Home Blog Page 20

Do sada u Srbiji zamenjeno 6.000 ložišta i posađeno 447.000 sadnica

Foto-ilustracija: Unsplash (juniperphoton)

Na obeležavanju Međunarodnog dana čistog vazduha za plavo nebo, ministarka zaštite životne sredine, Sara Pavkov, istakla je mere koje je Srbija uradila kako bi unapredila  kvalitet vazduha – kroz monitoring, zakonodavne reforme i konkretne projekte širom zemlje.

Ministarka je podsetila da se trenutno u zemlji koristi čak 87 automatskih mernih stanica za monitoring kvaliteta vazduha, što Srbiju svrstava među retke države slične veličine koje imaju ovako razvijenu mrežu za praćenje zagađenja. Zahvaljujući toj infrastrukturi, Agencija za zaštitu životne sredine sada može da prikuplja pouzdanije podatke, uključujući i područja u kojima ranije nije bilo merenja.

Kao jedan od značajnih koraka najavila je i početak realizacije kreditne linije vredne 50 miliona evra, koju je Srbija potpisala sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Ta sredstva biće usmerena na projekte u sredinama sa povećanim emisijama zagađujućih materija.

U oblasti konkretnih mera, Pavkov je navela da je kroz javne konkurse za zamenu kotlarnica obezbeđeno oko 1,8 milijardi dinara, te da se Srbija približava ostvarenju cilja za 2027. godinu — zameni 200 kotlarnica širom zemlje. Do sada je već zamenjeno 6.000 individualnih ložišta, što predstavlja važan doprinos smanjenju lokalnog zagađenja.

U okviru programa ozelenjavanja, realizovano je 196 projekata sadnje, pri čemu je posađeno oko 447.000 novih sadnica.

Pavkov je naglasila da sve ove mere prate i regulatorne promene — ove godine je usvojen novi Zakon o zaštiti vazduha, koji donosi bolju usklađenost sa regulativom EU, pojačanu kontrolu i strožije kazne za zagađivače.

Energetski portal

Da li je elektrifikacija pravi put za region? ZG Green Energy Fair 2025 donosi odgovore

Foto: ZG Green Energy Fair

Potpuna elektrifikacija – prelazak na električnu energiju u saobraćaju, grejanju i industriji – često se predstavlja kao spas za životnu sredinu. Ipak, ona sa sobom donosi i čitav niz izazova: bezbednost snabdevanja, stabilnost elektroenergetskih mreža, rast potrošnje struje, potrebu za novim ulaganjima u infrastrukturu i rizike od prekida napajanja.

Foto: ZG Green Energy Fair

Evropa već uči na sopstvenim greškama. U aprilu ove godine dogodio se najveći blackout u istoriji Španije i Portugala – milioni ljudi ostali su bez struje, a mreža se nije mogla stabilizovati danima. Uzrok? Kombinacija izuzetno visokog udela obnovljivih izvora (preko 75 odsto u trenutku događaja) i lančanog otkaza proizvodnih jedinica.
Sličan scenario pogodio je i naš region – u junu 2024. kada je veliki prekid u snabdevanju zahvatio južnu Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Albaniju. ENTSO-E je tada objavio da je gubitak nekoliko ključnih vodova izazvao domino-efekat i nestanak struje u čitavoj regiji, što je pokazalo koliko su naše mreže međusobno povezane – ali i ranjive.

Masovna elektrifikacija saobraćaja mogla bi povećati potrošnju električne energije i za 20–30 odsto, što zahteva ozbiljna ulaganja u mrežnu infrastrukturu, transformatore, sisteme za nadzor i pametno upravljanje punjenjem električnih vozila.
Zato je pitanje – da li je elektrifikacija rešenje, ili samo deo slagalice?

Pročitajte još:

Na ta pitanja odgovore traži ZG Green Energy Fair 2025, koji se održava 29. i 30. oktobra u Areni Zagreb.

Konferencijski program otvara ključne teme:
– OIE juče, danas i sutra – razvoj obnovljivih izvora i glavni izazovi.
– Mreže i skladištenje energije – fleksibilnost za budućnost – rasprava o stabilnosti sistema i ulozi baterija.
– Otvoreni dijalog o budućnosti energetike regiona – da li je vreme za potpunu elektrifikaciju?

Govornici će biti vodeći naučnici iz oblasti energetike, predstavnici globalnih i regionalnih kompanija, direktori razvojnih projekata i stručnjaci koji upravljaju elektroenergetskim sistemima.

Izlagači – globalni i domaći lideri

Na sajmu učestvuju svetski brendovi poput Krannicha, Schneider Electrica, Froniusa, Ingeteama, Renusola, BYD-a, Trine, Huaweia i mnogih drugih, kao i vodeće regionalne kompanije: MT-KOMEX, KEY4S, AleDo TECH, HOBACA, Ionian, Larsoon, RENS i Adriateh.

Elektrifikacija može biti pravi put – ali samo ako je praćena stabilnom mrežom, pametnim upravljanjem potrošnjom i snažnom regionalnom saradnjom.

ZG Green Energy Fair 2025 okuplja one koji oblikuju budućnost energije – pridružite se raspravi, registrujte se na www.zg-gef.com i postanite deo tranzicije koja menja region.

Energetski portal

Mladi inženjeri promovišu reciklažu asfalta i ekološku infrastrukturu

Foto: Ustupljena fotografija

Građevinarstvo je među najvećim potrošačima prirodnih resursa, ali u njemu leži i veliki potencijal za promenu – od recikliranog asfalta i ponovne upotrebe asfalta do novih materijala koji prate principe cirkularne ekonomije. Vođena tim idejama, grupa mladih inženjera u Banjaluci, okupljena u dva udruženja, istražuje i promoviše vezu između građevinarstva i ekologije.

Foto: Ustupljena fotografija

Udruženje građevinskih inženjera Most i UG Šestougao već treći put organizuju konferenciju koja promoviše spregu građevinarstva, pre svega niskogradnje i ekologije. Nedavno je završena treća konferencija „Modern Road Construction”, gde su se bavili i obnovljivim izvorima energije, zaštitom voda, separatorima za prečišćavanje otpadnih voda, a nakon svega utiske su sumirali za Energetski portal.

Đorđe Stojić, građevinski inženjer i jedan od idejnih tvoraca konferencije kaže da se dugo smatralo da je građevinarstvo nešto što je prljavo, ali da praksa iz sveta koju žele preneti u region pokažuje da nije tako.

— U većini evropskih država je minimum da se 10 odsto starog asflata iskoristi u novogradnji, uglavnom se taj asfalt koristi za donje slojeve kolovozne konstrukcije, koji je izuzetno dobar materijal, a kod nas se koristi samo za nasipanje nekategorisanih puteva jer je klasifikovan kao građevinski otpad – priča Stojić.

Ističe da su se nekada korišteni katran kao vezivo i brojni drugi štetni materijali u asfaltnoj industriji pokazali štetnim za zdravlje ljudi, pa se sve više radi na smanjenju zagađenja i emisiji CO₂ prilikom spravljanja i ugradnje asfalta.

Pročitajte još:

— Na ovogodišnjoj konfrenciji „Modern Road Construction” bavili smo se mnogim ključnim stvarima vezanim za kolovozne konstrukcije, od stabilizacije kosina, ojačanjima tla, polaganjem asfalta, ali se najviše prostora posvetilo reciklaži asfalta. Reciklažom asfalta je kompleksan posao i tehnologija kojim se ispituje količina bitumena koji se zadržao na obavijenosti zrna, koliko se upilo u samo zrno, oplemenjivanjem starog asfalta i polaganjem novih asfalta — priča Stojić.

Prvi put konferencija „Modern Road Construction” održana je 2023. godine, kada su pored prezentacije građevinskih materijala predstavili i njihovu praktičnu primenu na licu mesta. Zanimljivo je da je mnogima iz struke ovo bila jedinstvena prilika da prisustvuju procesu mešanja i ugradnji asfalta. Pored asfalta bile su mnogobrojne tehnologije i materijali koji doprinose poboljšanju, ekonomičnosti, kvalitetu izgradnje kolovoznih konstrukcija.

Ova naučno–stručna konfrencija nastaviće i u buduće da okuplja vodeće stručnjake iz oblasti projektovanja, izgradnje, održavanja i modernizacije saobraćajnica, akademske zajednice i institucija Republike Srpske i FBiH.

Jasna Dragojević

Kompanija CEEFOR proslavila 15 godina stručnosti i kontinuiranog razvoja

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

Kompanija Centar za Energetsku Efikasnost i Održivi Razvoj – CEEFOR nedavno je obeležila svojih 15 godina poslovanja, i tako proslavila i potvrdila svoju poziciju na polju održivog  razvoja i energetske efikasnosti. Kroz deceniju i po profesionalnog angažmana, CEEFOR je izgradio prepoznatljiv identitet kao kompanija koja ne samo da prati, već i aktivno oblikuje trendove u savremenom poslovanju i odgovornom odnosu prema životnoj sredini.

U vremenu kada se poslovni uspeh sve više meri kroz održivost i društvenu odgovornost, CEEFOR ostaje dosledan principima kvaliteta, transparentnosti i ekološke odgovornosti. Upravo zahvaljujući ovakvom pristupu, CEEFOR je projektovao niz solarnih elektrana po čitavoj zemlji, kako na krovu, tako i na zemlji – od Kikinde, Nove Crnje, Novog Sada, Beograda, Kladova, Lapova, sve do Aleksinca i Vranja.

Foto: CEEFOR

Kompanija je danas i nosilac pet međunarodno priznatih ISO sertifikata – 9001:2015, 14001:2015, 45001:2018, kao i najnovije dobijenih 50001:2018 i 27001:2022, što nije samo formalan okvir poslovanja, već potvrda da su svi procesi usklađeni sa najvišim svetskim normama kvaliteta, zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, bezbednosti i informacionog menadžmenta, i da će tako i ostati.

Petnaest godina doslednog rasta i razvoja svedoči o profesionalizmu, viziji i sposobnosti tima da se prilagodi promenama, odgovori na zahteve tržišta i pritom ostane veran temeljnim vrednostima.

Tim povodom, godine nisu samo prilika za slavlje i predah od kontinuiranog rada, već i podstrek za nove korake u pravcu još snažnijeg doprinosa energetskoj transformaciji naše zemlje.

Energetski portal

Ministarstvo finansija pokreće javnu raspravu o poreskim zakonima u službi zelene tranzicije

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ministarstvo finansija Republike Srbije otvorilo je nedavno raspravu o dva zakonska predloga koji bi mogli da igraju ključnu ulogu u prelasku Srbije ka održivijem modelu privrede. Reč je o Zakonu o porezu na emisije gasova sa efektom staklene bašte i Zakonu o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, koji su osmišljeni da podstaknu zelene investicije, unaprede energetsku efikasnost i obezbede ravnopravniju tržišnu utakmicu za domaće proizvođače.

Ovim zakonima Srbija uvodi sistemske mehanizme koji bi trebalo da:

  • motivišu kompanije da ulažu u obnovljive izvore energije i tehnologije niskog ugljeničnog otiska,

  • doprinesu boljoj kvalitetu vazduha i smanjenju zdravstvenih rizika,

  • zaštite domaće proizvođače od nelojalne konkurencije iz uvoza,

  • i usklade srpsku privredu sa pravilima Evropske unije, posebno u svetlu evropskog CBAM sistema (Mehanizam za prilagođavanje ugljeniku na granicama).

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ističe da ovi propisi nisu novi nameti već instrumenti podrške  – kompanijama koje prepoznaju značaj zelene tranzicije biće omogćeni poreski podsticaji. Tako, na primer, elektroenergetski subjekti koji ulažu u ekološke projekte mogu ostvariti poreski kredit u visini do 80 odsto svoje obaveze.

Zakon o porezu na emisije odnosiće se pre svega na velike zagađivače – industrije cementa, đubriva, čelika, aluminijuma i energetike. Paralelno, porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda predviđen je za uvoznike koji na godišnjem nivou unesu više od pet tona obuhvaćenih materijala. Oni će plaćati porez proporcionalno emisijama CO₂ koje su proistekle iz proizvodnje u zemlji porekla, ali će moći da ostvare umanjenje ukoliko su takve takse već plaćene u tom izvoznom sistemu.

Za građane i privredu, novi model znači:

  • veća ulaganja u čistu energiju i unapređenje energetske efikasnosti,

  • zdraviju životnu sredinu,

  • očuvanje konkurentnosti domaćih firmi na evropskom tržištu,

  • i povrat novca koji bi inače završio u budžetu EU – sada ostaje u Srbiji za zelene projekte.

Javna rasprava trajaće 20 dana i obuhvatiće seriju događaja, uključujući dva okrugla stola i dva onlajn sastanka sa zainteresovanom javnošću.

Predviđeno je da zakoni stupe na snagu 1. januara 2026. godine.

Energetski portal

Inspekcija u pekarama: kontrola proizvoda sa palminim uljem i zamenama za mleko

Foto-ilustracija: Unsplash (Anh Tran)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sproveo je od 1. avgusta do 29. septembra 2025. godine 382 inspekcijska nadzora u pekarama širom Srbije, kako bi se izvršila kontrola primene Uredbe o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druge biljne masti i ulja.

Kontrole su obuhvatale proveru deklaracija i korišćenja sirovina koje predstavljaju analoge mlečnim proizvodima.

Nepravilnosti su otkrivene kod 70 subjekata, što čini 18,3 odsto kontrolisanih. Najčešći propusti odnosili su se na neadekvatno i nejasno označavanje proizvoda – posebno korišćenje termina poput „sir“ za proizvode koji ne sadrže mlečne sastojke. U vezi s tim, izdato je 67 rešenja o otklanjanju nepravilnosti, 11 subjekata je dobilo zabranu prometa, a u 23 slučaja pokrenuti su prekršajni postupci, navodi se na sajtu resornog ministarstva.

Od 15. septembra, inspektori su proširili kontrole i na maloprodajne objekte. Urađena su 192 nadzora, a samo u jednom slučaju utvrđeno je kršenje propisa, uz izdavanje upravnog rešenja.

Pročitajte još:

Dok je početkom avgusta više od 20 odsta subjekata bilo neusklađeno s propisima, taj broj se tokom septembra znatno smanjio. Sve veći broj proizvođača odustaje od upotrebe sirovina koje imitiraju mlečne proizvode.

Pored kontrole navedene uredbe, poljoprivredna inspekcija nastavlja redovne aktivnosti u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane, uključujući nadzor nad higijenom, HACCP sistemima, upisima u Centralni registar i pravilnim deklarisanjem proizvoda.

Kontrole će se nastaviti i u narednom periodu, kako bi se osigurala potpuna primena propisa i ravnopravan tretman svih aktera na tržištu.

Energetski portal

Sigurnost investitora: novi model kompenzacija za nuklearke u Švedskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse-collins)

Švedska vlada odlučila je da poveća predvidljivost i sigurnost za investitore u nuklearnoj energiji tako što uvodi sistem kompenzacija u slučaju da buduće političke odluke dovedu do gašenja nuklearnih elektrana. Vlada je imenovala specijalnog istražitelja, sa zadatkom da izradi predlog modela obeštećenja i da do kraja 2026. godine dostavi konačan izveštaj. Ideja je da se vlasnicima elektrana obezbedi naknada u slučaju da se zbog političkih razloga reaktori zatvore ili da projekti budu zaustavljeni pre nego što budu pušteni u rad. Na ovaj način nastoji se ukloniti rizik koji je do sada obeshrabrivao investitore da ulažu u ovako dugoročne i skupe projekte.

Zadatak istražitelja obuhvata određivanje ko bi imao pravo na kompenzaciju, koje vrste političkih odluka bi se smatrale osnovom za nadoknadu, u kojoj meri bi ulaganja u nove reaktore bila zaštićena, kao i predlog modela finansiranja i zakonskih rešenja.

Pročitajte još:

Nova koalicija desnog centra još od 2022. godine vodi politiku koja nuklearnu energiju definiše kao ključnu za energetsku tranziciju. Planovi predviđaju izgradnju najmanje dva velika reaktora do 2035. godine i do deset novih do 2045. godine. U skladu s tim, u budžetu za 2026. godinu već je predviđen finansijski okvir koji uključuje državne kredite i zaštitu cena, čime se dodatno umanjuju rizici i otvaraju vrata za nove projekte. Procene vlade govore da bi ukupna vrednost kredita mogla dostići više od 19 milijardi evra, uz višedecenijske mehanizme osiguranja tržišne stabilnosti.

Osim finansijskih instrumenata, u Švedskoj je pokrenuta i rasprava o domaćem uranijumu. Iako zemlja trenutno uvozi gorivo za svojih šest aktivnih reaktora, procenjuje se da poseduje više od četvrtine evropskih rezervi. Vlada je predložila ukidanje zabrane na istraživanje i eksploataciju, koja je na snazi od 2018. godine, a izmene zakona mogle bi stupiti na snagu 1. januara 2026. godine.

Energetski portal

WWF širi mrežu nade – od Beča do Podunavlja, od škola do šuma

Foto-ilustracija: Pixabay/Gerd Altmann

Klimatske promene u Srbiji više nisu apstraktna pretnja – one su realnost. Suše, ekstremne vremenske prilike i promene sezonalnosti ostavljaju dubok trag ne samo na poljoprivredu već i na biljni i životinjski svet, upozorava Aleksandra Ugarković iz Svetske fondacije za zaštitu prirode (WWF).

Foto: WWF

Vodeni eko-sistemi presušuju, šumske zajednice se menjaju, a migratorne vrste gube svoje sigurnosne tačke. Kako bi prekinuo ovaj začarani krug gubitka staništa i klimatskih posledica, WWF u Srbiji spaja očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. Kroz projekte u lokalnim zajednicama, kao što su Obrenovac i Aleksinac, mladi razvijaju zelene ideje, koje ne ugrožavaju prirodu. Organizacija radi i sa opštinama i donosiocima odluka kako bi energetski zaokret bio inkluzivan i održiv.

– Naš cilj je da ujedinimo očuvanje prirode sa pravednom tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije. To smo u protekle četiri godine radili kroz projekte koji podstiču razvoj zelenih ideja i aktivizma kod srednjoškolaca u Obrenovcu i Aleksincu. Ideja je da mladi ljudi razmišljaju u pravcu poslovanja koje ne ugrožava staništa i vrste – umesto dosadašnjih koji neodrživo iscrpljuju prirodu i njene resurse. Takođe, radimo sa zajednicama, opštinama i donosiocima odluka kako bi ova tranzicija bila inkluzivna i održiva – kaže Ugarkovićeva.

Još jedan primer konkretne akcije u Srbiji je i sadnja autohtonih vrsta drveća u Gornjem Podunavlju – vraćanjem crne i bele topole, hrasta i vrbe WWF obnavlja močvarne eko-sisteme, povećava otpornost na poplave i vezuje CO2 iz atmosfere.

– Sadnju u Gornjem Podunavlju, srpskom delu Evropskog Amazona, pokrenuli smo jer je to jedno od poslednjih velikih močvarnih područja u Evropi koje ima ogroman značaj za očuvanje prirode, ali je decenijama unazad bilo izloženo degradaciji. Vratiti drveće kao što su crna i bela topola, hrast i vrba znači vratiti prirodnu ravnotežu, ojačati otpornost pred poplavama i vezivati CO2 iz atmosfere. Ove vrste su autohtone i prilagođene specifičnim uslovima podunavskih šuma. One nisu samo simbol povratka prirode već i naši saveznici u borbi protiv klimatskih promena Amazona na teritoriji Srbije – ističe Ugarkovićeva.

U FOKUSU:

Foto: WWF

Plutajuća stanica u Beču čuva budućnost jesetri Gotovo nijedna životinjska vrsta na planeti nije bliža izumiranju od jesetri – drevnih rečnih džinova koji su preživeli više od 200 miliona godina. Danas, one spadaju među najugroženije vrste na svetu. U pokušaju da se njihov nestanak zaustavi, u Beču je nedavno otvorena prva evropska plutajuća stanica za uzgoj jesetri.

Na brodu MS Negrelli, dugom 66 metara i trenutno usidrenom na Dunavskom ostrvu, biće formirani uzgojni fond i genetska banka preostalih autohtonih vrsta iz Dunava. Cilj projekta je da do 2030. godine uzgoji i vrati u prirodu oko 1,6 miliona mladih jedinki četiri preostale vrste jesetri.

Ugarkovićeva dodaje da aktivnostima poput evropske plutajuće stanice za uzgoj mladih jesetri WWF doprinosi njihovom povratku u Dunav. I u Srbiji postoje slične inicijative, ali je, kako ističe, neophodna šira međunarodna saradnja.

Sat za planetu: Više od gašenja svetla, početak promene

Globalna kampanja „Sat za planetu Zemlju” ove godine ponovo je okupila više od 20 gradova i opština iz Srbije. Poruka je bila jasna: iskoristimo svoj trenutak za planetu – kroz male, ali značajne akcije.

– Sat za planetu Zemlju je mnogo više od gašenja svetla – to je trenutak kada se setimo da smo svi povezani. Ovogodišnja poruka bila je jednostavna: da iskoristimo svoj trenutak za planetu. Bilo da je to sadnja drveta, razgovor o klimi sa prijateljima ili isključivanje svetla – svako može da doprinese. Iz Srbije i regiona se ove godine priključilo više od 20 gradova i opština, a podrška je stigla i od institucija, škola, medija i pojedinaca. To je znak da svest raste – rekla je naša sagovornica.

U narednom periodu WWF nastavlja sa projektima očuvanja reka, šuma i vrsta, uz snažan fokus na energetsku tranziciju. Cilj da do 2040. godine 70 odsto energije potiče iz obnovljivih izvora jeste ambiciozan, ali ostvariv – ako, kako kažu iz WWF-a, radimo zajedno i počnemo od sebe.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

EBRD ulaže 14 miliona evra u Rumuniju: sigurnije vodosnabdevanje za 170.000 ljudi u Hunedoari

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 14 miliona evra preduzeću SC Apa Prod SA, javnom vodovodnom i kanalizacionom operateru u okrugu Hunedoara u Rumuniji, što je oko 300 kilometara severozapadno od Bukurešta. Kako navode podaci EBRD-a, cilj ulaganja je rehabilitacija i proširenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, što će unaprediti pristup vodi i uslugama prerade otpadnih voda za lokalno stanovništvo. Finansiranje se realizuje u okviru programa održivog razvoja Rumunije i sufinansira se sredstvima Evropske unije.

Projekat je deo šire strategije u okviru EBRD-ove inicijative SWIFT (Sustainable Water Infrastructure Facility to support Transition), kojom se već više od jedne decenije unapređuje sektor vodosnabdevanja u skladu sa evropskim zakonodavstvom i standardima.

Rumunija se u poslednje dve decenije značajno oslanja na evropske fondove i kredite kako bi unapredila svoj vodni sektor. Iako nema akutnih kriza u snabdevanju poput hroničnih nestašica vode, problemi su pre svega infrastrukturne prirode – zastareli sistemi, visoki gubici na mreži i nedovoljna pokrivenost u pojedinim regionima, naročito ruralnim delovima zemlje.

Pročitajte još:

EBRD i EU su do sada uložili preko 600 miliona evra kredita i više od pet milijardi evra bespovratnih sredstava u 25 rumunskih vodovodnih preduzeća.

Investicioni program vredan ukupno 230 miliona evra treba da omogući da 170.000 građana u 33 lokalne zajednice dobije bolji i sigurniji pristup vodi i kanalizacionim uslugama.

Očekuje se da do 2028. godine dođe do značajnog smanjenja gubitaka vode i povećanja procenta priključaka na mrežu.

Energetski portal

U Šapcu održana radionica za razvoj Eko-industrijskog parka

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

U Šapcu je održana radionica u okviru inicijative za razvoj Eko-industrijskih parkova na Zapadnom Balkanu, gde su učesnici imali priliku da učestvuju u oblikovanju koncepta budućeg Eko-industrijskog parka.

Ovu priliku imalo je više od 30 učesnika, koje su činili predstavnici Grada Šapca, stručnjaci iz relevantnih institucija, kompanija Struktura koncept, predstavnici privatnog sektora i industrijskih parkova.

Podsećanja radi, početkom godine potpisan je sporazum o izgradnji prvog greenfield Eko-industrijskog parka na Zapadnom Balkanu, koji će biti izgrađen u Šapcu. Ovi parkovi okupljaju različite kompanije s ciljem efikasnijeg korišćenja energije, vode i drugih resursa, smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu i podsticanja održivog razvoja.

Pored ovog, u planu je izgradnja još četiri parka u regionu, čime se jača lokalna ekonomija i privlače nove investicije, uz istovremeno podsticanje održivog razvoja i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Energetski portal

Afrika: Održivi hladni lanci mogu spasiti milione tona hrane

Održivi hladni lanci
Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI generated)

Približavamo se 2026. godini, i dok razvijene zemlje testiraju najnovije tehnologije – od pametnih skladišta koja sama regulišu temperaturu, do solarnih hladnjača povezanih sa veštačkom inteligencijom – mnoge afričke države i dalje se suočavaju sa jednim od svojih najvećih izazova: ogromnim gubicima hrane.

Održivi hladni lanci
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), oko 13 odsto hrane u svetu izgubi se između berbe i prodaje, što predstavlja više od 1,25 milijardi tona godišnje.

Ovi gubici utiču na više od 650 miliona ljudi koji se bore sa glađu, smanjuju prihode malih proizvođača i doprinose povećanju emisija gasova staklene bašte.

Procene UNEP-a i FAO pokazuju da bi se oko 144 miliona tona hrane godišnje moglo sačuvati u zemljama u razvoju ukoliko bi dostigle nivo hladne infrastrukture kakav postoji u razvijenim državama.

Pročitajte još:

Inicijativa – održivi hladni lanci

Zbog toga je UNEP pokrenuo inicijativu Afrički centar izvrsnosti za održivo hlađenje i hladni lanac (ACES), koja promoviše izgradnju održivog hladnog lanca – sistema transporta i skladištenja sa kontrolisanom temperaturom koji čuva svežinu i nutritivnu vrednost proizvoda od polja do potrošača.

Jedan od primera dolazi iz područja Kinale, blizu Najrobija, gde poljoprivrednik sada koristi rashlađeni kombi za prevoz svežeg povrća. Do pre nekoliko godina gubio je i do 40 odsto roda, jer bi se sveže povrće pokvarilo tokom puta do pijace.

Danas, zahvaljujući rashlađenom kombiju i zajedničkoj hladnjači, koje koristi zajedno sa drugim farmerima, ti gubici su svedeni na minimum, dok su prihodi porasli i do 50 odsto.

U okviru projekta ACES, više od 300 kenijskih farmera prošlo je obuku za korišćenje rashlađenih prostorija, izolovanih objekata i vozila za transport hrane. Osim što su smanjili gubitke, stvorena su i nova radna mesta, naročito za mlade u ruralnim zajednicama.

UNEP ističe da ulaganje u hladne lance nije samo pitanje tehnologije, već i održivosti – svaka sačuvana tona hrane znači manje bačenih resursa, manju emisiju ugljen-dioksida i sigurniju budućnost za zajednice širom Afrike.

Energetski portal

Zemljište, klima i regenerativna poljoprivreda – vreme je za promenu pravila igre

Foto: Regenerativna farma Gellért Kaszás, Ada

Poljoprivreda je najveći globalni poslodavac i jedini sektor čije proizvode koristimo svi, svakog dana, više puta. I dalje se primarno odvija na zemljištu, s kojeg potiče čak 95 odsto hrane koju konzumiramo. Međutim, zemljište je danas mnogo više od osnove ishrane — to je neobnovljiv resurs, stanište dve trećine živih bića, važna karika u ciklusu ugljenika, infrastruktura gradova budućnosti i strateški saveznik u borbi protiv klimatskih promena.

Foto: Ljubaznošću Jordane Ninkov

U vremenu sve većeg pritiska na prirodne resurse, krajnje je vreme da zemljište ponovo dobije mesto koje zaslužuje — u središtu politika, investicija i naše pažnje.

Zemljište povezuje sve sektore

Poljoprivreda ima glavnu ulogu u snabdevanju hrane i očuvanju biodiverziteta, ali istovremeno doprinosi emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Najčešće se citira da sektor poljoprivrede, šumarstva i drugih oblika korišćenja zemljišta, tzv. AFOLU sektor, učestvuje sa 13–21 odsto u ukupnim antropogenim emisijama gasova sa efektom staklene bašte. Manje je poznato da značajan deo tih emisija potiče od prenamene zemljišta, uključujući i krčenja šuma od 11 odsto.

Zemljište odavno više nije isključivo poljoprivredna tema — ono je strateški resurs koji povezuje sve sektore razvoja. Energetika, građevinarstvo, turizam, rudarstvo, upravljanje zaštićenim prirodnim dobrima itd. — svi se u svojoj osnovi oslanjaju na prostorne kapacitete koje zemljište pruža. Njegova vrednost raste proporcionalno pritisku koji društvo vrši, jer svi sektori žele sve više zemljišta, u što većim površinama.

Za razliku od vazduha, reka ili okeana, zemljištem se može raspolagati u smislu svojine, posedovanja. Upravo ta mogućnost otuđenja čini zemljište duboko socijalnim i političkim pitanjem, u čijem središtu moraju biti pravičnost, održivost i dugoročno planiranje.

U FOKUSU:

Zdravo zemljište — neraskidiva karika u ciklusu ugljenika

Ciklus ugljenika omogućava život na Zemlji i odvijanje životnih procesa. Biljke koriste ugljen-dioksid iz atmosfere u procesu foto-sinteze, dok se ugljenik skladišti u njihovim tkivima. Kada organizmi umru, ugljenik se vraća u zemljište ili atmosferu kroz procese razlaganja. Iako je vezivanje ugljenika spor proces, ono je moguće — otuda i potiče slogan: Vratimo ugljenik tamo gde pripada – u zemljište.

Regenerativna farma Gellért Kaszás, Ada

Zemljište do dubine od jednog metra sadrži više ugljenika nego nadzemna vegetacija i atmosfera zajedno. Međutim, već polovina svetskog poljoprivrednog zemljišta na neki način je degradirana, uglavnom zbog gubitka organske materije – humusa, što je posledica intenzivne poljoprivrede. Ovo paradoksalno dovodi do toga da takva degradirana zemljišta još više otpuštaju ugljen-dioksid, umesto da ga vezuju, što može poništiti sve naše druge uštede u energetskom sektoru. Dodatno, degradirana zemljišta su posebno ranjiva na klimatske promene i ekstremne uslove nepogoda, što dovodi u pitanje stabilnu proizvodnju hrane.

Organska materija (humus) oduvek je bila pokazatelj plodnosti zemljišta. Usled intenzivne proizvodnje, smanjenja stočnog fonda, spaljivanja žetvenih ostataka, gubitka plodoreda i erozije, većina zemljišta u našoj zemlji beleži trend opadanja sadržaja humusa. Sve je manje proizvođača koji se mogu pohvaliti da njihova zemljišta imaju više od tri odsto humusa — što je minimalni prag za uspešnu i klimatski otpornu proizvodnju.

Vezivanje ugljenika u zemljištu je prvenstveno mikrobiološki proces, a za njegovu aktivaciju potrebni su povoljni uslovi. Agrotehničke mere regenerativne poljoprivrede upravo poboljšavaju te uslove i podstiču resintezu organske materije. U analizi potencijala za smanjenje emisija GHG gasova u prehrambenoj industriji, najveći efekti se postižu upravo kroz unapređenje zemljišta. Zato se sve više velikih agrarnih sistema u svojim ESG ciljevima opredeljuje za regenerativnu poljoprivredu.

Dr Jordana Ninkov

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala Klimatske promene

Morski toplotni talasi potpuno će promeniti Jadran

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin Jones)

Okeanografkinja,  Klea Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvila je AdriSC, matematički model Jadranskog mora, koji prvi put s kilometarskom razlučivošću pokazuje šta se zapravo događa tokom morskih toplotnih talasa. Spajanjem današnjih vremenskih obrazaca s pretpostavkom o ekstremnom zagrevanju u dalekoj budućnosti, novi model otkriva kako bi morski toplotni talasi u budućnosti mogli trajati duže, biti topliji i širiti se na veća područja, a visoke temperature mogle bi potrajati i izvan letnje sezone.

Morski toplotni talasi nagli su i dugotrajni porasti temperature mora koji poslednjih decenija postaju sve češći i intenzivniji, s teškim posledicama za morske ekosisteme, ribarstvo, turizam. Događaju se kad temperature mora pređu uobičajene za više od dva Celzijusa i to najmanje pet dana zaredom. Nastaju kad more upije višak toplote iz vazduha ili zbog promena u morskim strujama, a traju sve dok se toplota ne preraspodeli ili izgubi. Najviše je pogođeno Sredozemno more, uključujući Jadran, gde izazivaju masovni pomor osetljivih vrsta poput korala, algi i spužvi, cvetanje algi, manjak kiseonika, te ugrožavaju ribarstvo i turizam, objašnjavaju u IRB-u.

Za razliku od postojećih, novi model AdriSC spaja sve ključne procese poput rečnih tokova, morskih struja, izmena toplote i atmosferske uticaje, i time pruža precizne smernice za prilagođavanje priobalnih zajednica i ribogojilišta. Pokazuje i ulogu reke Po u nastanku toplotnih talasa: kad je njezin protok slab, u vodi je manje sedimenta koji inače deluje poput suncobrana, pa Sunčevi zraci prodiru dublje i more se brže zagreva. Na intenzitet toplotnih talasa utiču i izmena toplote između mora i vazduha, te povremeni dotok hladnije vode iz Egejskog mora, a oscilacije između Jonskog i Jadranskog mora imaju manju važnost. Rezultati sugerišu da bi stvarni rizici zagrevanja mogli biti i veći od predviđenih.

Pročitajte još:

— Ne govorimo samo o povremenim letnim epizodama. Ako se nastavi ekstremno zagrevanje, mogli bismo imati gotovo stalna razdoblja visokih temperatura koja će potpuno promeniti morski ekosistem — upozorava Denamiel.

Posledice su ozbiljne: već danas rekordne temperature mora otežavaju rad ribogojilištima, a češći i snažniji toplotni talasi ozbiljno će ugroziti lokalnu privredu. AdriSC pokazuje gde i kada će toplotni talasi biti najintenzivniji te nudi smernice za prilagođavanje, od uzgoja otpornijih vrsta do preuređenja kaveza s boljom izmenom vode.

Alat za prilagođavanje

Ovaj model nudi alat za prilagođavanje duž hrvatske obale. Pokazuje nam s čime će se akvakultura morati suočiti, ako se porast temperatura nastavi.

— Već sada se borimo s rekordnim toplotnim talasima, a moramo biti svesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji — ističe dr. Denamiel, istraživačica iz Laboratorije za fizikalnu oceanografiju i hemiju vodenih sistema Zavoda za istraživanje mora i životne sredine IRB-a.

Istraživanje je deo međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast, u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom Evropskog istraživačkog veća dr. sc. Jelene Bujan, čiji je cilj primeniti visokorezolucijske modele u praktične mere klimatskog prilagođavanja jadranskih ostrva.

Energetski portal

Beč kao model za unapređenje javnih prostora u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Iskustva Beča u planiranju javnih prostora i razvoju zelene infrastrukture mogu biti dragocena za Novi Sad, poruka je studijske posete članice Gradskog veća za ekologiju, energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Vanje Petković, koja je od 30. septembra do 2. oktobra boravila u austrijskoj prestonici u okviru programa Jačanje održivog i otpornog urbanog razvoja u Srbiji.

– Beč nam je pokazao koliko su dobro planirani javni prostori i zelena infrastruktura važni za kvalitet života. Upravo to iskustvo možemo primeniti u Novom Sadu, koji je već na tom putu – istakla je Petković.

Kako je dodala, u Novom Sadu se već realizuju značajni projekti, među kojima su revitalizacija industrijskog nasleđa u Kineskoj četvrti, koja od nekadašnje industrijske zone postaje prostor savremenih kulturnih sadržaja, kao i razvoj biciklističkih staza ka Čeneju, Futogu i Begeču.

Pročitajte još:

Posebnu pažnju posvetila je i digitalnoj platformi Tvoj grad, koja omogućava građanima da učestvuju u kreiranju gradskih politika, naročito kada je reč o uređenju zelenih površina i javnih prostora. – Posebno bih istakla revitalizaciju Almaškog kraja, koja kombinuje očuvanje kulturnog nasleđa sa modernim pristupima uređenja javnog prostora, baš po uzoru na ono što smo imali priliku da vidimo u istorijskim kvartovima Beča – naglasila je Petković.

Na radionicama, panelima i terenskim posetama imala je priliku da se upozna sa inovativnim pristupima urbanom razvoju – od preuređenja javnih trgova i integrisane mobilnosti, do klimatski otpornih ulica i održivih stambenih politika.

Program Jačanje održivog i otpornog urbanog razvoja u Srbiji realizuje Svetska banka u partnerstvu sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstvom zaštite životne sredine, uz podršku Švajcarskog sekretarijata za ekonomske poslove (SECO), navodi se na sajtu Grada Novi Sad.

Energetski portal

Najveća francuska vetroelektrana na moru gradi se kod Normandije

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)

Kompanija TotalEnergies pobedila je na aukciji AO8 za izgradnju najveće francuske vetroelektrane na moru do sada – Centre-Manche 2, kapaciteta 1,5 GW, saopštilo je evropsko udruženje WindEurope. Projekat će biti lociran na oko 40 kilometara od obale Normandije i trebalo bi da bude operativan do 2033. godine.

Nova vetroelektrana obezbediće dovoljno električne energije za više od milion francuskih domaćinstava, po konkurentnoj ceni od 66 evra/MWh, što priobalnu vetroenergiju čini najjeftinijim oblikom proizvodnje električne energije u Francuskoj.

Pored doprinosa energetskoj nezavisnosti zemlje, projekat će otvoriti nova radna mesta i učvrstiti domaći lanac snabdevanja. Planirano je da se koriste evropski proizvedene turbine i kablovi, dok će najmanje 10 odsto projekta biti realizovano kroz mala i srednja preduzeća – od studija i proizvodnje do izgradnje i rada.

Pročitajte još:

Francuska trenutno ima 1,6 GW operativnih kapaciteta vetroelektrana na moru, dok je još 1,5 GW u izgradnji. Nacionalni cilj je da se do 2035. godine dostigne 18 GW, a do 2050. čak 45 GW. Projekat Centre-Manche 2 deo je tog dugoročnog plana i potvrđuje atraktivnost francuskog tržišta za ulaganja u priobalnu energiju vetra.

Ipak, istog dana kada je završen AO8, francuska vlada je objavila da za aukciju AO7 nije stigla nijedna ponuda, zbog tehničkih izazova i promenljivih tržišnih uslova. WindEurope naglašava da buduće aukcije moraju pronaći bolju ravnotežu kako bi se obezbedila održiva investicija.

Rezultati aukcije AO8 pokazuju da vetroelektrane na moru rade za Francusku – donose čistu energiju, nova radna mesta i jačaju evropsku energetsku bezbednost. WindEurope poziva na pokretanje narednih aukcija AO9 i AO10, kao i na brzo usvajanje višegodišnjeg energetskog programa (PPE3), koji je preduslov za nastavak velikih investicija u ovaj sektor.

Energetski portal

EU: Rekordna zaposlenost u solarnoj industriji u 2024, ali pad očekivan u 2025.

Foto-ilustracija: Freepik (senivpetro)

Broj zaposlenih u solarnoj industriji u Evropskoj uniji dostigao je rekordnih 865.000 radnih mesta u 2024. godini, što predstavlja rast od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u najnovijem godišnjem izveštaju organizacije SolarPower Europe.

Međutim, prognoze za 2025. godinu predviđaju pad zaposlenosti za pet odsto, na oko 825.000 radnih mesta, što predstavlja prvi pad u ovom sektoru u gotovo deceniju.

Slabljenje rasta povezano je sa usporavanjem tržišta solarne energije u EU, koje bi naredne godine moglo da se smanji za 1,5 odsto. Posebno se ističe pad segmenta stambenih krovnih solarnih sistema, kao i izazovi sa konkurentnošću evropskih proizvođača.

– U 2025. godini, solarna energija će obezbediti 825.000 kvalitetnih radnih mesta za Evropu. To je neverovatno. Međutim, ovo je manje od milion radnih mesta na koje smo se nadali, i prvi put u poslednjih deset godina rast zaposlenosti u solarnom sektoru je zaustavljen. Ne možemo ignorisati ovo upozorenje – izjavila je Valburga Hemetsberger, izvršna direktorka SolarPower Europe, pozivajući lidere EU da podrže domaće proizvođače i ulože u razvoj veština.

Pročitajte još:

Iako je prošlogodišnja projekcija predviđala da će EU do 2027. godine dostići milion zaposlenih u solarnoj industriji, nova analiza pokazuje da će se taj cilj verovatno ostvariti tek posle 2030. godine. Dugoročno, očekuje se postepeni rast, pa bi do 2029. broj radnih mesta mogao da dostigne 916.000.

Na nacionalnom nivou, Nemačka ostaje najveći poslodavac u solarnoj energiji u EU sa 128.000 zaposlenih, iako je zabeležila pad od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Španija se popela na drugo mesto sa 122.000 radnih mesta, dok je Italija treća i beleži stabilan rast koji bi je do 2029. godine mogao dovesti ispred Španije. Poljska, nekada druga po snazi, pala je na četvrto mesto sa oko 90.000 zaposlenih.

Izveštaj donosi i niz preporuka za evropske i nacionalne politike – od uspostavljanja evropskog centra za podatke o solarnoj energiji, povećanja finansiranja programa za obuku, do razvoja Evropskog pasoša veština za solarnu energiju i jačanja rodne ravnoteže u zelenim karijerama.

SolarPower Europe zaključuje da, iako sektor prolazi kroz privremeno usporavanje, dugoročna perspektiva ostaje pozitivna, ali će oporavak zavisiti od podrške institucija i sposobnosti industrije da odgovori na globalne izazove konkurentnosti.

Energetski portal