Home Blog Page 1529

Implementacija održivih projekata kroz Zeleni program u Vojvodini

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

 

Agencija za regionalni razvoj AP Vojvodine relizuje Zeleni program koji ima za cilj da promoviše i implementira projekte pozitivne prakse iz oblasti održivog razvoja na teritoriji AP Vojvodine, kao i otvaranje novih zelenih radnih mesta. Osim toga, Zeleni program se bavi i Poglavljem 27, kao i apliciranjem za sredstva iz EU fondova.

Do sada su kroz Zeleni program realizovana dva projekta – Zelena agenda i Neškodljivo uklanjanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. Projekat Zelena agenda odnosi se na nepostojanje strateškog dokumenta za zaštitu životne sredine na lokalnom nivou i nepostojanje ili manjak kapaciteta za njegovo donošenje. Kada je reč o drugom projektu, on odgovara na problem nepostojanja dovoljnog broja objekata za neškodljivo prikupljanje i uklanjanje sporednih proizvoda životinjskog porekla u Vojvodini.

 

Projekte je realizovao Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca, a u planu je realizacija drugih projekata koji se odnose na rešavanje konkretnih životnih problema u poljoprivredi i zaštiti životne sredine, a radi unapređenja poslovnog okruženja kroz davanje podrške jedinicama lokalne zajednice radi prevazilaženja finansijskih, stručnih i tehničkih kapaciteta.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

U Šapcu postavljeno 15 reciklažnih ostrva

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U Šapcu je krajem jula 2015. godine postavljeno 15 reciklažnih ostrva za reciklažu tekstila.

Cilj je da se u okviru projekta „Doniraj, recikliraj, ne bacaj“ podstaknu građani da recikliraju svoju staru odeću i obuću kako bi se sprečio nestanak velikih reciklabilnih sirovina, kao i da se smanji pritisak na deponije.  U Zapadnoj Evropi se reciklira čak 99 odsto tekstilnog otpada, dok u Srbiji 5,4 odsto otpada na deponijama čini tekstilni otpad.

Projekat „Doniraj, recikliraj, ne bacaj“ su realizovali „Zeleni razvojni centar“ iz Sremske Mitrovice, Udruženje građana EKOS Šabac, JKP „Stari grad“ i grad Šabac.

Sandra Jovićević

 

Japan pokreće stare nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (wim-van-t-einde)

Nakon najava vlade premijera Šinzo Abea i predsednika nuklearnog regulatornog tela Šuniki Tanake danas je pušten u rad reaktor broj 1 nuklearne elektrane Sendai. Reaktor star 31 godinu, nakon katastrofe u Fukušimi koja se dogodila 2011. godine, prvi put je pokrenut 2013. godine, ali je do ponovnog isključenja došlo iste godine. Operater Kjušu elektrik pauer zadužen za upravljenje elektranom izjavio je da redovna proizvodnja neće početi pre početka septembra.

Pokretanjem reaktora, Japan posle dve godine ponovo počinje da koristi nuklearnu energiju.

Iako je javnost u Japanu nezadovoljna ovom odlukom planira se puštanje u rad još 24 reaktora za koja se čekaju odobrenja.

 

Energetski portal

„Gasprom“ ostvario prihod od 5,5 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay (nattanan23)

Ruska kompanija „Gasprom“ objavila je finansijski izveštaj za prvo tromesečje 2015. godine iz koga se vidi da je njen neto profit u prvom tromesečju ove godine povećan na 5,5 milijardi evra.

Istaknuto je da su zbog slabijeg kursa rublje amortizovani manja prodaja, prihodi i niže cene energenata, tako da je neto profit veći od očekivanog.

Prihodi su povećani za 6 odsto, dok je dobit pre poreza, kamata i amortizacija smanjena za 0,8 odsto, navedeno je u izveštaju.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

„Neoplanta“ planira izgradnju pogona za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (marco-bicca)

 

Izvršni direktor kompanije „Neoplanta“ gospodin Slobodan Vasilić izjavio je da će ova kompanija uložiti oko 30 miliona evra u izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda i novu farmu čiji će kapacitet biti 150 hiljada tovljenika.

On je istakao da bi sa izgradnjom farme trebalo da se počne sledeće godine, kao i da se puštanje u rad očekuje 2017. godine. Takođe je dodao da ova kompanija očekuje podršku grada Novog Sada, države i Privredne komore Srbije.

Predsednik Privredne komore Srbije gospodin Marko Čadež izjaio je da su za Srbiju veoma bitni domaći investitori. On je izrazio i zadovoljstvo novim projektom, a dodao je i da ovakve tržišno orijentisane kompanije imaju punu podršku Privredne komore Srbije.

Sandra Jovićević

 

Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu MHE „Pod gradom“

Foto: eps.rs

EPS

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta rekonstrukcije MHE „Pod gradom“.

Mala hidroelektrana „Pod gradom“ puštena je u rad 1900. godine, a nalazi se na reci Đetinji u opštini Užice. Njena instalisana snaga iznosi 0,3MW, a procenjena godišnja proizvodnja električne energije iznosi 0,26GWh električne energije.

Studiju je izradila kompanija „Energoprojekt-Hidroinženjering“ sa ciljem produženja radnog veka ove MHE, a javni uvid se može izvršiti do 19. avgusta 2015. godine na sajtu resornog ministarstva ili u prostorijama Gradske uprave Užice.

Studiju možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Podnet zahtev za saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnog otpada u Kragujevcu

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)

 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je saopštenje da je predzeće „Nikom“ podnelo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnog otpada – istrošenih otpadnih olovnih akumulatora u Kragujevcu.

Studiju je izradila kopanija „ECOLogica Urbo“ iz Kragujevca, a u njoj je opisana lokacija na kojoj se planira izvođenje projekta, dat je prikaz trenutnog stanja životne sredine, opis projekta, mogućih značajnih uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, mera predviđenih u cilju sprečavanja, smanjenja i gde je to moguće otklanjanja svakog značajnijeg štetnog uticaja na životnu sredinu. U studiju su implementirane i mere monitoringa aerozagađenja, kvaliteta otpadnih voda, zemljišta, buke, zračenja i vibracija.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u ovu Studiju na sajtu resornog ministarstva ili u prostorijama grada Kragujevca do kraja avgusta 2015. godine, a javna rasprava i prezentacija predmetne Studije zakazana je za 25. septembar 2015. godine u Kragujevcu.

Studiju možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

Javni uvid u dokumentaciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu izgradnje novih nuklearnih reaktora u Mađarskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)

 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje da su u postupku konsultacije i javni uvid u dokumentaciju o prekograničnom uticaju na životnu sredinu projekta „Izgradnja novih blokova nuklearne elektrane u mestu Pakš u Mađarskoj“.

Kako je istaknuto, javni uvid se može izvršiti elektronski od 10. avgusta do 30. septembra 2015. godine, dok se primedbe i sugestije mogu dostaviti resornom ministarstvu do 1. oktobra 2015. godine.

Izgradnja nuklearne elektrane Pakš započeta je 1974. godine po sovjetskoj tehnologiji, a elektrana je bila u pogonu od 1982. do 1987. godine. Poseduje četiri nuklearna reaktora ukupne snage 2000MW, a u planu je izgradnja još dva reaktora ukupne snage 2000MW što bi trebalo da bude završeno do 2025. godine.

Dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

E.ON prodao hidroenergetski kompleks u Italiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Becker)

 

Nemački snabdevač energijom kompanija E.ON odlučila je da proda svoj hidroenergetski kompleks u Terni u Italiji kompaniji „ERG Power Generation“ iz Đenove.

Hidroenergetski kompleks Terna prostire se kroz tri regije, Umbriu, Lacio i Marke kroz koje prikuplja energiju sa reka Nere, Vilino i Tibra kao i njihovih pritoka. Kompleks čini 16 hidroelektrana ukupne snage 527MW koje ukupno generišu 1,4TWh električne energije na godišnjem nivou. U sklopu kompleksa je crpna stanica, 7 brana, 3 rezervoara, 22 preliva kao i 155 kilometara kanala i tunela.

Očekuje se da transakcija bude realizovana do kraja 2015.godine. Realizacijom ove transakcije E.ON zatvara krug prodaje svojih postrojenja u Italiji koju je započeo u januaru 2015. godine prodajom proizvodnih kapaciteta uglja i gasa češkoj kompaniji EPH. Dok je u februaru iste godine prodao 7 solarnih elektrana instalisane snage 49MW izgrađene u periodu od 2010. do 2013. godine.

Energetski portal

Kanada će do 2025. godine proizvoditi 85GW energije iz hidroelektrana

Foto-ilustracija: Pixabay (Jacopo Cavalca)

 

Konsultantska kompanija „GlobalData“ objavila je izveštaj u kojem je navedeno da bi Kanada do 2025. godine mogla da proizvodi čak 50 odsto potrebne energije iz hidroelektrana, odnosno 85GW električne energije.

Viši analitičar za energetiku kompanije „GlobalData“ gospodin Chiradeep Chatterjee izjavio je da se očekuje da uskoro budu završeni veliki hidroenergetski projekti u Kanadi, tako da će rast biti veći od prosečne stope od 0,7 odsto. Dodao je i da Kanada ima veoma dobru infrastrukturu za prenos električne energije tako da bi bez problema mogla da udvostruči svoju proizvodnju energije iz hidroelektrana.

Kako je navedeno u izveštaju, očekuje se povećanje dobijanja energije iz vetra i sunca u odnosu na proizvodnju energije iz elektrana koje koriste fosilna goriva. Očekuje se da ostali obnovljivi izvori energije učestvuju u energetskom miksu sa oko 35GW, odnosno sa oko 20 odsto. Najveći udeo u miksu pored hidropotencijala očekuje se od vetra sa instalisanom snagom od 24,9GW i sunca 6.9GW.

U izveštaju je data i analiza regulatornih struktura, uvoznih i izvoznih trendova za tržište električne energije u Kanadi, instalirani kapacitet Kanade, proizvodnja i potrošnja energije od 2000. do 2014. godine, kao i prognoza za energetski sektor za narednih 10 godina.

Energetski portal

U planu proširenje podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

 

Generalni direktor JP „Srbijagas“ gospodin Dušan Bajatović u intervjuu za „Politiku“ izjavio je da je u planu proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“.

Kako je istakao, u planu je da se sadašnji kapacitet iskoristi dodatnim bušenjem, čime će skladište biti prošireno sa 450 miliona kubika gasa na 1,2 milijarde kubika ovog energenta. Dodao je da je većinski vlasnik skladišta ruska kompanija „Gasprom“, kao i da bi nakon proširivanja vlasnička struktura bila nepromenjena.

Gospodin Bajatović je izjavio da Srbija mora imati plan za redovno snabdevanje gasom nakon 2019. godine kada Rusija prestane da isporučuje gas preko Ukrajine. Dodao je da je prioritet Vlade Republike Srbije gasna interkonekcija sa Bugarskom, ali da će biti potrebno obezbediti gas i iz drugih izvora jer Bugarska većinu gasa dobija iz Rusije.

Sandra Jovićević

U maju sledeće godine počinje sa radom postrojenje na biogas u Baču

Foto-ilustracija: Unsplash (Julia Koblitz)

 

U Industrijskoj zoni opštine Bač u toku je izgradnja prve faze postrojenja na biogas.

Predstavnik slovačke kompanije „Agro energy“ gospodin Bojan Milić izjavio je za „Dnevnik“ da je ova kompanija uložila u postrojenje na biogas oko 8 miliona evra. Kako je istakao, postrojenje bi sledeće godine u maju trebalo da proizvodi tri puta po 650kW električne energije. On je dodao da će se kao sirovina koristiti ostaci od kukuruza, šećerne repe, sirka, ali i stajnjak iz okolnih farmi. Godišnje bi trebalo da bude potrošeno između 30 i 40 hiljada tona biomase, a postrojenje će biti regionalnog karaktera.

Direktor firme „Slovan Progres“ iz Selenče gospodin Đuro Bocka istakao je da se očekuje da radnici ove kompanije prvu fazu izgradnje postrojenja završe u septembru ove godine, dok se završetak druge faze očekuje najkasnije krajem decembra 2015. godine.

Predsednik opštine Bač gospodin Dragan Stašević dodao je da bi biogasno postrojenje trebalo da zaposli oko 20 novih radnika.

Sandra Jovićević

Izrađen Nacrt Nacionalnog akcionog plana za ublažavanje posledica suše i degradacije zemljišta

Foto-ilustracija: Unsplash (Md Hasanuzzaman)

 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je na osnovu Zakona o potvrđivanju Konvencije Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom i/ili dezertifikacijom izrađen Nacrt Nacionalnog akcionog plana za ublažavanje posledica suše i degradacije zemljišta.

Na početku Nacrta Nacionalnog akcionog plana za ublažavanje posledica suše i degradacije zemljišta predstavljena je UNCCD Konvencija, njeni strateški i operativni ciljevi, kao i Nacionalni akcioni planovi. Nakon toga, izloženi su opšti podaci o stanju u zemlji, pre svega klimatske karakteristike, geomorfološke celine, zemljišni resursi, šumski, vodni, mineralni i rudni resursi, kao i biološka raznovrsnost. Osim toga, predstavljena je degradacija zemljišta u Republici Srbiji, kao i indikatori vezani za praćenje stanja zemljišta definisani nacionalnim strateškim dokumentima. U dokument su implementirane strateške smernice za jačanje sistema upravljanja zemljištem, kao i aktivnosti suzbijanja degradacije zemljišta u Srbiji.

Svi zainteresovani mogu dostaviti primedbe i komentare na Nacrt Nacionalnog akcionog plana za ublažavanje posledica suše i degradacije zemljišta do 30. avgusta 2015. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

Završena nadogradnja prelivnog stuba za deponiju pepela i šljake na TENT A

prsVodeći građevinski nadzorni inženjer Termoelektrane Nikola Tesla A gospodin Predrag Lukić izjavio je da je da su krajem jula ove godine završeni radovi na nadogradnji prelivnog stuba koji je visok 23,2 metra.

Kako je istakao, stub je nadograđen u sklopu pripreme za izgradnju deponije pepela i šljake u TENT A, a vrh stuba nalazi se u geometrijskom centru kasete 3. Prelivni stub čine četiri betonska stuba koja su sa svih strana horizontalno povezana. Cilj nadogradnje postojećeg stuba je da se preko njega voda odvede sa pepelišta do kolektora ili obodnih kanala oko deponije koja se zatim sa pepelom i šljakom istače na kasetu. Prema njegovim rečima, ovaj prelivni stub predstavlja rekord u nadogradnji građevinskih objekata ove vrste u svim deponijama pepela u EPS-u.

Glavni projekat nadogradnje stuba izradio je Institut za vodoprivredu Jaroslav Černi, a radove su izveli kompanije Graditelj NS iz Novog Sada i Imes-Coop iz Obrenovca.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

izvor: tent.rs

Rezultati konkursa za očuvanje kulturne baštine Vojvodine i zaštite životne sredine

Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

 

Fondacija Carlsberg i Dunđerski saopštila je rezultate konkursa za novčanu donaciju u oblastima očuvanja kulturne baštine Vojvodine i zaštite životne sredine.

Proglašeno je pet pobednika čiji projekti se odnose na unapređenje energetske efikasnosti, pošumljavanje, ozelenjavanje dvorišta osnovnih škola u Subotici, edukaciju mladih iz oblasti zaštite životne sredine, postavljanje novih kanti za smeće, postavljanje bisti poznatih ličnosti, revitalizaciju Rokinog Salaša kraj Ludaškog jezera.

Konkurs je raspisan 5. juna 2015. godine, a na njega se prijavilo preko 170 zainteresovanih. Maksimalan iznos koji je mogao biti dodeljen projektu iznosio je 350 hiljada dinara.

Svi projekti biće realizovani do kraja 2015. godine.

Sandra Jovićević

Prijedor dobija grejanje na biomasu

Foto-ilustracija: Freepik (ArthurHidden)

Tehnički direktor Toplane u Prijedoru gospodin Zoran Knežević izjavio je za Srnu da se početkom decembra 2015. godine očekuje prelazak sa sistema centralnog grejanja na mazut na drvnu biomasu u Prijedoru.

Prema njegovim rečima, radove izvodi austrijska kompanija Urbas, a radovi idu kao što je planirano. Kako je dodao, završeni su radovi na uređenju zemljišta i postavljanju privremenih objekata, a u toku su aktivnosti za izvođenje građevinskih radova na osnovnom objektu buduće kotlarnice. Istakao je i da se isporuka kotlovske i opreme za proizvodnju električne energije očekuje početkom septembra 2015. godine, a nakon toga sledi montaža.

Vrednost novog postrojenja na drvnu biomasu u Prijedoru iznosi 9 miliona evra, a sredstva su obezbedile Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Švedska agencija za međunarodnu saradnju (SIDA).

Očekuje se da će prelazak ove kotlarnice na drvnu biomasu doneti uštedu od oko dva miliona evra godišnje samo kada je reč o energentima. Osim toga, građani će imati kvalitetnije i pouzdanije grejanje, a grad Prijedor ispuniće obaveze iz sporazuma gradonačelnika o smanjenju emisije ugljen dioksida za 20 odsto i povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za 20 odsto.

Sandra Jovićević