Home Blog Page 16

Do kraja godine javni pozivi za energetsku sanaciju domaćinstava u 149 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Unsplash (Milivoj Kuhar)

U naredna dva meseca najavljeno je raspisivanje javnih poziva za dodelu subvencija za energetsku sanaciju domaćinstava u 149 gradova i opština u Srbiji, najavila je pomoćnica ministra rudarstva i energetike za energetsku efikasnost i klimatske promene Maja Vukadinović. Kako je istakla, država i lokalne samouprave finansiraće između 50 i 65 odsto troškova ulaganja u mere energetske efikasnosti.

Prema njenim rečima, očekuje se da najmanje 10.000 domaćinstava iskoristi ove subvencije kako bi smanjila potrošnju energije i račune, te poboljšala uslove stanovanja. Na prethodnim javnim pozivima sredstva su dobila 43 projekta, među kojima su brojne škole i vrtići, a ukupno 3,4 milijarde dinara izdvojeno je za povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i javnim objektima, navodi se na sajtu Vlade.

Pročitajte još:

Govoreći na otvaranju 20. Međunarodnog sajma energetike u Beogradu, Vukadinovićeva je istakla da energetski sektor globalno prolazi kroz proces transformacije i postepenog napuštanja fosilnih goriva, uz sve veće učešće obnovljivih izvora u proizvodnji energije. Podsetila je da su prošle godine doneta strateška dokumenta i unapređena regulativa, čime su stvoreni uslovi za bržu izgradnju zelenih kapaciteta. Kao primere napretka, navela je solarnu elektranu „Petka“, koja od polovine ove godine proizvodi energiju za građane, i vetropark „Kostolac“, koji će uskoro započeti probni rad.

Takođe je ovom prilikom dodala da su dve velike vetroelektrane iz prvog kruga aukcija za tržišne premije već u probnom radu, čime se dodatno podstiče učešće privatnog sektora u energetskoj tranziciji.

Energetski portal

Ulcinj gradi postrojenje koje će smanjiti ispuštanje otpadnih voda u Jadran

Foto-ilustracija; Unsplash (Ivan Bandura)

U Ulcinju je započet veliki infrastrukturni projekat koji obuhvata izgradnju savremenog postrojenja za preradu otpadnih voda, projektovanog za ekvivalent od 60.000 stanovnika. Završetak radova očekuje se 2028. godine, a novo postrojenje imaće značaj koji prevazilazi lokalni nivo.

Na ovaj način biće zaustavljeno ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda u Jadransko more, čime će se značajno unaprediti kvalitet obalnih voda i očuvati morski ekosistemi. Pored pozitivnog šireg uticaja na životnu sredinu, projekat će lokalno doprineti zaštiti javnog zdravlja i poboljšanju kvaliteta života stanovnika.

Pročitajte još:

Projekat podrazumeva i unapređenje lokalne mreže za vodosnabdevanje, čime će se dodatno ojačati komunalna infrastruktura i pouzdanost vodnih usluga u Ulcinju.

Projekat se realizuje kroz saradnju Vlade Crne Gore, Evropske unije i nemačke razvojne banke KfW. Ukupna vrednost investicije iznosi 61,8 miliona evra, od čega EU doprinosi sa 31 milion evra kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), KfW obezbeđuje više od 26 miliona evra putem kreditnog finansiranja, dok ostatak čine nacionalni doprinosi.

Energetski portal

Sačuvati ručnu proizvodnju stakla kroz digitalizaciju

Foto: Kreativno staklo Srbije.
Foto: Kreativno staklo Srbije

Digitalizacija je jedini  način da se očuva nematerijalno kulturno nasleđe ručne proizvodnje stakla u Srbiji, koje posle više od 100 godina tradicije, polako zamire. U toku je izrada VR naočara koje će zainteresovanima približiiti korake ručne proizvodnje stakla sa ciljem da podstakne kreativnu ekonomiju na lokalnom nivou i doprinese očuvanju umetničkih zanata i tradicionalnih znanja.

Ručna proizvodnja stakla našla se 2023. godine na UNESCO listi svetske nematerijalne baštine kao transnacionalni element, na inicijativu Francuske, Češke, Španije, Finske i Mađarske , zemalja u kojima je ovaj umetnički zanat izuzetno važan deo tradicije. Srbija, takođe, neguje znanja veštine i tehnike ručne proizvodnje stakla, gde spadaju i umetnički zanati graviranje, šlifovanja, oslikavanje, ecovanje i brušenje, koji su upisani na Reprezentativnu UNESCO listu.

Mnogim elementima sa UNESCO liste preti veliki rizik od nestanka. Zato je važno ispitati perspektive povezivanja nematerijalnog nasleđa i kreativne ekonomije u regionu Zapadnog Balkana, kao nove simbioze koja može doprineti održivosti nematerijalnog nasleđa, izjavila je prof. dr Hristina Mikić, direktorka inicijative Kreativno staklo Srbije na konferenciji „Kreativna ekonomija i nematerijalno kulturno nasleđe”, koja je danas održana povodom obeležavanja Međunarodnog dana nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Prema njenim rečima, staklarski ateljei mogu biti laboratorije cirkularne kreativne ekonomije, sposobni da stvore nove staklene materijale, kao i ravnopravni partneri najvećim industrijama potrošačima stakla – proizvođačima lekova, kozmetike, elektronskih uređaja, ambalaže, prehrambenoj industriji, itd., koji su u obavezi da recikliraju svoj stakleni otpad. Na taj način cirkularna kreativna ekonomija povezuje znanja, veštine i prakse naših predaka u vidu nematerijalnog nasleđa, s jedne strane, i umetničke inovacije, sa druge, kreirajući dodatu vrednost kako kulturnom nasleđu, tako i industriji.

Na događaju je predstavljena specijalna edicija „Cirkularno staklo” kroz priče istaknutih umetnika u staklu, koji rade na očuvanju nematerijalnog nasleđa kroz cikularne prakse. Edicija je nastala u okviru projekta „Glassmaking Tradition meets Innovation” uz podršku Evropske unije i pokazuje kako umetnici mogu pomoći očuvanju i zaštiti nematerijalnog kulturnog nasleđa i unaprediti njegovu klimatsku otpornost. Ona donosi više od 20 razgovora sa evropskim staklarskim umetnicima i kreativnim preduzetnicima koji svoje radove i proizvode prave od post-potrošačkog i vintidž stakla.

Foto: Kreativno staklo Srbije

Edicija donosi fascinantnu priču o Pernile Bulou koja je poslednjih godina velika zvezda cirkularnog staklarstva. Njena dva ateljea na danskom ostrvu Bornholm svake godine recikliraju i do 200 tona stakla. Pernile čitavu jednu liniju svojih proizvoda – ReUse (što znači upotrebi ponovo) – pravi od recikliranih borosilikatnih epruveta. To su epruvete iz Novo Nordiska, velike danske farmaceutske kompanije, koje iz raznih razloga nisu upotrebljene u proizvodnji insulinskih injekcija. Neke su nesterilisane, neke loše izrađene, neke polomljene, neke prosto višak koji se ne može vratiti proizvođaču… Proizvodi ReUse su postali toliko traženi da je ova linija izrasla u brend za sebe, Bülow_Re:use.

U ediciji se, pored ostalih , nalazi i priča o biofilnom pristupu dizajnu stakla. Reč je o projektu Eden (Eden Project), moderne botaničke baste u Kornvolu i LSA International, dizajnerskog ateljea u Londonu specijalizovanog za ručnu izradu stakla. Radi se o kolekciji koju zovu Kraljica biofilnog stakla, a koja je sačinjena od 24 dela oblikovana prema principima biofilnog dizajna, jednog od ključnih pravaca u savremenoj arhitekturi i dizajnu. Takav dizajn pretpostavlja da su ljudi biofili, odnosno da imaju urođenu potrebu za povezanošću s prirodom, pa reciklirani predmeti od stakala ispunjavaju ove principe.

Na konferenciji su, pored Hristine Mikić, učestvovali stručnjaci iz ove oblasti – Tamara Ognjević, istoričarka umetnosti i heritolog, Sandra Banjanin, urednica programa vizuelnih umetnosti u Kulturnom centru Zrenjanin I Dušan Medina, direktor Društva za kulturni razvoj „BAUO”  iz  Petrovca na Moru.

Međunarodni dan nematerijalnog kulturnog nasleđa, 17. oktobar, uspostavio je UNESCO da bi se skrenula pažnja javnosti na probleme sa kojima se suočava živo kulturno nasleđe i njegovi nosioci, kao što su nedostatak sredstava, klimatske promene, otežan transfer tradicionanih znanja i konflikti.

Izvor: Centar za medijsku kulturu i obrazovanje Beograd

Najveće baterijsko skladište u Austriji pušteno u rad

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrey Metelev)

U austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj puštena je u rad druga faza postrojenja za skladištenje energije Arnoldstein-Gailitz, čime je ovo postalo najveće baterijsko skladište u zemlji, kapaciteta 22 megavata (MW) i 44 megavat-sata (MWh).

Kompaniji NGEN Group poverena je izgradnja postrojenja za Austrian Power Grid (APG) – nacionalnog operatora prenosnog sistema. Cilj ovog postrojenja je stabilizacija elektroenergetske mreže na visokonaponskom nivou.

Reč je o projektu koji omogućava uravnotežavanje mrežnih opterećenja i skladištenje viškova energije koji nastaju u periodima visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Pročitajte još:

Kako se navodi na sajtu kompanije NGEN, nova faza uključuje šest Tesla Megapack 2XL jedinica, čime je postojeći kapacitet više nego udvostručen.

Koruška je, pored najveće baterije u zemlji, poznata i po svojim akumulacionim hidroelektranama, čime potvrđuje status jednog od najvažnijih energetskih regiona u Austriji.

Energetski portal

ESG izveštaj Milšped Grupe: Strateški napredak ka održivoj i odgovornoj budućnosti logistike

Foto: Milsped grupa

Milšped Grupa, vodeći provajder logističkih usluga u jugoistočnoj Evropi, objavila je ESG izveštaj za 2024. godinu, potvrđujući svoju kontinuiranu posvećenost održivom razvoju, zaštiti životne sredine i odgovornom upravljanju. Ovaj izveštaj osim podataka na nivou Milšpedovih kompanija u Srbiji (Milšped, AML, M-One i M-Box), uključuje i podatke članica iz Slovenije, Hrvatske i Nemačke, što predstavlja značajan korak ka integraciji ESG principa u sve delove grupacije koja uspešno posluje na 15 tržišta širom sveta.

U skladu sa globalnim trendovima i očekivanjima klijenata, Milšped sve intenzivnije primenjuje  strategiju zelene logistike. Tokom 2024. godine posebna pažnja bila je usmerena na povećanje obima železničkog i intermodalnog transporta. Prelaskom sa drumskog na održivije vidove transporta, tamo gde je to moguće, pozitivno se utiče na smanjenej emisije štetnih gasova.

Dodatno, kroz edukaciju zaposlenih, optimizaciju ruta i prelazak na vozila većih kapaciteta koja zadovoljavaju EURO 6 standard, kompanija aktivno radi na smanjenju svog ugljeničnog otiska. Planom je predviđeno da vozila većeg kapaciteta do 2030. godine čine jedan odsto ukupnog drumskog transporta, što će doprineti efikasnijem prevozu i manjoj emisiji CO po pošiljci.

– Naš cilj nije samo da rastemo kao kompanija, već da rastemo odgovorno. Trudimo se da svaki naš novi korak u poslovanju bude u skladu sa održivim praksama kako bismo dugoročno doprinosili očuvanju planete – navodi se u izveštaju.

Kao deo dugoročnog plana, Milšped nastavlja ulaganja u obnovljive izvore energije, uz najavu da će do 2030. godine značajno povećati broj solarnih panela na sopstvenim skladištima i razmotriti dodatne inicijative koje doprinose ekološkoj efikasnosti.

Pročitajte još:

Uvođenjem održivosti kao jedne od ključnih vrednosti kompanije, Milšped dodatno učvršćuje svoju poslovnu kulturu i šalje jasnu poruku – odgovorno poslovanje i briga o društvu i životnoj sredini nisu samo trend, već dugoročna opredeljenost. U 2024. godini osnovan je ESG odbor unutar Upravnog odbora, koji se bavi strateškim pitanjima održivosti – od životne sredine, bezbednosti, raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Prepoznajući da su ljudi ključni pokretač uspeha, kompanija posvećuje veliku pažnju razvoju svojih zaposlenih. Samo u 2024. godini održano je 1.324 sata onlajn obuka u kojima je učestvovalo više od 1.000 zaposlenih i realizovano je 230 sati obuka uživo, što svedoči o sveobuhvatnom pristupu razvoju veština i znanja unutar kompanije. Kroz ovakva ulaganja u ljudski kapital, Milšped potvrđuje svoju strategiju rasta i inovacija, stavljajući zaposlene u centar svog poslovanja.

– Kao kompanija koja je posvećena principima odgovornog poslovanja i najviših standarda korporativnog upravljanja, Milšped gradi kulturu poverenja, transparentnosti i odgovornosti. Takav pristup omogućava stabilan rast, podstiče dugoročna ulaganja i doprinosi dugoročnoj održivosti poslovanja – navodi se u izveštaju.

Milšped ne samo da uspešno odgovara na izazove savremenog, dinamičnog tržišta, već i aktivno predvodi promene kroz inovacije i održiva rešenja. Zahvaljujući proaktivnom pristupu, kompanija ostaje otporna, konkurentna i spremna da odgovori na sve kompleksnije zahteve svojih klijenata, kako lokalno tako i globalno.

Milsped Group

Međunarodni Sajam energetike u Beogradu: EPS poziva građane da iskoriste popuste od oktobra

Foto: Danilo Mijatović

Tokom prvog dana 20. Međunarodnog sajma energetike, „Elektroprivreda Srbije“ pozvala je građane da iskoriste novi, veći popust za korisnike koji pređu na elektronski račun.

Foto-ilustracija: Pixabay

Umesto dosadašnjeg popusta od pet odsto, od računa za oktobar domaćinstva mogu da ostvare popust od sedam odsto ukoliko se odluče da račun primaju u elektronskoj formi, putem mejl adrese, i da ga izmire najkasnije do 20. u mesecu.

Na štandu „Elektroprivrede Srbije“ u naredna tri dana posetioci mogu da dobiju detaljnije informacije o prednostima zamene papirnog računa elektronskim. Elektronski račun se može aktivirati putem portala i aplikacije „EPS Uvid u račun“, na šalterima poslovnica ili popunjavanjem zahteva na sajtu EPS-a. Procedura je jednostavna, a korisnici račun dobijaju na mejl adresu ranije nego što bi to bilo sa papirnim računom.

Bjeličić je istakao da je prelazak na e-račun prvi korak ka popustu od sedam odsto, dok je drugi korak dakle, redovno plaćanje računa do 20. u mesecu, na način koji korisnicima najviše odgovara.

Proširene olakšice za energetski ugrožene građane

Osim ovih popusta, Vlada Republike Srbije usvojila je izmene Uredbe o energetski ugroženom kupcu, kojima se uvode određene dodatne olakšice za socijalno najugroženije građane u predstojećoj grejnoj sezoni. Pravo na podršku sada imaju i penzioneri sa minimalnim penzijama, borci, ratni i civilni vojni invalidi, kao i korisnici prava u skladu sa propisima o boračko–invalidskoj zaštiti. Penzioneri sa penzijama do 27.711 dinara, koji imaju brojilo na svoje ime, automatski stiču status energetskog ugroženog kupca i ostvaruju popust od 1.000 dinara mesečno na računima za struju od oktobra 2025. do marta 2026. godine.

Građani sa statusom borca ili invalida, kao i korisnici socijalne pomoći i dečjeg dodatka, ostvaruju ista prava podnošenjem zahteva lokalnoj samoupravi. Svi koji dobiju status energetskog ugroženog kupca imaće i dodatnih pet odsto popusta za redovno plaćanje računa do 28. u mesecu, a za njih tokom grejne sezone neće važiti spuštanje granice između plave i crvene zone potrošnje.

Energetski portal

Očekuje se dodatni grant od 50 miliona evra za nastavak autoputa Bar–Boljare od strane EU

Foto-ilustracija: Unsplash (wilhelm-gunkel)

Evropska unija planira da odobri dodatnih 50 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju deonice Mateševo–Andrijevica na autoputu Bar–Boljare, čime bi ukupan iznos EU podrške za ovaj projekat dostigao 150 miliona evra. Ova sredstva deo su šireg finansijskog paketa koji uključuje učešće Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa do 200 miliona evra zajma, kao i ulaganje vlade Crne Gore od približno 250 miliona evra.

Ukupna vrednost deonice dužine oko 22 kilometra procenjuje se na oko 600 miliona evra. Projekat se realizuje u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i deo je evropske transportne mreže TEN-T, koja povezuje jadransku luku Bar sa severnim delom Crne Gore i granicom sa Srbijom. Cilj je unapređenje bezbednosti saobraćaja, smanjenje vremena putovanja i jačanje ekonomske povezanosti regiona.

EBRD navodi da će izgradnja nove deonice doprineti razvoju severnih područja Crne Gore, boljem pristupu tržištima i većoj povezanosti sa susednim zemljama. Projekat se uklapa u Zelenu agendu za Zapadni Balkan, promovišući održiv transport i smanjenje emisija CO₂ kroz savremenu saobraćajnu infrastrukturu.

Deonica Mateševo–Andrijevica predstavlja nastavak autoputa Smokovac–Mateševo, koji je otvoren 2022. godine i već znatno skratio vreme putovanja između Podgorice i severa zemlje. Novi segment, koji će se finansirati zajedničkim naporima EU, EBRD-a i države, predstavlja ključni korak ka dovršetku autoputa Bar–Boljare – jedne od najvažnijih saobraćajnih investicija u savremenoj Crnoj Gori.

Energetski portal

Crvena lista IUCN-a: 172 vrste pčela sada su ugrožene

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je, u oktobru 2025. godine, objavila ažuriranu Crvenu listu evropskih divljih oprašivača, prema kojoj je 172 vrste divljih pčela i 65 vrsta leptira u Evropi sada klasifikovano kao ugroženo.

Preciznije, 10 odsto evropskih divljih pčela je u riziku od izumiranja, uključujući 15 vrsta bumbar pčela i 14 vrsta celofanskih pčela. Takođe, jedna rudarska pčela – Simpanurgus phyllopodus – ocenjena je kao kritično ugrožena. Kada je reč o leptirima, 15 odsto procenjenih vrsta suočava se sa rizikom, dok je Madeiran veliki beli leptir (Pieris wollastoni) zvanično klasifikovan kao izumro. Pored toga, više od 40 odsto endemskih leptira u Evropi sada je ugroženo ili blizu toga.

Glavni uzroci ugroženosti ovih bića su gubitak staništa, intenzivna poljoprivreda, zagađenje i porast temperature. Na prvom mestu i dalje je gubitak staništa, koji sada pogađa veći broj vrsta. U ovom smislu, nije reč samo o urbanizmu i gradovima, već i poljoprivreda doprinosi problemu. Dom evropskim oprašivačima su uglavnom cvetne livade, ali prenamenom zemljišta i intenzivnom poljoprivredom uništava se njihov prostor. Takođe, upotreba azota iz đubriva i široka primena pesticida narušavaju raznolikost cveća i zagađuju prirodu.

Pročitajte još:

Klimatske promene utiču na preko 50 odsto ugroženih vrsta leptira, otprilike dvostruko više nego u prethodnom izveštaju. Dugi toplotni periodi, suše i šumski požari pogoršavaju staništa leptira u južnoj Evropi, dok ugrožavaju osetljiva močvarna i tundra staništa u Alpima i borealnim zonama. Kada je reč o pčelama, uticaj je različit. Na primer, bumbar pčele i druge vrste prilagođene hladnijim uslovima trpe negativne posledice, dok druge, poput drvodela pčela, imaju korist od viših temperatura koje ubrzavaju njihov razvoj i razmnožavanje.

Upozorenje postaje alarmantno, imajući u vidu da populacija divljih pčela značajno opada, a 90 odsto cvetajućih biljaka u Evropi zavisi od životinjskog oprašivanja, naročito od pčela.

Energetski portal

Pripreme za CBAM: Zemlje članice daleko od ispunjenja kriterijuma za izuzeće

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)

Evropski Mehanizam za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) trebalo bi da počne s primenom od 2026. godine, ali nijedna od ugovornih strana Energetske zajednice još nije spremna za njegovo izuzeće, odnosno oslobađanje od obaveze plaćanja CBAM naknada prilikom izvoza u EU. Takvo izuzeće mogle bi da ostvare samo zemlje koje uvedu sopstveni sistem određivanja cene ugljenika i usklade se s evropskim tržišnim pravilima, navodi se u Izveštaju o spremnosti za CBAM 2025, koji je objavio Sekretarijat Energetske zajednice.

Izveštaj ističe da zemlje članice još rade na usklađivanju svojih tržišta električne energije s EU, uvođenju emisijskog trgovinskog sistema (ETS) ili drugih instrumenata za određivanje cene ugljenika, kao i na implementaciji zakona i strategija za klimatsku neutralnost do 2050.

Istaknut je i stalni napredak ugovornih strana — Albanije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Kosova*, Moldavije, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i Ukrajine, kao i zajednički prioritet u ostvarivanju čiste i integrisane energetske tranzicije.

Ovaj napredak odražava osnovni cilj Ugovora o Energetskoj zajednici – stvaranje jedinstvenog regulatornog prostora za trgovinu energijom i saradnju, koji proširuje unutrašnje tržište EU na njene susede, uz istovremeno osiguranje stabilnosti, sigurnosti snabdevanja i ekološke održivosti.

Pročitajte još:

— CBAM bi trebalo da bude most ka Evropskoj uniji, a ne prepreka. Napredak prikazan u ovogodišnjem izveštaju potvrđuje da CBAM može biti pokretač – a ne kočnica – regionalne saradnje u energetskoj tranziciji — izjavio je Artur Lorkowski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice.

Pokazatelj ubraznih reformi je i to što je samo tokom 2024. godine, ugljenični intenzitet elektroenergetskog sektora ugovornih strana smanjen  u proseku za 11 odsto, dok je kapacitet obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana) porastao za više od 50 odsto u periodu 2020–2024, dosegnuvši 5,1 GW, uglavnom zahvaljujući konkurentnim aukcijama.

Prema izveštaju, povećanje udela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije ključno je za ostvarenje ciljeva za 2030. godinu, kako ih postavlja Direktiva o obnovljivim izvorima energije Energetske zajednice i odluke Ministarskog saveta.

Kada je reč o integraciji tržišta električne energije – koja je sama po sebi preduslov za izuzeće od CBAM-a – Srbija, Moldavija, Severna Makedonija i Crna Gora približavaju se „tački bez povratka“ na putu ka povezivanju sa unutrašnjim tržištem električne energije EU, i to čak i prie pristupanja Uniji.

Energetski portal

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova

U Sava Centru održana konferencija MPC Echo: Inspiracija za novu eru komercijalnog prostora

Foto: MPC Properties

U prepoznatljivom ambijentu Sava Centra, juče je održana konferencija kompanije MPC Properties, MPC Echo koja je okupila stručnjake, partnere i predstavnike poslovne zajednice kako bi zajedno istražili načine na koje tehnologija, dizajn, održivost i nova iskustva oblikuju komercijalne prostore sutrašnjice.

Foto: MPC Properties

Događaj je započeo na inovativan način: AI moderator je otvorio konferenciju, prikazujući potencijal veštačke inteligencije u komunikaciji i organizaciji događaja. Nakon toga, na scenu je stupila je Edi Mor-Biran (Ady Mor-Biran), direktorka Microsoft Garage programa za Indiju, Bliski istok i Afriku. Kroz inspirativne primere prikazala je kako AI menja svet nekretnina i redizajnira način na koji se projektuju zgrade, pojednostavljuje komunikaciju između agenata i zakupaca, optimizuje upravljanje za vlasnike i unapređuje iskustvo svakog korisnika prostora. Ady je govorila o transformativnoj ulozi AI tehnologija u svim industrijama od zdravstva i proizvodnje, do finansija, obrazovanja i javnih servisa. Veštačka inteligencija, kako je istaknuto i podržano konkretnim primerima, ne menja samo alate kojima radimo, već i način na koji razmišljamo, planiramo i stvaramo, oblikujući temelje budućeg poslovanja.

U nastavku programa, održane su dve inspirativne prezentacije:

Jovana Cvetković, direktorka za razvoj, tehničke operacije i inovacije u MPC – u i Hari Vrumen (Harry Vroeman) direktor TTDesign  iz Holandije predstavili su projekat rekonstrukcije delova UŠĆE Shopping Centra koji ga je redefinisao u živopisnu dnevnu sobu Beograda – otvorenu, iskustveno orijentisanu destinaciju koja spaja kupovinu, zabavu, posao i zajednicu. Sa novim biofilnim dizajnom, proširenim F&B zonama, klasterom za decu i snažnijom povezanošću sa gradom i rekom, projekat kompanija MPC Properties i Atterbury redefiniše maloprodaju kao fleksibilan, održiv prostor za okupljanje, opuštanje i povezivanje ljudi.

Bojan Jevremović, Office Leasing Director u MPC-u i Saša Popović, Co-Founder & CEO kompanije Vega IT istakli su, kroz analizu tržišta poslovnih prostora Novog Sada, potencijal ovog grada kao rastućeg poslovnog centra, koji postaje sve privlačniji domaćim i međunarodnim investitorima. Bojan je ovom prilikom predstavio i projekat Elleven, poslovnu zgradu A-clase u Novom Sadu, koja primenjuje najnovije globalne prakse u razvoju nekretnina, unapređujući svoje okruženje i stvarajući dinamičnu zajednicu inovatora.

Panel diskusiju, koju je moderirao Klaus Štribi (Klaus Striebich), nezavisni konsultant kompanije RaRE Advice, činila su četiri panelista iz različitih industrija: Pinar Jalčinkaja (Pınar Yalçınkaya), CEO u kompaniji MPC Properties, Kristof Papausek (Christof Papousek), CFO u grupaciji Constantin Film i Cineplexx, Gabor Tamas, Retail Managing Director u Bravogroup Holding, kao i Tijana Radulović, Head of HR u kompaniji United Cloud. Fokus razgovora bio je na iskustvima u retail i office prostoru, ali i na tome kako se menjaju potrebe korisnika i način na koji dizajn, fleksibilnost i tehnologija utiču na uspeh poslovnih okruženja.

Inspirativni dan završen je koktelom u neformalnoj atmosferi, uz razmenu ideja i kontakata među učesnicima koji zajedno oblikuju budućnost prostora i poslovanja.

– Kroz ovakve događaje gradimo zajednicu koja deli iste vrednosti – inovaciju, održivost i odgovornost prema prostoru koji stvaramo. Naša vizija nije samo da razvijamo objekte i upravljamo njima, već da stvaramo prostore koji povezuju ljude, tehnologiju i prirodu – izjavila je Pinar Jalčinkaja, izvršna direktorka kompanije MPC Properties.

Izvor: MPC Properties

Lučani dobili nove gasne kotlarnice – završena zamena svih zastarelih javnih kotlarnica

Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Lučani puštene su u rad nove gasne kotlarnice koje će obezbediti grejanje za vrtić „Bambi“ i Osnovnu školu „Akademik Milenko Šušić“ u Guči. Ovim projektom završena je potpuna zamena zastarelih kotlova na čvrsto gorivo u svim javnim objektima na teritoriji opštine, čime je lokalna samouprava u potpunosti prešla na upotrebu ekološki prihvatljivijeg energenta – prirodnog gasa.

Prelazak na gasno grejanje deo je šireg programa usmerenog na poboljšanje kvaliteta vazduha i smanjenje emisija štetnih gasova iz javnih ustanova. Gasne kotlarnice imaju viši stepen iskorišćenja energije i znatno manju emisiju čađi i sumpor-dioksida u poređenju sa starim sistemima na ugalj ili drva.

Istovremeno, opštini Lučani predat je i novi kamion za transport otpada, čime se dodatno unapređuje lokalni sistem upravljanja otpadom. Planirana je i izgradnja transfer stanice, koja će doprineti boljoj organizaciji prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

Na području ove opštine ulaže se i u zaštitu prirodnih vrednosti. Planina Jelica je proglašena zaštićenim područjem, dok se deo teritorije opštine prostire i unutar Predela izuzetnih odlika Ovčarsko-kablarske klisure. Time se podstiče razvoj održivog turizma i očuvanje prirodnih resursa kroz lokalne inicijative koje povezuju ekologiju i privredu.

Energetski portal

Stav stručnjaka: Da li su solar i baterije ključ naše energetske nezavisnosti?

Foto-ilustracija: Unsplash (Neora Aylon)

Aktuelna situacija sa američkim sankcijama NIS-u, bez ulaženja u pozadinu odluke, pokazuje kako jedna geopolitička i eksterna mera u trenutku postaje domaći rizik. 

To je suština energetske zavisnosti. Kada se oslanjaš na tuđe resurse, prioritete i rokove, samo je pitanje vremena i kvantuma kada će se to preneti na domaće tržiste. 

Ista lekcija važi i za struju, možda još snažnije: što je više domaće, raznovrsne i fleksibilne proizvodnje, to je sistem otporniji na cenovne skokove, nestašice i geopolitičke talase. Energetska nezavisnost, dakle, nije samo današnja cena kilovat-sata, već verovatnoća da će taj kilovat-sat postojati i sutra — po predvidivoj ceni i bez ad hoc političkih ustupaka, piše za Klima101, energetski stručnjak Ljubomir Mitrašević.

Lignit: od samopouzdanja do iluzije

Decenijama je fraza imamo uglja za sto godina davala osećaj sigurnosti. Danas sve češće prikriva realne troškove i rizike. 

Pored ekoloških tema o kojima se već pisalo, kvalitet ležišta opada, otkrivka i logistika poskupljuju, a elektroenergetski bilans se sve češće krpi uvozom — i uglja i struje — naročito kada podbaci hidro ili se poklope veći remonti. 

Poslednjih godina i zvanični planovi računaju na znatan uvoz uglja, dok je uvoz električne energije u 2024. bio primetno viši nego 2023, jer je potrošnja rasla, a domaća proizvodnja kasnila. To više nije incident lošeg vremena, već signal sistemske slabosti: održavanje termičke osnove bez fleksibilnosti zaključava visoke troškove baš dok konkurentske tehnologije pojeftinjuju.

Kada zavisnost postane vidljiva

Prva hladna epizoda početkom oktobra (pad sa tridesetak na oko deset stepeni) ogolila je ranjivosti: uz pad hidro i termičke proizvodnje, uvoz je u satima vršnog opterećenja skakao preko četvrtine potrošnje, povremeno oko 1.000 MW. 

Samo u prvih devet meseci 2025. godine, odstupanje rezultata trgovanja strujom u odnosu na plan kretalo se desetinama miliona evra — i to sa rizikom pogoršanja ako vreme ne pomogne. Iza brojeva stoji jednostavna istina: sistem nema dovoljno fleksibilnosti ni domaćih kapaciteta da glatko ispeglа sezonske i vremenske oscilacije bez oslanjanja na uvoz.

U praksi to znači da nam nedostaje mišić koji radi onda kada je najpotrebnije: mogućnost da jeftinu energiju iz dobrih sati prebacimo u teške sate, da u lošim hidrologijama i vršnim opterećenjima ne kupujemo skupo, i da manje zavisimo od raspoloživosti i prioriteta suseda. U krizama, setimo se, solidarnost brzo ustupa mesto nacionalnim interesima.

Pročitajte još:

Solar i baterije: ekonomija otpornosti

Ako ciljamo na manji uvoz i veću predvidljivost, logično je ubrzati ono što je domaće, brzo gradivo i sve pristupačnije. 

Solar tu prirodno iskače. Cene opreme i skladištenja su znatno pale u 2024, trend se nastavlja i u 2025, a kilovat-sat koji sami proizvedemo — i po potrebi sačuvamo u bateriji — nema valutni rizik ni uvozni trošak goriva.

Baterije pritom nisu skupa igračka, već instrument vrednosti: hvataju dnevni višak sunčeve energije i prelivaju ga u večernji pik, kada su cene najviše. One skraćuju rep volatilnosti, smanjuju skupe nabavke u lošim satima i pomažu mreži. U tandemu sa hidroelektranama (čuvanje vode za kritične momente), pametnim upravljanjem potražnjom i dobrim interkonekcijama, dobijamo miks koji je jeftiniji u krizama i predvidljiviji u mirnim periodima.

I pri tom nismo sami na svetu. U poslednje tri godine region i planeta idu napred, ali ne sa iste startne linije. 

Foto-ilustracija: Pixabay (Markus Spiske)

Mađarska je do sredine 2025. premašila osam gigavata solara — više nego utrostručeno od 2022. — i beleži rekordne letnje udela solara u proizvodnji. Bugarska je krajem 2024. bila oko 4,6–4,7 GW, uz gotovo gigavat novih OIE u jednoj godini. 

Sa druge strane, Srbija je sredinom 2025. imala zanemarljivih 0,28 GW kumulativno (znatan deo na krovovima), što jasno pokazuje koliko prostora za ubrzanje postoji. Globalno, Kina je do kraja 2024. stigla blizu 900 GW solarne energije — ne iz ideologije, nego zato što računica funkcioniše. Što ranije uđete u taj investicioni ciklus, niži su troškovi i brži efekti; što kasnije krenete, veći je oportunitetni trošak i izloženost šokovima.

Često se ističe argument da Srbija može računati na jeftinu dnevnu električnu energiju iz regiona. Zaista, u sunčanim danima cene su često niske zbog rasta solarne proizvodnje kod suseda. 

Меđutim, trajno oslanjanje na takve viškove zasniva se na nizu pretpostavki: povoljnim hidrološkim uslovima i nepostojanju prekograničnih ograničenja ili prioriteta snabdevanja najpre za domaće

Što region brže širi solarto je važnije da Srbija razvija sopstvene baterije i druge vidove fleksibilnosti, jer se vrednost premešta u sate bez sunca — kada regionalnih viškova često nema ili nisu dostupni. 

Interkonekcije su potrebne kao instrument upravljanja rizikom, ali ne mogu da zamene strategiju zasnovanu na domaćim kapacitetima i skladištenju, koji obezbeđuju veću energetsku nezavisnost i predvidljivost. Uprošćeno, interkonekcije su odlično osiguranje, ali osiguranje ne zamenjuje kuću.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

ForestConnect – očuvanje ekoloških koridora velikih zveri Balkana i Karpata

ForestConnect
Foto-ilustracija: Pixabay (Steppinstars)

U regionima Karpata, Balkana i Dinara sprovodi se projekat ForestConnect, koji je usmeren na zaštitu i očuvanje ekoloških koridora velikih zveri – poput medveda, vukova i risova. Projekat omogućava slobodno kretanje ovih životinja između različitih zaštićenih područja i država, čime se doprinosi očuvanju biodiverziteta i jača otpornost šumskih ekosistema na klimatske promene.

Kroz saradnju, preko 20 partnera iz sedam zemalja – Srbije, Bugarske, Crne Gore, Rumunije, Ukrajine, Slovačke i Austrije – razvijaju se novi alati i metode za praćenje velikih zveri, unapređuje upravljanje šumskim staništima i sprovode mere koje podstiču suživot ljudi i divljih životinja. Projekat je finansiran kroz program Interreg VI-B Danube Region, uz sufinansiranje Evropske unije, a realizacija je započeta početkom 2024. godine i planirano je da traje do juna 2026.

ForestConnect u Srbiji i regionu

Kada je reč o Srbiji, aktivnosti se sprovode u Parku prirode Stara planina, koji je deo prekograničnog koridora sa Bugarskom. Na terenu se sprovode istraživanja, sade se autohtone biljke koje obezbeđuju hranu za medvede, a kamere se postavljaju na teško dostupnim lokacijama kako bi se pratilo njihovo kretanje. Ekološki koridori se sastoje od jezgra u kojem velike životinje žive, koridora za traženje hrane i partnera, malih oaza koje im pomažu da prelaze nepristupačne terene, i zaštićenih zona gde ih čuvamo od spoljašnjih uticaja.

Pročitajte još:

U Crnoj Gori, u okviru projekta ForestConnect, važan trenutak zabeležen je u junu ove godine. Naime, u Nacionalnom parku Durmitor uhvaćen je i GPS/GSM ogrlicom obeležen medved. Ovaj je sproveo stručan tim iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP), uz podršku Nacionalnog parka Durmitor i Parka prirode Piva. Prvi podaci praćenja pokazali su da je ovaj medved prešao kanjon Tare i nastavio kretanje prema severoistoku Crne Gore. CZIP planira da do kraja 2025. godine označi još jednog medveda u okviru ovog istraživanja. Pored toga, u Nacionalnom parku Prokletije postavljeni su foto-zamke i hranilice za medvede, čime je već obezbeđen prvi uvid u faunu tog područja. 

Svetski fond za prirodu (WWF) ima posebnu ulogu u realizaciji projekta u svakoj od država, kroz koordinaciju i podršku. Na primer, WWF Bugarska sprovodi kampanju za podizanje svesti na društvenim mrežama, kako bi ljudi naučili kako da se ponašaju prilikom susreta sa medvedima. Jedan od glavnih razloga zbog kojih medvedi silaze među ljude je nedostatak hrane u šumi – između 70 i 90 odsto njihove ishrane u Bugarskoj je biljnog porekla. Na primer, rani mraz u proleće uništio je voće, a godina nije povoljna ni za žir. Takođe, očekuje se topla ili nestabilna zima, pa medvedi možda neće hibernirati.

Projekat ForestConnect pokazuje koliko je važno da ljudi razumeju šta se dešava i zbog čega su životinje ugrožene. Partneri projekta zajednički rade – neki kroz podizanje svesti, drugi na terenu, kako bi očuvali velike zveri i njihove ekološke koridore.

Katarina Vuinac

Pametna zaštita njiva – inovacija mladih iz mostara

Foto: Blaž Perić

Poljoprivreda više nije oslonjena isključivo na ljudski rad i iskustvo, jer tehnologija sve više preuzima ključne zadatke. Inovacije poput autonomnih dronova omogućavaju precizan nadzor useva, bržu reakciju na probleme i efikasnije upravljanje resursima. Ovakav pristup modernizuje svakodnevni rad na njivama, olakšava posao poljoprivrednicima i doprinosi većim prinosima uz manje troškove.

Foto: Blaž Perić

Upravo jednu takvu inovaciju razvili su studenti Univerziteta iz Mostara, pokrećući tehnološki projekat koji će promeniti način na koji se štite poljoprivredne površine. Reč je o autonomnom dronu koji samostalno nadzire useve, a cilj je ponuditi praktično i inovativno rešenje za probleme poljoprivrednika.

Dron uključuje i funkcionalnu aplikaciju, koja poljoprivrednicima omogućava da jednostavno unesu i definišu prostor praćenja na svojoj zemlji. Aplikacija zatim povezuje te podatke sa dronom koji automatski nadzire definisane sektore, detektuje pretnje poput bolesti ili uljeza i izveštava korisnika u stvarnom vremenu.

Iza imena SkyGuard stoji tim od grupa mladih osoba (Vinko Jakeljić, Vedran Marić, Petar Vladić, Oliver Vujica, Nikola Šimunović, Mijo Galić, Mija Sabljić, Magladela Primorac, Antonija Kožul, Juraj Previšić, Ivan Galić, Mate Marić i Blaž Perić), studenata informatike, prava i drugih usmerenja. Ova multidisciplinarnost omogućava im da SkyGuard grade ne samo kao tehnički napredno već i pravno i tržišno relevantno rešenje, prilagođeno stvarnim potrebama poljoprivrednika u regiji. O kakvom projektu se radi, za Magazin Energetskog portala pojasnio je Blaž Perić, vođa projekta.

U FOKUSU:

– SkyGuard je inovativni sistem koji koristi autonomne dronove za zaštitu poljoprivrednih površina od krađe i neovlašćenog pristupa. Sistem se sastoji od drona, bazne stanice i veb-platforme, koja korisnicima omogućava jednostavno upravljanje i praćenje u stvarnom vremenu. Dronovi patroliraju definisanim rutama, koriste naprednu AI analitiku za detekciju uljeza (ljudi, vozila, životinja) i automatski obaveštavaju korisnika o svakoj pretnji putem aplikacije, SMS-a ili mejla – priča Perić.

Cilj im je, kako ističe, da SkyGuard postane više od bezbednosnog sistema.

– Dron je opremljen standardnom kamerom, kamerom za noćno snimanje i termalnom kamerom. Oko poljoprivrednog zemljišta postavljeni su senzori koji, u slučaju detekcije uljeza, aktiviraju dron, koji tada automatski poleće iz baze, leti do lokacije, snima područje i šalje snimak u bazu podataka. Ako je reč o životinji, aktivira se sirena kako bi je oterala – pojašnjavaju iz SkyGuarda.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala KLIMATSKE PROMENE

Crna Gora: Počeli geološki radovi za izgradnju hidroelektrane Kruševo

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

U Crnoj Gori su, za potrebe izgradnje hidroelektrane (HE) Kruševo, započeti geološki istražni radovi. Reč je o jednom od najvažnijih energetskih projekata u zemlji, koji se realizuje na osnovu ugovora potpisanog 29. novembra 2024. godine između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi, a finansira ga EPCG.

Prema rečima Ivana Bulatovića, izvršnog direktora EPCG, HE Kruševo je jedan od prioritetnih projekata u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore. Planirana instalisana snaga iznosi 82 MW, uz godišnju proizvodnju od oko 170 GWh, dok je vrednost investicije procenjena na 160 miliona evra.

Pročitajte još:

Projekat ima i međunarodnu dimenziju — EPCG je sa francuskom kompanijom EDF, jednim od globalnih lidera u energetici, potpisala Memorandum o razumevanju, koji predstavlja osnovu za dugoročnu saradnju u oblasti hidroenergetike i energetske tranzicije.

Značaj početka radova istakao je i ministar energetike Admir Šahmanović, koji je podsetio da je od izgradnje poslednje velike hidroelektrane, HE Piva, prošlo gotovo pola veka. Prema njegovim rečima, ovaj trenutak označava novo poglavlje u razvoju crnogorske energetike.

Buduća hidroelektrana Kruševo vidi se kao jedan od ključnih stubova budućeg elektroenergetskog sistema Crne Gore.

Energetski portal

Beogradski sajam domaćin Međunarodnog sajma energetike i Ecofair-a

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Beogradski sajam će od 20. do 22. oktobra 2025. godine biti domaćin 20. Međunarodnog sajma energetike i 21. Međunarodnog sajma zaštite životne sredine i prirodnih resursa – Ecofair.

Ovogodišnji slogan pod kojim će se održati obe manifestacije glasi Poruka je u prirodi.

Na sajmu će učestvovati više od 100 domaćih i stranih izlagača iz desetak zemalja – energetske i ekološke kompanije, državne institucije, donosioci odluka iz različitih industrijskih sektora, regulatori, proizvođači tehnologija, investitori, univerziteti, nevladine organizacije i lokalne zajednice.

Zajednički cilj učesnika je da stvore konkretne prilike za poslovnu saradnju, tehnološke prezentacije i politički dijalog, navodi se na sajtu Sajma energetike.

Ključna ideja ovog sajamskog koncepta jeste da objedini sve aspekte energetske tranzicije regiona – od razvoja infrastrukture za obnovljive izvore i povećanja energetske efikasnosti, do pametnih mreža, skladištenja energije, zaštite biodiverziteta i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Poseban akcenat stavljen je i na regionalnu saradnju, održivi transport, uključivanje lokalnih zajednica i podršku inovacijama.

Više informacija pronađite ovde.

Energetski portal