sektora.

Nemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati zajednički su obećali 200 miliona dolara za podršku zemljama koje su ozbiljno pogođene klimatskim promenama, kako je otkriveno na otvaranju klimatskog samita COP28 u Dubaiju. Najava da će obe države dati po 100 miliona dolara, objavljena je prvog dana samita,  sa ciljem da pomognu nacijama koje su najranjivije na efekte klimatskih promena, poput ostrvskih država. Ovaj potez je značajan jer je deo finansiranja fonda za gubitke i štete, koji je uspostavljen tokom pregovora COP27 u Egiptu prošle godine, prenosi agencija DPA.

Pročitajte još:

Kada govorimo o ostrvskim zemljama, one su izuzetno pogođene klimatskim promenama zbog njihove ranjivosti na porast nivoa mora, koji dovodi do poplava i erozije obale. Takođe su često na udaru ekstremnih vremenskih uslova poput uragana i tajfuna. Nedavno smo pisali da Fidži čak pati i zbog količine otpada koja vodom dospe do zemlje. Ove zemlje se oslanjaju na prirodne resurse poput ribarstva i turizma, koji su direktno ugroženi promenama u ekosistemima, kao i promenama vremena i padavinskim obrascima što utiče na privredu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Blattler)

Svenja Šulce, nemačka ministarka razvoja, zalagala se za šire učešće u ovoj inicijativi, pozivajući nacije poput Kine i drugih ekonomija u usponu da se ugledaju na primer UAE i daju doprinos novom fondu. Ona je naglasila ulogu zemalja sa visokim emisijama CO2 i finansijskim mogućnostima, kao što su zalivske države, u podršci manje bogatim nacijama koje se suočavaju sa štetama uzrokovanim klimom.

Ovom prilikom, bilo je reči i o tome kako Velika Britanija, Sjedinjene Države i Japan takođe ispunjavaju male finansijske obaveze.

Svetska meteorološka organizacija je izvestila o zabrinjavajućem porastu srednje globalne temperature, zajedno sa alarmantnim nivoima gasova staklene bašte i porastom nivoa mora. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš je u svom obraćanju istakao ozbiljnost trenutne klimatske krize, navodeći različite ekološke katastrofe kojima su svedoci širom sveta.

Energetski portal

Okrugli sto – Priključenje ne elektroenergetski sistem

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bruno)

Okrugli sto ,,Priključenje na elektroenergetski sistem”, održaće se 7. decembra u Privrednoj komori Srbije, u organizaciji Udruženja za pravo energetike Srbije, Privredne komore Srbije, CIGRE Srbija i CIRED Srbija.

Događajem će se obuhvatiti teme: Pravni okvir za priključenje na distributivni sistem; Analiza adekvatnosti resursa i integracija varijabilnih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem; Proces priključenja objekata na prenosni sistem i ključni koraci u procesu priključenja objekta na prenosni sistem i deo distributivnog sistema kojim upravlja operator prenosnog sistema i Izazovi operatora distributivnog sistema u pogledu postupka priključenja na distributivni sistem.

Učesnici događaja biće:

  • Rade Mrdak, specijalni savetnik Ministra rudarstva i energetike
  • Nebojša Vučinić, direktor Direkcije za razvoj, Elektromreža Srbije AD Beograd
  • Predrag Matić, direktor Direkcije za planiranje i investicije
  • Dunja Grujić, viši analitičar za poslovne procese za podršku tržištu i smanjenje gubitaka, Elektrodistribucija Srbije d.o.o. Beograd

Energetski portal