Home Blog Page 25

Svetski dan električnih vozila – regionu potrebna šira mreža punjača

Foto: Charge&GO

Svetski dan električnih vozila, koji obeležavamo 9. septembra proteklih šest godina, prilika je da se podsetimo koliko je važan prelazak na održiv transport i sagledamo gde se nalazimo u procesu elektromobilnosti.

Prema podacima konsultanstke agencije 360°Mobility, u Srbiji je trenutno registrovano oko 5.000 električnih vozila, što čini tek oko jedan procenat ukupnog voznog parka. To jasno pokazuje da smo još u početnoj fazi, a najveća prepreka širenju jeste nedostatak infrastrukture za punjenje.

Premalo je javnih punjača, a još izraženiji problem je njihova neravnomerna raspodela, što posebno otežava duža putovanja. U Srbiji trenutno postoji oko 200 javnih punjača, što je svega tri punjača na 100.000 stanovnika, dok Bugarska ima 24, a Hrvatska 32 punjača na isti broj stanovnika, podaci su Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Isti izazov prisutan je u celom regionu, ali i u Evropi uopšte, gde se razvoj mreže punjača često ne odvija istim tempom kao prodaja električnih vozila. Ipak, postoje i odlični primeri. Holandija prednjači po razvijenosti infrastrukture, sa najvećom gustinom punjača u Evropi, dok Norveška drži svetsko prvenstvo po broju električnih automobila u saobraćaju.

Prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), u Norveškoj je čak 89 odsto novih vozila prodatih prošle godine bilo potpuno električno čime je ova zemlja najbliža ostvarenju cilja da u potpunosti napusti vozila na fosilna goriva.

Dok globalni lideri već pokazuju kako izgleda održiva mobilnost u praksi, Srbija i region tek prave prve ozbiljnije korake.

Promene zakona koje uvode obavezu postavljanja punjača u stambenim i poslovnim objektima svakako su dobar signal, ali bi intenzivnije ulaganje u infrastrukturu bilo ključno da se građani odluče na prelazak sa benzina i dizela na električna vozila.

Pročitajte još:

Novi zamah elektromobilnosti u Severnoj Makedoniji

Iako tržište električnih vozila u Severnoj Makedoniji još uvek nije veliko, beleži se vidljiv rast. Prema dostupnim podacima, u zemlji je registrovano oko 300 električnih automobila, dok je broj javno dostupnih punjača i dalje ograničen i meri se u nekoliko desetina, uglavnom sporijih AC uređaja. To ukazuje da je, kao i u Srbiji, najveći izazov razvoj infrastrukture koja bi vozačima pružila sigurnost i olakšala prelazak na elektromobilnost.

Dodatni podsticaj dolazi od privatnog sektora i kompanija koje ulažu u modernu mrežu brzih DC punjača. Prema rečima Tamara Zjačić, zamenice direktora u kompaniji Charge&GO, od septembra će u Severnoj Makedoniji biti dostupan prvi punjač od 50 kW proizvođača ABB na Oktinoj benzinskoj stanici u mestu Ržaničino.

– Reč je o javno dostupnom punjaču koji je dostupan korisnicima aplikacije Charge&Go u Srbiji, a od septembra ga mogu koristiti i vozači u Severnoj Makedoniji, jer smo u rad pustili aplikaciju namenjenu njima koja je u potpunosti prilagođena regulativama u Sevrnoj Makedoniji – izjavila je Zjačićeva.

Kako je dodala, korisnici će bez problema moći da koriste aplikaciju ne samo za punjenje u Makedoniji i Srbiji, već i na punjačima partnerskih mreža širom Evrope.

– U narednom periodu intenzivno ćemo raditi na širenju mreže brzih DC punjača u Severnoj Makedoniji. Svaki novi punjač koji pustimo u rad dodatno ćemo promovisati, a korisnici će biti obavešteni o svim novitetima – naglasila je Zjačić.

Paralelno sa tim, Charge&GO nastavlja sa širenjem mreže u Srbiji, fokusirajući se na glavne putne pravce i veće gradske sredine poput Beograda, Novog Sada, Niša i Čačka.

Energetski portal

Saradnja Crne Gore i Japana: JERA i Vlada potpisuju sporazum o LNG terminalu i gasnoj elektrani

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore, Admir Šahmanović, učestvovaće od 9. do 12. septembra 2025. godine na Gasnom forumu Gastech 2025 u Milanu, jednoj od najvećih globalnih konferencija i izložbi posvećenih gasu, LNG industriji, klimatskim tehnologijama i energetskim tranzicionim rešenjima.

Na marginama foruma najavljeno je potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Vlade Crne Gore i kompanije JERA Co. Inc. iz Japana, kojim će se postaviti osnove buduće saradnje u oblasti energetike.

Kako se navodi u predlogu platforme za učešće ministra, projekat nosi stratešku vrednost jer doprinosi sigurnosti snabdevanja, omogućava balansiranje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i predstavlja tranziciono rešenje u procesu postupnog gašenja postojećih termoenergetskih kapaciteta na ugalj.

Pročitajte još:

– Kroz ovakvu saradnju Crna Gora dobija snažnu podršku za razvoj energetskog sektora, jačanje otpornosti elektroenergetskog sistema i ispunjavanje ciljeva dekarbonizacije i klimatske neutralnosti. Učešće na stručnim panelima i bilateralnim sastancima dodatno će poslati jasnu poruku da je Crna Gora opredeljena da razvija gasnu infrastrukturu kao privremeni, ali ključni element u procesu energetske tranzicije i transformacije u moderno, dekarbonizovano društvo – navedeno je u dokumentu.

JERA predstavlja jednog od vodećih globalnih lidera u oblasti energetike i ujedno je najveća japanska kompanija za proizvodnju električne energije. Njena primarna misija je pronalaženje i primena naprednih rešenja za najveće energetske izazove današnjice. Kompanija je osnovana 2015. godine i danas obezbeđuje približno trećinu ukupne proizvodnje električne energije u Japanu, dok se istovremeno svrstava među najveće svetske kupce tečnog prirodnog gasa (LNG).

Ova kompanija preuzela je obavezu da do 2050. godine postigne neto-nula emisiju ugljen-dioksida u svim svojim domaćim i međunarodnim operacijama, potvrđujući tako stratešku posvećenost klimatskim ciljevima i dugoročnoj održivosti.

Energetski portal 

Na teritoriji Beograda pokrenuta besplatna ugradnja filtera za individualna ložišta

Foto-ilustracija: Unsplash (c-dustin)

Na teritoriji Beograda pokrenuta je akcija besplatne ugradnje filtera za individualna ložišta, sa ciljem da se smanji emisija štetnih čestica u vazduh. Filteri su namenjeni domaćinstvima koja koriste peći i kotlove na čvrsta goriva, a koji predstavljaju jedan od izvora zagađenja, naročito tokom zimskih meseci. Prema procenama, njihova upotreba može smanjiti koncentraciju zagađujućih materija i do 40 odsto u neposrednoj okolini.

Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine predvideo je da se u naredne dve godine ugradi oko 150.000 filtera na čitavoj teritoriji Beograda. Građani koji žele da ih dobiju treba da se obrate svojoj opštini, gde će uz ličnu kartu potpisati izjavu da žive na adresi za koju se prijavljuju, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Rezultati bi mogli da budu vidljivi za četiri do pet godina.

Filteri se postavljaju jednostavno, bez potrebe za složenim zahvatima, a njihova nabavka i ugradnja su besplatni za domaćinstva.

Energetski portal

Nacionalni dan sadnje: Praznik kada građani jedne zemlje umesto rada sade stabla

Foto-ilustracija: Unsplash (reggie-b)

Pojedine zemlje otišle su korak dalje, a jedna konkretna je uvela i nesvakidašnju praksu, državni praznik tokom kojeg građani ne rade, već sade drveće.

Foto-ilustracija: Unsplash (grace nandi)

Jedan od najupečatljivijih primera dolazi iz Kenije. Vlada je 2023. godine proglasila 13. novembar Nacionalnim danom uzgoja drveća i građanima obezbedila besplatan slobodan dan. Toga dana širom zemlje zatvorene su škole, kancelarije i prodavnice, a građani su pozvani da posade najmanje po dve sadnice. Država je pripremila čak 150 miliona sadnica, a putem posebne mobilne aplikacije beležilo se svako posađeno drvo. Rezultat je bio zapanjujući – prvog dana posađeno je više od 150 miliona stabala.

Ambicije Kenije su dalekosežne. Cilj vlade je da do 2032. godine zemlja ima 15 milijardi novih stabala, čime bi se šumska pokrivenost povećala sa sadašnjih devet na 30 odsto. Već naredne godine ponovljen je isti praznik, s namerom da se u jednom danu zasadi čak milijardu stabala.

Slična tradicija postoji i u Nigeru, gde se Dan nezavisnosti 3. avgusta već decenijama obeležava i kao Praznik stabla. Tog dana građani, ali i državne institucije, sade drveće u znak borbe protiv dezertifikacije i širenja pustinje.

Etiopija je pak otišla drugim putem. Iako formalno nije u pitanju praznik, 2025. godine država je zatvorila sve javne institucije kako bi građani učestvovali u masovnoj akciji sadnje. U okviru inicijative Green Legacy, pokrenute 2019. godine, tog dana planirano je da se posadi 700 miliona stabala, a vlasti su objavile da je samo u prvim satima akcije u zemlji zasađeno više od 350 miliona.

Energetski portal

Evropa planira više od 300 GW iz priobalnih vetroelektrana – u Hamburgu se očekuje „Novi dogovor”

Foto-ilustracija: Unsplash (Zoltan Tasi)

Evropske vlade ubrzavaju korake ka energetskoj tranziciji i većem oslanjanju na obnovljive izvore energije, a poseban fokus stavljen je na priobalnu vetroenergiju, koja bi u narednim decenijama trebalo da postane jedan od stubova evropskog energetskog sistema. Cilj je da se postojeći kapaciteti, koji danas iznose 37 GW, povećaju na više od 300 GW, saopštilo je udruženje Wind Europe.

Na neformalnom sastanku ministara energetike EU pokrenut je koncept „tripartitnih ugovora” – novog mehanizma koji povezuje vlade, industriju i velike kupce energije. Ovi ugovori trebalo bi da omoguće sigurnost u planiranju, brže pokretanje investicija i jasnu viziju količina energije koje će biti dostupne u narednim godinama.

Industrija već poziva na „Novi dogovor za priobalnu vetroenergiju”, u kojem bi se vlade obavezale da grade najmanje 15 GW novih kapaciteta svake godine u periodu od 2031. do 2040. godine. Zauzvrat, proizvođači turbina i investitori spremni su da se obavežu na smanjenje troškova za čak 30 odsto.

Pročitajte još:

Samo ove godine doneta je konačna investiciona odluka za šest novih projekata u Poljskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji – ukupne snage 6 GW i vrednosti 22 milijarde evra. Evropski lanac snabdevanja već ima kapacitet proizvodnje od najmanje 10 GW turbina godišnje, dok nove fabrike u izgradnji vrede preko 13 milijardi evra.

Ako sve tekuće inicijative budu realizovane, Evropa će do 2030. udvostručiti kapacitet i dostići 80 GW. Sa „Novim dogovorom” i snažnijom podrškom vlada kroz reforme dozvola, brži razvoj mreža i bolji dizajn aukcija, evropski lideri očekuju da do 2040. pređu prag od 300 GW instaliranih priobalnih kapaciteta.

Ključni trenutak biće samit šefova vlada Severnih mora u Hamburgu u januaru, gde se očekuje dogovor o ovim ambicioznim ciljevima i novim modelima saradnje.

Milena Maglovski

BiH: Projekat Boranka vraća opožarenim područjima nekadašnji izgled

Foto: Boranka.ba

Projekat Boranka koji je uspešno realizovan u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, gde je posađeno stotine hiljada stabala stigao je i u BiH.

Inicativa je predstavljena u organizaciji Savez izviđača FBiH i prva je sveobuhvatna inicijativa za pošumljavanje područja u BiH.

Boranka je svojevrsna regionalna spona ka zajedničkom cilju – obnovi prirode i većoj svesti o važnosti zaštite životne sredine.

Projekat u FBiH se fokusira na kritična područja u šest kantona, s ciljem da se u naredne dve godine posadi više od 50.000 sadnica autohtonih vrsta drveća, borova, hrastova i bukvi.

Pročitajte još:

Paralelno s akcijama sadnje, planiraju se edukativne radionice u 40 osnovnih i srednjih škola, koje će mladima približiti uzročno-posljedične veze klimatskih promena.

U prvoj akciji u Mostaru koja je planirana za 8. novembar na Fortici, planirana je sadnja najmanje 2.000 stabala, s tim da će možda na tom lokalitetu biti izvedene dve akcije. Za početak će akcije biti izvedene na Fortici u Mostaru, na Rujištu, u Čapljini i u Jablanici, a kasnije verovatno u Konjicu, na Blidinju i drugim mestima.

Na Fortici se planira saditi crni i bijeli bor, dok će se na Rujištu saditi munika.

— Sve se radi u dogovoru sa strukom, a za ove spomenute lokacije zaduženo je Šumarstvo srednje neretvansko — kažu iz Građanske inicijative Žućo Bosna i Hercegovina, i dodaju da je ovo priča koja će vratiti opožarenim područjima nekadašnji izgled.

Energetski portal

Više prinosa na trapezoidnom limu: K2 Dome 6 rešenja za podizanje PV sistema – sada dostupna za digitalno planiranje

K2 Dome-6-Trapezoidal_variants

Krovovi od trapezoidnog lima su neizostavni na poljoprivrednim i industrijskim objektima – kao što su štale, skladišta ili proizvodne hale – zahvaljujući svojoj robusnosti, dugotrajnosti i svestranosti. Međutim, za ugradnju fotonaponskih sistema postavljaju posebne zahteve u pogledu planiranja i montaže. Uz svoje proverene Dome 6 komponente, K2 Systems nudi dva pametna rešenja za dodatno podizanje PV modula na krovovima od trapezoidnog lima. Oba varijante su testirane u praksi i sada ih PV stručnjaci mogu direktno planirati pomoću softvera za projektovanje K2 Base – za veću efikasnost i fleksibilnost u planiranju projekata.

Dodatno podizanje na krovovima od trapezoidnog lima omogućava bolji ugao sunčevih zraka i time optimizovan energetski prinos – posebno kod blagih nagiba krova između 0° i 10°. U zavisnosti od tipa krova i željene orijentacije modula, dve proverene sistemske kombinacije – zasnovane na kratkim ili dugim šinama – omogućavaju preciznu i energetski efikasnu montažu PV modula.

S-/D-Dome 6 na K2 BasicRail šini

K2 Dome-6-Trapezoidal-Komponenten

K2 BasicRail je pravi svestrani sistem: može se instalirati u samo četiri koraka, podnosi velika opterećenja i ima nemačko građevinsko odobrenje. Na trapezoidnim krovovima montira se kao noseća šina pod pravim uglom u odnosu na visoki greben i postavlja se „plivajuće”, što omogućava kontrolisano termičko širenje. Šina se pričvršćuje pomoću K2 BasicClip-a, nosača sa funkcijom umetanja, koji se direktno fiksira na lim samourezujućim šrafovima. Za podizanje se koriste Dome 6 komponente poznate iz primene na ravnim krovovima, tako da se solarni paneli na kraju rotiraju za 90° u odnosu na nagib krova. Time se obezbeđuje optimalna izloženost suncu. U zavisnosti od zahteva projekta, ovo rešenje se može realizovati sa S-/D-Dome 6.10 ili S-Dome 6.15.

S-Dome 6.10 na K2 MultiRail šini

K2 Dome-6-Trapezoidal-MultiRail

K2 MultiRail sistem sa kratkim šinama posebno je optimizovan za efikasnost u pogledu materijala i transporta. Sa samo jednim komponentom kombinuje pričvršćivanje za krov i montažnu šinu u jednom proizvodu. Ova čvrsta osnovna šina dostupna je u različitim dužinama. Kada se montira na trapezoidni lim, šina se postavlja paralelno sa visokim grebenom, što omogućava da se moduli poravnaju duž nagiba krova. Ova varijanta, u kombinaciji sa S-Dome 6.10, nudi stabilno i energetski optimizovano rešenje.

Sada dostupno za digitalno planiranje – uz K2 Base

Ono što je ranije zahtevalo podršku K2 tima sada se može planirati samostalno: obe varijante za podizanje na krovovima od trapezoidnog lima dostupne su u softveru za projektovanje K2 Base. Intuitivan korisnički interfejs omogućava brzo, precizno i sigurno planiranje, uključujući statički proračun i listu artikala.

Screenshots-Base-trpzdl-Dome-6

Za specifične zahteve projekta, tehnička podrška K2 tima i dalje je dostupna – posebno kada su potrebne alternativne varijante paralelne montaže, za koje modularni proizvodni asortiman K2 Systems nudi dodatna rešenja.

Trening video: K2 BasicRail PV montažni sistem sa podizanjem modula Dome 6 https://www.youtube.com/watch?v=KzrYnlbvVEk

Energetski portal

Bihać – kada razvoj turizma prati briga o prirodi

Foto: Grad Bihać

Grad Bihać nalazi se na severozapadu Bosne i Hercegovine i poznat je po izuzetnoj prirodnoj lepoti i bogatoj kulturno-istorijskoj baštini. Veliki deo grada obiluje izvorima, potocima, rekama i podzemnim vodama, a prva asocijacija na ovaj kraj svakako je smaragdnozelena reka Una, sa svojim čuvenim slapovima – Štrbačkim bukom i Martin Brodom.

Foto: Grad Bihać

Upravo ove prirodne lepote privlače posetioce iz celog sveta, pa se u Bihaću posebna pažnja posvećuje razvoju održivog turizma uz očuvanje prirodnog okruženja. Ipak, druga strana medalje ukazuje na rastuće pretnje, kao što je nelegalna gradnja i betoniranje rečnih obala, što bi moglo ozbiljno narušiti prirodni ambijent i biološku ravnotežu ovog područja.

Šta gradske vlasti rade po pitanju zaštite prirodnih resursa i prevencije zagađenja, šta predstavlja projekat „Smaragdni put” i koji su najnoviji projekti u gradu, saznali smo od Elvedina Sedića, gradonačelnika Bihaća.

Koje biste prirodne resurse izdvojili kao najvažnije za Grad Bihać i koliki je njihov značaj za lokalni razvoj?

— Bihać više nije industrijski grad i mislim da se s tim moramo pomiriti. Prošla su vremena velikih industrijskih giganata poput „Gorenja”, „Kombiteksa”, „Polietilenke”… Vreme u kojem smo se kao grad oslanjali isključivo na industriju je iza nas i danas, u kontekstu lokalnog razvoja, moramo promišljati drugačije. Kada govorimo o resursima, pogotovo prirodnim, Una je bez dileme naš najveći prirodni resurs i razvojni potencijal. Ona je temelj naše prepoznatljivosti i života ovog kraja.

U FOKUSU:

Osim Une, izdvojio bih i šumski resurs, posebno drvo, koje je u postratnom periodu, nažalost, ostalo nedovoljno iskorišteno. Nismo uspeli da razvijemo snažniju drvnu industriju i tu leži prostor za ozbiljan strateški iskorak. Imamo resurs, imamo znanje i potrebno je više koordinacije i vizije kako bismo te prirodne prednosti pretočili u održiv razvoj.

S obzirom na to da je Bihać najveći grad kroz koji protiče reka Una, kako gledate na njen potencijal – ekološki, turistički i privredni?

— Una je naše ogledalo i u svakom smislu naš najvažniji adut. Ekološki, naš primarni zadatak je da je očuvamo. Njena čistoća, tok, obale i prirodni ambijent jesu vrednosti koje moramo braniti i sačuvati za generacije koje dolaze. Turistički gledano, Una i ceo njen ambijent predstavljaju ogroman potencijal. To je lepota koja već sada privlači posetioce iz celog sveta, ali koju moramo koristiti pažljivo i odgovorno. Razvoj turizma se ne sme dogoditi nauštrb prirode. Verujem da očuvanje prirodnog ambijenta i razvoj turizma nisu suprotstavljeni, već komplementarni koncepti. Potrebno je planirati pametno i dugoročno, investirati u infrastrukturu koja poštuje ekološke standarde i koristiti prirodne resurse na održiv način.

Foto: Grad Bihać

Koje su trenutno najveće pretnje eko-sistemu Nacionalnog parka Una i na koji način se Park ili lokalne vlasti suočavaju s njima?

— Najveći izazov jeste nelegalna gradnja. To je problem koji se tiče svih nas, lokalne zajednice, institucija, ali i svakog pojedinca. Kada betoniramo obale i narušavamo prirodnu konfiguraciju reke, mi zapravo narušavamo njen identitet. Gubimo ono što je jedinstveno, a s tim gubimo i turiste, razvoj i budućnost. Problem ne proizlazi samo iz nelegalne gradnje, već i iz nedovoljno razvijene svesti o važnosti očuvanja prirodnog prostora. Zbog toga je izuzetno važno da hitno donesemo i usvojimo regulacione i zoning planove, koji će omogućiti plansku, kontrolisanu gradnju unutar Nacionalnog parka i uz obale Une. Samo tako možemo zaustaviti dalju devastaciju i stvoriti održiv okvir za suživot čoveka i prirode.

Koje se konkretne mere sprovode radi sprečavanja zagađenja i očuvanja prirodnih resursa na području Bihaća i šire regije?

— Na više frontova delujemo paralelno, kroz infrastrukturu, edukaciju, projekte i kontrolne mehanizme. Grad Bihać kontinuirano ulaže napore u prevenciju zagađenja i devastacije prirodnih resursa. Jedan od ključnih projekata u tom smeru jeste RECIRCLE, kojim jačamo kapacitete sistema upravljanja otpadom kroz primenu principa kružne ekonomije. Fokus je na povećanju stepena reciklaže, odvojenog prikupljanja otpada i njegovoj ponovnoj upotrebi.

Takođe, projekat SMART DeCARB usmeren je na razvoj inovativnih pilot-rešenja za dekarbonizaciju javnih zgrada. Time direktno doprinosimo smanjenju emisije CO₂ i jačamo energetsku efikasnost, čime Bihać postaje deo šire evropske energetske tranzicije. Ovi projekti nisu samo tehnička rešenja već i važan alat za podizanje svesti kod građana o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog ponašanja, ali i dobar put ka primeni evropskih standarda.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Klimatske promene

Do 2050. zagađen vazduh mogao bi povećati broj prevremenih smrti za 50 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Na ovogodišnji Međunarodni dan čistog vazduha za plavo nebo, Ujedinjene nacije pozivaju vlade, kompanije, civilno društvo i pojedince širom sveta da se udruže u borbi protiv zagađenja vazduha – najvećeg ekološkog zdravstvenog rizika današnjice.

Zagađenje vazduha je najveći rizik po životnu sredinu u naše vreme. Ono takođe pogoršava klimatske promene, izaziva ekonomske gubitke i smanjuje poljoprivrednu produktivnost. Saradnjom preko granica, sektora i institucija moguće je smanjiti zagađenje zajedničkim ulaganjima vremena, resursa i napora.

Uticaj na zdravlje

Sitne, nevidljive čestice zagađenja prodiru duboko u pluća, krvotok i telo. Odgovorne su za trećinu smrti uzrokovanih moždanim udarom, hroničnim respiratornim bolestima i rakom pluća, kao i za četvrtinu smrti od srčanog udara. Ozon pri tlu, koji nastaje interakcijom različitih zagađivača na sunčevoj svetlosti, uzrokuje astmu i hronične bolesti disajnog sistema.

Uticaj na klimu

Kratkotrajni klimatski zagađivači (SLCPs) najviše su povezani s negativnim zdravstvenim efektima i ubrzanim zagrevanjem planete. U atmosferi opstaju od nekoliko dana do nekoliko decenija, pa njihovo smanjenje donosi gotovo trenutne koristi po zdravlje i klimu.

Pročitajte još:

Prevencija i smanjenje zagađenja

Zagađenje vazduha je najveći ekološki rizik po ljudsko zdravlje i jedan od glavnih uzroka smrti koji se mogu izbeći. Procenjuje se da je 2016. godine oko 6,5 miliona ljudi umrlo prerano zbog vanjskog i unutrašnjeg zagađenja vazduha. U zemljama u razvoju ono nesrazmerno pogađa žene, decu i starije osobe, posebno u siromašnim zajednicama koje koriste drvo i kerozin za grejanje i kuhanje.

Bez odlučnih mera, broj prevremenih smrti od vanjskog zagađenja mogao bi porasti za više od 50 odsto do 2050. godine, predviđa UN.

Članice UN-a prepoznale su potrebu da do 2030. godine značajno smanje broj smrti i bolesti uzrokovanih opasnim hemikalijama, kao i zagađenjem vazduha, vode i tla, kao i da smanje negativnog uticaj gradova na životnu sredinu. Posebna pažnja posvećena je kvalitetu vazduha i upravljanju otpadom.

Energetski portal

Usled letnjih vrućina i sve prisutnijih klima uređaja, u Srbiji raste letnja potrošnja struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Everett Pachmann)

Prošlogodišnje leto ostalo je upamćeno kao najtoplije u istoriji merenja u Srbiji, sa nekim od najdužih i najintenzivnijih zabeleženih toplotnih talasa.

Ali prošlo leto nije bilo rekordno u Srbiji samo u izmerenim temperaturama, već i u letnjoj potrošnji električne energije. Toplotni talasi ne testiraju samo uticaj visoke temperature na naš organizam, već u izrazitoj meri testiraju naš elektroenergetski sistem.

Krivci porasta potrošnje električne energije tokom letnjih vrućina su pre svega klima uređaji i drugi rashladni sistemi, čija potrošnja tokom leta raste kako u domaćinstvima, tako i u industriji, a posebno u danima kada temperatura dostiže čak 40 °C.

Hlađenje u letnjim mesecima u Srbiji više nije luksuz, kao što je to bilo nekada davno kada leta nisu bila ovako vrela, već je postalo nezaobilazna potreba. Hlađenje sprečava razne negativne posledice vrućina i omogućava lični komfor, da čovek u rashlađenim prostorijama nesmatano funkcioniše i obavlja svoje poslove, kako piše Klima101.

Kako klima uređaji i ostali rashladni sistemi postaju doslovno neophodni za „preživljavanje” u vrelim letnjim mesecima, tako možemo zapaziti i rastući trend domaćinstava koja poseduju klima uređaje.

Sada imamo dva perioda „pikova” potrošnje električne energije: zimu i leto

Poslednjih godina, tokom jula i avgusta u Srbiji često se beleže temperature preko 35 °C, naročito u većim gradovima. Tokom takvih dana, veliki broj domaćinstava i kompanija, kao i industrija, koriste klima uređaje, što značajno povećava vršnu potrošnju struje. Sasvim je očekivano videti drastične promene u ukupnoj potrošnji električne energije.

Prema podacima Elektroprivrede Srbije, tokom tog ekstremnog meseca jula 2024. godine, prosečna dnevna potrošnja je iznosila oko 125 gigavat-časova (GWh), a vršna potrošnja u periodu od 18h do 21h preko 7 GW. To je oko 30 odsto do 40 odsto više od proseka tokom proleća.

Iako je zimi ukupna potrošnja veća zbog grejanja, vršni letnji „pikovi” mogu da dostižu ili premašuju zimske. Pregledom vršne potrošnje po satu tokom 2024. godine, jasno se vidi da se leti dešavaju pikovi potrošnje upravo onda kada traju toplotni talasi.

Iako su oni još uvek manji od zimskih maksimuma, izvesno je da će razlika između njih u budućnosti biti sve manja.

Ova promena je posebno važna zato što je u Srbiji, a i širom Evrope i sveta, leto nekada bilo tradicionalno doba niske potrošnje električne energije. Klimatske promene praćene toplotnim talasima kojima svedočimo su tu tradiciju narušile i značajno je izmenile.

Ranije je zimu pratila visoka potrošnja električne energije, što je bilo i sasvim opravdano iz razloga grejanja na stuju, veće upotrebe osvetljenja, kao i industrijskih potrošača sa proizvodnjom u punom pogonu. Proleće i jesen su važili za godišnja doba sa umerenom potrošnjom električne energije. Leta su važila za godišnje doba sa niskom potrošnjom električne energije, pa čak je i industrija manje radila u toku letnjeg perioda zbog sezona godišnjih odmora.

Ova tradicionalna slika se u Srbiji uveliko menja, a u nekim mediteranskim zemljama je preokrenuta. U zemljama kao što su Grčka, Španija i Italija najveća potrošnja električne energije je već godinama leti, a ne zimi. Izgleda da je i naš region sve bliži tome.

Da li je solarna energija rešenje za povećanu letnju potrošnju?

Pošto je leto nekada važilo za godišnje doba sa niskom potrošnjom električne energije, nekada je Elektroprivreda Srbije koristila leto za remont svojih postrojenja, jer nije bilo velikog opterećenja i potrošnje električne energije.

Danas se remonti moraju pažljivije tempirati – više nemamo jedan vršni period (zimu), sada ih imamo dva. Planiranje i upravljanje potrošnjom, balansiranje elektreenergetskog sistema i obezbeđivanje rezerve je ključno, više nego ikada.

Istovremeno, stiče se utisak da mi „bacamo” ogroman solarni potencijal koji imamo, jer Srbija ima zanemarljive solarne kapacitete i ne koristi sunčevu energiju – a Sunca u toku letnjih toplotnih talasa ima u izobilju.

Letnje toplo vreme je svakako pravi trenutak za korišćenje solarnog potencijala i proizvodnju solarne energije: solarna energija je najviše dostupna upravo onda kada traju sezonski „pikovi” potrošnje.

Međutim, ono o čemu još treba voditi računa je o dnevnim pikovima. U večernjim satima, kada Sunce zađe, a klima uređaji i dalje rade, uz uopšte povećanu potrošnju domaćinstava, elektroenergetski sistem mora imati rezerve. Potrebna su fleksibilna, čista rešenja, kao što su baterije i upravljanje potrošnjom, da se pokrije večernji period kada proizvodnja iz solara opada, a potrošnja je i dalje velika.

Trenutno, Srbija zavisi od termoelektrana, ali i od uvoza električne energije za pokrivanje vršnih opterećenja tokom leta. Zapravo, mi već uživamo benefite od solarne energije leti, jer je u velikoj meri koristimo – samo što su električnu energiju ne proizvode naše solarne elektrane, već one iz čijih zemalja uvozimo električnu energiju.

Izvor: Klima101

Japan protiv cunamija – 400 kilometara betona i 9 miliona stabala

Foto-ilustracija: Unsplash (ilona froehlich)

Pre 14 godina, istočnu obalu Japana pogodio je snažni zemljostres i cunami Tōhoku koji je odneo preko 15 hiljada života, razorio gradove ali i izazvao nuklearnu katastrofu u Fukušimi. Nakon ovog događaja, Vlada Japana donela je odluku da će milijarde dolara biti uložene u izgradnju nove infrastrukture kao zaštite od cunamija.

Veliki zid Japana, predstavlja visoki betonski zid koji se proteže gotovo 400 kilometara duž severnoistočne obale ove zemlje. Preciznije, kako prenose svetski mediji, visina zida preko 14 metara u nekim delovima, a temelji se nalaze na dubini i do 25 metara. Iako ovakvi zidovi nisu ni u tom momentu bili novost, za razliku od prethodnih, Veliki zid Japana ima širu i ojačanu bazu. Projektovani su da zadrže talase do osam metara, oslabe ih i daju ljudima vremena za evakuaciju.

Ipak, talasi mogu da dostignu i veće visine, što je bio slučaj i 2011. godine kada su dostizali na određenim mestima i do 15 metara, čime su uništili mnoge tadašnje zaštitne barijere. Zbog toga, Veliki zid Japana dobio je dodatno prirodno ojačanje.

Naime, uz ovaj zid, pokrenut je bio i projekat sadnje devet miliona priobalnog drveća i formiranje veštačkih brežuljaka.

Kako su preneli svetski mediji, ova infrastruktura ipak izaziva nezadovoljstvo kod određenog dela stanovništva. Kao argument se iznosi da zidovi kvare pejzaž i da u nekim oblastima zaklanjaju pogled na more. Nezadovoljstvo ide i u pravcu slabljenja turizma u tom priobalnom području, a ne postoji ni potpuno poverenje kod svih građana da zid može da zaustavi katastrofu.

Stručnjaci ističu da ovi zidovi pružaju zaštitu nivoa 1 – misli se na cunamije koji se dešavaju svakih 50 do 160 godina, ali navode i da za ekstremnije događaje nivoa 2, sami zidovi nisu dovoljni. Ono što ostaje i dalje ključno, jeste edukacija javnosti, dobro postavljene rute evakuacije i sistem ranog upozorenja kako bi se sprečile ogromne posljedice prirodnih katastrofa.

Energetski portal

Ambiciozni klimatski ciljevi Češke: stabilnost kroz nuklearnu i zelenu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (martin krchnacek)

Češka Republika beleži značajne uspehe u borbi protiv klimatskih promena – od smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte za 47 odsto u odnosu na 1990. godinu, do ambicioznih planova za proširenje učešća obnovljivih izvora i nuklearne energije u energetskom miksu.

U intervjuu za naš magazin, ambasador Češke Republike u Srbiji Jan Bondi govori o strateškim pravcima češke klimatske i energetske politike, izazovima i benefitima energetske tranzicije, unapređenju kvaliteta vazduha i borbi protiv poplava.

Takođe, osvrće se i na konkretne mere podrške razvoju elektromobilnosti i zelene infrastrukture, kao i na perspektive daljeg produbljivanja saradnje sa Srbijom u oblastima zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije i upravljanja otpadom.

Koje su glavne mere koje Češka preduzima u borbi protiv klimatskih promena i koje je konkretne klimatske ciljeve postavila u skladu sa evropskim i međunarodnim obavezama?

Foto: CorD Magazin/Zoran Petrović

– Češka Republika je na nacionalnom nivou usvojila strateška dokumenta vezana za zaštitu klime, koja se odnose na period od 2017. do 2030. godine, sa perspektivom do 2050. godine. Generalno, možemo reći da su se od 1990. godine emisije štetnih gasova u Češkoj smanjile za 47 odsto. Zahvaljujući tome, očekujemo da ćemo ispuniti evropski cilj za 2030. godinu, koji predviđa 55 odsto manje gasova sa efektom staklene bašte. Dakle, sada moramo obezbediti da ostvarimo trajni trend dekarbonizacije energetskog sektora i cele privrede. Zato ćemo nastaviti da podstičemo razvoj obnovljivih izvora energije i sistema za proizvodnju toplote, kao i mere energetske efikasnosti, kroz uspešne šeme subvencija – pre svega putem Fonda za modernizaciju.

U vezi sa aktuelnom debatom o novom cilju u okviru predloženih izmena Evropskog zakona o klimi, koji se odnosi na period do 2040. godine, možemo ukratko istaći nekoliko ključnih tačaka značajnih za Češku Republiku. Kao jedna od visokoindustrijalizovanih zemalja u EU, sa velikim učešćem sektora koji troše velike količine energije, Češka će se suočiti sa relativno većim posledicama i troškovima u procesu prelaska na niskoemisione i bezemisione tehnologije. Stoga ćemo zahtevati garancije i očuvanje principa solidarnosti i pravedne raspodele opterećenja, pri čemu za nas ključni značaj ima i princip tehnološke neutralnosti. Takođe je veoma važno da Češka nastavi i poveća finansiranje zelene tranzicije iz budžeta EU, što je usko povezano sa pripremom novog višegodišnjeg finansijskog okvira.

Na koji način Češka Republika štiti svoje prirodne resurse i koje su institucije ključne u sprovođenju politike očuvanja životne sredine?

– Češka Republika je poslednjih godina prošla kroz suštinsku transformaciju privrede i postigla je značajan uspeh u oblastima poput zaštite vazduha, poboljšanja kvaliteta vode, upravljanja otpadom, sanacije područja zagađenih industrijskim aktivnostima i rekultivacije oblasti narušenih eksploatacijom sirovina. To je rezultat ogromnog zalaganja Ministarstva zaštite životne sredine zajedno sa drugim značajnim akterima, uključujući i nadležna ministarstva, naučnu zajednicu, privrednike, industriju i organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane, u koje spada i pomoć stranih partnera na evropskom i globalnom nivou. U oblasti bilateralne saradnje za nas je posebno značajna saradnja sa susednim zemljama.

U FOKUSU:

Koje konkretne mere Češka Republika preduzima kako bi smanjila zagađenje vazduha, posebno u sektorima energetike i saobraćaja, i koliko su ti koraci usklađeni sa evropskim standardima kvaliteta vazduha?

– Konkretan primer dobre prakse, koji je iz mnogo aspekata postao simbol povezanosti ekoloških, društvenih i ekonomskih doprinosa, jeste program Nova zelena štednja (NZŠ). Zahvaljujući njemu, dolazi do smanjenja energetske zahtevnosti zgrada, podsticanja obnovljivih izvora, poboljšava se kvalitet stanovanja i stvaraju nove mogućnosti za radna mesta. Danas se program fokusira i na ranjiva domaćinstva (subvencionisana podrška za starije osobe i domaćinstva sa nižim primanjima), čime podržava društvenu održivost i doprinosi rešavanju energetskog siromaštva. Ovaj program je već pomogao hiljadama porodica i ima značajnu ulogu u našim klimatskim obavezama. Do kraja 2024. godine, u okviru NZŠ-a odobreno je 480.000 zahteva i 600.000 domaćinstava subvencionisano je u iznosu od približno 110 milijardi čeških kruna, od čega su u trenutnoj fazi programa, tj. od 2021. godine, odobrene dve trećine zahteva, tačnije 350.000 zahteva za 75 milijardi čeških kruna.

S obzirom na sve učestalije i razornije poplave u regionu Centralne Evrope, uključujući i Češku, koje strategije i investicije češka vlada sprovodi u oblasti prevencije i adaptacije na klimatski izazvane poplave?

Foto-ilustracija: Unsplash (timur shakerzianov)

– Sprovođenje tehničkih mera zaštite od poplava veoma je problematično i dugo traje u Češkoj. Razlog je složenost procesa izdavanja dozvola, rešavanje imovinskih odnosa, sukob u okviru zaštićenih prirodnih oblasti i dugoročna negativna društvena i medijska atmosfera u vezi sa uspostavljanjem tehničkih mera zaštite od poplava. U nekim slučajevima, lokalne samouprave vrše pritisak na razvoj u poplavnim područjima. Da bi se poboljšala ova  situacija, ministarstvo zaštite životne sredine donelo je izmene zakona o vodama, kojima se predviđa da se građenje objekata za zaštitu od poplava izvodi u javnom interesu, što bi u praksi trebalo da doprinese ubrzanju postupka eksproprijacije za objekte tog tipa.

Državne institucije treba da propagiraju otpornost na individualnom i lokalnom nivou. Neophodno je edukovati javnost o značaju upravljanja vodama i zaštite od poplava.

Takođe je ključna i uloga međunarodne razmene informacija, kako na bilateralnom nivou, tako i na nivou međunarodnih rečnih slivova. U slivu Dunava, koji obuhvata Češku i Srbiju, dugoročno su utvrđena funkcionalna pravila za rano upozoravanje u okviru Međunarodne komisije za zaštitu Dunava.

Češka Republika planira da do 2040. godine poveća udeo nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije na 68 odsto, kroz izgradnju novih velikih reaktora i uvođenje do 3 GW kapaciteta iz malih modularnih reaktora. Koji su glavni izazovi i očekivani benefiti ove strategije u kontekstu energetske sigurnosti i dekarbonizacije?

– Da, Češka Republika želi da poveća udeo nuklearne energije u proizvodnji struje čak na 68 odsto do 2040. godine (sada približno 40 odsto) kroz završetak novih blokova u Dukovanima (2×APR-1000) i uvođenje do 3 GW kapaciteta iz malih modularnih reaktora (MMR). Očekivani benefiti te strategije jesu stabilnost, niskoemisiona električna energija, veća energetska bezbednost i smanjena zavisnost od uglja i prirodnog gasa (CO2, cene, geopolitički rizici).

MMR obećavaju brže i fleksibilnije puštanje u rad, niže finansijske zahteve za projekat i mogućnost fabričke proizvodnje, što poboljšava skalabilnost i primenu na raznim lokacijama i u različitim lokalnim uslovima. Prednost se daje lokacijama gde već postoji infrastruktura za proizvodnju i distribuciju električne energije, tj. arealima nuklearnih elektrana i termoelektrana na ugalj. U oblasti MMR za nas je ključna saradnja sa britanskim partnerima iz „Rols-Rojsa”, gde češka poludržavna kompanija ČEZ poseduje 20 odsto. Češka Republika i Ujedinjeno Kraljevstvo su u ovoj oblasti zainteresovani za uspeh ne samo na svojim tržištima. Moramo ovde napomenuti da u Češkoj razvoj nuklearne energije podržava 71 odsto stanovništva, i to posebno u kombinaciji sa obnovljivim izvorima.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Priboj: Vanredna situacija u devet mesnih zajednica (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay (pictures101)

Zbog posledica obilnih i bujičnih padavina koje su u sredu, 3. septembra, pogodile najveći deo opštine Priboj, proglašena je vanredna situacija u devet mesnih zajednica. Odluka je doneta nakon sednice Štaba za vanredne situacije, na kojoj je razmatrana trenutna situacija i posledice na lokalnu infrastrukturu.

Najveće probleme padavine su izazvale u seoskim sredinama, gde je zbog brdsko-planinske konfiguracije terena došlo do velikih nanosa zemlje i presecanja puteva bujicama. U jednom trenutku bio je u prekidu i putni pravac Sastavci–Krajčinovići. U gradskom delu formirala su se mini jezera jer odvodne šahte nisu mogle da prime toliku količinu površinskih voda, navodi se u saopštenju na sajtu opštine.

Na osnovu izveštaja sa terena i procene štete, odlučeno je da se vanredna situacija uvede u mesnim zajednicama: Krajčinovići, Kratovo, Kalafati, Mažići, Banja, Strmac, Bučje, Zabrnjica i Novi Priboj.

Štab je naložio Javnom preduzeću za uređenje građevinskog zemljišta i razvoj Priboj da odmah započne sanaciju oštećene putne infrastrukture uz angažovanje dodatnih izvođača, kako bi se što pre normalizovalo stanje.

Kada je reč o komunalnoj infrastrukturi, na sednici je potvrđeno da je snabdevanje električnom energijom stabilizovano nakon manjih kvarova, dok vodosnabdevanje nije bilo ugroženo.

Energetski portal

Snabdevanje strujom u Srbiji stabilno, ali postoje izazovi – energetičar poručuje šta raditi

Foto-ilustracija: Pixabay (mrbobdobolina)

Predsednik Saveza energetičara Nikola Rajaković rekao je za RTS da je sistem dovoljno otporan na sve poremećaje, ali da se dekarbonizacija mora odraditi što je pre moguće. Vest iz Nemačke o mogućim isključenjima struje već 2030. godine ako se ugrozi zelena tranzicija, ocenjuje kao upozorenje na posledice ukoliko se ne bi nastavile intenzivnije investicije u vetar, sunce i skladištenje energije.

Savez energetičara predstavio je izveštaj o stanju u srpskim energetskim preduzećima EPS-u, EMS-u, elektrodistribuciji Srbije.

Nikola Rajaković je istakao da je snabdevanje električnom energijom u Srbiji trenutno stabilno.

„Sigurnost isporuke je na zadovoljavajućem nivou. Elektroenergetski sistem koji je izgrađen u prošlosti je dovoljno otporan na sve ove poremećaje, ali naravno postoje i izazovi. Imamo zastarele sisteme u termoelektranama i moramo odraditi dekarbonizaciju što je pre moguće. Napustiti udalj i preći na obnovljive izvore energije. Zatim moramo naći finansijska sredstva za takve radikalne i ozbiljne zahvate u elektroenergetskom sistemu”, istakao je Rajaković.

Međunarodna agencija za energetiku upozorava da će, uprkos ekonomskim problemima, globalna potražnja za električnom energijom nastaviti snažan rast i tokom 2026. godine, što neće zaobići ni Srbiju.

Pročitajte još:

Rajaković navodi da se treba oslanjati na obnovljive izvore energije.

„Treba iskoristi maksimalno vetar, sunce i hidropotencijale koje imamo. Nasloniti se takođe i na geotermalnu energiju kojom Srbija raspolaže. O nuklearnoj opciji takođe moramo sve vreme krajnje ozbiljno razmišljati, a doneti odluku da li moramo ići u nuklearnu opciju imamo dovoljno vremena”, rekao je Rajaković.

Juče je stigla jedna vest iz Nemačke o mogućim isključenjima struje već 2030. godine, ako se ugrozi zelena tranzicija.

„To je više upozorenje ukoliko se ne bi nastavile intenzivnije investicije u vetar, sunce i u skladištenje energije”, rekao je predsednik Saveza energetičara.

Energetska tranzicija Srbije

Srbija je zakoračila u energetsku tranziciju, grade se solarne elektrane i vetrofarme, ali se insistira i na skladištima.

„Skladišta moraju ići paralelno sa vetroelektranama i solarnim elektranama zbog prirode proizvodnje iz tih izvora, koja je varijabilna. Ako imate vetra, imate i proizvodnju, isto tako je i sa suncem. To je krajnje prirodna sprega. Pošto imate perioda kad nema proizvodnje iz vetroelektrana i solarnih elektrana, u tim delovima dana ili čak i sedmicama vi morate iz nekog drugog izvora to nadomestiti. Skladišta se tada pokazuju kao vrlo značajna”, naglasio je Rajaković.

Rajaković je zaključio da u energetici nema tih isključivih rešenja i da svi moraju svi poneti svoj deo tereta, srazmerno svojoj snazi.

„Snažni EPS mora snažno zakoračiti u obnovljive izvore energije. To je ta ključna stvar. Privatnici moraju pomoći. Finansijske institucije moraju to prepoznati i podržati”, zaključio je Rajaković.

Izvor: RTS

Održiva istraživanja u industriji plastike – predstavljamo inovacije u susret sajmu u Dizeldorfu

Foto: Fraunhofer UMSICHT

Dizeldorf će od 8 do 15. oktobra biti domaćin svetskog sajma plastike  i „K 2025”, a ovo je ujedno i prilika da se prikažu inovacije. Napredak obuhvata sve, od kružnog dizajna i monomaterijala do biološki baziranih folija i poliamida izrađenih od različitih proizvodnih ostataka, a neke od zanimljih inovacija predstavljamo u nastavku.

Zabrinutost zbog održivosti, sve strožiji propisi i tehnološke inovacije oblikuju industriju plastike, a posebno su tražena rešenja koja se uklapaju u cirkularnu ekonomiju.

Fraunhofer, nemačka istraživačka organizacija, sigurno će izazvati veliko interesovanje javnosti obzirom na rešenja koja predstavljaju.

Foto: Fraunhofer CCPE

— Na sajmu K 2025 predstavićemo kružna rešenja za industriju plastike. Čvrsto verujem da Nemačka može postati centralna tačka evropske i globalne cirkularne ekonomije. Tehnološki temelji su tu, ali sada ih treba preneti u industrijsku primenu — rekao je Manfred Rener, direktor Fraunhofera.

U saradnji sa partnerima razvili su modularno auto-sedalo za bebe i decu. Potpuno redizajnirani prototip koristi ponovno iskoristive komponente, može se popravljati i izrađen je od biološki baziranih materijala na osnovi biopolimera i prirodnih vlakana. Na taj način, prototip odgovara i trendu monomaterijala u industriji plastike.

Osim prototipa auto-sedala od reciklabilnih monomaterijala, predstaviće još tri demonstratora laganih monomaterijala.

Pročitajte još:

Inovativna biciklistička kaciga, u potpunosti je napravljena od polilaktida (PLA), biološki bazirane plastike pogodne za cirkularnu ekonomiju. Budući da je od jednog materijala, kaciga se može reciklirati, što ranije nije bilo moguće sa kompozitnim materijalima. Za razliku od konvencionalnih kaciga, koje se uglavnom proizvode u Aziji od plastike na bazi nafte, PLA kaciga smanjuje emisije ugljenika tokom životnog veka za dve trećine, a zaštita se pri tome ne dovodi u pitanje.

Materijali i metode proizvodnje razvijeni za kacigu mogu se koristiti i u drugim proizvodima, kao što su daske za surfanje, rančevi, zaštitna sportska oprema i valjci za trening i masažu.

Folije od voćnih ostataka

Kroz projekat „A Matter of Fruit”, koji je Franhofer razvijao sa Verenom Brom, osnivačicom istoimenog startapa, razvijene su biorazgradive folije zasnovane na ostatcima iz proizvodnje voćnih sokova. Saradnja je omogućila kontinuiranu proizvodnju folija.

 

 
 
 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

A post shared by A Matter of Fruit (@a.matter.of.fruit)

Projekat SUBI2MA (Sustainable Bio-Based and Biohybrid Materials), u kojem učestvuje šest Fraunhofer instituta, fokusira se na korištenje bioloških materijalnih komponenti zbog njihovih jedinstvenih molekularnih funkcionalnosti. Integrisanjem ovakvih bioloških komponenti u budućnosti će biti moguće razvijati i proizvoditi potpuno nove materijale.

Fraunhofer Institut za primenjene polimere IAP predstaviće alternativu polietilenu u 20 novih tipova bioplastike polibutilen sukcinat (PBS) koju su istraživači razvili. Ovi reciklabilni materijali mogu se pouzdano obrađivati standardnim metodama, od injekcionog i ekstruzionog prešanja do predenja. Otporni su na visoke temperature iznad 200 °C i imaju izvrsna mehanička svojstva. Postojeće praktične primene uključuju boce za vodu za sport i fitnes.

Jasna Dragojević

Srbija povećala klimatsku ambiciju – smanjenje emisija za 40,1 odsto do 2035. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Na sednici Vlade po treći put su povećane klimatske ambicije i usvojen je treći Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC 3.0), kojim se predviđa da će Srbija do 2035. godine smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,1 odsto u odnosu na 1990. godinu. Time je postavljen ambiciozniji cilj u odnosu na dosadašnje, jer je prethodnim dokumentom iz 2022. godine bilo predviđeno smanjenje od 33,3 odsto do 2030. godine.

Sa ovakvom politikom započeto je 2015. godine, kada je u prvom Nacionalno utvrđenom doprinosu zacrtano smanjenje od 9,8 odsto. Novi cilj zasniva se na analizama i scenarijima iz Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP), koji definiše mere u sektorima od značaja za klimatsku politiku, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Usvajanje NDC 3.0 dio je procesa kojim Srbija teži da se približi ispunjavanju obaveza prema Sporazumu iz Pariza i UNFCCC-u. Dokument će biti prosleđen Sekretarijatu Okvirne konvencije UN o promeni klime, čime se otvara i mogućnost pristupa međunarodnoj tehničkoj i finansijskoj podršci za sprovođenje mera.

Energetski portal