Home Blog Page 1559

Objavljeni predlozi projekta iz oblasti OIE na konkurs za saradnju sa Masdar institutom

solarne energije 2025
Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

 

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije objavilo je spisak pristiglih projekata za Javni poziv naučnoistraživačkim organizacijama za dostavljanje predloga projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u cilju saradnje sa Masdar institutom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Na javni poziv prijavilo se 12 zainteresovanih institucija i pojedinaca za 20 naučnoistraživačkih projekata. Sve prijave će biti prosleđene Institutu Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji će izvršiti selekciju i odabir projekata. Očekuje se da će početkom maja 2015. godine biti upriličeni susreti predlagača pojedinih projekata sa predstavnicima Masdar Instituta. Do 1. juna 2015. godine biće potpisani ugovori za realizaciju saradnje.

Podsetimo, Ministarstvo rudarstva i energetike je 3. marta 2015. godine raspisalo Javni poziv naučnoistraživačkim organizacijama za dostavljanje predloga projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u cilju saradnje sa Masdar Institutom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Svi zainteresovani mogli su se prijaviti do 27. marta 2015. godine sa projektima koji se tiču zajedničkih radova na naučnoistraživačkim projektima na Masdar ili institutima u Republici Srbiji ili tematskim predavanjima srpskih stručnjaka na Masdar institutu, kao i tematskim predavanjima stručnjaka iz Masdar instituta u Republici Srbiji.

Sandra Jovićević

Deklaracijom 26 evropskih gradova obezbeđeno 10 milijardi EUR za “zelene” proizvode i usluge iz javnih nabavki

Foto-ilustracija: Freepik (freepik - AI)

 

U četvrtak 26. marta, čelnici i predstavnici 30 evropskih gradova učestvovali su na skupu održanom u Parizu, kako bi naglasili ulogu velikih urbanih centara u borbi protiv klimatskih promena, kao i svoju posvećenost ekološkim politikama i sve to formalizovali u vidu deklaracije. Deklaraciju je potpisalo 26 gradonačelnika, potvrdivši time svoju rešenost da se klimatskim promenama bave kako na globalnom, tako i na regionalnom i lokalnom nivou.

Na nivou gradova, gradonačelnici su se saglasili da će se baviti rešavanjem „najvećih izvora emisije gasova staklene bašte: zagađujućim saobraćajem, starim ili loše termаlno izolovanim zgradama i snabdevanjem energijom”.

Na evropskom nivou, pak, gradonačelnici su se obavezali da će udružiti napore i da će pojačati razmenu iskustava i dobrih praksi među gradovima. Možda i najznačajnija obaveza koju su deklaracijom preuzeli na sebe jeste odluka da se 10 milijardi EUR, koliko iznosi njihov zajednički budžet za nabavke, opredeli za investicije u „zelene” proizvode i usluge. Time su gradovi prepoznali sopstveni potencijal da fokusiraju investicije javnog sektora na zelenu privredu i niskokarbonske proizvode i usluge, što će imati uticaja i na privatni sektor koji „često usaglašava sopstvene zahteve u odnosu na javni sektor”, navodi se u deklaraciji.

Gradonačelnici su se obavezali da će u cilju donošenja globalnog sporazuma biti aktivniji i na globalnom nivou, tako što će graditi „mrežu gradova i lokalnih uprava koje će biti uključene u klimatsku akciju”. Kao što je gradonačelnica Pariza, An Idalgo navela u svom pozdravnom govoru, ovo je utoliko važnije s obzirom na prognoze da će do 2050-te polovina svetske populacije živeti u gradovima, čije će učešće u ukupnoj emisiji biti neverovatnih 70%.

Ovaj skup je održan osam meseci uoči Konferencije Ujedinjenih Nacija o klimatskim promenama, poznatije kao COP21, čiji će domaćin takođe biti grad Pariz. Jedan od ciljeva COP21 je upravo donošenje prvog pravnoobavezujućeg, univerzalnog i međunarodnog sporazuma o klimi koji će biti vrhunac dvadesetogodišnjih pregovora o klimi u okviru UN.

Domaćini događaja su bili An Idalgo (Anne Hidalgo), gradonačelnica Pariza, i Ignjacio Marino, gradonačenik Rima. Delegati su na konferenciju stizali električnim automobilima „Autoliba“, gradskog servisa za deljenje prevoza električnim automobilima, koji su nosili boje država iz kojih delegati dolaze. Ovakav potez za grad Pariz je imao i širi značaj, s obzirom da je samo nekoliko dana pre održanog skupa, i sam bio proglašen za najzagađeniji na planeti.

JMP

Inicijativa za korišćenje letećeg pepela u građevinskoj industriji

Foto-ilustracija: Unsplash (volodymyr-hryshchenko)

 

Direktor Sektora za strategiju, projektovanje i razvoj JP „Putevi Srbije“ gospođa Biljana Vuksanović izjavila je za „Auto Bild“ da je ovo preduzeće pokrenulo inicijativu za korišćenje letećeg pepela u građevinskoj industriji. Kako je istakla, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ima pozitivan stav prema ovoj inicijativi, kao i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine. Ona je dodala da je potrebno da sve bude u zakonskim okvirima.

Inače, u Republici Srbiji se tzv. leteći pepeo, nastao sagorevanjem lignita u termoelektranama, odlaže na deponije koje zauzimaju oko 1500 hektara. Istraživanja su pokazala da ovaj pepeo negativno utiče na životnu sredinu, ali da može sa uspehom da se koristi u građevinskoj industriji i izgradnji puteva.

U avgustu prošle godine na konferenciji „Korišćenje pepela iz termoelektrana na ugalj u građevinske svrhe“ zaključeno je da bi u Republici Srbiji trebalo da se koristi veći procenat pepela u građevinarstvu. Kako je istaknuto, korišćenjem pepela država bi imala višestruke koristi, pre svega smanjenje troškova izgradnje puteva i drugih objekata. Osim toga, sakupljanje i iskorišćenje pepela doprinelo bi i smanjenju zagađenja životne sredine, a samim tim i povećanju kvaliteta života.

Kada je reč o korišćenju ovakvog pepela u građevinskoj industriji u drugim zemljama, to je već postalo opšteprihvaćeno. Tako se od letećeg pepela proizvode cigle koje su čak 50 odsto jeftinije od običnih cigli, trajnije, a njihova proizvodnja emituje manju količinu ugljen dioksida u odnosu na proizvodnju običnih cigli. Osim toga, leteći pepeo može zameniti cement što doprinosi velikim uštedama u građevinskoj industriji. Beton koji sadrži ovakav pepeo ima bolje performance nego beton u čijem se sastavu nalazi cement. Takav beton je veće snage, njegova propustljivost je smanjena, trajnost mu je povećana, smanjen je termički raspad, toplota hidratacije i cvetanje. Takođe ima povećanu obradivost, smanjena mu je poroznost, poboljšana kohezivnost, a rad sa njim je olakšan.

Sandra Jovićević

Potpisana izjava o namerama između Srbije i Nemačke o održivom razvoju šuma

Foto-ilustracija: Unsplash (Ken Shono)

 

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković i ambasador Savezne Republike Nemačke u Srbiji njegova ekselencija gospodin Hajnc Vilhelm potpisali su u utorak 7. aprila 2015. godine Izjavu o namerama između Srbije i Nemačke u cilju razvoja sektora šumarstva.

Ovom izjavom o namerama uspostavlja se partnerska saradnja iz oblasti šumarstva, a navedeno je i da je zajednički interes unapređenje, održivo gazdovanje, kao i razvoj prirodnih šumskih resursa. Osim toga, radiće se na unapređenju stručne razmene u oblasti šumarstva i održivog korišćenja šumskih resursa.

Sandra Jovićević

Pariz proglašen za najzagađeniji grad na planeti, hitne mere urodile plodom

Foto-ilustracija: Unsplash (JOHN TOWNER)

 

Na nekoliko sati tokom treće nedelje marta, dok je aero-zagađenje bilo na vrhuncu, Pariz je bio najzagađeniji grad na planeti, čak ispred Šangaja i Pekinga koji se obično mogu naći na prvom mestu na toj listi. „Airparif” je izdao upozorenje najvećeg stepena nakon što je u kubnom metru vazduha izmereno 80mg PM10 čestica, da bi potom, u ponedeljak 20. marta bio dostignut vrhunac od čak 120mg po kubnom metru.

Hitne mere koje su u Parizu primenjene tokom vikenda da bi se prepolovio broj vozila na ulicama nakon što je smog obavio grad, urodile su plodom, objavila je na svom nalogu na društvenoj mreži gradonačelnica Pariza An Idalgo (Anne Hidalgo) početkom prošle nedelje. Podatak koji Gradonačelnica navodi da je 40% manje vozila na ulicama, potvrdila je i policija za The Guardian, koja je 2,800 vozača zaustavila i na licu mesta im naplatila kaznu za nepoštovanje mera u iznosu od 22 EUR. Naime, samo su „čista“ vozila sa neparnim tablicama i vozila sa tri i više putnika mogla da uđu u Pariz i okolne oblasti u ponedeljak u cilju smanjenja nivoa emisije čestica PM10 iz dizel motora. Vozači nisu smeli ni da se kreću brzinom većom od 20 km/h po gradu. Da bi dodatno podstakli ljude da se ne voze svojim kolima, tog dana su javni prevoz i parkiranje u stambenim zonama bili besplatni.

Stručnjaci su za Gardijan ovaj fenomen objasnili odsustvom vetra koji bi zagađivače raspršio, ali i drugim meteorološkim uslovima, uključujući i sunčano vreme i pad temperature koji je doveo do stagnirajućeg toplog vazduha iznad Pariza.

Nakon ovog upozoravajućeg događaja, francuski parlament je usvojio i zakon kojim se predviđa obaveza da sve nove zgrade u komercijalnim oblastima moraju imati krovove pokrivene zelenilom ili solarnim panelima. Zeleni krovovi postaju sve popularniji u gradskoj arhitekturi širom sveta s obzirom na mnogostruku dobit: na taj način moguće je absorbovati 50-80% godišnjih padavina, mogu se napraviti staništa kojima bi se podsticao biodiverzitet, njima se krovovi pretvaraju u koristan prostor (kao što vrtovi, bašte pa i prostor za rekreaciju), snižava se unutrašnja temperatura zgrada, i smanjuje se efekat urbanog toplotnog ostrva. Pored svega, imaju i estetski značaj.

Airparif je neprofitna organizacija akreditoana od stane Ministarstva za zaštitu životne sredine za monitoring kvaliteta vazduha u Parizu i oblasti Il-d-Frans. Airparif ima mandat za četiri misije: monitoring kvaliteta vazduha, predviđanje zagađenja, procena uticaja mera za smanjenje zagađenja i informisanje nadležnih vlasti, medija i građana (na dnevnom nivou tokom povećanog zagađenja).

JMP

 

Uskoro javni poziv za solarne sisteme za sušenje duvana u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (hasnan monir)

 

Virovitičko-podravska županija i Fond za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti Republike Hrvatske ima u planu da pokrene projekat iskorišćenja solarne energije za sušenje duvana.

Za postavljanje oko 200 solarnih sistema za sušenje duvana biće izdvojeno preko 850 hiljada evra. Fond za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti obezbediće do 80 odsto sredstava za ugradnju ovakvih sistema, a povraćaj investicije se očekuje za tri do četiri godine.

Koordinator projekta biće VIDRA, a javni poziv proizvođačima duvana uskoro će biti objavljen. Očekuje se veliko interesovanje za ovaj projekat s obzirom na to da postoji oko hiljadu proizvođača duvana u Virovitičko-podravskoj županiji.

Sandra Jovićević

Oko 1,8 miliona domaćinstava ima neispravna brojila

Foto-ilustracija: Unsplash (jon-moore)

 

Predsednik Pokreta potrošača gospodin Petar Bogosavljević u izjavi za „Večernje novosti“ istakao je da oko 1,8 miliona domaćinstava u Republici Srbiji nema adekvatno brojilo. On je istakao da tender za nabavku pametnih brojila predviđa nabavku samo 250 hiljada ovih uređaja tako da nije jasno po kom kriterijumu će se odlučivati koja domaćinstva će i dobiti brojila.

Prema pisanju „Večernjih novosti“, inspektori Direkcije za mere i dragocene metale utvrdili su da na teritoriji Srbije oko 50 odsto brojila nema važeći državni žig, što znači da ne bi smeli ni da se koriste. Takođe je istaknuto da i važeći državni žig na brojilima ne garantuje njihovu ispravnost, s obzirom na to da su uređaji stari i po 25 godina.

Podsetimo, EPS je sredinom decembra 2014. godine raspisao tender za nabavku pametnih brojila vredan oko 80 miliona evra koji je završen početkom aprila 2015. godine. Zainteresovani za učešće na ovom tenderu morali su da imaju prosečan godišnji promet u poslednjih pet godina od najmanje 75 miliona evra i da raspolažu sredstvima od bar 25 miliona evra. Osim toga, bilo je potrebno da imaju realizovan bar jedan sličan projekat koji je u funkciji na evropskom tržištu sa minimum 100 hiljada brojila i sistem za upravljanje i skladištenje očitanih podataka sa najmanje 200 hiljada mesta isporuke i pružanja sličnih usluga u proteklih pet godina, navedeno je u tenderu. Ponuđači su morali da imaju i fabrike za proizvodnju pametnih brojila za očitavanje električne energije, kao i da godišnje proizvode bar 250 hiljada komada. Takođe je bilo potrebno da daju garanciju u iznosu od 1,8 miliona evra.

Sandra Jovićević

Oko 250 hiljada tona građevinskog otpada odlaže se na divlje deponije u Beogradu

Foto-Ilustracija: Pixabay (hhach)

 

U Privrednoj komori Beograda 7. aprila 2015. godine održan je skup „Upravljanje građevinskim otpadom – analiza trenutnog stanja, budući planovi i obaveze“.

Direktor Direkcije za upravljanje otpadom grada Beograda gospodin Filip Abramović izjavio je da na teritoriji Beograda godišnje nastane oko 500 hiljada tona građevinskog otpada, od čega se polovina odlaže na divljim deponijama.

Prema njegovim rečima, zbog toga će u okviru projekta deponije u Vinči biti izgrađeno postrojenje za reciklažu građevinskog otpada, sistem za tretman organskog otpada i proizvodnju energije iz otpada, posebne linije za otpad koji može da se reciklira, građevinski otpad, demontažu kabastog otpada i kompostiranje zelenog otpada.

Kako je gospodin Abramović istakao, u toku je rad na uvođenju kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada za domaćinstva, ali i na formiranju mreže reciklažnih dvorišta. On je dodao i da je grad Beograd 2011. godine doneo lokalni plan za moderno upravljanje otpadom koji je počeo da se sprovodi 2014. godine.

Sandra Jovićević

Sajam građevinarstva sledeće nedelje u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Haneen Krimly)

 

Od 15. do 19. aprila 2015. godine na Beogradskom sajmu biće održan 41. Međunarodni sajam građevinarstva (UFI) – South East Europe Belgrade Building Expo (SEEBBE).

U okviru sajma građevinarstva biće predstavljeni uređaji za klimatizaciju i grejanje, osvetljenje, elektro i energetski uređaji, građevinske konstrukcije, kompjuterski softveri u građevinarstvu, stručne publikacije, nacionalne izložbe…

Ovaj sajam potekao je iz Sajma tehnike, a prvi put je održan odvojeno od Sajma tehnike 1976. godine. Od 1996. godine održava se samostalno, a postao je jedan od najznačajnijih specijalizovanih sajmova u ovom delu Evrope.

Prošle godine Sajam građevinarstva okupio je preko 500 domaćih i stranih izlagača, a posetilo ga je preko 40 hiljada ljudi.

Sandra Jovićević

Gradnja TE „Kostolac 3“ počeće krajem 2015. ili početkom 2016. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

 

U Republici Srbiji ove godine neće se realizovati novi energetski projekti koji su bili planirani zbog poplava koje je prošle godine pretrpeo energetski sektor. Prema pisanju „Večernjih novosti“, jedina investicija koja će se sa sigurnošću realizovati jeste projekat termoelektrane „Kostolac 3“.

Direktor TE „Kostolac“ gospodin Goran Horvat u izjavi za ovaj list rekao je da će se krajem 2015. godine ili početkom 2016. godine početi sa izgradnjom trećeg bloka TE „Kostolac“, kao i sa proširenjem površinskog kopa „Drmno“ na 12 miliona tona uglja. On je podsetio da je kredit u vrednosti od 608 miliona dolara uzet od kineskih partnera, dok je vrednost celog projekta 715,6 miliona dolara.

Profesor elektroenergetike gospodin Nikola Rajaković za „Večernje novosti“ je izjavio da je hidropotencijal Srbije veliki, ali nedovoljno iskorišćen. On je istakao i da je solarna energija postala konkurentna energiji dobijenoj iz termoelektrana u pojedinim zemljama Evropske unije.

Sandra Jovićević

U martu u Nemačkoj proizvedeno 10,3 milijarde kWh električne energije iz OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (matthiasboeckel)

 

Nemački institut IWR (Internationales Wirtschaftsforum Regenerative Energien) objavio je podatke koji pokazuju da je ova država u martu 2015. godine proizvela 10,3 milijarde kWh električne energije iz energije sunca i vetra.

Navedeno je da je u martu prošle godine proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste energiju sunca i vetra bila 7,9 milijardi kWh električne energije, dok je u februaru ove godine iznosila 9,5 milijardi kWh električne energije.

Inače, Nemačka poseduje postrojenja na energiju vetra i solarnu energiju čija je snaga oko 74 hiljade MW.

Sandra Jovićević

Ugovor za petu fazu centralnog kolektora između Kule i Vrbasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

 

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine potpisali su 6. aprila 2015. godine Ugovor o završetku izgradnje glavnog kolektora Kula-Vrbas.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da se ugovor odnosi na završetak izgradnje poslednje faze kolektora, što će omogućiti priključenje stanovništva opštine Kula na glavni kolektor. Ona je istakla da je ugovor o izgradnji pete i poslednje faze glavnog kolektora Kula-Vrbas potpisan još 2010. godine, ali da su radovi obustavljeni već sledeće godine.

Prema njenim rečima, vrednost potpisanog ugovora iznosi oko 21 milion dinara, ali ukupna sredstva za petu fazu koje je obezbedilo resorno ministarstvo iznose 106 miliona dinara.

Podsetimo, krajem prošle godine izgrađen je magistralni kolektor između Kule i Vrbasa. Ovo postrojenje bi trebalo da prikuplja sve sanitarne i industrijske vode kao i otpadne vode iz domaćinstava koji su priključeni na mrežu kanalizacije, a zatim da ih prerađene ispušta u Veliki bački kanal. Vrednost projekta iznosi oko 15 miliona evra, a finansira ga Evropska unija.

Sandra Jovićević

Konkurs za izradu studije „Degradacioni procesi u akumulacijama i toku Drine i bilansiranja zagađenja“

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ objavilo je konkursnu dokumentaciju za javnu nabavku usluga izrade Studije „Degradacioni procesi u akumulacijama i toku Drine i bilansiranju zagađenja“.

Kako je navedeno u dokumentaciji, cilj izrade ove studije je da se koristeći iskustva praćenja promena na Dunavu, vezano za uticaj akumulacije HE „Đerdap 1“ i HE „Đerdap 2“, započne uspostavljanje sličnog sistema monitoringa i modelisanja promena hidroloških, psamoloških, morfoloških, fizičkih i hemijskih karakteristika Drine, vezano za uticaj akumulacija HE „Bajina Bašta“ i HE Zvornik“, sa posebnim akcentom na kvalitet vode i sedimenta.

Osim obaveznih uslova, ponuđač mora da poseduje i neophodan finansijski, poslovni, kadrovski i tehnički kapacitet. Ponuda mora biti sastavljena na srpskom jeziku, a krajnji rok za njeno podnošenje je 5. maj 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Počelo ozelenjavanje deponije u Šapcu na Dudari

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)

 

Na šabačkoj deponiji na Dudari započeta je sadnja biljke Mischantus gigantheus koja bi trebalo da oporavi ovo zemljište.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović izjavio je da se ova deponija uređuje na najbolji mogući način kako bi se omogućilo da Šabac izađe na reku.

Podsetimo, krajem oktobra 2014. godine istaknuto je da će 2015. godine biti izvršeno otplinjavanje deponije na Dudari koja je privremeno otvorena devedesetih godina prošlog veka. Takođe je navedeno, da je prostor deponije zasut sa 16620 kubika zemlje, kao i da je opština Šabac konkurisala za IPA fondove Evropske unije sa projektom sanacije deponije.

Sandra Jovićević

izvor: ekapija.com

EPS započeo trgovinu električnom energijom u Evropskoj uniji

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Ćerka firme JP „Elektroprivreda Srbije“ u Sloveniji „EPS trgovanje“ od 1. aprila 2015. godine započela je prodaju električne energije na mađarskoj berzi HUPX. Iz EPS-a je saopšteno da je ova kompanija prvi put nakon 24 godine direktno na berzi prodala električnu energiju. Cena električne energije iznosila je 43,66 evra po MWh.

EPS je naveo i da je osnivanjem kompanije „EPS trgovanje“ u Sloveniji omogućena trgovina električnom energijom u Evropskoj uniji čime će biti olakšana i trgovina električnom energijom u regionu.

Inače, JP „Elektroprivreda Srbije“ održalo je prošle nedelje prezentaciju u PD „TE-KO Kostolac“. U okviru prezentacije generalni direktor kompanije gospodin Aleksandar Obradović istakao je da reorganizacija kompanije u jako integrisano preduzeće sa ustanovljenom odgovornošću po vertikali omogućava profitabilno i efektivno poslovanje, a tako i opstanak na tržištu. Istaknuto je i da će se sve proizvodne kompanije pripojiti EPS-u do 1. jula 2015. godine, kao i da će promena u Akcionarsko društvo biti izvršena do 1. jula 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Italijanske kompanije iz oblasti tretmana otpadnih voda i specijalnih otpada žele da ulažu u Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (kerem-karaarslan)

 

Privredna komora Srbije u saradnji sa ambasadom Srbije u Rimu 21. aprila 2015. godine organizuje posetu italijanskih kompanija koje su zainteresovane za ulaganje u Srbiju iz oblasti tretmana otpadnih voda, specijalnih otpada i zaštite.

Jedna kompanija bavi se prečišćavanjem gradskih otpadnih i industrijskih voda, a druga zaštitom životne sredine u oblasti celog ciklusa tretmana specijalnih otpada. Očekuje se stvaranje kontakata između ovih kompanija i lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća i srpskih kompanija koje se bave ovom oblašću.

Svi zainteresovani za učešće mogu se prijaviti do 14. aprila 2015. godina.

Sandra Jovićević