Home Blog Page 206

U Nišu otvoreno treće reciklažno dvorište

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Na Stočnom trgu u ulici Ivana Milutinovića otvoreno je treće reciklažno dvorište u Nišu gde građani od sada mogu besplatno odložiti bilo koji otpad, navodi se u saopštenju grada.

Prvo reciklažno dvorište otvoreno je u naselju Crvena zvezda, GO Palilula, a drugo u ulici Branka Krsmanovića, GO Medijana. Misija Grada je da svaka opština dobije reciklažno dvorište u kojima zaposleni pomažu građanima da sortiraju otpad, a trećina otpada se reciklira.

Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski obišla je novi reciklažni centar i tom prilikom istakla da je ovo jedan od načina da Niš postane lepši i čistiji grad.

Pročitajte još:

,,Zbog toga bi trebalo više da obratimo pažnju na higijenu. JKP ‘Mediana’ predano radi na tome da nam grad bude čist, ali u tome moraju da pomognu i građani”, rekla je Sotirovski.

Ivan Mihajlović, v.d. direktora JKP “Mediana” kaže da je samo u prošloj godini ovo preduzeće uklonilo 11.000 metara kubnih otpada sa divljih deponija. Otvaranje reciklažnih dvorišta predstavlja sistemski vid borbe protiv stvaranja divljih deponija.

Iz Grada najavljuju da je Pantelej sledeća opština koja će dobiti ovakvo mesto za odlaganje otpada.

Radno vreme reciklažnog dvorišta je 24 sata.

Energetski portal

Pčelari i voćari ne mogu jedni bez drugih – kada će u pčelarstvu ponovo da cvetaju ruže

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Totum Revolutum)

Voćari i pčelari uveliko su ušli ukoštac sa klimatskim promenama. Posle više od 30 aprilskih stepeni, stiglo je zahlađenje, u pojedinim predelima mogući su sneg i mraz. Profesor voćarstva Zoran Keserović i predsednik Saveza pčelarskih organizacija Rodoljub Živadinović govorili su za RTS o tome kako sačuvati voće i imaju li pčelari recept za ovu sezonu jer pčele nikada nisu tako rano izašle na pašu.

Uprkos velikim oscilacijama u temparaturi, voćari očekuju rodnu godinu i za 20 odsto veće prinose. Kažu da bi bili i veći kada bi više koristili pčele za oprašivanje.

S druge strane, pčelari se pribojavaju paše koja je počela nikada ranije, ali od meda ne odustaju uprkos niskim otkupnim cenama kao i velikim količinama falsifikovanog meda na tržištu.

Voće je izašlo iz najosetljivije feno-faze precvetavanja, ali opasnost od izmrzavanja i dalje postoji. Ipak, ona nije tolika da bi ugrozila ukupan rod voća, koji bi trebalo da bude 20 odsto veći nego lane, smatra profesor voćarstva sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Zoran Keserović

,,Ranije voćne vrste koje su ranije cvetale kao kod kajsije,  odmakle su u razvoju i jednostavno mraz nije mogao ništa da uradi. Jedino smo imali malo kod kasnocvetnih sorti kajsija i kod neke od sorti trešnje izmrzavanja, ali s obzirom na potencijalnu rodnost, to nisu neke značajnije štete. Pogotovo očekujemo veći prinos u proizvodnji šljive, negde otprilike oko 160.000 tona više nego 2023. godine. Značajno povećanje imaćemo kod kruške, višnje, maline i verovatno kod trešnje”, rekao je profesor Keserović uz zaključak da će ovo biti jedna od najrodnijih godina u poslednjih 20 godina.

Pročitajte još:

Bagrem nikada nije tako rano procvetao

Pored voća, ni bagrem nikada nije tako rano procvetao. U većini košnica pčelinja društva se nisu razvila dovoljno, dan je i dalje kraći pa pčelari kažu da im je sada više nego ikada pre potrebno znanje da bi izveli pčele na pašu.

,,Pčelari treba dobro da izaberu paše, da koriste tzv. SMS-vage, da ispituju teren, da vide gde najbolje medi i da tamo sele košnice. Ono što nas najviše brine to je što kreće zahlađenje koje će trajati sedam dana, možda i do devet, eventualno 10 dana”, kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.

Dodaje da pčelari mogu da prepoznaju izmrzli bagrem po tome što umesto cveta na stablu dominira lišće.

Pčelari i voćari jedni bez drugih ne mogu

Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)

Na pitanje da li su pčelari i voćari shvatili da jedni bez drugih ne mogu, Keserović i Živadinović kažu da jesu. Da voćari u Vojvodini plaćaju pčelarima 1.500 dinara po košnici za oprašivanje.

,,Mi smo nekada unosili jednu do četiri košnice po hektaru, sada unosimo oko 20 košnica po hektaru, i plus unosimo po jednu košnicu bumbara kod kruške i kod trešnje, i prinosi su daleko veći. U vreme oprašivanja cvetova šljive, bili su jako loši uslovi, nije bilo leta pčela i Srbija je izgubila negde oko 150.000 tona šljive”, rekao je profesor voćarstva Keserović.

Iako je istakao da taj model plaćanja po košnici ne funkcioniše južno od Save i Dunava i da je o tome trebalo pričati pre 15 godina, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Rodoljub Živadinović kaže da je danas saradnja sa voćarima ipak dobra i da je i država izašla u susret sa poslednjom promenom Zakona o zaštiti bilja.

Niska otkupna cena meda i nelojalna konkurencija

Najveći problem pčelarima je, smatra, niska otkupna cena meda kao i nelojalna konkurencija.

,,Ja volim da kažem, do pre dve godine zaista su pčelarstvu u Srbiji cvetale ruže, međutim, latice su opale, ostalo je trnje. Cena meda je prepolovljena upravo zbog krize na svetskom nivou, došlo je do preplavljivanja tržišta falsifikatima. Evropska unija kaže da oko 50 odsto meda koji se uvozi nije med. Takve podatke čujemo i iz Rusije. U Srbiji poslednje istraživanje pokazuje da je 80 odsto meda u maloprodaji falsifikat”, kaže Živadinović i dodaje da se to mora rešiti jer pčelari imaju prepolovljene cene koje su na ivici ili nešto ispod proizvodne cene.

Živadinović kaže i da se masovno napušta pčelarstvo, ali da Savez ohrabruje pčelare da izdrže.

Izvor: RTS

Kašivazaki-Kariva se vraća u igru – otpočinje utovar goriva u reaktor 7

Foto-ilustracija: Unsplash (jametlene-reskp)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ključni operater u japanskom nuklearnom sektoru, Tokyo Electric Power Company (TEPCO), podneo je zahtev za odobrenje reaktivacije određenih reaktora u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva, nakon što su isti bili neaktivni više od deset godina. Elektrana, jedna od najvećih po kapacitetu na svetu, sastoji se od sedam nuklearnih reaktora.

Zemljotres i cunami 2011. godine, te prethodni zemljotres 2007. godine u regionu Nigata, uslovili su strože sigurnosne protokole i detaljne inspekcije, što je dovelo do privremenog zatvaranja svih reaktora. Nakon katastrofe u Fukušimi, sigurnost svih nuklearnih objekata u zemlji postala je primarni fokus, što je rezultiralo dugotrajnim zatvaranjem i nadogradnjama.

PROČITAJTE JOŠ:

Već 2013. godine, TEPCO je podneo zahtev za odobrenje svojih planova za reaktore 6 i 7, koji su napredni reaktori sa kapacitetom od 1356 MW. Odobrenje su dobili tokom 2017. godine, međutim, 2021. godine TEPCO je imao problema sa sigurnosnom opremom, zbog čega je dobio naredbu da obustavi premeštanje goriva dok se ne poboljša situacija sa sigurnosnim merama, navodi WNN.

Zbog ovih prirodnih katastrofa, a potom problema sa sigurnošću, upravljanje ovom elektranom bilo je zabranjeno, ali je krajem prošle godine ta zabrana ukinuta za elektranu Kašivazaki-Kariva, čime su se otvorile mogućnosti za ponovno pokretanje, a fokus je prvenstveno stavljen na reaktore 6 i 7. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju izašla je nedavno na teren da proveri situaciju (IEAE).

TEPCO planira započeti sa utovarom goriva u jedinicu sedmog bloka nuklearne elektrane Kashiwazaki-Kariwa nakon odobrenja Uprave za nuklearnu regulaciju u Japanu. Još nije poznato kada će reaktor biti ponovno pokrenut, ali utovar goriva svakako otpočinje uskoro, tačnije u ponedjeljak, nakon čega će uslediti detaljne inspekcije kako bi se osiguralo da je oprema ispravna i sigurna za korišćenje. Pored toga još uvek se čeka neophodno odobrenje lokalnog guvernera, nakon što je IEAE izvršila svoje preglede, a Uprava za nuklearnu regulaciju u Japanu odobrila utovar.

Energetski portal

U mesec dana u Srbiji zabeleženo 2.108 požara na otvorenom – apel građanima da budu odgovorni

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U poslednjih mesec dana u Srbiji je evidentirano 2.108 požara na otvorenom, zbog čega je, kako apeluju iz Ministarstva unutrašljih poslova, neophodno da građani budu odgovorni, da poštuju zakone i budu oprezni sa otvorenim plamenom, a da, ukoliko primete požar, odmah o tome obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193.

Kako se navodi, brzom i efikasnom  akcijom Sektora za vanredne situacije, juče su ugašeni požari na otvorenom kod manastira Crna reka u Ivanjici i kod Despotovca, dok je požar u mestu Gojakovići u opštini Prijepolje lokalizovan.

U saopštenju se navodi da su pripadnici Sektora vanredne situacije angažovani na gašenju požara na otvorenom prostoru u Trgovištu, Tutinu, Lebanu i Prijepolju. Na gašenju požara u naselju Crveni Grad u Trgovištu, gde je tokom jučerašnjeg dana proglašena vanredna situacija na delu teritorije, angažovano je 26 vatrogasaca-spasilaca sa 10 vozila iz jedinica Vranje, Trgovište, Bujanovac i Preševo, kao i pripadnici dobrovoljnog vatrogasnog društva i radnici lokalne samouprave i javnih preduzeća.

Na gašenju požara na otvorenom prostoru u opštini Tutin, između sela Istočni Mojstir, Vraniće i Crna Reka, angažovano je 13 vatrogasaca-spasilaca sa pet vozila iz Novog Pazara i Tutina, dok u gašenju suve trave i niskog rastinja na površini od približno 15 hektara u Vojlovcu, u opštini Lebane, učestvuju vatrogasci iz Leskovca.

Pročitajte još:

Stanovništvo nije ugroženo ovim požarima, a u Trgovištu su vatrogasci spasili devet stambenih i šest poljoprivrednih objekata.

Prisećanja radi, Zakonom o zaštiti od požara i drugim zakonima zabranjeno je spaljivanje trave i niskog rastinja na otvorenom prostoru, ostataka strnih useva, spaljivanje smeća, kao i loženje vatre u šumi i na udaljenosti od 200 metara od njenog ruba.

Kazne za fizička lica koja prekrše ove zakonske odredbe kreću se od 10.000 do 50.000 dinara, a za pravna od 300.000 do 1.000.000 dinara.

U cilju smanjenja broja požara na otvorenom i povećanja bezbednosti građana, Sektor za vanredne situacije će u narednom periodu, zajedno sa drugim službama MUP-a i nadležnim inspekcijskim republičkim i lokalnim organima, pojačati nadzor i obilazak terena radi pronalaženja i procesuiranja građana koji ne poštuju zakonske odredbe.

Energetski portal

MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu

Foto: MOL Serbia
Foto: MOL Serbia

Kompanija MOL Serbia otvorila je novu servisnu stanicu na auto putu Miloš Veliki u smeru Beograd – Čačak, kod Uba, i najavila proširenje maloprodajne mreže kao jedan od ključnih fokusa za 2024. godinu.

„Ponosni smo što smo otvorili još jednu novu, 73. servisnu stanicu po redu, a posebno smo zadovoljni jer se nalazi na auto putu Miloš Veliki, jer na ovaj način aktivno učestvujemo u širenju infrastrukture Srbije. Osim na auto-putevima, prisutni smo u svim većim gradovima i na svim važnim saobraćajnicama, ali nam je želja da dodatno pojačamo svoje prisustvo u gradovima Srbije kako bismo bili što bliži potrošačima, jer su upravo oni naš fokus.

Želim da napomenem da je pre par nedelja MOL Grupa, čiji smo mi deo, predstavila ažuriranu strategiju SHAPE TOMORROW koja ima za cilj da omogući stabilnu zelenu tranziciju, obezbedi kontinuiranu sigurnost snabdevanja energijom i istovremeno radeći na tome da evropsku industriju učinimo konkurentnom. U narednim godinama uložićemo više od četiri milijarde dolara u zelene investicije i cilj nam je da do 2050. postignemo neutralnost ugljenika.“, izjavio je Milenko Janković, generalni direktor MOL Serbia.

Na novoj stanici u ponudi su EVO i EVO Plus goriva, koja dolaze iz rafinerija MOL Grupe, a koja se, prema istraživanjima zadovoljstva korisnika, percipiraju kao visoko kvalitetna. Potrošači će dok toče gorivo moći da naprave predah uz kafu u Fresh Corneru ili probaju hotdog koji je jedan od najprodavanijih artikala u svim zemljama u kojima ovaj koncept postoji. Fresh Corner je predstavljen 2015. godine i pruža multikulturalno iskustvo sa lokalnim pristupom koji podrazumeva uvek svežu kafu, sendviče, kolače i peciva u toplom, prijateljskom ambijentu.

Pročitajte još:

„Prošle godine našim kupcima smo ponudili i novi premijum benzin EVO 100 Plus sa trostrukim efektom: duži vek motora, bolje performanse i niže emisije štetnih gasova. Navedeni trostruki efekat je sadržan i u EVO Diesel Plus premijum gorivu koji se nalazi u prodaji već izvesno vreme.

Foto: MOL Serbia

Osim toga, MOL Serbia u ponudi ima i gastro asortiman zahvaljujući kojem smo sada već prepoznatljivi po prijatnom mirisu sveže pripremljene hrane i kafe u okviru Fresh Corner dela. Danas imamo 46 Fresh Cornera širom Srbije na kojima je prodato više od pet miliona šoljica kafe i više od milion hotdogova.“ rekla je Biljana Mališić Jut, direktorka maloprodaje u kompaniji MOL Serbia i dodala „Početkom marta smo lansirali novi MOL MOVE  program lojalnosti. U prvih mesec dana beležimo zaista veliko interesovanje i čujemo pozitivne reakcije kupaca. Dopada im se što prilikom svake kupovine sakupljaju poene pomoću kojih dolaze na različite nivoe lojalnosti i na tim nivoima mogu da ostanu čak 12 meseci i koriste benefite koje su na neki način zaradili. Smatramo da je suština programa lojalnosti da kupcima pružimo duži period uživanja u ostvarenim popustima. Osim toga, uz korišćenje MOL GOLD kartice – korporativne kartice za preduzeća njihovi zaposleni takođe prikupljaju bodove i ostvaruju popuste na svojim ličnim nalozima programa lojalnosti. A dok traje promotivni period, obezbedili smo 10 dinara popusta na sva naša premijum goriva.“

Kao i na svim ostalim MOL servisnim stanicama kupci će i na ovoj moći da koriste MOL MOVE program lojalnosti koji pruža različite popuste i nagrade korisnicima unutar svakog nivoa, u zavisnosti od toga koliko je korisnik aktivan u programu. Sakupljanjem poena uz svaku kupovinu korisnik dobija različite beneficije u zavisnosti u kom nivou se nalazi (Green, Silver, Gold, VIP). Pored standardnih benefita (popusti na gorivo i gastro asortiman), član lojalnosti dobija i poklon dobrodošlice, nagradu na sredini nivoa, dodatne poene za rođendan itd.

Izvor: MOL Serbia

Zagađivači će ubuduće morati da plate čišćenje zemljišta

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan de Jonge)
Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Bez zdravog zemljišta nema zdrave hrane, očuvanja biodiverziteta i postizanja klimateske neutralnosti i zbog toga je Evropska unija 5. jula prošle godine predložila uvođenje novog zakona za nadzor zemljišta.

Evropski parlament je prošle nedelje usvojio ovaj zakon koji predstavlja prvi deo zakonodavstva EU posvećen zemljištu, a koji će obavezati zemlje članice da prvo prate, a zatim procenjuju zdravlje svih tla na svojoj teritoriji.

Nacionalne vlasti mogu primeniti deskriptore zemljišta koji najbolje ilustruju njegove karakteristike, a Evropski parlament predlaže klasifikaciju na pet nivoa: visoko, dobro, umereno, degradirano i kritično degradirano zemljište. Zemljišta sa visokim ili dobrim ekološkim statusom smatraće se zdravim.

Zemlje EU će takođe morati da istraže, procene i očiste kontaminirane lokacije, a troškove čišćenja moraće da plate zagađivači u skladu sa principom „zagađivač plaća“.

Ovaj zakon deo je Strategije Evropske unije za zemljište za 2030. godinu koja nudi konkretne korake u cilju zaštite i obnove zemljišta. Novi zakon za nadzor zemljišta ima za cilj da osigura visok stepen zaštite zdravlja ljudi i životne sredine jer je procenjeno da je oko 60 do 70 odsto evropskog tla u nezdravom stanju.

Urbana ekspanzija, niske stope recikliranja zemljišta, intenziviranje poljoprivrede i klimatske promene najčešći su uzroci degradacije zemljišta koja Evropsku uniju košta najmanje 50 milijardi evra godišnje, saopštila je Evropska komisija.

Pročitajte još:

Priznanje za „Šampione Zemlje“

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) objavio je poziv za nominacije za godišnju nagradu Šampioni Zemlje – najveće ekološko priznanje UN namenjeno istaknutim liderima iz vlade, civilnog društva i privatnog sektora koji svojim radom u velikoj meri doprinose zaštiti životne sredine.

Ove godine, UNEP podstiče nominacije pojedinaca i organizacija koje razvijaju i sprovode održive politike i rešenja za obnovu zemljišta, poboljšanje otpornosti na sušu i borbu protiv dezertifikacije.

U fokusu ovogodišnjeg svetskog dana životne sredine, koji se obeležava 5. juna, biće obnova zemljišta, dezertifikacija i otpornost na sušu. Konvencija UN za borbu protiv dezertifikacije, koja ove godine obeležava svoju tridesetu godišnjicu, sazvaće svoju šesnaestu Konferenciju strana (COP) u decembru.

Milena Maglovski

Međunarodna konferencija ,,Dani OIE”

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto: OIE Hrvatska

Nakon pet uspešnih konferencija „Dani dobroga vetra’’ i „Dani sunca’’, ove godine svi obnovljivi izvori objedinjeni su u jednu konferenciju ,,Dani obnovljivih izvora energije’’, koja će se održati u Puli od 12. do 14. juna 2024. u hotelu Park Plaza Histria.

Ovo će biti odlična prilika za dobijanje informacija, edukaciju i povezivanje svih relevantnih aktera zelene energije na jednom mestu.

Na konferenciji, koju pod pokroviteljstvom WindEurope i SolarPower Europe organiziraju Obnovljivi izvori energije Hrvatske, učestvovaće relevantni stručnjaci iz javnog i privatnog sektora, kao i visoki predstavnici nacionalnih i međunarodnih institucija. Svoj dolazak već su potvrdili Džajls Dikson, direktor WindEurope i Valburga Hemetsberger, direktorka SolarPower Europe.

Cilj „Dana OIE’’ 2024. je da se kroz zajedničku raspravu, kao i razmenu znanja i iskustava, pronađu efikasniji načini korišćenja obnovljivih izvora energije i da se na taj način podstakne snažniji razvoj zelenih projekata. Konferencija će obuhvatiti sve važne teme iz područja zaštite životne sredine, distribucije i prenosa električne energije, skladištenja energije, elektromobilnosti, vodonika, obrađujući potencijal svih obnovljivih izvora u Hrvatskoj – sunca, vetra, geotermalne energije, biomase i biogasa.

Jedna od ključnih tema na konferenciji biće i uloga javnih politika za uspešnu energetsku tranziciju na evropskom, nacionalnom i regionalnom nivou.

Prirodni potencijal obnovljivih izvora u Hrvatskoj je izuzetno velik i predstavlja priliku za ravnomeran regionalni razvoj. Ova zemlja ima kapacitet da postane izvoznik i lider u proizvodnji zelene energije u regionu.

Prijavu za učestvovanje na Konferenciji možete podneti ovde, nakon čega ćete dobiti potvrdi mejl sa ponudom za uplatu kotizacije, kao i linkove za rezervaciju holetskog ili apartmanskog smeštaja po povlašćenim cenama i dodatni fakultativni sadržaj, kao i ostale važne informacije.

Više informacija o iznosu kotizacije i tome šta ona uključuj pogledajte ovde.

Izvor: OIE Hrvatska

Ističe rok za registraciju trotineta, kazne i do 120.000 dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ernest Ojeh)

Zakon je trotinete smestio na biciklističke staze i kolovoz, a polako ističe vreme da svi budu registrovani. Da li ste među onima koji ih voze ili od onih koje trotineti strašno nerviraju na trotoarima? Hoće li registracija dovesti red na trotoare?

Procenjuje se da u gradu ima više od 200.000 trotineta, što je otprilike jedna četvrtina od ukupnog broja automobila. Razlikuju su po težini, jačini motora i nosivosti.

Prema zakonu, od 15. juna samo određeni će smeti na ulicu.

,,Sa najvećom brzinom do 25 kilometara na čas, mase praznog trotineta do 35 kilograma, snage 0,6 kilovata, odnosno 600 vati”, objašnjava Milan Milojević, direktor Agencije za bezbednost saobraćaja.

To se utvrđuje u tehničkoj dokumentaciji koju će vozači uz ličnu kartu, morati da dostave kako bi ih registrovali i dobili nalepnicu.

Cena registracije

Mnogi električni trotineti, međutim, uvezeni su ili preprodavani, pa te dokumentacije nema.

U tom slučaju vlasnici će morati da se obrate prodavcima ili da odu na tehnički pregled u ovlašćeni servis kako bi se utvrdila jačina motora.

I jedni i drugi plaćaju godišnju registraciju 2.100 dinara.

,,Zahtev se može podneti na preko 150 mesta u Srbiji, u 80 gradova i opština. Agencija je formirala i kol-centar za sve one koji imaju pitanja oko registracije ili prijavljivanja dokumentacije”, kaže Milojević.

Informacije o registraciji dostupne su na sajtu Agencije za bezbednost saobraćaja. Oni koji su pre donošenja zakona kupili veće i snažnije trotinete, sada imaju problem.

,,Šta biste radili da imate automobil koji ne može da se registruje i ne ispunjava uslove za registraciju, pa neće biti registrovan”, ističe prof. Milan Vujić sa Saobraćajnog fakulteta.

Pročitajte još:

Šta propisuje zakon

Aleksandar Mijailović iz Udruženja električnih trotineta Srbije navodi da smo u situaciji da vozači malih trotineta koji ne zadovoljavaju uslove – konstrukcijski, mogu da učestvuju u saobraćaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (?? Claudio Schwarz | @purzlbaum)

,,Ljudi koji voze male trotinete, zapravo ih nikada nisu vozili po ulici, 90 odsto njih. Preporučena zakonska oprema nije dovoljna da bi učesnici bili bezbedni na putevima, a zabranjuje se većim trotinetima koji konstrukcijski zadovoljavaju osnovne uslove, da učestvovuju u saobraćaju”, ističe Mijailović

Iako Zakon o bezbednosti saobraćaja propisuje obavezno nošenje kacige i prsluka, malo je takvih vozača na ulici.

Zabranjeno je i kretanje po trotoaru, ali izgleda da nisu svi čuli za taj zakon. Nepoznavanje zakona nije olakšica.

,,Zamislite da pustite određenu grupaciju na ulicu i da se ne zna šta mogu i šta moraju da ispune od tehničkih uslova, ko sme da upravlja i u kojim uslovima. Ako ne bi bilo u zakonu trotineta, a udari nekoga, ko tu odgovara – da li je smeo da se kreće tuda i da ide tom brzinom”, navodi profesor Vujić.

Kakve su kazne

Iako veći trotineti izgledaju sigurnije, prema novom zakonu, ne mogu da se registruju, ali razmatra se mogućnost da zakon obuhvati električne trotinete svih karakteristika.

Do isteka roka za registraciju ostala su još dva meseca.

Oni koji to ne urade treba da znaju da je kazna za vožnju neregistrovanog vozila i do 120.000 dinara, čak i više nego što neki koštaju.

Kazna za vožnju bez zaštitne opreme i vožnju po trotoaru je 10.000 dinara.

Izvor: RTS

Uticaj suše i vetra na voće: Voda se gubi i iz zemljišta i iz biljaka

Foto-ilustracija: Unsplash (Rasa Kasparaviciene)
Foto-ilustracija: Pixabay (Mr Gajowy3)

Nedostatak ili deficit vode ili suša, bez obzira u kojem se delu vegetacije javi, ometa pravilno odvijanje fizioloških i biohemijskih procesa kod voćaka. U prvom delu vegetacije, u uslovima deficita vlage, cvetanje kraće traje, a oplođenje cvetova i zametanje plodova je lošije. Jaki vetrovi, mada i slabiji povetarac, u uslovima povećanih temperatura, može biti štetan jer povećava evapotranspiraciju (isparavanje vode iz zemljišta i biljke).

U uslovima deficita vode porast mladara i listova je ometen, te se u kruni obrazuje manji broj sitnijih listova. Zbog smanjenja fotosintetske površine lišća, u toj godini je i prinos organske materije koje stvara voćka manji.

Lišće vuče vodu iz plodova

U drugom delu vegetacije, suša pospešuje prevremeno opadanje plodova. S obzirom na to da je osmotski napon ili pritisak lišća veći od osmotskog napona plodova, lišće u nedostatku vlage izvlači vodu iz plodova. Preostali plodovi ostaju sitni i prevremeno sazrevaju.

Ukupno gledano, nedostatak vode dovodi do sledećih pojava: slabo zametanje plodova, masovno prevremeno opadanje plodova i obrazovanje sitnijih i nekvalitetnijih plodova. Sve ovo predstavlja pogubni niz posledica po prinose. Istovremeno, zbog izrazitog manjka vode, diferenciranje cvetnih pupoljaka je ometeno, pa je prinos i u narednoj godini doveden u pitanje.

Prevremeno opadanje listova

U težim slučajevima, manjak vode dovodi do prevremenog žućenja i opadanja listova i to od osnove prema vrhu (listovi na vrhu su u najpovoljnijem položaju, jer crpe vodu iz donjih listova), kao i sušenja perifernih grančica. Tada dolazi do prekida rasta mladara (ako suša potraje duže, a osim toga ako u drugom delu vegetacije se jave padavine, može doći i do drugog talasa rasta, što je nepoželjno).

Deficit vode izaziva i posledice na korenu, jer dolazi do odumiranja korenovog rasta i usisavajućeg korenja, a u težim uslovima i provodnog korenja, prvo obrastajućeg, a zatim skeletnog.

Pročitajte još:

Različite potrebe za vodom

U proizvodnoj praksi problem manjka vlage u zemljištu, a delimično i u vazduhu, rešava se navodnjavanjem voćnjaka.

Voćke imaju nejednake zahteve za vodom. Tokom godišnjeg ciklusa rasta i razvića, potrebe za vodom jabučastih voćaka (dunje, jabuke, kruške) su više nego potrebe koštičavih (šljive, trešnje, višnje, breskve i kajsije). U okviru iste vrste, potrebe različitih sorti su, takođe, vrlo različite.

Po pravilu, sortama poznog vremena zrenja potrebna je veća količina vode od sorti ranog vremena zrenja. Ista voćka nema podjednake zahteve za vodom u različitim periodima godišnjeg ciklusa. U periodu mirovanja, zahteva daleko manje vode nego u periodu vegetacije. U vegetaciji, voda im je najpotrebnija u fazi intezivnog rasta organa i u fazi sazrevanja plodova.

Od ukupne količine vode koju usvoji preko korenovog sistema, stablo u svoje ćelije i tkiva ugradi svega 0,1 odsto, a preostalu količinu prvenstveno preko procesa transpiracije ili isparavanja oslobodi u vazduhu.

Kako utiče vetar?

Foto-ilustracija: Pixabay (flockine)

Štetno dejstvo vetra posebno dolazi do izražaja u fazi cvetanja i u fazi sazrevanja plodova. Pojava vetra u fazi cvetanja ometa oprašivanje, sprečavajući izlet pčela iz košnica. Pored toga vetar isušuje žig tučka, onemogućavajući njegovu ulogu u prijemu i klijanju polena. Ovakav žig ne luči sekret koji treba da zalepi prispeli polen i spreči njegovo odnošenje. Ukoliko polen i ostane na žigu, bez sekretne tečnosti ne može da nabubri i pusti polenovu cevčicu kroz stubić tučka. Neklijanje polena smanjuje procenat oplođenih cvetova, a time i prinos plodova u istoj godini.

U fazi zrenja plodova, pogotovo kod koštičavih voćaka, zbog oslabljene veze između peteljke ploda i plodonosne grančice (kratka peteljka), vetar jačeg inteziteta (brzine veće od 10 metara u sekundi) masovno obara plodove na zemljište. Pri udaru o zemlju plodovi trpe mehanička oštećenja, koja ih čine tržišno neinteresantnim, odnosno neupotrebljivim. Jedino se mogu koristiti kao sirovina za dalju preradu.

Plodovi sorti jabuke sa dugim i tankim peteljkama opadaju u manjoj meri u fazi zrenja, jer elastičnost peteljke amortizuje mehanički pritisak vazdušne struje.

Olujni vetrovi, osim obaranja plodova, lome grane, krive i čupaju cela stabla i obaraju konstrukciju protivgradne mreže.

Vetrozaštitini pojasevi

Vazdušne struje potpomažu širenje štetočina voćaka i onemogućavaju izvođenje njihove zaštite. Posredno dejstvo vetra na voćke ispoljava se kroz povećanje štetnih efekata suše. Vazdušna strujanja intenziviraju gubitke vode iz zemljišta, ali i iz biljaka. Pri vetrovitom vremenu intezitet transpiracije (odavanje vode u vidu vodene pare iz žive biljke) veći je za dva do šest puta.

Zaštita voćaka od štetnog dejstva vetra izvodi se postavljanjem redova upravno na pravac najčešćih vazdušnih struja i podizanjem vetrozaštitnih pojaseva.

Izvor: Agroklub

Da li je EU na dobrom putu za ostvarenje ciljeva emisije CO2 iz saobraćaja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Andersson)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Podaci Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pokazuju da su automobili i laka komercijalna vozila, odgovorni za 16 odsto i tri odsto ukupnih emisija ugljen-dioksida. U odnosu na navedeno, Evropska unija je još 2019. godine donela Uredbu kojom su postavljene mere i ciljevi za smanjenje emisija CO2, a koje se odnose na nova putnička i nova laka komercijalna vozila.

Prva faza sprovođenja Uredbe započeta je 1. januara 2020. godine i trajaće do 31. decembra 2024. godine. Uz dopune dodatnim merama, Uredba je na nivou Evropske unije, do danas doprinela smanjenju ovih emisija iz novih automobila za 28 odsto u poređenju sa 2019. godinom.

Kako se navodi u Uredbi, od 1. januara 2025. godine primenjivaće se novi ciljevi. Naime, za prosečne emisije novih putničkih automobila, kao i novih lakih komercijalnih vozila, biće potrebno smanjenje od 15 odsto u odnosu na postavljeni cilj za 2021. godinu. Dalje, od 1. januara 2030. godine, za automobile će cilj biti smanjenje od 55 odsto u odnosu na postavljeni cilj za 2021. godinu, a za laka komercijalna vozila 50 odsto. Na kraju, od 1. januara 2035. godine, postavlja se cilj od 100 odsto smanjenja u odnosu na 2021. godinu za obe kategorije vozila.

Osim što se postavlja za cilj smanjenje emisija CO2 iz vozila u odnosu na 2021. godinu, Uredba takođe nalaže da u periodu od 2025. do 2029. godine dođe do povećanja prodaje vozila sa niskim i nultim emisijama. Preciznije, udeo novih putničkih automobila u ukupnoj proizvodnji treba da bude 25 odsto, a kada je reč o novim lakim komercijalnim vozilima, udeo je 17 odsto.

Pročitajte još:

Evropska federacija za transport i životnu sredinu (eng Transport & Environment) analizirala je kolika je mogućnost da se ostvari postavljeni cilj za 2025. godinu, uzimajući u obzir postignute rezultate u 2023. godini. Kako se navodi, ukoliko bi proizvođači automobila ostvarili isti ili sličan nivo prodaje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem kao što je to bilo u 2023. godini, nova vozila sa električnim pogonom u 2025. godini bi morala da čine 24 odsto ukuone prodaje.

Foto-ilustracija: Pixabay (chapay)

Još jedan način, osim novih potpuno električnih automobila, jeste da proizvođači prodaju više hibridnih vozila ili da smanje one modele koji najviše zagađuju. Sa ovakvom postavkom, za ostvarenje cilja za 2025. godinu, udeo popuno električnih vozila mogao bi da se smanji na 18 odsto.

Kao jedan od problema u vezi sa prodajom, navodi se to što se proizvođači fokusiraju na skuplja vozila, umesto da lansiraju pristupačne modele električnih vozila.

Evropska unija postavila je mere i za nova teška vozila. Nedavno je Parlament usvojio dodatne mere kako bi se ojačali postavljeni ciljevi za emanjenje emisija ugljen-dioksida iz ovih vozila. Naime, emisije CO2 će iz velikih kamiona i autobusa moraće da se smanje za 45 odsto u periodu od 2030. do 2034. godine, zatim za 65 odsto u periodu od 2035. do 2039. godine i na kraju za 90 odsto od 2040. godine. Kada je reč samo o gradskim autobusima, novi će morati da smanje emisije štetnih gasova za 90 odsto do 2030. godine, a do 2035. treba da postanu vozila sa nultom emisijom.

Neke blaže mere postavljene su za prikolice i poluprikolice, gde se zahteva smanjenje od 7,5 i 10 odsto, počevši od 2030. godine.

Katarina Vuinac

Daljinsko grejanje Beograda uskoro na otpad

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Centar za upravljanje čvrstim otpadom u Vinči će u narednih mesec dana, po završetku probnog rada, punim kapacitetom početi proizvodnju toplotne i električne energije, navodi se u saopštenju Grada Beograda.

Ovo postrojenje proizvodiće oko pet odsto električne i oko deset odsto toplotne energije iz otpada koji se odlaže na deponiji, rekao je tokom obilaska centra predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić i dodao da će se na taj način smanjiti zagađenje u glavnom gradu, a otpad će u znatnoj meri zameniti fosilna goriva.

U pitanju je postrojenje za termičku obradu komunalnog otpada koji će biti iskorišćen za daljinsko grejanje Beograda.

Pročitajte još:

Tokom obilaska postrojenja, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da je kompleks u Vinči jedan od najmodernijih i da radi u skladu sa evropskim standardima.

„Pravo je zadovoljstvo videti kako funkcioniše probni rad postrojenja koje će obezbeđivati toplotnu energiju za više od 25.000 stanovnika i električnu energiju iz otpada za oko 35.000 Beograđana, u skladu sa principima cirkularne ekonomije. Postrojenje je izgrađeno po najvišim standardima i spremno da ispuni sve uslove zaštite životne sredine prema najbolje dostupnim tehnologijama“, naglasila je ministarka Vujović.

Ona je navela da očekuje da će u sklopu centra u Vinči uskoro biti izgrađeno i postrojenje za sakupljanje i tretman deponijskog gasa, koji će biti sakupljen i iskorišćen za proizvodnju električne i toplotne energije.

Energetski portal

Globalna potražnja za naftom dostiže vrhunac do kraja decenije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Globalna potražnja za naftom naglo je porasla kada su svetske ekonomije ušle u proces oporavka od pandemije Covid-19 i energetske krize izazvane ratom u Ukrajini, ali se ove godine nazire pad potražnje za crnim zlatom, saopštila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA).

IEA je ovog meseca objavila izveštaj o tržištu nafte u kome navodi da se globalna potražnja za naftom smanjila na 1,2 miliona barela dnevno (mb/d) ove godine i predviđa da će se u 2025. godini potražnja smanjiti na 1,1 mb/d.

U periodu između 2020. i 2023. godine, globalno tržište nafte bilo je potreseno pandemijom i svetskom energetskom krizom, a kada su svetske ekonomije, saobraćaj i turizam počeli da se oporavljaju od 2022. do 2023. godine, globalna potrošnja nafte porasla je za više od dva miliona barela na dan.

Oporavak ekonomije Kine i vazdušnog saobraćaja u najvećoj meri doprineli su porastu potražnje za nafttom.

Međutim, potražnja za crnim zlatom naglo je usporena u drugoj polovini 2023. godine, a najnoviji podaci ukazuju na to da je taj trend nastavljen i početkom 2024. godine.

Potrošnja nafte iznosila je 1,6 mb/d na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2024. godine, što je pad sa 1,9 mb/d u poslednjem kvartalu 2023. godine i preko tri mb/d sredinom prošle godine.

Pročitajte još:

IEA predviđa da će potražnja za naftom dostići vrhunac do kraja decenije, a ovome će najviše doprineti kontinuirano povećanje broja električnih vozila, posebno u Kini, veće uštede goriva u vozilima i veći napori bliskoistočnih ekonomija, posebno Saudijske Arabije, da smanje količinu nafte koja se koristi u proizvodnji električne energije.

Ipak, ne dele svi stručnjaci ovo mišljenje. Istraživački tim kompanije Enverus (EIR), američke platforme za energetiku, objavio je izveštaj u kojem navode da ne očekuju da će globalna potražnja za naftom dostići vrhunac do kraja decenije.

Štaviše, EIR navodi da će globalna potražnja za naftom najverovatnije porasti do 2030. godine jer nisu ostvareni ciljevi za uštede goriva, dok ekspanzija električnih automobila usporava. Predviđanja koje je objavila IEA zahtevaju značajne promene u načinu na koji trošimo naftu tokom kratkog vremenskog perioda, tvrde iz EIR-a.

Energetski portal

Slovenija pojednostavljuje regulativu za solarne projekte

Foto-ilustracija: Unsplash (Anders J)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jeroen van de Water)

Uredba o obnovljivim izvorima energije, koju je pripremilo Ministarstvo prirodnih resursa i prostora Slovenije, a usvojila Vlada, predstavlja značajan korak prema pojednostavljivanju i unifikaciji pravila za postavljanje solarnih elektrana unutar naseljenih mesta cele zemlje, što je bitno olakšavajući korak.

Uredba omogućava da se solarni paneli postavljaju na zemljišta koja su već u opštinskim prostornim planovima označena kao građevinska, čime se izbegava potreba za izmenama tih planova kada je reč o postavljanju solarnih elektrana. To praktično znači da opštine više ne moraju da prilagođavaju svoje prostorne planove specifično za solarne projekte, već se stvaraju brži uslovi za početak radova.

Jože Novak, ministar prirodnih resursa i prostora, ističe kako Uredba ne menja postojeće procedure za dobijanje građevinskih dozvola, već samo pojednostavljuje procese unutar već uređenih građevinskih zona. 

Pročitajte još:

S druge strane, Zakon o uvođenju uređaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, koji je izradio Ministarstvo zaštite okoline, klime i energetike Slovenije, već je raspravljalo i ustanovilo obavezno postavljanje fotonaponskih uređaja na krovove novogradnje i parkirališta veća od 1.000 m², što je takođe jednostavnije uz efikasnije procedure. 

Uvođenjem jedinstvenih pravila i podsticaja na državnom nivou, olakšava se proces planiranja i realizacije projekata, čime se podupire brži razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije.

Energetski portal

Grad Zrenjanin subvencioniše nabavku bicikala

Foto-ilustracija: Pixabay (leonqueen1)
Foto-ilustracija: Pixabay (renategranade0)

Grad Zrenjenin sprovodi Konkurs za izbor privrednih subjekata u sprovođenju nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina, a po završetku tog konkursa biće raspisan i konkurs za zainteresovane građane.

Za sufinansiranje nabavke bicikala iz ovog Konkursa opredeljuju se sredstva Odlukom o budžetu grada Zrenjanina za 2024. godinu u iznosu do 1,5 miliona dinara, a sredstva za sufinansiranje nabavke bicikala dodeljuju se na osnovu Konkursa za građane u iznosu od deset hiljada dinara po jednom biciklu, navodi se na sajtu Grada.

Nabavka bicikala sprovodi se sa ciljem povećanja broja biciklista na ulicama grada, a u svrhu poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja životne sredine.

Građeni koji budu ostvarili pravo na sufinansiranje, bicikle mogu da nabave isključivo od privrednih subjekata izabranih putem ovog Konkursa.

Pročitajte još:

Pravo učešća na Konkurs za izbor privrednih subjekata za sprovođenje nabavke novih bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina imaju svi zainteresovani privredni subjekti koji ispunjavaju zakonom utvrđene uslove za obavljanje delatnosti i koji ispunjavaju uslove definisane Pravilnikom.

Rok za podnošenje prijava je 19. april 2024. godine.

Prema rečima gradonačelnika, ovakvi konkursi se sprovode od 2021. godine i do sada je na ovaj način subvencionisana kupovina dve stotine bicikala. U prvoj godini subvencija je iznosila po pet hiljada dinara za nabavku 40 bicikala, a kasnije, zbog velikog interesovanja povećana je na deset hiljada dinara.

Energetski portal

Energetska sanacija zgrada – put do pravednije naplate grejanja i čistijeg vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)
Foto-ilustracija: Unsplash (nikola-stojanovic)

Blaga zima je još jednom potvrdila da treba ubrzati energetsku sanaciju zgrada, kako bi se prešlo na naplatu grejanja po potrošnji. Grejna sezona se zvanično završava danas – 15. aprila, ali zbog najavljenog zahlađenja, toplane ostaju u priprvnosti.

Aprilske letnje temperature obustavile su isporuku toplotne energije iz daljinskih sistema grejanja pre desetak dana. U slučaju potrebe, iz Toplana obećavaju – radijatori će biti topli.

,,U periodu od 15. aprila do 3. maja u obavezi smo da pratimo prognozu i kada srednje dnevne temperature padnu ispod 12 stepeni, ili tri dana, kažem u zavisnosti od grada do grada – u obavezi smo da isporučujemo toplotnu energiju”, kaže Ivana Kalanja iz ,,Udruženja toplana Srbije”.

Zbog klimatskih promena cilj je da toplane što pre pređu na pravedniju naplatu grejanja – po potrošnji. Uslov je sanacija starih zgrada.

Pročitajte još:

Počeće energetska sanacija zgrada

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

Uz državnu podršku i povoljne kredite u 15 gradova, ove godine počeće radovi na prvih 500 stabenih zgrada.

Ove sedmice pokrenuta je i energetska obnova 26 državnih institucija, koje su među najvećim potrošačima.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi da se kroz projekat vredan 40 miliona evra namerava sanacija oko 50 odsto republičkih zgrada.

,,Plan nam je da ih završimo do izložbe Ekspo 2027″, kaže ministarka.

Subvencije za mere energetske efikasnosti

Resorno ministrstvo raspisalo je novi poziv i za mere energetske efikasnosti u domaćinstvima.

Do 29. aprila za sredstva prvo konkurišu lokalne samouprave, koje će početkom leta pozvati građane da se prijave za subvencije za jednu ili više mera energetske efikasnosti.

,,To su mera zamene stolarije, zamene termičkog omotača ugradnjom termičkog omotača na zidovima. Imamo nabavku i ugradnju toplotnih pumpi, nabaku i ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije i ugradnja solarnih kolektora za sanitarnu toplu vodu”, objašnjava energetski menadžer Pirota Bojan Ivković.

Prošle godine subvecije je iskoristilo oko 10.000 domaćinstava u 131 gradu.

To poboljšanje energetske efikasnosti donelo je uštede energije jednake godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, i smanjenje emisije ugljen-dioksida koje proizvede 28.000 automobila.

Izvor: RTS

Schneider Electric: digitalizacija kao ključ energetske tranzicije

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Samit inovacija kompanije Schneider Electric i ove godine je bio stecište najnovijih rešenja iz oblasti automatizacije, elektrifikacije i digitalizacije. U Parizu su se sastali predstavnici brojnih kompanija kojima je Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, predstavio nova rešenja osmišljena da im pomognu da definišu strategiju, digitalizuju i dekarbonizuju svoje poslovanje i ubrzaju ostvarivanje ciljeva održivosti.

Ovaj događaj bio je prilika da razgovaramo sa Elen Marsela Guan, zamenicom direktora Schneider Electric-a u Francuskoj koja nas je uputila u značaj digitalizacije i automatizacije u procesu energetske tranzicije i upoznala sa najnovijim ciljevima kompanije Schneider Electric.

Prema njenim rečima, digitalizacija je najbolji način da ostvarimo energetsku efikasnost. Mnogi smatraju da je dovoljno da samo smanjimo potrošnju električne energije kako bismo ublažili posledice klimatskih promena, ali Guan napominje da je, pored smanjene potrošnje, veoma važno i to na koji način trošimo električnu energiju. Odgovor je, kaže, u automatizaciji i digitalizaciji potrošnje.

„Moramo da ostvarimo budućnost koja odgovara svima. Možemo da imamo manju potrošnju i bolju potrošnju, a nama je u Schneider Electric-u fokus na oba. Inovacije nam omogućavaju da smanjimo potrošnju u zgradama uz pomoć automatizacije, pasivne infrastrukture, postavnjanjem obnovljivih izvora energije na krovove i digitalizacijom potrošnje električne energije“, rekla je Elen Marsela Guan.

Pročitajte još:

Cirkularna ekonomija u fokusu Schneider Electric-a

Naša sagovornica govorila je i o data centrima čija je održivost u fokusu kompanije. Data centri se neprestano uvećavaju kako bi odgovorili na potrebe digitalnog načina života i inteligentnijih zgrada i industrije, a cilj Schneider Electric-a je da data centre spoji sa cirkularnom ekonomijom.

„Kada govorimo o cirkularnosti, u Schneider Electric-u postižemo isti kvalitet i otpornost naših proizvoda uz smanjeni uticaj na životnu sredinu i niže emisije ugljen-dioksida. Možemo biti veoma efikasni u operativnom smislu, ali i dalje ostaje pitanje izgradnje data centara koja takođe mora da zadovolji kriterijume održivosti. Ovo je složeniji problem i zato smo rešenje potražili u cirkularnoj ekonomiji. UPS uređaji, proizvedeni na ovaj način, imaju isti kvalitet, otpornost i garanciju kao i svi naši proizvodi, s tim što je njihov ugljenični otisak manji“, rekla je Guan.

Na ovaj način kompanija redukuje svoj elektronski otpad i smanjuje emisije gasova staklene bašte, a ambicija Schneider Electric-a je da napravi mapa puta koja će omogućiti širu primenu cirkularne ekonomije na svim lokacijama u Evropi.

Pokrenut 2016. godine, Samit inovacija Schneider Electrica predstavlja najnovije inovacije, rešenja i partnerstva kompanije koji pokreću budućnost automatizacije, elektrifikacije i digitalizacije.

Bojan Stević