Nordijska poslovna alijansa organizovala je svoju prvu tribinu posvećenu održivom razvoju pod nazivom „Učiti od najboljih“. Tribina je prva u nizu planiranih događaja u sklopu „Nordic Green“ projekta koje će Nordijska poslovna alijansa sprovesti tokom 2014. godine, a današnji događaj imao je za cilj da osim širenja ekološke svesti kod domaćih kompanija i javnosti, ukaže na važnost održivog ekološkog poslovanja u Srbiji, a prema iskustvu koje postoji u nordijskim zemljama.
Komentarišući zaključke skupa Uroš Mihajlović, izvršni direktor Nordijske poslovne alijanse izdvaja da su se učesnici saglasili da treba nastaviti rad na prilagođavanju legislative u oblasti industrijske ekologije u Srbiji, a sve u cilju da se sadašnjim i potencijalnim investitorima obezbedi sigurnost i bolja predvidljivost troškova poslovanja. „Neophodno je aktivnije pristupiti promeni ekološke politike zemlje, i promeniti sadašnji model po kome se sredstva za ekologiju izdvajaju za adhoc aktivnosti a ne za strateški razvoj ove oblasti. Boljom preraspodelom ionako nedovoljnih sredstava i ulaganjem u inovacije i nove ideje doprinelo bi se stabilnijem razvoju privrednog ambijenta i rastu broja radnih mesta. Dobar primer za to je potencijal reciklažne industrije kao nove grane privrede kojom bi, prema procenama eksperata, smeće kao resurs obezbedilo Srbiji godišnji prihod od preko 100 miliona evra u punom obimu aktivnosti. U ovom procesu treba iskoristiti iskustva skandinavskih zemalja koje prednjače u ovoj oblasti, ne bi li se on okončao najefikasnije i sa što manje utrošenih resursa –vremena, novca, ljudskih resursa što je i bio cilj organizacije ovog skupa“, zaključuje Mihajlović.
Na tribini „Učiti od najboljih“ učestvovali su Siniša Mitrović – savetnik predsednika Privredne komore Srbije, Kristina Mitrović – specijalista za pitanja životne sredine u kompaniji Telenor Srbija, Irena Dobosz – menadžer za održivost u kompaniji IKEA Jugoistočna Evropa, Miloš Stanković, mladi elektoinženjer i pronalazač koji je prošle godine dobio nagradu za životno delo u NR Kini i Filip Vukša, aktivista koji je prosledio više od 3500 administrativnih žalbi različitim direkcijama grada Beograda.
Poslovna vizija i fokus delovanja Nordijske poslovne alijanse pored jačanja poslovnih veza između Srbije i skandinavskih zemalja je i promovisanje ekološke dimenzije u poslovanju. Cilj je i da svojim edukativnim aktivnostima srpskoj javnosti približi sistem vrednosti skandinavskih zemlja koje imaju znanje i ogromno iskustvo u sferama održivog razvoja. Nordijska poslovna alijansa planira objedinjavanje što većeg broja relevantnih činilaca u društvu, obrazovnih profila i generacija kako predavača tako i učesnika na budućim sličnim edukativnim događajima, kako bi, unapređujući ovu ali i druge oblasti što efikasnije doprineli sveukupnom razvoju Srbije.
Energetski portal











Vlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.






„Obnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.